Forgein Policy: BiH na pragu nove etničke krize

Iako je Bosna i Hercegovina izbjegla rat u cjelini od 1995. godine, zemlja nikada nije bila bliža novoj etničkoj krizi kao danas. Rusija, vođena nesigurnostima vezanim za Europsku uniju i NATO, potpiruje etničke podjele u Bosni, dok samozadovoljna EU promatra kako je Bosna gurnuta bliže rubu. Vrijeme je da Sjedinjene Države uskoče, umjesto da čekaju katastrofalni rasplet ovih opasnih događaja, piše Forgein Policy.

Forgein Policy, između ostalog, navodi i da značaj Bosne za zapadne sile i za Rusiju proizlazi iz iste činjenice: Zemlja se nalazi ravno na sjecištu NATO-a i ruskog utjecaja.

- Zapad prepoznaje neke od potencijala koje bi Bosna mogla imati ako bi bila uvedena u NATOov blok, ali čini se da ne razumije posljedice zemlje koja klizi u nered izazvan Kremljem. Sa svoje strane, Rusija je samo dosljedna: Kao što je neuspješno pokušala spriječiti Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju da se pridruže NATO-u, tako i ona pokušava zaustaviti bosanske težnje ka istom cilju, navodi FP.

Iako Rusija javno insistira na principu nemiješanja u unutarnje stvari, Kremlj je nedavno otvoreno zaprijetio Bosni zbog njezinih nastojanja da se pridruži NATO-u, navodi FP.

U pisanjima Forgein Policy, se dalje navodi, da unutar Bosne, srpski član bosanskog predsjedništva Milroad Dodik, kojeg su SAD sankcionirale u februaru 2017.godine, marljivo je sarađivao sa ruskim dužnosnicima na remećenju, degradiranju i zlostavljanju bosanske demokratije.

Prema pisanjima američkog magazina Forgein Policy, Dodik je nekoliko godina pozivao bosanskohercegovački entitet sa srpskom većinom da se odcijepi od Bosne i spoji sa Srbijom, ostvarujući nacionalistički san o „Velikoj Srbiji.

- Naravno, Rusija je porekla bilo kakvo miješanje u izbore 2018. godine u Bosni. Dodik je umjesto toga optužio Sjedinjene Države. Ali nisu samo bosanski Srbi na koje Rusija pokušava utjecati. Otkako je Daytonskim sporazumom okončan bosanski rat 1995. godine, zemlju je držala delikatna ravnoteža dvaju političkih blokova Republike Srpske pod upravom Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine s većinskom bošnjačkom većinom. Ali odbacujući Dayton, bosanski Hrvati inzistiraju na tome da imaju svoj vlastiti politički blok. Stvaranje hrvatskog političkog entiteta dodatno bi razdvojilo zemlju, oslabivši ionako slabu državnu vladu, navodi Forgein Policy.

Forgein Policy, navodi i da Rusija već dugi niz godina aktivno podržava hrvatske tvrdnje o diskriminaciji i njihove zahtjeve za trećim upravnim tijelom.

- Dragan Čović, bivši član bosanskog predsjedništva i trenutni čelnik nacionalističke političke stranke Hrvatska demokratska zajednica, nastavlja se udvarati ruskim dužnosnicima, koji već dugo podržavaju stvaranje trećeg entiteta i protive se članstvu Bosne i Hercegovine u NATOu, piše američki magazin te ističu kako su ta pitanja još više zahuktala nedavno kada se pojavio dokument „balkanski non-paper“.

Za dokument, ističu iz FP, se sumnjalo da potječe iz Ureda slovenskog premijera Janeza Janše, te da „dalje ukazuje na strane mahinacije za prekrajanjem administrativnih granica Bosne i Hercegovine po etničkim linijama, zajedno sa Balkanom.“

Tajanstveni dopis sugerira da se Republika Srpska odvaja od Bosne, da se Kosovo i Albanija ujedinjuju, a Kosovo i Srbija potpisuju ugovor o zamjeni zemlje. Unatoč takvim flagrantnim slučajevima ruskog miješanja i nedavnog izvještaja američkog State Departmenta koji naglašavaju ruske zloćudne operacije u Bosni, Johann Sattler, veleposlanik EU u Bosni, nedavno je izjavio da tamo nije primijetio porast ruskog utjecaja. Bivši njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt upravo je izabran za predstojnika Ureda visokog predstavnika (OHR), međunarodnog tijela koje nadgleda provedbu mirovnog sporazuma kojim je okončan bosanski rat. Ako Schmidt propadne, Rusija će ga bodriti. A u međuvremenu će zanemarivanje problema pogoršati, navodi FP.

U pisanjima Forgein Policy, sa strane Washingtona, posebno bi se trebao čuvati napora Čovića i Dodika,“koji su prijetili da neće sudjelovati na budućim izborima bez izborne reforme po njihovoj želji, da delegitimiziraju demokratiju.

- Čović i Dodik instrumentalizirali su kontroverznu odluku Ustavnog suda u zemlji koja je pozvala na izmjene izbornog zakona federacije kojim se uređuje način na koji se Dom naroda, gornji dom bosanskog parlamenta, bira iz svojih 10 kantona. Sud je utvrdio da je trenutno izabrano predstavništvo Bošnjaka, Hrvata i Srba "u neskladu" s načelom jednakosti sadržanom u bosanskom Ustavu. Ova je odluka donesena nakon presude SejdićFinci iz 2009. godine koju je donio Europski sud za ljudska prava, utvrdivši da ustav diskriminira građane koji nisu pripadnici većinske etničke skupine (Bošnjaci, Srbi ili Hrvati), zabranjujući im da traže viši ured u predsjedništvu ili Domu naroda, naveli su u Forgein Policy.

U tom kontekstu, piše Forgein Policy, prva komunikacija američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena bosanskoj vladi dotaknula se ovih povezanih ustavnih reformi, uključujući ekonomsku i antikorupcijsku.