Mladi uče grnčarstvo da sačuvaju stari zanat od zaborava
Polaznici su tokom prvog mjeseca kursa učili o vajanju, izlivali i farbali skulpture, a slijedi izrada predmeta ručno i pomoću grnčarskog točka.

Starije Nišlije pamte da je u njihovom gradu bilo više od 150 grnčarskih radionica, a danas ih je svega nekoliko. Da bi grnčarstvo kao tradicionalni zanat bilo sačuvano od zaborava i predstavljeno mlađim generacijama, u Nišu se održava besplatan kurs umjetničke keramike i grnčarstva za koji se prijavilo skoro stotinu pedeset polaznika.
Polaznici su tokom prvog mjeseca kursa učili o vajanju, izlivali i farbali skulpture, a slijedi izrada predmeta ručno i pomoću grnčarskog točka.
- Zaboravili su se ti stari zanati kojima su se bavili naši preci. Meni je uvek bilo interesantno da vidim predmete koji su lepo oblikovani i ofarbani. Uvek me zanimalo kako se to radi. Najviše sam zbog toga upisala taj kurs, kaže dvadesetpetogodišnja Emilija Veselinović.
Pedantnost kojoj već teži radeći u salonu za pse pomaže joj da bude uspješna i na kursu.
- Mislim da ću nastaviti da se bavim ovim i posle kursa. Već imam neke ideje i planove. Dopalo mi se zato što je kreativno i nekako detaljno. Ja volim da sve bude pod konac, to mi se jako dopada, govori ova devojka.
Njoj i ostalim kreativcima, sa mnogo posvećenosti, časove drži vajar Jugoslav Anđelković.
- Počeli smo od upoznavanja, mnogim polaznicima je ovo prvi kontakt sa glinom. Zatim smo napravili razliku između grnčarstva i umetničke keramike. Grnčarstvo se radi crvenom glinom, uglavnom na točku sa malo livenja. Umetnička keramika se radi belom glinom, izlivanjem i tako nastaju suveniri i razni umetnički predmeti, objašnjava predavač.
Zadovoljan je angažovanjem polaznika, ali i velikim interesovanjem za upis na ovaj kurs.
- Na naše iznenađenje, u jednom danu se prijavilo preko 140 polaznika i zaustavljen je oglas jer nismo bili u mogućnosti da obučimo tako veliki broj polaznika, što znači da je ogromno interesovanje, kaže Anđelković.
Ponosan je što njegovi učenici već izrađuju predmete od gline i očekuje da će dobro savladati i rad sa grnčarskim točkom i moći da proizvedu zahtjevnije i komplikovanije predmete.
- Mislim da je vrlo bitno da se stari zanati obnove uz pomoć države nekim subvencijama jer se ti predmeti sve više traže i dolaze do izražaja, smatra Anđelković.
Kurs je dio projekta prekogranične saradnje „Grnčarstvo za sve“ koji sprovode organizacija iz Niša „Deli“ i udruženje iz Montane u Bugarskoj „Omladinski pokret za budućnost“.
Grnčarija koju polaznici kursa budu izradili bit će predstavljena tokom leta na prvom međunarodnom Sajmu grnčarstva i folklora u Nišu, a novac koji bude prikupljen aukcijom glinenih proizvoda bit će iskorišćen u humanitarne svrhe, piše AA.