Naučnici procjenjuju maksimalnu starosnu dob koju čovjek može dostići

Čovjekov instikt i želja da živi što duže i sretnije prisutni su koliko i čovjekovo postojanje, ali je vrijeme borac protiv kojeg se ne može dobiti niti voditi bitka. Prosječno trajanje života čovjeka predmet je izučavanja i danas, a činjenica je kako očekivani životni vijek raste u odnosu na životni vijek naših predaka.

Prema pisanju britanskog web portala "LADbible" sa sjedištem u Manchesteru, prosječni životni vijek čovjeka u Ujedinjenom Kraljevstvu je nešto viši od 80 godina što je deceniju duže nego što je to bilo sredinom 20. stoljeća. 

Najveći životni vijek u Evropskoj uniji imaju stanovnici Španije (83 godine), a najniži građani Bugarske (71 godina). Najstarija osoba koja je ikada živjela bila je Jeanne Clament, Francuskinja koja je živjela 122 godine i 164 dana. Clament se rodila 1875., a preminula je 1997. godine. Tokom stoljeća njenog življenja na Zemlji, Clament je oborila nekoliko rekorda - sve zbog njene dugovječnosti.

Većina ljudi svijeta nije ni blizu tome, a naučnici pokušavaju otkriti koliko bi ljudsko tijelo teoretski moglo najviše živjeti. 

Istraživači iz singapurske biotehnološke kompanije "Gero" i američkog "Roswell Park Comprehensive Cancer Centra" u Buffalu proučavali su ljudsku otpornost odnosno sposobnost tijela da se oporavi od oštećenja. Upotrijebili su umjetnu inteligenciju da prođu kroz medicinske podatke stotina hiljada dobrovoljaca kako bi procijenili maksimalni ljudski životni vijek.

Uzimajući u obzir faktore dobi, bolesti i stila života, zaključili su da je najduže što će neko ikada živjeti oko 150 godina te da je premašenje tog broja fizički nemoguće. 

Neka ranija istraživanja o starenju sugerišu da će rekord za najstariju osobu na svijetu vjerovatno biti oboren do 2100-te godine, ali da većina neće doživjeti duboku starost od 122 godine.