Analiza: Bh. društvo više ulaže u prijateljstva i gostoprimstvo nego u javna dobra
Moguće je zaključiti da spremnost za ulaganje u javna dobra, zaostaje za spremnošću za ulaganjem u međuljudske odnose u Bosni i Hercegovini
World Social Capital Monitor ili Svjetski monitoring društvenog kapitala svjetsko je istraživanje društvenog kapitala čiji je cilj bolje razumijevanje društvene klime u zemljama. Razvijen od strane Baselskog instituta za zajedničko dobro i ekonomiju (BICE) za Partnerstvo Ujedinjenih naroda za održivi razvoj, istraživanje odnosno monitoring u fokus stavlja nekoliko tačaka iz polja održivog razvoja, poput: Dostojanstven rad i ekonomski rast, smanjene nejednakosti, održivi gradovi i zajednice, mir, pravda i snažne institucije ali i brojne druge ciljeve.
U ovom istraživanju, kao aktivni partner World Capital Monitor projekta, od samog potpisivanja sporazuma između Baselskog instituta, učestvovao je Internacionalni univerzitet u Sarajevu i prof.dr. Aliye F.Mataraci, koja je u monitoringu svoje istraživanje fokusirala na područje Bosnu i Hercegovinu.
Dio koji obuhvata područje Bosne i Hercegovine, a koji je pripremila prof.dr. Mataraci, uključuje period između 2018. i 2022. godine. U okviru istraživanja obrađeni su podaci o tendencijama istovremenog povećanja i smanjenja društvenih dobara, poput gostoprimstva, prijateljstva, uslužnosti kao i društvena klima. Zatim, istraživanje je obuhvatilo međuljudsko povjerenje, spremnost na plaćanje poreza, lokalne investicije i mjere štednje.
Prema rezultatima istraživanja, navodi prof. dr. Mataraci u svom članku naslova „Društvena klima na Zapadnom Balkanu (2018-2021)“, uviđa se da spremnost za ulaganje u javna dobra zaostaje za spremnošću za ulaganjem u međuljudske odnose u Bosni i Hercegovini. No, isti trend javlja se i u drugim glavnim gradovima zemalja Zapadnog Balkana a koji su obuhvaćeni istraživanjem poput: Albanija (Tirana), Sjeverna Makedonija (Skoplje), Crna Gora (Podgorica), Srbija ( Beograd) i Kosovo ( Priština) za razdoblje 2018. i 2021.
Osim toga, rezultati iz Sarajeva, također, pokazuju da su ocjene za sva društvena dobra najviše za 2020. godinu, prvu godinu pandemije COVID-19. Nakon ovog povećanja slijedi pad u 2021. godini, te ponovno povećanje u 2022. godini. Neposredna reakcija bosanskohercegovačkog društva na pandemiju COVID-19 ogleda se u povećanju ulaganja u društvena dobra. Unatoč tome, ulaganja u društvena dobra opadaju s nastavkom pandemije COVID-19 u 2021. godini. Čini se da pandemija COVID-19 privremeno doprinosi ubrzanju zajedničkih društvenih dobara i vrlina unutar BH društva.
Slična se tendencija, naglašava prof.dr. Mataraci, primjećuje i kod ostalih zemalja Zapadnog Balkana, povezanih sa monitoringom društvenog kapitala.
Još jedno zanimljivo zapažanje, do kojih je došla prof.dr. Mataraci, u periodu između dvije godine 2018-2022 godine jeste da se razina ulaganja u društvena dobra čini gotovo istom i u 2018. i 2022. godini. Sa tim u vezi rezultati prije i nakon pandemije su manje – više isti. Iz analize prof. dr. Aliye F. Mataraci rezultati iz Sarajeva, također, pokazuju da su gostoljubivost, susretljivost, uslužnost i društvena klima ustvari društvena dobra s ocjenama višim od pet između 2018. i 2022. te da pokazuju tendenciju rasta i pada istovremeno. Kada je u pitanju međuljusko povjerenje, spremnost na plaćanje poreza, lokalna ulaganja i mjere štednje, također, pokazuju sličnu tendenciju povećanja i smanjenja istovremeno te se rangiraju kao javna dobra sa ocjenama nižim od pet.
Na temelju ovih tendencija moguće je zaključiti da spremnost za ulaganje u javna dobra, zaostaje za spremnošću za ulaganjem u međuljudske odnose u Bosni i Hercegovini.
Kako su ostali gradovi u Bosni i Hercegovini zastupljeni s vrlo malo bodova u zadatom vremenskom periodu, nije moguće dati zapažanja i sugerirati tendencije. Ipak, dva od gore navedeni komentari ukazuju na korumpiranost političkog sustava kao prepreku za realizaciju potencijala društvenog kapitala građana Bosne i Hercegovine.
Prof. dr. Mataraci svoju analizu provedenu nad područjem Bosne i Hercegovine završava nadom da će dodjeljeni status kandidata za članstvo u EU biti pokretačka snaga za moguće povećanje spremnosti za ulaganje u javna dobra koja su pokazala tendenciju zaostajanja za spremnošću za ulaganjem.
