Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost na 18. april, Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina.
UDIK je tvorac Centralne evidencije spomenika (CES) koja obuhvata podatke o spomen-obilježjima posvećenim ratnim stradanjima devedesetih na području bivše Jugoslavije.
Prema ovom registru, više od 3.500 spomenika je izgrađeno u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Najviše spomenika je mapirano u Bosni i Hercegovini, više od 2.100, pri čemu je na području Federacije BiH preko 1.400 spomen-obilježja. U RS-u najviše spomenika je popisano na području Bijeljinske mezoregije, uključujući i subregiju Zvornik (ukupno 231 spomenik).
UDIK-ovim istraživanjima je utvrđeno da u Bosni i Hercegovini, ali i regionu, postoji veliki broj kontroverznih spomenika koji direktno ili indirektno predstavljaju drugačiju interpretaciju historije od one koja je zvanična na prostorima bivše SFR Jugoslavije. Nekad se ne radi o podizanju novog spomenika, nego jednostavno o prepravljanju postojećeg. Nekada su to i spomenici posvećeni žrtvama Jugoslavenskih ratova, ali jednostavno svojim izgledom, mjestom ili porukom izazivaju kontroverze u društvu, navode iz ovog udruženja.
U povodu Međunarodnog dana spomenika, UDIK predstavlja publikaciju „Spomenici i politike sjećanja u Srbiji i Crnoj Gori, kontroverze”.
Kroz ovu publikaciju, kako navode, pokušavaju dati odgovore na dešavanja u postsocijalističkim društvima Balkanskog poluostrva: zaboravljanje jedne zajedničke historije, traženje prostora za onu koja ima za cilj razdvajanje.
- Zato nas ne trebaju čuditi rehabilitacije četnika u Srbiji ili podizanje spomenika ubojici Stjepana Radića u Crnoj Gori. To je historija koja ima za cilj utjelovljenje herojstava iza kojih stoje zločini. Zato i dalje smatramo da je bitno raditi na regionalnom planu. Samo se tim putem može razgrađivati politika koja ima za cilj zatvorenost i samodopadnost historije koja na našim prostorima često ne svjedoči istinu. UDIK pomaže post-jugoslovenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasljeđe masovnog kršenja ljudskih prava, kako bi se utvrdila krivična odgovornost za počinioce, zadovoljila pravda i onemogućilo ponavljanje zločina. To je afirmacija vrijednosti otvorenog građanskog društva, sa jasno definiranim prioritetima u pogledu promoviranja, zaštite ljudskih prava, i uključivanja mladih u društveno-političke procese kroz mirovni aktivizam, navode iz UDIK-a.