Preko milijardu ljudi širom svijeta protiv vakcinacije: Među njima i bh. građani

Prošla je već godina od početka pandemije koronavirusa i nekoliko mjeseci otakako je širom svijeta počela imunizacija građana. Prema podacima do kojih je došla američka analitička i savjetodavna kompanija Gallup, 68 posto odraslih osoba pristala bi na vakcinaciju ako bi vakcina protiv koronavirusa bila dostupna bez ikakvih troškova.

Prema informacijama do kojih je došao Gallup u svom istraživanju, u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja svega 30 posto ispitanog stanovništva bi pristalo na vakcinaciju bez ikakvih troškova. Kada su u pitanju zemlje regiona, najbolje statističke podatke po pitanju vakcinisanja ima Srbija gdje je 35 posto ispitanog stanovništva Srbije istaklo da bi se vakcinisalo. Nakon Srbije slijedi Albanija za 34 posto te Crna Gora sa 33 posto. Međutim, kako se navodi u istraživanju, u većini zemalja procenti vakcinisanih nisu dostigli od 70 do 90 posto, a koje bi, prema mišljenjima stučnjaka,  trebalo postići kako bi se stekao imunitet krda u društvu.

Spremnost na vakcinaciju varira 

Spremnost ljudi da prime vakcinu protiv koronavirusa varirala je širom svijeta 2020. godine.  Statistika pokazuje da se spremnost za vakcinaciju kretala u rasponu od visokih 96 posto u Mjanmaru do niskih 25 posto u Kazahstanu. U 15 zemalja, uključujući Indiju, koja se trenutno bori s drugim katastrofalnim talasom virusa i gdje je manje od 10 posto stanovništva primilo jednu dozu, postotak stanovništva koji se želi vakcinisati protiv koronavirusa iznosio je između 80 i 89 posto. Taj broj je nešto manji u ostale 22 države, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku i Brazil, koje se, također, suočavaju s masovnim porastom oboljelih od COVID-19. U tim zemljama između 70  i 79 posto osoba bilo je sklono vakcinisanju.

Gallupovo istraživanje za Wellcome Global Monitora iz 2018. pokazalo je da su ljudi u Istočnoj Evropi i bivšim sovjetskim državama pokazali najmanju stopu povjerenja kada su u pitanju vakcine. Sumnjaju, navodi se, u njihovu sigurnost i efikasnost.  Ljudi iz ova dva područja, također, su pokazali najnižu spremnost da se vakcinišu u 2020. godini.  

Mnoge zemlje u ove dvije regije, uključujući veći dio Balkana,  i bivše sovjetske države, također, dominiraju na listi mjesta na kojima su ljudi najmanje voljni primiti vakcinu protiv koronavirusa, čak i ako bi bila dostupna bez ikakvih troškova.  Gotovo tri osobe od 10 ispitanih, odnosno 29 posto širom svijeta reklo je da neće pristati na vakcinisanje, dok je tri posto ne zna da li bi primilo vakcinu ili je odbilo odgovoriti.  To bi značilo da 1,3 milijarde odraslih osoba nisu pokazale interes za vakcinisanjem. Ne iznenađuje što ovaj popis uključuje Rusiju i zemlje Istočne Evrope u kojima je malo ljudi reklo da će primiti vakcinu. Na popisu vode zemlje podsaharske Afrike Gabon i Kamerun, gdje dvije trećine stanovništva ne želi primiti vakcinu. Također, većina stanovništva u Senegalu, Togu i Namibiji su istakli da neće primiti vakcinu.

Pogled u budućnost

Budući da su se istraživanja provodila tokom 2020. godine, zemlje su bile u različitim fazama pandemije, ali u većini zemalja vakcine tek trebaju biti predstavljene javnosti.  Razumno je očekivati ​​da su se stavovi od tada mogli promijeniti, jer su vakcine postale dostupne većem broju ljudi. Na primjer, mišljenje o vakcinama u SAD-u promijenilo se tokom prošle godine. Skromna većina Amerikanaca, njih 53 posto, u vrijeme provođenja Svjetske ankete 2020. godine u septembru i oktobru izjavila je da bi pristala na vakcinisanje, što je bilo u skladu s drugim Gallupovim anketama u isto vrijeme.

Međutim, do marta 2021. godine, odnosno nekoliko mjeseci nakon početka vakcinisanja,74 posto Amerikanaca izjavilo je da će primiti jednu od vakcina koje je odobrila FDA ( op.a Američka uprava za hranu i lijekove), ukoliko bude dostupna bez ikakvih troškova, a 26 posto je izjavilo da ne bi. Čak i ako su se stavovi ljudi i u pojedinim zemljama promijenili kao što je slučaj u SAD, ti podaci su i dalje pokazatelj otpora javnosti prema vakcinaciji. 

 Ovo je najveći logistički izazov kada su u pitanju napori za masovno vakcinisanje. I dok se proces vakcinacije nastavlja u SAD-u i ostatku svijeta, u konačnici najveći izazov neće predstavljati zadovoljavanja potreba onih koji se žele vakcinisati, nego izgradnja povjerenja međupopulacijom koja će vjerojatno i dalje oklijevati.