banner17

banner18

Irhan Kašić učenicima u Švedskoj govori o Holokaustu, genocidu i stradanjima

Reakcije učesnika njegovih projekata u sklopu kojih su posjete gradovima Bosne i Hercegovine su izuzetno pozitivne.

MAGAZIN 14.01.2023, 17:02 15.01.2023, 10:42
Irhan Kašić učenicima u Švedskoj govori o Holokaustu, genocidu i stradanjima
© AA

Irhan Kašić je usljed agresije na Bosnu i Hercegovinu bio prisiljen da napusti rodnu Bosansku Gradišku i radno mjesto kustosa Muzeja Bosanske krajine u Banja Luci. Od 1992. godine živi u Švedskoj. Profesor je u gimnaziji u gradu Falkenbergu gdje predaje historiju, društveno-političke odnose i nauku o društvu, međunarodne odnose, geografiju i nauku o religiji. Pored toga, povremeno radi i na Fakultetu za obrazovanje nastavnika u Halmstandu.

Godine 1985. završio je historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Po dolasku u Švedsku studirao je navedene predmete na univerzitetu u Goteborgu gdje je stekao zvanje magistra historijskih nauka. Kao član Socijaldemokratske partije Švedske bio je izabran za zamjenika u švedskom Parlamentu između 2006-2010. godine. Takođe, bio je član i skupštine općine te odbora za socijalna pitanja od 1998-2018. godine.

Sa Irhanom Kašićem razgovarali smo o njegovim projektima vezanim za genocid u Bosni i Hercegovini, njegovo predstavljanje u evropskoj javnosti, reakcijama Šveđana nakon posjeta mjestima stradanja te o nedavnim izborima.

Kroz rad u prosvjeti Kašić je došao do ideje za pokretanje projekta "Stopama holokausta - rat i genocid" kroz koji je švedskim učenicima približio stradanja Jevreja, Bošnjaka i drugih naroda tokom 20. stoljeća.

Edukacija o Holokaustu i genocidu

- Ideja je rezultat mog rada kao profesora historije i želje da ovaj predmet učinim više intresantnim mojim učenicima. Sasvim je drugačije kada o genocidu kao najtežem zločinu protiv čovječnosti i međunarodnog prava pričate u Auschwitzu, Jasenovcu i Srebrenici. To učenici doživljavaju kao nešto što potpuno mijenja njihovu perspektivu života. Svaki put mi kažu da još više moraju da se bore kao bi sačuvali i još više razvili sve vrijednosti koje pruža jedno demokratsko društvo kao što je švedsko. Projekt obuhvata i edukaciju švedskih nastavnika o uzrocima i posljedicama Holokausta i genocida u modernoj historiji gdje je svoje učešće uzeo i švedski državni institut Forum za živu historiju. Do sada smo uspjeli realizovati pet naučnih skupova, predavanja i seminara gdje je tema bila demokratija, ljudska prava, integracija, borba protiv antisemitizma i rasizma. Počevši od 2011. godine realizovali smo i posjete spomen-područjima Jasenovac, Vukovar, Srebrenica te Mostaru i Sarajevu, kaže za Anadoliju Irhan Kašić.

Rat i agresija na Bosnu i Hercegovinu, genocid u Srebrenici, strahovite žrtve i razaranja kojima je Bosna i Hercegovina i njeni građani bili izloženi su bili razlozi za Kašića za pokretanja navedenog projekta kao i interesovanje za historiju, a posebno za noviju historiju kao nastavni predmet.

- To interesovanje je počelo kroz odrastanje u društvu sa ženom koju pamtim kao Marija Ruskinja. Ona je ustvari bila Jevrejka iz Ukrajine, iz okoline Lavova. Od ukupno sedmero djece u njenoj porodici samo je ona preživjela užase nacističkih logora, između ostalog i Auschwitz. Puno mi je pričala o tim strašnim patnjama i to je u meni ostalo kao jedna od ideja vodilja projekta. Treba naglasiti da je u švedskom nastavnom planu i program obavezno izučavanje tematike Holokausta u osnovnim i srednjim školama. Dakle, sve navedeno je me dovelo do toga da sam zajedno sa jednim radnim kolegom pokrenuo ovaj projekt. Osnovni ciljevi projekta su proširivanje znanja na temu uzroci i posljedice genocida i rata te kako se boriti protiv antisemitizma, rasizma, mržnje prema strancima i manjinama kao i svega onog što je antidemokratsko u švedskom društvu. Naš dugoročni cilj je pričati mladima o genocidu sa ciljem da se to ne ponovi nikada i nikome, ističe Kašić.

Reakcije učesnika njegovih projekata u sklopu kojih su posjete gradovima Bosne i Hercegovine su izuzetno pozitivne.

- Zavole Bosnu brzo. Inače, Šveđani puno putuju, ali posjeta BiH ostaje im dugo u sjećanju. Neki poslije dolaze i sa svojim prijateljima, porodicama. Posjeta BiH, posebno obilazak historijskih destinacija kao što su Mostar, Sarajevo, Tuzla, Srebrenica gdje oni razgovaraju sa domaćinima o događajima koji su se tu desili, pomaže im puno da razumiju šta to znači za jedno društvo, ali i za pojedinca, proći kroz rat i sve to preživjeti. Prije svake posjete čitaju jako puno o historiji BiH i bivše Jugoslavije. Naravno, uvijek ih puno rastuži posjeta Srebrenici kao i predavanje koje nam održi Hasan Hasanović kome bih se posebno zahvalio za izuzetnu susretljivost tokom naših posjeta. Dakle, njihovo razumijevanje za ljude koji traže azil iz ratom i krizom zahvaćenih država je puno veće nego kod običnih ljudi. Vrlo često javljaju mi se bivši učenici sa svojih privatnih posjeta Mostaru i Sarajevu. Jedna od njih mi je rekao da je tek sada shvatio šta znači živjeti u demokratiji i zašto se moramo boriti da je sačuvamo, pojašnjava Kašić.

Evropska unija, njene institucije i članice su odavno prepoznale značaj afirmacije u javnosti genocida počinjenog u Srebrenici, odnosno u Bosni i Hercegovini.

- Švedski državni institut ”Forum za živu historiju” stavlja poseban naglasak na izučavanje novije historije sa naglaskom na ratove devedesetih godina i Genocid u Srebrenici, ali i u drugim dijelovima svijeta. Švedski parlament Riksdag se 2018. godine pozitivno izjasnio o podizanju spomenika žrtvama genocida u Srebrenici. Takođe, svake godine 11. jula diljem Švedske i Evrope, odaje se počast svim žrtvama srebreničke tragedije. Na dvadesetu godišnjicu EU parlament donio je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici kojom je 11. juli proglašen kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Dakle, demokratska Evropa ima jasan stav o svim tim tragičnim dešavanjima u BiH za vrijeme rata s posebnim naglaskom na Srebrenicu. Da ne zaboravim, Evropska unija, preko evropskog fonda Erasmus, snažno podupire sve projekte kojima je cilj jačanje demokratije i očuvanje sjećanja na Holkaust s ciljem edukacije mladih o posljedicama kako Holokausta tako i genocida u Srebrenici. Takođe, i švedski Olof Palmes centar za demokratiju i razvoj ljudskih prava podržava moj projekat što je jako bitno jer daje značaj ovakvim aktivnostima čije je cilj jačanje demokratije i sprečavanje širenja antidemokratskih inicijativa i rasisma, smatra Kašić.

Pored navedenog, Kašić posebno ističe projekta saradnje dvije škole kroz razmjenu učenika i nastavnog kadar kao primjer koji se može vrlo lahko implementirati.

- Već davne 1998. godine zahvaljujući kontaktima porodice Bajraktarević iz Sarajeva pokrenut je projekt Falkenberg-Sarajevo između osnovne škole ”Meša Selimović” sa Alipašinog Polja i osnovne škole ”Tonga” iz Falkenberga. Gotovo svake godine, do pandemije, dolazili su učenici i nastavnici iz Sarajeva u Švedsku i obratno. Učenici su bili domaćini jedni drugima, a to je bila izuzetna prilika za međusobno upoznavanje i obostranu kulturnu razmjenu, dodaje Kašić.

Jačanje desničarskih stranaka

U Švedskoj su krajem prošle godine održani parlamentarni izbori na kojima su veliku podršku dobile stranke desne orijentacije. Već postaje naznake promjene odnosa prema pravu manjina i imigranata na prvo izučavanja maternjeg jezika.

- Protekli izbori i tijesna pobjeda stranaka desnog centra (Moderati, Liberali, Kršćanski demokrati i Švedski demokrati) nisu donijeli neke promjene u međunacionalne odnose. Švedski demokrati, stranka izrazito desne orijentacije sa vrlo negativnom orijentacijom prema strancima, formalno nije član sadašnje vlade ali ima veliki utjecaj na njenu politiku, pokrenula je pitanje upotrebe maternjeg jezika u švedskim školama. Pravo učenja maternjeg jezika u osnovnoj i srednjoj školi je zagrantovano nizom zakona i konvencija koje garantuju minimum od dva sata sedmično, ako ima najmanje pet zainteresovanih učenika. Pod utjecajem Švedskih demokrata Vlada je dobila zadatak da formira komisiju koja će ispitati potrebu učenja maternjeg jezika, a to u praksi znači da se to pitanje staviti na dnevni red sadašnje vlade, objašnjava Kašić.

Dodaje da je švedsko društvo ipak izuzetno stabilno, demokratsko i svako pitanje koje se tiče smanjivanja ljudskih prava naišlo bi na izuzetan otpor, piše AA. 

- Što se tiče manjina u Švedskoj, a to su Jevreji, Romi te Finci i Sami njihova su prava na jezik, obrazovanje, kulturu i ostala prava neupitna bez obzira što pojedini Švedski demokrati i tu imaju drugačija mišljenja o njihovim pravima i često ih negiraju, zaključuje Kašić.

komentari (0)