Ples derviša, neponovljiv doživljaj za oko i dušu

O fascinanosti derviškog plesa najbolje svjedoči podatak da je zaštićen i uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine

MAGAZIN 22.11.2022, 15:38 22.11.2022, 16:13
Ples derviša, neponovljiv doživljaj za oko i dušu
© AA

Stoljećima je sema – Rumijev mistični ples neponovljiv doživljaj koji fascinira oko i dušu posmtrača.

U turskoj Konyi, Rumijevom gradu gdje je smješten njegov mauzolej, derviši ga plešu već stoljećima – i tako pronalaze put k Bogu. O fascinanosti derviškog plesa najbolje svjedoči podatak da je zaštićen i uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.

Derviše često nazivaju "okrećući derviši", jer se dio njihovog duhovnog ostvarivanja sastoji od plesa u kojem okreću uz muziku frula, bubnjeva i melodije ilahija.

Ta muzika, pokreti, slušanje i duhovni doživljaj sjedinjuju se tokom plesa derviša. Zato se sema tumači i kao duhovno putovanje, molitva, bogosluženje. Čovjek, napuštajući ego i sve materijalno, uzdiže se duhovnom ljubavlju do istine.

Bosonogi derviši poredani su jedan iza drugog s rukama prekriženim na ramenima. U tišini slušaju šeika koji uči Kur'an te im daje dozvolu za početak plesa. 

Započinje muzika u kojoj dominira ney (frula od trske), koji je zapravo simbol mitološke trube sur. Prvi dio plesa započinje tako što plesači triput obiđu dvoranu. Prvi krug predstavlja spoznaju Boga, drugi viđenje Boga a treći istinu o jedinstvu. Drugi dio plesa sastoji se od četiri epizode – četiri godišnja doba, četiri elementa i četiri životna doba čovjeka.

Glava derviša je nageta na jednu stranu, ruke su im prekrižene, a dlanovi spojeni. Palac jednog dlana okrenut je prema gore, i njime se prima božanska energija, koja se palcem drugog dlana, okrenutim prema dolje, predaje zemlji. Oči su zatvorene i plesači se okreću sve brže, dok im se haljine rastvaraju poput cvijeta. Plesači izvode dvostruku radnju: okreću se oko sebe i kreću prema naprijed u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu, pazeći na svoje mjesto.

Prema mevlevijskoj legendi, prvi sema je, oko 1249. godine, izveo sam pjesnik Rumi, u čaršiji Konye, ispred radnje jednog zanatlije, uz ritmičke zvuke kovačkog čekića.

Derviškim plesom će sljedećeg mjeseca biti obilježena 749. godišnjica smrti Mevlane Dželaluddina Rumija, koji je svojom tolerancijom pokazao put ljubavi cijelom svijetu, prihvativši ljude bez obzira na njihovu religiju, pripadnost i rasu.

Mevlana Dželaluddin Rumi je bio sufijski pjesnik poznat svijetu kao Rumi, živio je u 13. vijeku i smatra se jednim od najvećih sufijskih pjesnika i filozofa na svijetu. Zbog svojih dijela koja su bila nadahnuće čitavom čovječanstvu bio je voljen i poštovan od strane pripadnika svih religija.

Rumi je bio islamski pjesnik, filozof, pravnik, učitelj, teolog i sufijski mistik, ali je bio i mnogo više od toga. Svojim primjerom je predstavljao životni poredak i vjerovao je u “istinsku suštinu“. Rekao je da je sve ostalo samo slika.

Rumi, čija su vrata bila otvorena za svakoga, nevezano za religijsku pripadnost, postao je simbol jednakosti u svijetu u svakom smislu. Svake godine posjetioci iz čitavog svijeta koji podržavaju Rumijevu filozofiju učestvuju u ceremonijama koje se održavaju u Konyi u Turskoj kako bi odali počast Mevlani Dželaluddinu, koji je širio ljubav i humanost kroz čitavo čovječanstvo.

Godišnjica smrti Mevlane Dželaluddin Rumija obilježava se svake godine na dan Šeb-i Arus (noć susreta sa Bogom) mnogobrojnim svečanostima u Konyi još od 1937. godine. Ovogodišnje Šeb-i Arus svečanosti održavaju se po 83. put uz podršku Ministarstva kulture i turizma Republike Turkiye.

Sufijski mistik, pjesnik i učitelj Rumi je imao velikog uticaja na mističku misao i književnost širom svijeta. Priča kaže da je Rumi, koji je bio voljena i cijenjena figura u islamskom svijetu, postao neizmjerno tužan nakon odlaska svog prijatelja Šemsi Tebrizija uz kojeg je otkrio dubine duhovnosti.

Ovaj gubitak je prouzrokovao veliku promjenu u njegovom životu. Odrekao se svega i napisao Mesneviju koja je u svijetu priznata kao remek-djelo i predstavlja najveću sufijsku poemu svih vremena, a sastoji se od 25 hiljada stihova. Za Rumija istinska ljubav je bila ljubav prema Bogu, a smrt je za njega predstavljala dan njihovog sjedinjenja. Zbog toga je dan njegove smrti, 17. decembar, poznat kao dan proslave, a ne dan žalosti, a Šeb-i Arus svečanosti koje se održavaju svake godine na ovaj dan simbolišu “noć susreta sa Bogom” i “noć vjenčanja”.

Šeb-i Arus na turskom znači “noć vjenčanja“. Ovaj dan je poznat u Mevlevijskom derviškom redu kao noć kada je Mevlana Dželaluddin Rumi umro. Budući da Rumi svoju smrt nije smatrao krajem, već spajanjem sa svojim voljenim Bogom, godišnjica njegove smrti se naziva po njihovom ponovnom susretu. Rumi smrt tumači kao povratak svom porijeklu, “povratak Allahu“, po njemu smrt nije nestajanje, već putovanje ka Bogu. Međunarodne svečanosti i ceremonija komemoracije povodom godišnjice Rumijeve smrti, u narodu poznate kao Šeb-i Arus, održavaju se one nedjelje u koju pada 17. decembar. Za Rumijev 800. rođendan, 2007. godinu je UNESCO bio proglasio Međunarodnom godinom Rumija.

Rumijevi rukopisi prihvaćeni su kao vrhunac mistične umjetnosti koja prevazilazi vjerske, kulturološke i etničke granice. Rumijeva audio poezija nalazi se na američkoj billboardovoj top 20 listi. Rumijeva poezija je najprodavanija u Americi i njegove pjesme su među najčitanijim na svadbama decenijama unazad. Porede ga sa Williamom Shakespeareom zbog neizmjerne kreativnosti i sa svetim Franjom Asiškim zbog duhovne mudrosti. Kompilacija američkog autora Deepak Chopra Rumijeve ljubavne poezije u prijevodu Fereydoun Kia-e, recitovale su holivudske zvijezde poput Madonne, Goldie Hawn, Philipa Glassa i Demi Moore.

komentari (0)