Tradicija tkanja se nastavlja: Ćilimi istkani u Ušaku bili su svjetski poznati tokom osmanskog perioda

Kako bi se oživjela tradicija opština Ušak je pokrenula kurseve ćilimarstva u saradnji sa Narodnim prosvjetnim centrom. Cilj je djecu i mlade naučiti likovnim i lokalnim motivima ćilima

MAGAZIN 28.09.2022, 14:02
Tradicija tkanja se nastavlja: Ćilimi istkani u Ušaku bili su svjetski poznati tokom osmanskog perioda
© AA

Šezdesetdvogodišnja majstorka tkanja ćilima Hadžer Bozak, sa ciljem da oživi tradiciju svaki dan dok tka ćilime napravi u prosjeku sedam hiljada vezova. Hadžer je rođena u seku Kašbelen kod turskog grada Ušak, 1960. godine. Prvi put se sa petljama tepiha susrela još dok se igrala sa mamom a prvi tepih istkala sa svojih 12 godina. Kada se udala, priča Hadžer,nije svoj zanat napuštala nego njime počela zarađivati za život.

Hadžer se prisjetila svog doma kada je bila dijete. Ističući da su u njenoj kući tkali ćilime te da je kroz igru i ona počela da stvara djela i da se od tada od posla, zbog ljubavi prema tkanju ćilima, ne može odvojiti.

- Počeo sam ovaj posao kao igru, i nastavila sam kao igru sve ove godine. Tkanje ćilima ne doživljavak kao profesiju, već kao način života, kazala je Hadžer.

Hadžer svoju ljubav prema tkanju nije sakrila ni kada je kroz razgovor za AA rekla da „ćilimi njoj predstavljaju sve“.

- Dok tkam ćilim, na njega uvijek izlijevam svoju sreću, radost i tugu. Dok god mi Bog daje snage, ne pada mi na pamet da odustanem. Hvala Bogu, osjećam se energično. Ćilim je sve za mene. I moja sreća i moja tuga. Ovdje se oslobađam od stresa kod kuće, ovdje živim svoju radost, pojasnila je Hadžer.

Kako bi se oživjela tradicija opština Ušak je pokrenula kurseve ćilimarstva u saradnji sa Narodnim prosvjetnim centrom. Cilj je djecu i mlade naučiti likovnim i lokalnim motivima ćilima. Zajedno sa Ajše Džeren Učar i drugim ženama iz kvarta, uče mlade starom zanatu. Žele oživjeti stare motive, boje i šare. Nerijetko i zapjevaju i vesele se prenošenju svojih iskustava.  

- Ćilimi istkani u Ušaku bili su svjetski poznati ćilimi tokom osmanskog perioda, i oni su još uvijek izloženi u vodećim muzejima, kazala je Učar.

Sa željom da tkanje ćilima ponovo postane „kapija“ za zapošljavanje žena, Učar je izrazila nadu da će i mladi ljudi, koje obuče majstori tkalači, prihvatiti tradiciju. Ističući da je u oživljavanju tradicije veoma važno iskustvo koje sa polaznicima kursa dijeli Hadžera Bozaka, Učar je rekla da im šezdesetdvogodišnjakinja mnogo pomaže.

- Koristilo nam je iskustvo sestre Hadžer u ovoj oblasti. Ona nam puno pomaže jer se godinama bavi ovim poslom.  Sestra Hadžer je jedna od rijetkih osoba koja je ovu profesiju izgradila učeći od svoje porodice. Veoma smo sretni i u ovom aspektu. Voli da radi, voli da tka ćilime. Zato imamo sreće, iskreno, dodala je Učar.

komentari (0)