Çavuşoğlu za BH medije: I dalje ćemo biti uz Bosnu i Hercegovinu na svim poljima

Povodom dvodnevne službene posjete Bosni i Hercegovini, ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Çavuşoğlu, govorio je za BH medije. U intervjuu za Oslobođenje i Nezavisne novine, šef turske diplomatije govorio je o odnosima Bosne i Hercegovine i Turske, aktuelnom non-paperu, izboru novog visokog predstavnika u BiH. Çavuşoğlu je, između ostalog, govorio i o tome da se  trilateralni mehanizam Republika Turska - Republika Hrvatska - Bosna i Hercegovina podigne na nivo lidera. Mediji su pisali i o putu BiH u Evropsku uniju i NATO savez, ali i o pomoći koje je Turska uputila Bosni I Hercegovini u borbi protiv koronavirusa.

Prema riječima šefa turske diplomatije odnosi Turske i Bosne i Hercegovine su na izvrsnom nivou. Ti odnosi, ističe on za Nezavisne, kako na državnom nivou tako i među građanima, “oblikovani su i došli do današnjeg nivoa crpeći snagu iz duboko ukorjenjenog historijskiog partnerstva, te poštenog i iskrenog pristupa.“

- Turska je dinamična zemlja i mi imamo dinamičan pristup. Zato vjerujemo da se odnosi sa Bosnom i Hercegovinom mogu dalje unapređivati, ​​na čemu i radimo. Vodeći se ovim principom, potičemo naše poslovne krugove da stvaraju mogućnosti zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, ulažu u različita područja i pozitivno doprinose budućnosti Bosne i Hercegovine. Poduzimamo mjere za poboljšanje naše trgovine. Snažno smo prisutni u Bosni i Hercegovini sa našim ekonomskim, kulturnim i razvojnim institucijama i nastojimo zajedno graditi prosperitetnu budućnost. Na kraju krajeva, i Turska i Bosna i Hercegovina zemlje su istog podneblja, oblikovane u duhu dobrih komšija. Kada zatreba, prijatelji smo u crnim danima. Kada zatreba - radujemo se zajedno. To što smo odmah dotrčali u pomoć tokom poplava 2014. godine i što smo u pandemiji Covid-19 našu zaštitnu i medicinsku opremu i vakcine dijelili sa Bosnom i Hercegovinom, rezultat je upravo takvog pristupa.  Iz tog razloga, političko jedinstvo, teritorijalni integritet i razvoj Bosne i Hercegovine veoma su važni za našu zemlju i kao iskrenom prijatelju, i za stabilnost geografije koju kao susjedi dijelimo.  Može se primijetiti da se odnosi između Turske i Bosne i Hercegovine razvijaju kao prirodan odnos između dviju država s iskrenim pristupom. Činjenica da dijelimo zajedničku historiju i da smo narodi istog podneblja, obogaćuju naš odnos. Stoga, odnosi Turske i Bosne i Hercegovine imaju historijski, kulturno, ekonomski i komercijalno vrlo bogatu prošlost i potencijal za budućnost; istovremeno su duboko ukorijenjeni, snažni i uvijek otvoreni za poboljšanje, zaključio je Çavuşoğlu za Nezavisne novine.

Ministar Çavuşoğlu dotakao se i non-papera, kojeg su objavili slovenački mediji a u kojem se govorilo o prekrajnju granica BiH i “završavanju rasparčavanja Jugoslavije”. Dokument koji je u posljednje vrijeme uzdrmao javnost kako u BiH tako i šire ministar Çavuşoğlu ocijenio je kako “ne treba popularizirati dokument iza kojeg niko nije stao”.

- Turska od samog početka snažno podržava političko jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te će takav stav i ubuduće zadržati. Kada pogledamo svjetsku historiju, vidimo da pokušaji otvaranja diskusije o granicama uzrokuju veće probleme. Kao članica NATO-a i država koja vodi pregovore za članstvo u EU, otvoreno podržavamo da balkanske zemlje i Bosna i Hercegovina budu dio ovih dviju organizacija na osnovu njihovih vlastitih zahtjeva. Činjenica da je Turska prikazana kao destabilizirajući faktor u spomenutom dokumentu još je jedan pokazatelj da oni koji su ga plasirali nemaju dobre namjere. Umjesto na scenarije podjele država ili nacija, moramo se usredotočiti na rješavanje postojećih problema unutar i između zemalja regije kroz dijalog. Ne želimo da regija bude područje rivalstva za neke zemlje ili aktere. Zemlje Balkana ne bi trebale izgubiti perspektivu evropskih integracija. Ovo pitanje je od vitalnog značaja za budućnost regije. Nažalost, EU još nije dala Sjevernoj Makedoniji i Albaniji tačan datum za početak pregovora o pristupanju, a potrebno je da  EU poduzme ohrabrujuće korake u ovom smjeru, kazao je Çavuşoğlu u intervjuu za Nezavisne.

Kada je riječ o visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini, koji bi trbao naslijediti dosadašnjeg Valentina Inzka, turski ministar istakao je kako Turska smatra da bi Ured visokog predstavnika trebao nastaviti postojati sve dok se ne ispuni “Program 5+2” a koji uključuje uslove za ukidanje međunarodnog nadzora uspostavljenog u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH.

- Umjesto toga ko je visoki predstavnik, važan je nastavak napora Ureda visokog predstavnika (op.a. OHR) da doprinese stabilnosti Bosne i Hercegovine. S druge strane, ukoliko se postigne dogovor, pozitivno gledamo na imenovanje Christiana Schmidta na mjesto visokog predstavnika. U slučaju da Schmidt preuzme dužnost, nadamo se da će doprinijeti naporima ka postizanju cilja da Bosna i Hercegovina ima mirnu i funkcionalnu državnu strukturu koja će biti integrisana u Evropu, pojasnio je Çavuşoğlu.

Također, ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Çavuşoğlu je u intervjuu za Oslobođenje govorio i o podizanju trilateralnog mehanizma, a koji uklučuje Republiku Tursku - Republiku Hrvatsku - Bosnu I Hercegovinu, na nivo lidera, kao i šta takva odluka predstavlja. Tim povodom Çavuşoğlu je kazao kako je glavni cilj Turske na Balkanu očuvanje mira i stabilnosti u regionu i povećanje dobrobiti regije.

- To je u interesu i Turske, i zemalja regiona, kao i ostatka Evrope. Sa ovim shvatanjem, pokušavamo ojačati naše odnose sa zemljama regije i pokušavamo doprinijeti razvoju dobrih odnosa među zemljama u regiji. Pritom, posebnu pažnju posvećujemo principima inkluzivnosti i regionalne pripadnosti koji ne isključuju nijednu zemlju u rješavanju problema u regiji.  S tim u vezi, inicirali smo uspostavljanje Trilateralnog mehanizma savjetovanja Turska-Bosna i Hercegovina-Srbija 2009. godine i Turska-Bosna i Hercegovina-Hrvatska 2010. godine. Mnogo puta smo se sastali kao ministri vanjskih poslova u okviru oba mehanizma. Spremni smo podići mehanizam Turska-BiH-Hrvatska na nivo lidera. Na ovaj način želimo podići profile gore spomenutog mehanizma i efikasnije implementirati konkretne projekte saradnje. Realizacija konkretnih projekata bit će u interesu regije i Bosne i Hercegovine, kao što je to u slučaju Projekta izgradnje autoputa Sarajevo - Beograd, kazao je Çavuşoğlu. 

Turski ministar je dodao i kako inicijativa trilateralnih mehanizama nisu dio Procesa za sadanju u Jugoistočnoj Evropi, odnosno SEEC. 

- Međutim, ne treba zaboraviti da se regionalne inicijative međusobno podržavaju i dopunjuju. Mi se vodimo tim principom. Okupljajući 13 zemalja regiona, SEECP je posebna platforma na kojoj članovi mogu zajednički djelovati i razvijati zajednička područja saradnje. Stoga nudi brojne mogućnosti svim zemljama članicama. Da to nije tako, ovaj Proces koji je osnovan 1996. godine, ne bi mogao opstati do danas. Na primjer, u okviru našeg predsjedavanja SEECP-om, koje smo preuzeli u junu 2020. godine, organizirali smo događaje u oblastima saradnje na polju zdravstva nakon epidemije COVID-19, odliva mozgova, povećanja kvaliteta ljudskih resursa, obrazovanja, jačanja povezanosti i unutarregionalne infrastrukture, povećanja trgovine unutar i izvan regiona, upravljanja migracijama, mladih, kulture i turizma te sigurnosti koji su okupili sudionike i omogućili im da razgovaraju o navedenim zajedničkim pitanjima. Nesumnjivo je da su sve zemlje članice imale koristi od ovih događaja koje smo organizovali pod sloganom "Komšije VIDEO zajedno", odnosno "Neighbours SEE Together". Sve ove aktivnosti ćemo procijeniti na samitu lidera koji će se održati u junu 2021. godine. Ukratko, u bliskom dijalogu sa balkanskim zemljama nastavit ćemo našu aktivnu politiku prema miru i stabilnosti regije, dodao je Çavuşoğlu za Oslobođenje. 

I kada su u pitanju euroatlanske integracije I put u Evropsku uniju I NATO za koje se BiH odlučila, turski ministar ističe da se stav Turske, po tim pitanjima, zasnima na odlukama koje je donijela BiH.

- Različite države mogu imati različite stavove o nekom pitanju. Ali, što se tiče Bosne i Hercegovine, naš stav se zasniva na odlukama koje je donijela Bosna i Hercegovina. Procesi saradnje i integracije Bosne i Hercegovine u vezi sa euroatlantskim i evropskim institucijama odvijaju se u skladu sa suverenim odlukama Bosne i Hercegovine. Turska, kao NATO saveznica i zemlja koja vodi pregovore za članstvo u EU, smatra i podržava stav da je saradnja i, u nastavku, integracija Bosne i Hercegovine, sa gore pomenutim institucijama važna za stabilnost Bosne i Hercegovine i regije, a to ne bi trebalo nikoga uznemiravati, govori Çavuşoğlu.

Kada je čitav svijet zahvatio koronavirus i sada kada se sve države bore za vakcine, Bosni i Hercegovini je pomoć poslala Turska. Najprije je u Bosnu i Hercegovinu stiglo 30.000 doza vakcina namjenjenih stanovništvu, potom dodatnih 10.000 doza za imunizaciju policijskih snaga i zaštitnu opremu, a akako je naglasio ministar vanjskih poslova Turske, medicinska pomoć će se nastaviti dok god je to potrebno i u okviru mogućnosti Turske. 

- Kao što je naš predsjednik izjavio u intevjuu koji je dao za novinare u Bosni i Hercegovini 2020. godine, Turska nije ostavila Bosnu i Hercegovinu samu u najtežim trenucima od njene neovisnosti, i nikada neće. Mislim da smo to još jednom pokazali na konkretan način kroz podršku koju smo pružili tokom pandemije, kao i 2014. godine kada su bile poplave. Odgovoran, human, svjestan i principijelan stav kojeg smo usvojili u okviru naše poduzetne i humanitarne vanjske politike, pokazali smo i u uslovima pandemije pomažući narodima u svijetu. Pokušali smo, u skladu sa svojim mogućnostima, udovoljiti zahtjevima za pomoć koje smo tokom epidemije dobili iz cijelog svijeta. Međutim, kako bi odgovorili potrebama naše braće i sestara iz zemalja koje su nam geografski bliske i sa kojima prirodno imamo historijske, kulturne i humanitarne veze, naša se zemlja angažovala i stavila na raspolaganje državu, naciju i privatni sektor.  U tom kontekstu, odmah smo se odazvali pozivu za podršku koji je poslala Bosna i Hercegovina, koja za nas ima posebno mjesto na Balkanu, i pružili podršku u vidu medicinske i zaštitne opreme. U posljednjih nekoliko sedmica poslali smo u Bosnu i Hercegovinu ukupno 40.000 doza vakcina koje smo dobili od stranih dobavljača. Nadamo se da ćemo proširiti mrežu pomoći za vakcine kada naša domaća vakcina krene u proizvodnju. Naša medicinska pomoć nastavit će se dok god je to potrebno i u okviru naših mogućnosti. I dalje ćemo biti uz Bosnu i Hercegovinu na ovom, kao i na svakom drugom polju, zaključio je Çavuşoğlu za Oslobođenje.