The Economist o BiH: "Bosna je ponovo na rubu raspada, Srbi žele van"

Ugledni britanski magazin The Economist u svom tekstu „Bosna je ponovo na rubu raspada, Srbi žele van“, analizira političku krizu u Bosni i Hercegovini.

The Economist svoj teks započinje pisanjem o sarajevskoj Vijećnici, gdje navode da je ploča na veličanstvenoj sarajevskoj staroj gradskoj vijećnici, sagrađenoj za vrijeme Austro-Ugarske imperije, obilježava njeno uništenje od „srpskih zločinaca“ 1992. Godine. Dvorana je, ističe The Economist, rekonstruisana, ali se Bosna i Hercegovina raspada. Zemlja se suočava sa najgorom krizom od završetak rata 1995. godine.

Dejtonskim sporazumom kojim su okončane borbe u Bosni stvorena je država sastavljena od dva glavna entiteta: Republike Srpske (RS) u kojoj dominiraju Srbi i Federacije, u kojoj Bošnjaci (bosanski Muslimani) dijele vlast sa bosanskim Hrvatima, navodi The Economist.

 Iznad njih je, navodi britanski magazin, bila uglavnom krezuba nacionalna vlada, koja je postepeno stekla još nekoliko ovlasti i malu vojsku. Strani “visoki predstavnik” je imenovan da nadgleda dogovor. Sistem pomaže u održavanju mira među nekada zaraćenih etničkih grupa u BiH, ali također pruža ogromne mogućnosti za korupciju.

Britanski magazin navodi i da Milorad Dodik, član tročlanog državnog predsjedništva, želi ukinuti oblasti koje su entiteti prenijeli na državu. To je secesija po svemu, osim po imenu. Najeksplozivniji prijedlog je ponovo stvaranje vojske RS, koja je, navodi britanski list, ubila, osam hiljada Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine.

Dodikova igra moći, navodi se u The Economist priči, započinje nakon što je Visoki predstavnik u BiH nametnuo zakon kojim se kriminalizira negiranje genocida u Srebrenici. Damir Arnaut, poslanik Naše stranke u državnom parlamentu, kazao je britanski listt, da je pravi Dodikom cilj da „preusmjeri debatu o korupciji“.

Sa druge strene, HDZ stranka bosanskih Hrvata, protivi se činjenici da Bošnjaci i Hrvati zajedno glasaju za predstavnike FBiH u predsjedništvu, te zato prijete poništavanjem izbora koji će se održati u oktobru ove godine. Tako je Željko Komšić, hrvatski predstavnik, uglavnom izabran glasovima Bošnjaka, navodi britanski list. Komšić, navode, se protivi izmjeni izbornih pravila kako bi se glasači podijelili po etničkim pripadnostima te ističe da HDZ i Dodik žele postići ono što separatističke vođe nisu uspjele tokom rata. Sve to, odnosno sve te rasprave oko etničkih podjela ostavljaju bh. političarima nemogućnost upravljanja. Tako je BiH država koja ima drugi najveći broj umrlih od koronavirusa u Evropi u odnosu na broj stanovnika. Sa druge strane, navodi The Economist, premijeru Federacije BiH se sudi za korupciju povezanu sa nabavkom nestandardnih respiratora. U RS-u je korišten jeftini industrijski kisik za covid pacijente umjesto medicinskog.

The Economist je, također, pisao i o 9.januaru. Danu kada je militarizirana policija RS-a marširala u paradi  za 30 godišnjicu entiteta, iako ga je Ustavni sud proglasio neustavnim. Na proslavu došli su ambasador Rusije, iako su SAD uveče sankcije Dodiku zbog korupcije i narušavanja Dejtonskog sporazuma. Atmosferu u BiH ,The Economist, označava kao grozničavu i da „neki“ opet pričaju o ratu. Sa druge strane,  gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić,  kaže da za rat „nema šanse“ i da ljudi iz RS-a svaki dan idu na posao u Sarajevo, a ljudi iz Sarajeva dolaze na skijanje u manji bh. entitet. Dogovori kako bi se zaustavilo povalačenje RS-a iz državnih insititucija se, prema riječima Ćosića, mogu postići.

The Economist svoj tekst završava:“Bosna je više puta preživjela krize od 1995. godine i vjerovatno će preživjeti i ovu. Ali, stanovništvo se smanjilo sa četiri miliona u 1991. godini na oko tri miliona danas. Bosanci glasaju svojim stopalima.