Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, boravila je prošle sedmice u Izraelu gdje se sastala sa zvaničnicima te zemlje. U toku svoje posjete Željka Cvijanović u intervjuu za Haaretz govorila je o problemima na Balkanu, osim toga Cvijanović je odbacila i navode da ona i njeni saradnici negiraju genocid i iskrivljuju historiju.
- Nema poricanja genocida, niti je bilo poricanja genocida, rekla je Cvijanovićeva i dodala da argumenti oko ratnih zločina sprječavaju njenu zemlju da ide naprijed.
Pitanje negiranja ili iskrvljavanja krvavih događaja iz 1995. godine, navodi Haaretz, također je dospjelo na naslovne strane u novina Izraelu, nakon što je njemačka ambasada u Tel Avivu odlučila da odloži dodjelu nagrade nekada poznatom, ali sada kontroverznom, izraelskom historičaru za holokaust Gideon Greifu.
Haaretz podsjeća kako je Greif trebao dobiti medalju u čast svog revolucionarnog istraživanja ali je ceremonija odgođena zbog njegovog nedavnog rada na temu Srebrenice. Greif je, podsjećaju iz Haaretza, učestvovao u izradi izvještaja za 2021. godinu, u ime Republike Srpske, gdje je on sa svojim kolegama doveo u pitanje razmjere tragedije.
Haaretz je posljednjih sedmica objavio nekoliko priča o tom pitanju, uključujući intervju s bosanskom ministricom vanjskih poslova Biserom Turković. Ona je rekla da je “od najveće važnosti razumjeti zašto je negiranje genocida u Srebrenici toliko opasno i ima nesagledive posljedice”.
Nakon tog teksta, Haaretz je dobio priliku da intervjuiše predsjednicu RS-a Željku Cvijanović tokom njene posjete Izraelu.
U intervjuu za Haaretz Cvijanović je rekla kako njena vlada nije učestvovala u negiranju genocida, već se zalagala da se svaka žrtva sukoba bude jednako upamćena. Cvijanović je dodala za Haaretz kako ljudi treba da „nađu balans - da kažu da su žrtve žrtve“, a ne da „jedna majka plače više od druge majke, samo zato što je jedna jedne, a druga druge nacionalnosti“.
- Nikada ne želimo da politiziramo nijednu smrt, istakla je Cvijanović u intervjuu te istakla kako BiH „ ne može ići naprijed jer i danas samo razgovaramo o tim stvarima, umjesto da razgovaramo, na primjer, o našim kapacitetima u energeskom sektoru koji su ogromni u regionu“.
Upitana da li je mislila da su Bošnjaci previše fokusirani na genocid, ona je rekla da to nije ono što je mislila. Međutim, insistira na tome da "kopajući po ovoj temi stalno, ne možemo gledati u budućnost".
Posljednjih godina, ističe Haaretz, srpski lideri u Bosni i Hercegovini izazvali su kritike zbog pokušaja da umanje težinu masakra, u kojem su snage bosanskih Srba ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka bosanskih muslimana u međunarodno proglašenoj sigurnoj zoni.
Dalje se ističe u tekstu izraelskog lista da su srpski zvaničnici negirali valjanost presuda međunarodnog tribunala u kojima se ubistva opisuju kao genocid, dok su u isto vrijeme sve više pozivali na separatizam. Ističe se kako neki strahuju da bi to moglo dodatno razbiti mali narod, čija populacija broji oko 3,8 miliona, po etničkim linijama.
Cvijanović, koja je, nastavlja Haaretz, u više navrata odbijala odgovarati na pitanja o tome vjeruje li da je masakr u Srebrenici genocid, rekla je da njeno protivljenje Zakonu o negiranju genocida proizlazi iz činjenice da ga je nametnuo međunarodni predstavnik, a ne domaći zakon.
- Naša reakcija nema veze sa sadržajem zakona. Čak i da je to zakon o oblacima ili, ne znam, o vjetrovima ili nešto slično, naša reakcija bi bila ista, rekla je Cvijanović.
U tekstu Haaretza kojeg potpisuje novinar Sam Sokol, ističe se da je na pitanje da li je načelno odobravala zakon, Cvijanović više puta ponovila da je za razgovore između različitih etničkih grupa u BiH o tome da se pozabave tim pitanjem. Međutim, navodi se, odbila je da navede koji bi stav, ako ga ima, zauzela u okviru takvog unutrašnjeg dijaloga.
- Moj stav je da sjedim zajedno sa svojim kolegama – i uvijek je tako. Razgovaramo o svakoj kulturi, školama koje treba renovirati, ratnim zločinima, bilo čemu, da razgovaramo i vidimo kako da dođemo do zajedničkih stavova o nekim pitanjima, rekla je ona.
Cvijanović je osim toga za izraelski list istakla kako „nema revolucije“ i „nema rata“, te da su otvorena vrata za razgovore sa partnerima, a pod tim misli na Bošnjake i Hrvate.