Pet stoljeća stara tradicija: Ajvaz deda i Ajvatovica

Ove godine obilježavaju se 511. Dani Ajvatovice, u znak sjećanja na Ajvaz dedu porijeklom iz Manise Akhisar. Ajvaz deda jedan je od najvažnijih simbola prelaska Bošnjaka na islam a Ajvatovica je poznata kao jedan od najstarijih događaja kako u zemlji tako i u regiji.

Svake godine u Donji Vakuf i Prusac, gdje se održava centralna manifestacija, dođe veliki broj konjanika iz cijele Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, prošle godine Ajvatovica je, zbog pandemije Covid-19, održana u ograničenom broju i sa ograničenim programom.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine.

Ajvaz dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu, moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima, četrdeseto jutro od dolaska na dovište, Ajvaz-dedo je usnio san o sudaru dva ovna. Kada se probudio, stijena je bila razdvojena, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.