U aktivnostima su učestvovali studenti medicine sa različitih i međunarodnih medicinskih fakulteta ovog univerziteta.

Program je organizovan s ciljem očuvanja historijskog sjećanja na ljekare i studente medicine koji su tokom Bitke za Čanakkale podnijeli veliku žrtvu služeći svom narodu. U okviru obilježavanja, učesnici su posjetili ključne memorijalne lokacije, uključujući Muzej saniteta Čanakkale bitaka i Spomen-obilježje šehidima, gdje su odali počast ljekarima i studentima medicine koji su stradali u ratnim godinama.

Za studente IUS-a, učešće u ovom programu predstavlja vrijedno iskustvo koje nadilazi klasične okvire nastave, jer im omogućava da se već od prve godine studija upoznaju sa historijskim, etičkim i humanim dimenzijama medicinske profesije.

Istovremeno, ovakve aktivnosti dodatno potvrđuju značaj programa dvojne diplome kao modela obrazovanja koji studentima ne donosi samo akademsku mobilnost i međunarodno iskustvo, nego i dublje razumijevanje profesije kroz neposredno učešće u važnim stručnim i memorijalnim događajima.

Obilježavanje Dana medicine u Turskoj ima posebno simbolično značenje. 14. mart nije samo datum posvećen medicinskoj profesiji, već i podsjetnik na požrtvovanost, odgovornost i doprinos studenata medicine i ljekara u teškim historijskim okolnostima. U tom kontekstu, program u Čanakkaleu organizovan je kako bi se budućim ljekarima prenijele vrijednosti humanosti, profesionalne etike i služenja zajednici.

Učešće studenata Internacionalnog univerziteta u Sarajevu u ovom značajnom programu još jednom potvrđuje vrijednost međunarodne akademske saradnje između IUS-a i SBU-a, kao i opredijeljenost obje institucije da studentima ponude obrazovanje koje povezuje akademsku izvrsnost, međunarodnu perspektivu i snažan profesionalni identitet.

Bolnica, koja je 19. zdravstvena ustanova Turske zdravstvene grupe Medicana, zvanično je otvorena 18. juna, donoseći više od 35 godina medicinskog iskustva u Bosnu i Hercegovinu.

Anesteziološki tim Medicane Sarajevo – prim. dr. Anes Ajanović, dr. Edin Gadžo, dr. Branko Aškraba i dr. Gordana Lazić – podijelio je iskustva o svojoj zahtjevnoj profesiji, koja daleko nadilazi samo “uspavljivanje” pacijenata.

- Čuvari sigurnosti pacijenata

Malo ko govori o njima, a nijedna operacija ne bi bila moguća bez anesteziologa. Oni prate rad srca, disanje, krvni pritisak i sve vitalne znakove, spremni da u djeliću sekunde reaguju ako dođe do komplikacija.

Dr. Gordana Lazić, sa 33 godine iskustva, kaže da ju je za anesteziologiju privukao jedinstven spoj medicine i tehnologije.

“Fascinirala me preciznost i kontrola koju anesteziolog mora imati nad fiziologijom pacijenta”, kazala je, dodajući da se strahovi pacijenata od anestezije često mogu ublažiti pravim pristupom i komunikacijom.

Dr. Edin Gadžo, s 13 godina iskustva, istakao je da i dalje postoje zablude.

“Ljudi često misle da je anestezija izuzetno rizična i da se pacijenti teško bude. U stvarnosti, moderna anestezija je vrlo sigurna. Anesteziolozi su stalno uz pacijenta, a svaka procedura počinje detaljnom pripremom.”

Prim. dr. Anes Ajanović opisao je kako izgleda tipičan dan: procjena rizika, priprema pacijenata, izbor najbezbjednije metode anestezije, provjera opreme, a zatim praćenje pacijenata tokom operacije i u fazi oporavka.

“Anesteziolog je odgovoran za sigurnost i stabilnost pacijenta od pripreme do oporavka – i često u jedinici intenzivne njege,” rekao je.

Dr. Branko Aškraba, s više od decenije prakse, naglasio je suštinu posla:

“Dok pacijent mirno spava, anesteziolog brine o svemu. Neprestano pratimo vitalne funkcije i prilagođavamo dubinu anestezije kako bi pacijent bio siguran i stabilan.”

Iako su ozbiljne komplikacije rijetke, Aškraba kaže da je spremnost na hitne reakcije – poput naglog pada pritiska ili alergijske reakcije – ono što anesteziologe čini ključnim dijelom operativnog tima.

- Širenje zdravstvenih horizonata

Bolnica Medicana Sarajevo pruža usluge iz oblasti neurohirurgije, oftalmologije, otorinolaringologije, pulmologije i grudne hirurgije, kardiovaskularne hirurgije, urologije, ginekologije i akušerstva, pedijatrije, interne medicine i gastroenterologije.

Objekat je opremljen savremenim operacionim salama i jedinicama intenzivne njege za opštu, koronarnu i neonatalnu njegu. Poseban fokus stavljen je na onkologiju, gdje će uskoro biti dostupne najsavremenije dijagnostičke i terapijske tehnologije poput PET-CT i LINAC aparata, kako bi se pružila vrhunska onkološka njega pacijentima u Bosni i Hercegovini i šire.

Na globalnom nivou, Medicana zapošljava skoro 15.000 zdravstvenih radnika, godišnje opslužuje više od 5 miliona pacijenata, te pruža usluge za 500.000 međunarodnih pacijenata. U Sarajevu, bolnica je započela rad sa 45 stalno zaposlenih ljekara, uz podršku dodatnih specijalista, pozicionirajući se kao vodeći centar za sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu u regionu Zapadnog Balkana.

- Pogled u budućnost

Govoreći o budućnosti, Ajanović je naglasio obećavajući razvoj novih tehnologija.

“Možemo očekivati sigurnije i individualizovanije procedure kroz napredak genetike, farmakogenomike, vještačke inteligencije i pametnih sistema monitoringa. Ovi razvojni koraci omogućit će anesteziolozima da pacijentima pruže još bolju njegu i sigurnost,” zaključio je.

Medicana Sarajevo

Šefovi policije iz Policijske uprave Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine i njenih 10 kantona, Policijske akademije Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine i Policije Brčko Distrikta prisustvovali su obuci održanoj u glavnom gradu Turske Ankari.

Ukupno 16 bosanskohercegovačkih policajaca završilo je obuku koju je organizovalo Ministarstvo rada Republike Turske, Policijska uprava, Odjel za informacijske tehnologije i komunikacije.

Petodnevna obuka obuhvatila je teme kao što su dijagnosticiranje i otklanjanje postojećih ili potencijalnih sigurnosnih ranjivosti u upravljanim sistemima, mjere opreza koje treba poduzeti protiv sajber napada i zatvaranje ranjivosti sistema, uz analizu napada.

Na zatvaranju i dodjeli certifikata obuke, polaznicima obuke iz Bosne i Hercegovine uručeni su certifikati.

Međunarodni projekat saradnje u oblasti policijske obuke, koji je pokrenut kao pilot projekat 2007. godine, provodi se od 2010. godine u saradnji sa Federalnim ministarstvom unutrašnjih poslova u Bosni i Hercegovini i policijskim upravama Bosne i Hercegovine.

Do danas je organizovano više od 35 različitih obuka u oblastima borbe protiv sajber kriminala, borbe protiv terorizma, upravljanja društvenim događajima, borbe protiv krađe automobila, policijskog liderstva, kriminalističke obavještajne službe i borbe protiv međunarodnog kriminala, a u ovim obukama učestvovalo je približno 700 policajaca iz Bosne i Hercegovine.

Izvor: AA

"Ovdje želimo započeti novu eru u zdravstvu, napraviti most na nivou zdravstva između Turske i BiH", poručeno je u petak u Sarajevu na predstavljanju bolnice, njenih kapaciteta i značaja za zdravstvo BiH i regije.

Medicana, vodeća zdravstvena grupacija iz Turske, sa svojim bolnicama u zemlji, predstavništvima širom svijeta i novim globalnim ulaganjima, svake godine pruži zdravstvene usluge milionima ljudi, u skladu s najvišim međunarodnim standardima. Sada svoju ekspertizu donosi i na Balkan. Više od 35 godina iskustva u turskom zdravstvenom sistemu Medicana prenosi u samo središte regije – Sarajevo.

- Usluga milionima pacijenata svake godine -

Sedat Ziyade, generalni direktor Medicana Sarajevo, podsjetio je da ova ustanova od 1992., svake godine pruža zdravstvenu zaštitu milionima pacijenata, oslanjajući se na najsavremenija dostignuća moderne medicine.

"Moto je vrhunska zdravstvena zaštita za sve i veza sa ljudima", poručio je, navodeći da Medicana, jedan od vodećih zdravstvenih brendova u Turskoj, koja zapošljava skoro 15.000 uposlenika, svake godine pruži usluge liječenja za više od pet miliona pacijenata i zbrine oko 500.000 međunarodnih pacijenata.

Svojim novim ulaganjima u Sarajevu, tačnije bolnicom u Nedžarićima, donosi sigurnost i snagu moćnog lanca bolnica za lokalnu zajednicu.

"Vrijednost investicije je više od 80 miliona eura", dodao je Ziyade.

Da je ovo historijski dan za Bosnu i Hercegovinu smatra Reha Ozkaya, član Upravnog odbora Medicana Health Group.

"Mi smo kao države i kulture vrlo bliski. U Turskoj postoji vrlo jedinstven pristup gledanja na BiH. Mi smo u našim vrijednostima i kulturi, vrlo bliski", istakao je, navodeći da "BiH vide kao dio naše kulture i prošlosti".

Naglasio je da bolnicu ne otvaraju u nekoj drugoj zemlji, nego baš u BiH koja im je tako bliska i draga.

"BiH je omiljena u Turskoj. Ova bolnica u BiH će dati veliki doprinos zdravstvu. Danas je važna dostupnost kvalitetnoj zdravstvenoj usluzi", poručio je Ozkaya navodeći da će "u ovom geografskom području omogućiti zaposlenje za više od 500 osoba".

Naglasio je da će bolnica imati oko 80 ljekara, a iz Turske će doći brojni i vrhunski specijalisti koji će nastojati da otklone neke nedostatke koji eventualno postoje.

"Želimo učiniti Sarajevo vrhunskim centrom zdravstvenih usluga", zaključio je Ozkaya.

- Angažman vrhunskih stručnjaka -

Huseyin Bozkurt, predsjednik Upravnog odbora Medicana Grupe, potvrdio je da će u bolnici raditi vrhunski stručnjaci.

"Fokusirao sam se na dvije stvari - zdravstvo i obrazovanje. Mi smo ustanova koja predano radi 35 godina i koja je okupila brojne ljekare", istakao je navodeći da su pri dolasku u BiH razmišljali o njoj kao o jako bliskoj zemlji.

"Mi mnogo toga dijelimo u našoj kulturi i historiji. BiH ima oko 3,5 miliona stanovnika i to je jako malo u odnosu na Tursku. Ali, otvarao sam bolnice i u malim mjestima", kazao je Bozkurt.

Poručio je da "BiH doživljavaju više od bratske zemlje".

"Došli smo da naše ime upišemo u historiju BiH, ne da bi izliječili nekoliko bolesnika, nego da bi BiH pomogli na području zdravstva", naglasio je Bozkurt.

Bolnica Medicana Sarajevo pruža usluge u širokom spektru medicinskih grana, uključujući neurohirurgiju, oftalmologiju, otorinolaringologiju, plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, dermatologiju, oralnu i dentalnu medicinu, pulmologiju i torakalnu hirurgiju, kardiovaskularnu hirurgiju, opštu hirurgiju, dječiju hirurgiju, urologiju, ginekologiju i akušerstvo, pedijatriju, internu medicinu, gastroenterologiju i hepatologiju, endokrinologiju, nefrologiju, kardiologiju, fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, ortopediju i traumatologiju, neurologiju, kao i u mnogim drugim oblastima koje će se dodatno proširivati otvaranjem novih odjela.

Bolnica je opremljena modernim operacionim salama za sve vrste hirurških zahvata, te ima jedinice intenzivne njege – opštu, koronarnu i neonatologiju. Posebna pažnja posvećuje se i onkološkom odjelu, dizajniranom prema potrebama pacijenata i njihovih porodica. Smještena u najprometnijem dijelu glavnog grada Sarajeva, bolnica Medicana Sarajevo garantuje kontinuiranu i visokokvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

U bolnici Medicana Sarajevo, koja pruža zdravstvene usluge visokih standarda, Odjeli interventne radiologije i onkologije će uskoro biti na usluzi građanima Bosne i Hercegovine. U ovom centru, gdje se dijagnostičke i terapijske odluke donose kolektivno, pacijentima će uskoro biti dostupne sveobuhvatne usluge liječenja raka. Sa uređajima PET-CT i LINAC, koji su ključni u savremenoj onkološkoj terapiji, bolnica Medicana Sarajevo će pružati vrhunsku onkološku njegu pacijentima u Bosni i Hercegovini i i okolnim zemljama.

AA

Nakon uspjeha u Ujedinjenom Kraljevstvu, ova renomirana grupacija otvara svoju 19. bolnicu u Sarajevu.

Sa bolnicama širom Turske, predstavništvima u inostranstvu i sve većim globalnim ulaganjima, Medicana svake godine pruža zdravstvene usluge milionima ljudi, po najvišim međunarodnim standardima.

Sada, gotovo 35 godina duga tradicija ovog turskog zdravstvenog giganta dolazi u srce Balkana – u Sarajevo, donoseći vrhunsku medicinsku ekspertizu, savremenu tehnologiju i kvalitetnu zdravstvenu njegu.

Od 1992. godine Medicana svake godine pruža vrhunsku zdravstvenu zaštitu milionima pacijenata, oslanjajući se na najsavremenija dostignuća moderne medicine.

Svoje bogato iskustvo i ekspertizu sada donosi i u Bosnu i Hercegovinu.

Otvaranjem bolnice Medicana Sarajevo – jednog od najznačajnijih zdravstvenih projekata, važnih ne samo zaTursku i Bosnu u Hercegovinu, već i na globalnom nivou – započinje nova era zdravstva na Balkanu.

BiH susreće se s najsavremenijim zdravstvenim sistemom i tehnologijama

Smještena na jednoj od najdinamičnijih lokacija u Sarajevu, bolnica Medicana Sarajevo donosi moderan dizajn bolničke arhitekture, stručan akademski kadar, najnoviju medicinsku opremu te napredne metode dijagnostike i liječenja.

Sve ove usluge dostupne su pacijentima iz cijelog regiona i Europe, čime Medicana Sarajevo postaje novo regionalno središte savremene medicine.

Kao jedan od najvažnijih brendova u zdravstvenom sektoru, Medicana u Sarajevo donosi svoje 35-godišnje iskustvo i posvećenost pružanju zdravstvenih usluga u skladu s međunarodnim standardima, uz primjenu savremene medicinske tehnologije.

Time Bosna i Hercegovina, zajedno sa susjednim zemljama, dobija pristup kvalitetnoj i sveobuhvatnoj zdravstvenoj zaštiti kakva se godinama uspješno pruža u Turskoj.

Usluge iz brojnih medicinskih oblasti

Bolnica Medicana Sarajevo pružat će usluge iz širokog spektra medicinskih disciplina, uključujući: Neurohirurgiju, oftalmologiju, otorinolaringologiju, plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, dermatologiju, stomatologiju, pulmologiju i torakalnu hirurgiju, kardiovaskularnu hirurgiju, opću i dječiju hirurgiju, urologiju, ginekologiju i akušerstvo, interventnu radiologiju, pedijatriju, internu medicinu, gastroenterologiju i hepatologiju, endokrinologiju, nefrologiju, kardiologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, ortopediju i traumatologiju, neurologiju i onkologiju, kao i niz novih specijalističkih službi koje će biti otvorene u budućnosti.

O Medicana Health Group

Osnovana 1992. godine, Medicana je danas jedan od najvećih i najpouzdanijih brendova u zdravstvenom sektoru Turske.

Sa oko 15.000 zaposlenih, pruža usluge u skladu sa svjetskim standardima.

Djeluje kroz bolnice u Istanbulu, Ankari, Izmiru, Konji, Samsunu, Sivasu, Bursi, kao i kroz bolnicu u Velikoj Britaniji.

Zahvaljujući međunarodnim ulaganjima, Medicana svake godine omogućava milionima ljudi pristup savremenim medicinskim rješenjima.

Medicana predvodi budućnost zdravstvenih usluga svojom inovativnošću, težnjom ka izvrsnosti, stručnim akademskim kadrom i vrhunskom tehnološkom infrastrukturom, donoseći značajne promjene i podižući standarde u svom sektoru.

Medicana Health Group, također, spaja zdravstvo i obrazovanje kroz Modernu akademiju nauka (MBA škole), sa brojnim kampusima širom Turske, kao i kroz Fenerbahçe Univerzitet, koji je postao dio Medicana Health Groupe, u akademskoj 2019/2020. godini, s ciljem da se pozicionira među vodeće svjetske univerzitete.

Pored zdravstva i obrazovanja, Medicana je aktivna i u sportu – kao sponzor Turskog fudbalskog saveza, Turske košarkaške Super Lige, Fenerbahçe Medicana odbojkaškog tima, Sportskog kluba Galatasaray, Göztepe kluba i brojnih drugih sportskih timova i pojedinaca.

Delegacija iz Turske, koju čine predstavnici turističkog sektora i medija, boravit će u Tuzlanskom kantonu 8. i 9. maja, a planirano je da obiđu ključne turističke lokalitete u Tuzli i Srebreniku, te učestvuju na B2B sastancima sa kompanijama iz Bosne i Hercegovine.

Posjetu organizira Turistička zajednica Tuzlanskog kantona uz podršku Vlade TK, s ciljem jačanja vidljivosti regije na turskom tržištu i privlačenja većeg broja turista iz Turske. Među gostima su i predstavnici aviokompanija AJet i Pegasus, koje imaju direktne letove Istanbul–Tuzla.

Tokom boravka, gosti iz Turske prisustvovat će Sajmu turizma u Lukavcu i konferenciji „Uloga zdravstvenog turizma i medija u razvoju Kantona Tuzla“.

Tom prilikom bit će potpisan i protokol o saradnji između Turističke zajednice TK i Turske medijske federacije.

Drugog dana posjete planiran je obilazak Trga slobode, Kapije, Turalibegove džamije i Panonskih jezera u Tuzli, kao i Čoluk džamije, Srebreničke tvrđave i turističke zone Orion u Srebreniku.

Delegacija će se sastati i sa zvaničnicima općine Srebrenik kako bi razgovarali o budućim projektima saradnje.

Kroz saradnju sa Medicana International bolnicom, iz Istanbula je u Sarajevo došao specijalista za kardiohirurgiju, op. dr. Mustafa Kemal Avšar, kako bi obavio preglede djece i odraslih pacijenata. Njihovo liječenje i, po potrebi, operacije koje nije moguće izvesti u BiH, bit će organizovane u vrhunskim medicinskim centrima u Turskoj.

"Do sada smo uspješno operisali više od 20.000 pacijenata, od novorođenčadi do starijih osoba, koristeći najmodernije tehnike, uključujući robotiku i otvoreneoperacije." istakao je dr. Avšar.

Tokom dvodnevnog boravka u Sarajevu, turski ljekari pregledali su više od 50 pacijenata, pružili savjete, preporuke i organizovali nastavak liječenja za one kojima je potrebna kompleksnija medicinska intervencija.

Prioritet se daje pacijentima kojima je pomoć najhitnija, a cijeli proces – od pregleda do organizacije operacije – odvijao se brzo i profesionalno.

Nurko Bajić, jedan od pregledanih pacijenata, nije krio svoje oduševljenje:  
"Prijem je bio izuzetan. Zahvalan sam timu koji je došao da nam pruži pomoć. Sve mi je detaljno objašnjeno, i ono najvažnije – prihvatili su da mi spase život."

Još ljepša vijest dolazi iz Medicana Grupe: uskoro će u Sarajevu biti otvorena moderna bolnica, opremljena najnovijom tehnologijom, u kojoj će rame uz rame raditi vrhunski bosanski i turski ljekari. Nova era zdravstvene njege u Bosni i Hercegovini je pred vratima!

BalkanNews

Urednički odbor, uz Hamzu Preljevića, čine i Muhidin Mulalić, Emir Hadžikadunić i Mustafa Krupalija. Projekat je okupio grupu autora među kojima su: Roberto Belloni, Aleksandra Zdeb, Tajma Kapic, Ena Kazić, Hikmet Karčić, Mustafa Dedović, Jasmin Hasanović, Damir Kapidžić, Maja Sahadžić, Lejla Balić, Faris Kočan, Ana Bojinović Fenko, Jure Pozgan, Sead Turčalo, Mirza Ljubović, Haris Gekić, Nidžara Ahmetašević, Gorana Mlinarević, Jahja Muhasilović, Nedžma Džananović, Agata Domachowska, Jasmin Ahić, Kenan Hodžić, Chiara Milan i Aida Kapetanović.

Knjiga nudi sveobuhvatnu i kritičku analizu puta Bosne i Hercegovine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Teme poput tranzicione pravde, nacionalizma, kolektivnog sjećanja, kulturnog identiteta, civilnog društva, ekonomskog razvoja i regionalnih geopolitičkih tokova istražene su s akademskom temeljitošću i dubinom. Poseban fokus stavljen je i na savremene izazove – uključujući izbjegličku krizu, secesionističke tendencije, militarizaciju regije te ulogu Evropske unije i NATO-a.

"Shifting Paradigms" poziva na transformativnu promjenu: od zastoja i podjela prema demokratizaciji, pomirenju i istinskoj regionalnoj saradnji. Kroz povezivanje raznolikih perspektiva i stručnih analiza, knjiga snažno zagovara novi pravac za budućnost Bosne i Hercegovine.

Ova knjiga predstavlja ne samo naučni iskorak, već i važan doprinos međunarodnoj raspravi o izgradnji mira, integraciji i tranzicionim društvima.

https://link.springer.com/book/9783031943690

U saradnji sa Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu, koji su 2004. godine osnovali turski i bosanskohercegovački poduzetnici i koji je danas najbolji privatni univerzitet u Bosni i Hercegovini, studentima koji žele studirati medicinu i stomatologiju nudi se mogućnost sticanja visokog obrazovanj u međunarodnom studentskom okruženju.

U okviru sporazuma o dvojnoj diplomi koji je potpisan između Univerziteta zdravstvenih nauka Turske i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, studenti koji će se školovati na medicinskim i stomatološkim fakultetima završit će dio školovanja u Bosni i Hercegovini, a dio u Turskoj te dobiti dvije diplome.

Internacionalni univerzitet u Sarajevu ima sporazum za dvojne diplome na 16 različitih programa sa Tehničknim univerzitetom u Istanbul, Univerzitetom Istanbul i Marmara univerzitetom.

BalkanNews

- Fahrettin Altun kazao da pozivi turskog predsjednika na pravdu i akciju u Gazi pokazuju predanost Turske globalnoj diplomatiji

Direktor za komunikacije predsjednika Turske Fahrettin Altun u nedjelju je rekao da je Antalijski diplomatski forum još jednom potvrdio ulogu centralne platforme za globalnu diplomatiju, okupljajući lidere koji se zalažu za mir, pravdu i stabilnost, prenosi Anadolu.

Četvrtom izdanju Antalijskog diplomatskog foruma koji je organizovan pod pokroviteljstvom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana, čiji domaćin je bio ministar vanjskih poslova Hakan Fidan, prisustvovalo je više od 6.000 učesnika, uključujući 21 šefa država i vlada, 64 ministra iz 155 zemalja i skoro 1.000 novinara iz 46 zemalja.

Agencija Anadolu poslužila je kao globalni komunikacijski partner ovogodišnjeg foruma, pružajući sveobuhvatno praćenje i medijsku koordinaciju diplomatskog skupa na visokom nivou.

"Poruke koje je naš predsjednik dao cijelom svijetu povodom Foruma - posebno njegovi pozivi međunarodnoj zajednici da preduzme mjere protiv zločina koji se dešavaju u Gazi - od najveće su važnosti", rekao je Altun.

Citirajući Erdoganove izjave na Forumu, Altun je rekao da vizija predsjednika odražava težnju Turske za svijetom "u kojem prevladava pomirenje, a ne sukob; savez, a ne podjela; prosperitet i stabilnost, a ne krv, suze, bol i napetost".

Dodao je da je poznata Erdoganova izjava – "svijet je veći od pet, jer je čovječanstvo veće od pet" – još jednom odjeknula među onima koji ostaju pasivni suočeni s prijetnjama globalnom miru i sigurnosti.

Altun je također najavio objavljivanje nove knjige Direkcije za komunikacije, u kojoj su objedinjene sve Erdoganove poruke tokom Foruma.

“Ovo djelo, koje sažeto potvrđuje istinu da je pravedniji svijet moguć, otkriva put kojim se treba ići kako bi se uspostavili mir, pravda i spokojstvo u svijetu”, rekao je on.

Altun je izrazio nadu da će Antalijski diplomatski forum nastaviti da doprinosi regionalnoj i globalnoj stabilnosti i da će Erdoganovo obraćanje poslužiti kao trajna referenca za buduće generacije.

Trodnevni forum, održan u mediteranskom ljetovalištu Antaliji, okupio je globalne i regionalne lidere koji su razgovarali o energetskoj sigurnosti, odbrambenoj saradnji, rješavanju sukoba i diplomatiji.

Iz regije su učestvovali Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore, Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović (predsjedavajuća), Denis Bečirović i Željko Komšić, Viktor Orban, premijer Mađarske, Marko Đurić, ministar vanjskih poslova Srbije, Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova Hrvatske, Peter Szijjarto, ministar vanjskih poslova Mađarske, kao i ministri iz Sjeverne Makedonije, Albanije, Slovenije, Slovačke, Bugarske i Rumunije.

Forum je dodatno učvrstio dvostruku ulogu Turske kao saveznika u NATO-u i regionalnog sazivača, jačajući rastući utjecaj Ankare u oblikovanju multilateralnih partnerstava i promoviranju mira u svim regijama.

Tijela ubijenih i ranjenih prebačena su u bolnicu "Šehida Al-Akse".

Izraelska vojska obnovila je smrtonosne napade na Gazu 18. marta i od tada je ubila više od 1.300 ljudi, ranila više od 3.400 drugih i prekršila januarski prekid vatre i sporazum o razmjeni zarobljenika.

Prošle je sedmice izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio dodatnu eskalaciju napada na Gazu usred napora da se provede plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za raseljavanje Palestinaca iz enklave.

Više od 50.700 Palestinaca ubijeno je u Gazi u brutalnom izraelskom napadu od oktobra 2023., od kojih su većina žene i djeca.

Međunarodni krivični sud izdao je u novembru prošle godine naloge za hapšenje Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.

AA

Nakon obilaska aerodroma, Uraloglu je posjetio područja pogođena poplavama i klizištima u Buturović Polju. U jednoj od tih posjeta susreo se s trinaestogodišnjim dječakom Inasom, čija je porodica bila među onima koji su pretrpjeli štetu uslijed nepogoda. Tokom njihovog razgovora, Inas je ministru iznio svoju jednostavnu želju – da dobije bicikl.

Nekoliko dana nakon tog susreta, ministar Uraloglu je ispunio obećanje. Veseli dječak Inas dobio je svoj bicikl, što je izazvalo oduševljenje ne samo kod njega, već i kod lokalne zajednice.

Ministar Uraloglu, pokazao je kako pažnja i saosjećanje mogu napraviti veliku razliku, čak i u teškim vremenima. Ova gesta nije samo ispunila dječakov san, već je i simbol nade za mnoge koji su pogođeni nedavnim nesrećama.

Mnoge poznate kompanije iz Turkiye stižu u Sarajevo povodom ovog događaja kako bi predstavile karijerne mogućnosti svim zainteresiranima.

Sajam karijera “TALENTforBIZ” nudi mladim talentima priliku da se upoznaju s mnogim vodećim turskim firmama kao što su ASELSAN, Baykar, Halkbanka, Proyapi, Turkish Aerospace Industries, Turk Telekom, Turkish Airlines i Ziraat Banka.

Kako je objavio organizator, događaj, koji će biti održan u Swissotelu, pružit će uzbudljive karijerne mogućnosti i pružiti priliku zainteresiranima da učestvovanja na intervjuima za posao i stažiranje, kao i učešće na radionicama.

Mladi talenti će moći učestvovati u razgovorima s menadžerima ali i proširiti mrežu kontakata u poslovnom svijetu.

Kompanije će tokom sajma predstaviti svoje brendove, projekte i brojne mogućnosti zapošljavanja.

Svi zainteresirani mogu su registrovati za učešće na sajmu putem internet stranice https://talentforbiz.org.

Za više informacija o događaju, firmama i njihovim aktivnostima, svi zainteresovani mogu posjetiti internet stranicu https://talentforbiz.org ili profile “TALENTforBIZ” na društvenim mrežama.

Sajam "“TALENTforBIZ” je serija prestižnih karijernih događaja organiziranih u velikim gradovima širom svijeta kako bi se pružile brojne mogućnosti za zaposlenje mladima.

AA

Preminuo je 19. oktobra 2003. godine od zatajenja srca. Prema procjenama, posljednjem ispraćaju Alije Izetbegovića prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u Sarajevu.

- Rođen u Bosanskom Šamcu -

Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripadao je uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo, gdje mu je sin završio osnovnu školu i gimnaziju.

Zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.

Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

- Osnivanje SDA -

U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom "Sarajevskom procesu" osuđen na 14 godina zatvora, gdje je proveo šest godina.

Po izlasku iz zatvora, Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika osnovao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku mandata na funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom Stranke.

- Autor velikog broja publicističkih radova -

Izetbegović je autor velikog broja publicističkih radova i studija te knjiga: "Islam između istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više država. Godine 1999. objavio je knjigu "Moj bijeg u slobodu", a 2000. knjigu "Sjećanja" (autobiografski zapis). Sabrana djela Alije Izetbegovića u deset tomova objavljena su 2004. godine.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najuticajniji španski list, madridski "El Mundo" izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.

Istanbulski Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobio je prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava.

- Poštovanje iz cijelog svijeta -

Alija Izetbegović ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je više od 100.000 ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz stotinjak zemalja.

Ostat će zapamćena izjava Richarda Holbrookea, tvorca Dejtonskog sporazuma:

"Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine."

Tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan, na vijest da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac, umro, rekao je da je to njegov narod i njega potreslo iz dubine duše.

"Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovićeve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovačkim narodom", rekao je tada Erdogan.

U ime Vlade Malezije, tadašnji premijer Muhammed Mahatir izrazio je iskrenu žalost zbog smrti Izetbegovića.

"Predsjednik Izetbegović je bio veliki lider Bosne i Hercegovine koji je cijeli svoj život posvetio dobrobiti svog naroda, kao i njegovom napretku i prosperitetu. On je također bio veliki prijatelj Malezije, koji je učinio mnogo za jačanje odnosa između dviju zemalja", istakao je Mahatir na vijest o smrti Izetbegovića.

I tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić naglasio je da je Izetbegović svojom osobnošću i političkim djelovanjem snažno obilježio zbivanja u BiH.

"Cijeli je svoj život podredio političkom djelovanju i nisu ga slomile ni teške godine zatvorskog života. Neupitna je njegova državnička uloga u ratnim i poratnim godinama u BiH, tom teškom periodu za sve države na području bivše Jugoslavije. Često sam se susretao s njim na bezbrojnim mirovnim konferencijama koje, nažalost, nisu uspjele spriječiti rat, a naše smo poznanstvo nastavili i kasnije kada se BiH uspjela održati kao samostalna država", istakao je tada Mesić.

I brojni drugi državnici svijeta, regije, ali i zvaničnici u Bosni i Hercegovini iznijeli su divljenje i poštovanje spram djela koja je za života učinio Alija Izetbegović.

- Najistaknutiji bh. političar u novijoj historiji -

Izetbegović je zasigurno bio najistaknutiji bosanskohercegovački političar u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.

Izetbegovića u prijateljskoj Turkiye nazivaju "mudracem", a njegovi citati ostali su upisani u vremenu, i često je spominjan kao istinski primjer pravog lidera, humaniste i borca za ljudska prava.

Mnoge njegove poruke će ostati upamćene kao bezvremenske.

AA

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i sin Alije Izetbegovića, u razgovoru za agenciju Anadolu govorio je o ocu, njegovom životu i djelima, odnosu prema stranim zvaničnicima i ulozi u najtežim vremenima u Bosni i Hercegovini, ratu '90-ih godina.

Život i djelo Alije Izetbegovića, i 21 godinu nakon njegove smrti, svojevrsni su uzor mnogim ljudima, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u brojnim drugim zemljama. Brojni su njegovi savjeti kojim se vode ljudi u Bosni i Hercegovini i svijetu.

"Mladima bih preporučio njegovu knjigu 'Moj bijeg u slobodu', jer ju je Alija Izetbegović faktički napisao u zatvoru, kada je imao jako puno vremena. To su njegove misli, njegovi nasihati, ali i misli drugih ljudi, osvrt na historijska događanja, čak i geografske činjenice. On je bio islamski pisac, mislilac, ali je bio i državnik i vojskovođa koji je napravio vojsku nakon 500 godina, a koja je u nevjerovatnim uslovima uspijevala da nadjača snažnije vojske od sebe, da napravi državu", istakao je Izetbegović.

Smatra da se itekako treba upoznati sa djelom i mišlju Alije Izetbegovića.

"Ustvari, njegov čitav život je poruka da se, ako ste na pravim vrijednostima, sa pravim uvjerenjem, upornošću i strpljenjem sve može nadvladati. To je poruka života rahmetli Alije Izetbegovića. Komunistički svijet koji je išao odavde do Kine, Sibira, Indokine, izgledao je nesavladiv, a mi smo bili unutar njega. On je uzimao ljudima živote i slobodu kako je htio. Jedan naopaki sistem koji se pozvao na socijalnu pravdu, a da bi sve to pretvorio u užasne nepravde, konc-logore, gole otoke, a pri tome nije dopuštao kritiku. Za riječ se išlo u zatvor. Alija Izetbegović mu se suprotstavio i onda je dva puta bio na robiji, među zatvorskim zidovima", podsjetio je Izetbegović.

Jednoga dana, kako je kazao, nestao je taj komunistički svijet.

"Tada je Alija Izetbegović izašao na slobodu i postao predsjednik. Jedan mali čovjek je nadvladao. Slična stvar je bila sa opkoljenim Sarajevom. Dakle, više nisu zatvorski zidovi, ali imamo opkoljeno Sarajevo, a Alija Izetbegović je u zgradi Predsjedništva koja je dobila 206 direktnih pogodataka artiljerijskim oružjem. Tada su ranjeni lični pratioci Alije Izetbegovića, neki teško. Tri stana, koja je promijenio tokom rata, su pogođena i spaljena, tri automobila u kojim se vozio. On je sve to izdržao. Jednoga dana, nema više te sile koja drži pod opsadom Sarajevo, nema te vojske koja je počinila genocid, a rahmetli Alija je ostao. To je poruka njegovog života", istakao je Izetbegović.

- Alija Izetbegović u privatnom životu -

O Aliji Izetbegoviću govore njegova djela dostupna javnosti. Međutim, malo stvari je poznato iz njegovog privatnog života.

"On nije bio čovjek koji je tako lako dijelio savjete. Pisao je ono što je smatrao da bi ljudima moglo biti od koristi ili zanimljivo, ali nije, da tako kažem, puno pametovao. Jeste svojim načinom života. Nikada me nije stavio pred sebe pa me puno savjetovao. Bio je dobar i tolerantan otac. Puštao me je da pravim neke greške, da učim na njima i da se malo opečem u životu. A takva iskustva čovjeka najbolje usmjere i upute. On je za mene bio kao neki anker za kojeg sam se uvijek držao, za kojeg sam znao da može sve da riješi. Dakle, porodične i moje eventualno probleme, probleme naroda koji je izložen agresiji. To je bio rahmetli Alija Izetbegović, jedan dobri, dobronamjerni, sposobni čovjek koji prašta i uvijek iznova ruku pruža. S kojim ste, ne samo otac i sin, nego i prijatelj s kojim možete o bilo čemu da pričate. Bio je idealan i strpljiv sagovornik za razne teme", kazao je njegov sin za Anadolu.

U sjećanje su mu se najviše urezale te neke slike iz ranog djetinjstva.

"Jako sam ga volio. Volio sam samo da ga vidim. Bio je često odsutan pa bi ga poželio. Pravio je neke centrale u Crnoj Gori pa ga nije bilo mjesecima. Ujutro se budim, a on u krevetu pored mene. To su neke prve slike koje sam zapamtio. Mnogo toga smo zajedno prošli i mnogo je slika koje su bile i teške i lijepe", pojasnio je Izetbegović.

Sjeća se da je bilo mnogo i lijepih i ružnih, sretnih i tužnih trenutaka kojim su zajedno svjedočili.

"Alija Izetbegović je proveo devet godina na robijama, dva zatvora, dva rata, genocid...", pojasnio je Izetbegović.

Prema njegovom mišljenju, najtužnije vrijeme je bilo početak ljeta 1992. godine kada je masovno krenula oružana sila na Bosnu i Hercegovinu i kada su formirani koncentracioni logoru i kada je krenulo ubijanje.

"Alija to nije mogao da zaustavi. Kulminacija je bila par godina iza toga, u Srebrenici. Vjerovatno je to ipak za njega bio najteži dan, kada su mu javili da pada Srebrenica, da odvode ljude, da ljudi nestaju, da se registruju masovna stratišta i grobnice, a NATO neće da reaguje. To je vjerovatno najteži momenat. Tu je i neki bajram kada je otišao da razgovara sa paraplegičarima i satima se nije vratio. Ne znam da li sam ga ikada vidio nesretnijeg nego kada se vratio tog dana. Poslije višesatnog razgovora sa paraplegičarima, ljudima koji su ostali u kolicima, momci, naši borci...Tada je možda bio najneraspoloženiji u životu", ispričao je Izetbegović.

Sjeća se i lijepih trenutaka, kada je njegov rahmetli otac bio sretan čovjek.

"Bio je porodičan čovjek, jako vezan za porodicu. Smatrao je da je to najveća vrijednost. Smatrao je da je najbitnije da čovjek čuva zdravlje i porodicu. Jako nas je volio, a i mi njega. Tu je dolazak prvog unučeta. Čekali smo ispred bolnice, a kada je čuo da je njegova najstarija kćerka rodila zdravo dijete i da je i ona dobro, mislim da sam ga tada vidio kao najopuštenijeg. Poslije će biti još velikih događaja. Alija će se od zatvorenika prevoriti u predsjednika. Bili su neki obrati u njegovom životu. Bilo je i u ratu uspjeha naše Armije, bilo je momenata kada je bio dobro raspoložen. Međutim, mislim da se njegovo dobro raspoloženje vezalo za neke obične stvari, da se provede vrijeme s porodicom, da ode na izlet sa prijateljima, unučadima", kazao je Izetbegović.

- Alija Izetbegović i Yasser Arafat -

Radeći na pripremi sadržaja u povodu godišnjice smrti rahmetli Alije Izetbegovića u Arhivu Bosne i Hercegovine smo pronašli njegovo pismo upućeno bivšem palestinskom predsjedniku Yasseru Arafatu. Izetbegović je podsjetio na stav njegovog rahmetli oca kada je riječ o Palestini i palestinskom narodu prije više od pet decenija.

"Rahmetli Alija Izetbegović i Yasser Arafat su imali jako dobre odnose, razumijevanje i simpatiju. Dva uporna borca koja su izdržala teška iskušenja boreći se, jedan za slobodu ovdje u Bosni i Hercegovini, a zatim i za samu državu Bosnu i Hercegovinu, a drugi za slobodu Palestinaca i državu Palestinaca. Jako su se dobro razumjeli. Nekako su zajedno i otišli. Postoje zadnja pisma koja je rahmetli Alija Izetbegović uputio Arafatu iz bolnice, možda 15-tak dana prije nego što će preseliti na bolji svijet i odgovor Yassera Arafata", kazao je Izetbegović.

Kada je riječ o Palestini, istakao je da je rahmetli predsjednik Izetbegović prije 55 godina napravio relativno kratak ali sažet osvrt na genezu onoga što se u to vrijeme dešavalo na tom području.

"Jako dobar materijal i dijagnoza stanja koja se nije mnogo promijenila u ovih 50-ak godina, samo se pooštrila i intenzivirala agresija Izraela nad Palestinom i Palestincima. Alija Izetbegović konstatuje da se ustvari radi o jednom nasilnom konceptu, pokušaju da se sebi daju veća prava nego što ima ostali dio ljudskog roda. Da se sebi, kao nekom izabranom narodu, dopusti nešto što nikome drugom nije dopušteno, što ovih dana kulminira u Gazi. Alija Izetbegović konstatuje da je krivica i Arapa i muslimana generalno što su svojom slabošću dali za pravo Izraelu da se tako ponaša. Da zaista misli da može da dođe na tuđu teritoriju, da je otima, da otima imovinu ljudi, da ih istjeruje iz kuća, da ih stavlja u zatvor, da im uzima živote, kao što to sada gledamo u Gazi. Smatra da je slabost i loša reakcija ohrabrila Izraelce da konačno pokušaju da dovrše taj projekat 'velikog Izraela'. Alija, prije 55 godina, poziva Arape i muslimane da i zbog sebe i zbog Jevreja ojačaju i daju pravi odgovor", istakao je Izetbegović.

Podsjetio je da je rahmetli predsjednik tada pozvao Arape i muslimane da naprave mir i red u Palestini i samom Al-Qudsu (Jerusalem), koji ne pripada samo Jevrejima.

"Uvijek se pred jakim nasilnikom povlače ljudi. To stalno gledamo kroz historiju. Gledali smo i kada je Hitler radio šta je radio Jevrejima, kako su se drugi povlačili pred njim. Čak u to vrijeme Jevreji nisu bili dobrodošli u neke zemlje, nisu im davali azil, da ne bi naljutili Hitlera. On je potrajao desetak godina i otišao. Bog svima da vrijeme, a potom im ga uzme. Mislim da će slična stvar biti i sa Izraelom, samo što će ovaj put to vjerovatno biti veoma dramatično", kazao je Izetbegović za AA.

Mišljenja je da bi na Bliskom istoku moglo doći do vrlo loših scenarija.

"Međutim, mislim da se ovoga puta neće povući ljudi pred nasiljem Izraela. Ako ovako nastavi, Izrael će ući u sukobe sa Libanom, susjednim zemljama, Iranom, koji mogu da se pretvore u agoniju za Izrael. Nadam se da nećemo doći do nekih Biblijskih scenarija, armagedona itd. Treba sve učiniti da se zaustavi Izrael, da se pomogne i jevrejima da dođu do jedne države koja može da živi u miru sa svojim susjedima. Nije cilj niti rješenje da se ukine Izrael, treba napraviti ono što traže Ujedinjene nacije - dvije države koje žive u miru jedna pored druge", istakao je Izetbegović.

Izetbegović smatra da bi Izrael mogao da živi u miru sa svojim komšijama.

"Međutim, on pokušava da dominira, nadjačava, ubija, silom uzima ono što misli da je njegovo pravo. To je ustvari jedna fašistička ideologija koja misli da ima pravo na te stvari. Nažalost, cionisti iz vlastitog iskustva nisu naučili. Na svojoj koži su osjetili šta je fašizam, a sada rade slične stvari", rekao je Izetbegović.

- Odnos Alije Izetbegovića i Recepa Tayyipa Erdogana -

Poznata je priča o posjeti sadašnjeg turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Aliji Izetbegoviću dok je bio u bolnici.

"Imamo mi, kao porodica, različite veze za Turskom. Između ostalog, Alijina jedna nana je iz Uskudara u Turskoj. Alija je djelimično i genetski vezan sa Turcima. Međutim, mislim da većina Turaka i ne zna za ovu činjenicu, ali su prepoznali nešto u njemu. I dan-danas na njegovom mezaru su ljudi iz Turske. Vjerovatno je to tako jer je bio dobar musliman, intelektualac, a uz to sve i ratnik koji je vodio svoju zemlju do pobjede", pojasnio je Izetbegović.

Naglasio je da Turci jako vole život i djelo Alije Izetbegovića, a da je on jako volio Istanbul.

"To je bio grad u koji je on najradije odlazio. Zatim dolazi Recep Tayyip Erdogan, harizmatični, u tom času vjerovatno i najbolji gradonačelnik na svijetu, koji rješava hronične probleme Istanbula, a koji su izgledali nerješivi. Zatim je Erdogan postao i vrlo uspješan premijer Turske, koji je također rješavao probleme te zemlje, vraćao samopouzdanje, vratio demokratiju i slobodu u Tursku. Alija ga je prepoznao kao takvog. Njih dvojica su slični, i kao muslimani u politici, koji su se oslanjali na neku muslimansku, islamsku agendu. Koji se nisu stidjeli toga i koji su razbijali komplekse svog naroda kroz to", poručio je Izetbegović.

Dok je rahmetli Alija Izetbegović ležao u bolnici, posjetio ga je Erdogan.

"Pozvao je Erdogana koji mu je došao možda dan, dva pred smrt. Ostavio mu je u emanet da se brine za Bosnu i Hercegovinu. Alija Izetbegović je procijenio da Erdogan neće izdati amanet. Puno je onih koji očekuju podršku od Turske ili predsjednika Erdogana. Međutim, Alija mu je na ovaj način stvorio obavezu. Erdogan nosi taj amanet i uvijek mi to napomene, kaže da se amanet mora izvršiti. To je možda jedna od posljednjih dobrih stvari koje je rahmetli Alija uradio faktički u posljednjim satima života", dodao je Izetbegović.

- Ko je bio Alija Izetbegović -

Prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović umro je 19. oktobra 2003. godine od zatajenja srca. Prema procjenama, posljednjem ispraćaju Alije Izetbegovića prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u Sarajevu.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

AA

Tekin je u okviru boravka u Bosni i Hercegovini posjetio Internacionalni univerzitet u Sarajevu (IUS), obišao kampus, nakon čega se obratio i na svečanosti upriličenoj povodom početka nove akademske 2024./2025. godine te obilježavanja 20 godina rada IUS-a.

Svečanosti su prisustvovali ministar nacionalnog obrazovanja Turkiye Yusuf Tekin, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović, savjetnik člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Mehmed Pargan, ambasador Republike Turkiye u BiH Sadik babur Girgin, predsjednik Fondacije za razvoj obrazovanja (SEDEF) Hasan Topaloglu, predsjednica Upravnog odbora IUS-a Sevgi Kurtulmus, rektor Univerziteta zdravstvenih nauka u Istanbulu Kemalettin Aydin, brojne druge zvanice i gosti.

Pozdravnu poruku prisutnima uputila je predsjednica Upravnog odbora IUS-a Kurtulmus, uputivši svim gostima riječi dobrodošlice.

Ministar Tekin je na početku obraćanja iskazao rahmet svim poginulim u poplavama u BiH, njihovim porodicama poruke saučešća, ističući da će njegova zemlja nastaviti biti podrška Bosni I Hercegovini u ovim teškim trenucima.

Govoreći dalje o važnosti univerziteta, Tekin je podsjetio kako univerziteti općenito predstavljaju strukture koje služe podizanju novih generacija koje mogu prevladati tekuće nepravde koje će utjecati na područje u kojem žive ili širom svijeta, koji su pioniri perspektive mira i pravde čovječanstva, te stoga usmjeravaju ovu percepciju univerzalne civilizacije budućim generacijama.

"Iako ovaj cilj izražava ideal za budućnost, on zapravo odražava tradiciju koja je ukorijenjena u klimi mira koja seže stotinama godina unazad, koju prihvaćamo kao zajedničko naslijeđe svijeta i nacija svijeta, gdje u univerzalnom smislu svi žive u miru. Danas možemo ponovo uspostaviti ovu klimu mira putem naših univerziteta i akademskih radnika, gdje razlike poput rase, vjere, kulture ili mezheba nisu razlog za razdvajanje ili sukobe, gdje se uzajamno poštovanje uzima kao osnova i gdje se svi slobodni formiraju u jedan harmoničan integritet", rekao je Tekin, te nastavio:

"To možemo početi upravo odavde, sa ovog područja koje je izloženo jednom od najvećih genocida u novijoj ljudskoj historiji. Možemo ga predstaviti kao najkompetentniji primjer zahtjeva za slobodnim i pravednim svijetom koji će okončati stalne represije i masakre širom svijeta, posebno u Palestini i Libanu."

Tekin je dalje naveo kako su zemlje koje imaju vojnu, industrijsku i ekonomsku moć uspostavile sistem eksploatacije na globalnom nivou, koji je oblikovan političkim, ekonomskim, kulturnim, vjerskim, nacionalnim razlozima ili drugim parametrima i prema poziciji moćnog, principi univerzalnog prava ostaju samo diskurs koji lijepo zvuči i često se instrumentaliziraju kao kamuflaža za zataškavanje tekućih nejednakosti i nepravdi.

Rekao je da čak i struktura Ujedinjenih naroda, koja je navodno osnovana radi uspostavljanja i zaštite svjetskog mira i sigurnosti, jasno otkriva ovu činjenicu.

"Mnoge međunarodne organizacije, uključujući UN, koje ih koriste za stvaranje ekonomske, socijalne i kulturne saradnje među ljudima svijeta, pod kontrolom su dominantnih zemalja koje upravljaju i usmjeravaju globalni svijet prema svojim interesima. Odnosi između pet zemalja koje koordiniraju UN i ostatka svijeta jesu ili mogu biti uređeni u skladu sa zajedničkim interesima ovih pet zemalja, a ponekad čak i prema pojedinačnim interesima bilo koje od ovih zemalja. Međutim, kako što naš predsjednik Recep Tayyip Erdogan u svakoj prilici ističe, 'svijet je veći od pet'. Svijet je zaista veći od pet", poručio je Tekin.

Ulazujući na važnost Bosne i Hercegovine i regije Balkana za njegovu zemlju, Tekin je dodao:

"Želimo zajedno ići naprijed prema pravednoj i slobodnoj budućnosti ponovnom uspostavom i snažnim jačanjem naših veza sa svim bratskim zemljama i područjima, posebno Bosnom i Hercegovinom i Balkanom."

Kazao je kako se danas želi prisjetiti i mudrog vođe Alije Izetegovića, koji je, kako je rekao, bio je upravo jedan od važnih branitelja vrijednosti koje o kojima je govorio.

"Alija, čovjek od akcije i ideja koji je svoj život posvetio jedinstvu, proživljenju i pravdi muslimana, svojim idejama i borbom rasvijetlio je bezizlaznu situaciju u kojoj se današnji svijet nalazi. Vjerujem da svi naši studenti na fakultetu posebno proučavaju Aliju Izetbegovića i njegov svijet ideja", dodao je Tekin, te osoblju i svim studentima poželi uspjeh u predstojećoj novoj akademskoj godini.

- Zvizdić: Svako društvo će napredovati, ako svako od nas u poslu koji radi bude najbolji -

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Zvizdić je govoreći o važnosti obrazovanja istakao kako su najbolje ustanove one koje su ujedno i obrazovnog i odgojnog karaktera.

“Ako mlade ljude nismo naučili pravim životnim vrijednostima, ako ih nismo naučili da budu moralni, solidarni, pravedni, dobri prema svojim kolegama, prijateljima, roditeljima i kompletnom društvu, onda, naravno, nismo ništa postigli. Čvrsto sam uvjeren da će svako društvo napredovati, ako svako od nas u poslu koji radi bude najbolji”, poručio je Zvizdić.

Zvizdić je podsjetio kako je filozof Francis Fukuyama 1992., nakon raspada Sovjetskog saveza i poraza komunizma, objavio praktično kraj historije.

“On je tada kazao da je liberalna demokratija završetak historije i da je to sistem koji je pobijedio zato što se je pokazao kao najbolji, najotporniji. Samo tri godine nakon trijumfalne objave kraja historije i pobjede liberalne demokratije, u Bosni i Hercegovini je, pred očima čitavog svijeta, počinjen najveći zločin nakon Drugog svjetskog rata, zločin genocida u Srebrenici. Samo u zadnjih osam mjeseci u Gazi je ubijeno preko 15.000 djece, a da ne govorimo o ratovima u Iraku, Siriji, Afganistanu, pa do posljednjeg u Ukrajini i Libanu. Naravno, sve ovo ne znači da je liberalna demokratija loš sistem vladanja. Naprotiv, to nas uči da nikada ne smijemo podcijeniti ljudsku mržnju, nacionalizam i radikalizam kao pojave koje su stanju inspirirati strašna zlodjela”, poručio je Zvizdić.

- Ademović: Turkiye i Bosna i Hercegovina dvije izuzetno prijateljske zemlje -

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Ademović podsjetio je kako su Republika Turkiye i Bosna i Hercegovina dvije izuzetno prijateljske zemlje, te kako mu je drago što su dvije zemlje i institucionalno povezani na polju obrazovanja. Za IUS je kazao donosi nove edukativne programe i trendove u Bosni i Hercegovini i da podstiče domaće univerzitete što doprinosi kvalitetu i konkurentnosti.

“Živimo u vremenu u kojem demokratija slabi, u kojem pravo i pravda više nisu na onome nivou. Ali to nas ne smije obeshrabriti. Vi mladi studenti trebali bi da razmišljate i da se ponašate na način da ako će sutra biti Sudnji dan, ti danas posadi drvo. Vi ste naša budućnost. Vi ste budućnost generacija koja dolazi iza vas. Morate biti uporni, uporno se boriti, obrazovat u svakom pogledu, to je cijeloživotni proces”, poručio je Ademović.

Prisutnima se kratko obratio i rektor Univerziteta zdravstvenih nauka u Istanbulu Kemalettin Aydin.

Nakon obraćanja uručeni su pokloni, kao i certifikati najuspješnijima na testu stipendiranja na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.

Planirano je da ministar Tekin tokom dana posjeti i obrazovne ustanove Maarif u Sarajevu, ali i Šehidsko mezarje Kovači.

AA

Podsjetimo, katastrofalne poplave koje su pogodile BiH prethodnih dana, odnijele su najmanje 16 života. Uništena je saobrćajna komunikacija, poplavljena brojna domaćinstva, a veliki broj naselja ostao odaječen.

BalkanNews

U pratnji ministra Uraloglua, na ovom značajnom događaju prisutni će biti i zamjenik ministra Enver Iskurt, kao i CEO AJet-a, Kerem Sarp. Također, u Tuzlu će doputovati i ugledni novinari iz medijskih kuća poput TRT Haber, AA, CNN TURK, NTV, HABERTURK, DHA, A Haber i Yenisafak.

Među zvanicima će se naći i istaknuti turski biznismen Hasan Topaloglu, jedan od osnivača Internacionalnog Univerziteta Sarajevo I predsjednik Fondacije za razvoj obrazovanja Sarajevo (SEDEF), te prof. dr. Sevgi Kurtulmuş, predsjednica Upravnog odbora IUS-a.

Ova nova aviolinija će se održavati jednom sedmično, ponedjeljkom, čime će putnicima biti olakšano putovanje u Tursku, bilo u poslovne svrhe ili za odmor. Na aerodromu u Tuzli, delegaciju će dočekati premijer tuzlanskog kantona Irfan Halilagić, ministar trgovine, turizma i saobraćaja Denis Bećirović, direktor aerodroma Dževad Halilčević, kao i drugi visoki zvaničnici.

Nakon svečanog prijema, planirana je zajednička konferencija za medije, a zatim će turski ministar i ostali gosti obići znamenitosti Tuzle, uključujući Behram-begovu medresu, Trg slobode i Panonska jezera. Ovaj posjet će biti okončan ručkom, nakon čega će se delegacija vratiti u Sarajevo, a zatim nastavak puta ka Istanbulu.

Odobrenje za uspostavljanje saradnje sa AJet-om Međunarodni aerodrom Tuzla dobio je sredinom jula, a ovaj potez predstavlja značajan korak ka jačanju povezanosti između Turske i Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, ranije, 24. augusta, s letovima iz Istanbula na tuzlanski aerodrom započela je i turska aviokompanija Pegasus, koja je uspostavila redovnu liniju između Istanbula (aerodrom Sabiha Gokcen) i Međunarodnog aerodroma Tuzla, takođe jednom sedmično, svake subote. Ove nove aviolinije dodatno će obogatiti ponudu i pružiti putnicima više opcija za putovanje.

BalkanNews

Tehnologija robota u hirurgiji pruža udobnost i pacijentima i ljekarima u hirurgiji gojaznosti i nadbubrežnih žlijezda. Prof. dr. Varlık Erol Specijalista opšte hirurgije Medicana Health Group ističe da robotska tehnologija omogućava da se operacije obavljaju sigurnije, brže i uspješnije, a samim tim i pacijenti mogu brže da se oporave.

Razlika robota u hirurgiji gojaznosti

Prof. dr. Varlık Erol je naveo da hirurške intervencije mogu biti rješenje za pacijente koji ne reaguju na dijetu, vježbe i medicinske tretmane u vezi sa gojaznošću, koja postaje sve veći problem širom svijeta.

Dr. Varlık Erol je dao sljedeće informacije o rukavnoj gastrektomiji:

"Izvođenje gastrektomije rukava i operacija želučane premosnice sigurnije i učinkovitije uz pomoć robotske tehnologije. Ovom metodom, veliki dio želuca, otprilike 70-80%, se uklanja, a preostali dio se oblikuje u usku cijev. Na početku se koristila kao prva faza dvostepene barijatrijske hirurgije kod visokorizičnih i ekstremno gojaznih pacijenata, a zbog postignutog značajnog gubitka težine danas se primenjuje kao jedna od osnovnih metoda.
Gastrektomija rukava je tehnika koja ima kliničke prednosti kao što su osiguranje adekvatnog gubitka težine, jer se ne vrši nikakva rotacija crijeva, što spriječava opstrukcije (uslijed unutarnje hernije), a također ne uključuje strane predmete poput želudačne omče, čime se eliminiše rizik od pomjeranja i erozije povezane sa stranim tijelima. Gastrektomija rukava ne samo da ograničava unos hrane, već također izaziva promjene u hormonima vezanim za ishranu, kao što su leptin i ghrelin, čime dodatno doprinosi gubitku težine."

Prof. Dr. Erol naglašava da se u tehnici gastričnog bajpasa, zapremina želuca pacijenta smanjuje za oko 90 posto. Zapremina koju pacijent može koristiti iznosi otprilike 15-30 ml. Zbog male zapremine želučnog džepa, pacijenti nakon operacije osjećaju sitost čak i uz unos malih količina hrane.

Osnovna mjesta za apsorpciju hranljivih tvari, posebno masti i ugljenih hidrata, su tanka crijeva.

Ovom hirurškom metodom, promjene u anatomiji tankih crijeva dovode do smanjenja apsorpcije hrane, posebno masti i ugljikohidrata. Na taj način se postiže gubitak težine, a dugoročno se smanjuje i rizik od ponovnog dobijanja na težini, ističe prof. dr. Erol.

dr. Varlık Erol takođe ukazuje na to da prednosti robotske hirurgije omogućavaju smanjenje rizika od komplikacija tokom i nakon operacije zahvaljujući malim rezovima na stomaku.

Pacijenti se obično brže oporavljaju i mogu ranije biti otpušteni iz bolnice. Minimalno invazivna priroda robota omogućava pacijentima da se brže vrate svojim poslovnim i društvenim aktivnostima,' dodaje prof. dr. Erol.

Operacije nadbubrežne žlijezde uz robotsku tehnologiju

Prof. Dr. Erol ističe da se operacije nadbubrežne žlijezde (adrenalektomija) mogu sigurno izvoditi uz pomoć robotske tehnologije. On napominje da ova metoda pruža prednosti, posebno u slučajevima velikih tumora i kod pacijenata sa morbidnom gojaznošću, u poređenju sa standardnim laparoskopskim tehnikama.

Operacije izvedene Robotskom hirurgijom, naprednim tehnološkim karakteristikama povećavaju udobnost pacijenata nakon operacije i ubrzavaju povratak u normalan život, ističe dr. Erol, te dodaje:

"Uz robotsku adrenalektomiju, pacijenti doživljavaju manje bola nakon operacije, kraće vrijeme boravka u bolnici, brži oporavak, a dugoročni rezultati su slični onima postignutim otvorenom i laparoskopskom hirurgijom. Minimalno invazivna robotska adrenalektomija jedan je od poželjnih pristupa za druge patologije osim primarnog karcinoma nadbubrežne žlijezde."

Da li robot izvodi operaciju?

Prof. Dr. Varlık Erol odgovara na pitanje „Da li operaciju izvodi robot?“ sljedećim riječima:

"Na ovo pitanje možemo slobodno odgovoriti sa ‘ne’. U robotskoj hirurgiji, hirurg upravlja robotom putem konzole, dok ruke robota precizno i simultano izvršavaju sve njegove komande. Ovaj napredni sistem omogućava hirurgu da obavlja složene operacije sa izuzetnom preciznošću, čime se poboljšava efikasnost i sigurnost zahvata. Najvažnija prednost robotske hirurgije je to što hirurg može da posmatra operativno polje mnogo jasnije i bliže, u trodimenzionalnoj perspektivi, zahvaljujući sposobnostima robota. Osim toga, rad u sjedećem položaju smanjuje umor hirurga, a pruža i brojne druge prednosti koje doprinose uspjehu operacije."

Koje operacije se mogu izvoditi uz pomoć robotske hirurgije?

Operacija gojaznosti (gastrektomija rukava, gastrični bajpas)

Kolorektalna hirurgija (rak debelog crijeva)

Operacije raka želuca

Hirurgija nadbubrežne žlijezde

Operacije žučne kese

Sve vrste hernijoplastika (operacije kile)

Porfesor engleskog jezika, Sare prvo je počeo da osjeća nemoć u lijevoj strani, nakon čega je u potpunosti prestao da hoda. Obilazio je razne bolnice u Africi, međutim, nije uspio da nađe adekvatno rješenje niti pomoć za svoj problem.

Pedesetpetogodišnjak je rješenje za svoj problem pronašao u Medicana Atakoy bolnici u Istanbulu. Odmah nakon deset dana je video napredak i počeo je da hoda uz pomoć ljudi. Rekao je kako je prezadovoljan, te da svi rade što je u njihovoj moći kako bi on ponovo samostalno hodao.

Prvo su urađene sve potrebne pretrage, a onda je počeo sa fizikalnim terapijama.

- Mnogo mi je bilo teško ustati, čak mi je bilo teško otići i u toalet. Stalno mi je bila potrebna nečija pomoć, izjavio je professor Sare.

San mu je, kaže on, da nakon ove terapije ode u Ameriku i da se bavi svojom profesijom, da bude profesor engleskog jezika. Dodao je i kako se svi zaposleni mnogo dobro brinu o njemu, te da prije dolaska u Tursku nije mogao ni da se pomjeri, ali da se sada polahko počeo kretati i hodati.

Doktor Medicana bolnice Mustafa Aziz Yildirim kazao je kako je pacijent uz pomoć fizikalnih i robotskih terapija već nakon deset dana počeo da hoda i da se kreće.

- Djibi Sare u dva do tri mjeseca može puno da napreduje, ukoliko se bude pridržavao i radio sve potrebne vježbe, zaključio je on.

"Dan bijelih traka, koji se obilježava 31. maja svake godine, tužni je podsjetnik na masovno ubijanje nedužnih civila u Prijedoru i Kozarcu. Naša obaveza, kao i obaveza budućih generacija, jeste da nikada ne zaboravimo 3.176 svirepo ubijenih Prijedorčana. Među njima i 102 djece. Ubijeni su samo zbog svog imena i prezimena, tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Svima koji još ne dozvoljavaju da se na dostojanstven način obilježava ovaj dan poručujemo da nikada nećemo zaboraviti činjenicu da je nesrpskom stanovništvu Prijedora i okoline naređeno da nosi bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okači bijele čaršafe. To je bio uvod u teror, mučenja i ubistva u koncentracionim logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm", ističe Bećirović u poruci i nastavlja:

"Naša je obaveza da podržimo porodice žrtava, koje još vjeruju da će pravda stići barem neke od zločinaca. Zadovoljenjem pravde, ali i širenjem istine i kulturom sjećanja, moguće je spriječiti ovakvo ili slično zlo u budućnosti te istovremeno ubrzati proces pomirenja u Bosni i Hercegovini i regiji. Porodicama žrtava u Prijedoru i Kozarcu izražavam najdublje saučešće, a ubijenim želim vječni rahmet."

Porota od 12 članova, nakon vijećanja koje je trajalo dva dana, objavila je da je Trumpa proglasila krivim po sve 34 tačke optužnice.

Presuda je donesena uoči predsjedničkih izbora koji se održavaju 5. novembra kada će Trump, republikanski kandidat, pokušati pobijediti demokratskog kandidata i aktuelnog predsjednika Joea Bidena.

Trump (77) je negirao krivicu i očekuje se kako će njegov advokatski tim uložiti žalbu na presudu, piše AA. 

Prijeti mu maksimalna kazna od četiri godine zatvora, ali to ga ne bi spriječilo u kampanji ili preuzimanju dužnosti ako bi pobijedio na izborima.

Porota je Trumpa proglasila krivim za krivotvorenje poslovnih dokumenata nakon petosedmičnog suđenja koje je uključivalo eksplicitno svjedočenje Daniels o seksualnom kontaktu koji je imala s Trumpom 2006. godine dok je bio u braku sa sadašnjom suprugom Melanijom. Trump negira da je ikada imao intimne odnose s Daniels.

Trumpov dugogodišnji advokat Michael Cohen posvjedočio je da je Trump odobrio isplatu tajnog novca od 130.000 dolara za Daniels u posljednjim sedmicama izborne kampanje 2016. godine, kada se suočio s višestrukim optužbama za nedolično ponašanje.

Trump je nakon što je napustio sudnicu izjavio da je nevin.

"Nismo uradili ništa loše. Ja sam potpuno nevin čovjek", kazao je novinarima, dodajući da će vjerovatno uložiti žalbu na odluku.

"Nastavićemo da se borimo. Borićemo se do kraja i pobijedićemo, jer je naša zemlja zapala u haos. Borićemo se za naš Ustav. Još ništa nije gotovo", rekao je Trump.

Trump je također okrivio Bidena za, kako je rekao, pravni haos u državi.

"Ovo je uradila Bidenova administracija kako bi ranila ili povrijedila svog protivnika, političkog protivnika", dodao je.

Krivotvorenje poslovnih dokumenata inače je prekršaj u New Yorku, ali tužitelji u uredu okružnog tužitelja Manhattana Alvina Bragga podigli su ga u krivično djelo na osnovu toga što je Trump prikrivao nezakonit doprinos kampanji.

Ako bude izabran za predsjednika, Trump bi mogao zatvoriti dva federalna slučaja koji ga terete za nezakonit pokušaj poništavanja poraza na izborima 2020. i loše rukovanje povjerljivim dokumentima nakon odlaska s dužnosti 2021. godine.

Trump se u svim slučajevima izjasnio da nije kriv, a pravne probleme i optužbe opisao je kao pokušaj Bidenovih demokratskih saveznika da ga politički diskreditiraju.

Bruto domaći proizvod (BDP) zemlje dostigao je 8,8 biliona turskih lira (263,8 milijardi eura) u periodu januar - mart.

"Nakon što su analizirane djelatnosti koje čine bruto domaći proizvod, dodana vrijednost je povećana za 11,1 posto u građevinarstvu, 5,5 posto u informacijama i komunikaciji", navodi se.

U posljednjem kvartalu 2023. godine turski BDP porastao je za četiri posto, piše AA. 

Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine, tačnije kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore zakače bijele čaršafe, a ako izlaze van da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 ljudi, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Na današnji dan osnovan je logor Omarska, kroz koji je prošlo više od 3.000 zatvorenika, piše AA. 

Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma ali i poručuje da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu Bosne i Hercegovine, ali i drugim mjestima.

Svi koji su prošli golgotu minulog rata ističu da je Dan bijelih traka pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom i dan obilježavanja zločina nad svim nevinim ljudima, te da je neophodno prisjetiti se svih žrtava i nikad ne zaboraviti stradanja djece i građana Prijedora.

Radionicu je organizirao Institut "Yunus Emre" u Sarajevu (YEE), u saradnji s Općinom Karatay iz Konye, a na skupu učestvuju nastavnici i studenti turkologije iz Turkiye, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Rumunije i Sjeverne Makedonije.

Gradonačelnik Karataya Hasan Kilca je u svom uvodnom govoru rekao da je njihov cilj da identifikuju aktuelne probleme u oblasti turkologije i da doprinesu njihovim rješenjima.

"Na Balkanu se govore različiti dijalekti turskog i živi se životom prožetim tragovima turske književnosti i kulture. Na radionici će detaljno biti analizirani objavljeni radovi i oni su u procesu izrade. Ono što se dešava u ovoj regiji ne utiče samo na turski narod, već i na sve druge etničke grupe u regionu. Ova regija također ima složenu istoriju i političku prošlost i važno je pri organiziranju studija turkologije imati sveobuhvatnu perspektivu i tretirati sve te različitosti i složenosti", rekao je.

Kilca je istakao da je ovaj skup značajan i za jačanje turskog bratstva te je dodao da će radionica iznjedriti važne dogovore i saradnje.

"Također bih želio da naglasim da imamo obavezu da sačuvamo svoj jezik sa svom njegovom originalnošću u svijetu u kojem tehnologija ubrzano napreduje i digitalizacija se proširila na svaki aspekt života. Naš turski, koji čeliči našu nacionalnu volju, je i ime i garancija našeg marša ka budućnosti", poručio je Kilca.

Savjetnik za obrazovanje turske ambasade u Sarajevu Faruk Berat Akcecme izjavio je da se turski kroz historiju koristio kao jezik komunikacije, kulture i literature.

"Pokušavamo da doprinesemo turskom s trenutnim studijama koje provodi YEE, Turska fondacija "Maarif" i studijama stručnjaka imenovanih iz Turkiye u ovoj regiji. U Tuzli, Sarajevu i Mostaru u Bosni i Hercegovini imamo katedre za turski jezik i književnost. Na ovim odsjecima studira blizu 100 studenata na dodiplomskim, magistarskim i doktorskim studijama", rekao je Akcesme.

Koordinator za turski jezik Instituta "Yunus Emre" u Sarajevu Ersin Akbulut rekao je da vjeruju da će turski biti jezik stoljeća u skladu s vizijom "Stoljeće Turkiye".

Naveo je da se turski jezik preferira kao izborni strani jezik u 170-ak osnovnih i srednjih škola širom Bosne i Hercegovine u okviru projekta "Moj izbor je turski".

"Oko 100 nastavnika koji su završili turkološke odsjeke u Bosni i Hercegovini radi u ovom projektu u kojem trenutno turski uči oko 7.000 učenika", rekao je Akbulut.

Učesnici će tokom današnjeg i sutrašnjeg programa radionice raspravljati o nizu tema, kao što su fonetika, morfologija, semantika, pragmatika, retorika, leksikografija, prevođenje, turska književnost, turski folklor, turska kultura, jezička politika balkanskih zemalja, trenutni status i potrebe nastave turskog jezika.

Građani Prijedora i dan danas se bore za izgradnju spomenika za 102 ubijene prijedorske djece. I nakon više od tri decenije to nije urađeno. U petak će u Prijedoru biti obilježen Dan bijelih traka. Naime, 31. maj 1992. godine obilježen je kao crn dan u historiji grada Prijedora.

Simbolika bijelih traka podsjeća na dane maja 1992. godine, tačnije na vrijeme kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na prozore okače bijele čaršafe, a ako izlaze vani da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru. Nakon toga su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Napad na Hambarine 23. maja

Jasmin Medić, doktor historijskih nauka i naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu, rodom je iz Kozarca, a na Korićanskim stijenama mu je ubijen otac. Govorio je o bijelim trakama, logorima na području Prijedoru, ali i napadima koji su počeli prije 31. maja.

"Vrlo je bitno naglasiti da je 30. aprila Srpska demokratska stranka uz pomoć Jugoslavenske narodne armije preuzela vlast u Prijedoru. Tada je na čelne pozicije u opštini postavila ljude iz Srpske demokratske stranke ili ljude koji su bili bliski SDS-u", rekao je Medić za Anadolu.

Podsjetio je i na to da je 21. i 22. maja 1992. godine donesena odluka o opštoj mobilizaciji srpskog stanovništva, a 23. maja je došlo do napada na selo Hambarine gdje je u apsolutnoj većini bilo bošnjačko stanovništvo.

"Nakon toga je, od 24. do 26. maja, napadnuto područje Kozarca, a u tom istom periodu su formirani logori Omarska, Trnopolje i Keraterm. Zatim, 27. maja dolazi do granatiranja sela Briševo, hrvatskog sela, a 30. maja je jedna grupa bosanskih patriota pokušala, nakon što su vidjeli šta se dešava bošnjačkom i hrvatskom stanovništvu, da oslobodi Prijedor i da ga vrate izbornim pobjednicima iz 1990. godine", pojasnio je Medić.

U tome nisu uspjeli pa je 30. maja nastavljena kampanja "čišćenja". Tada je uslijedio napad na Stari grad, dio Prijedora gdje su također Bošnjaci bili u većini.

"Dan poslije je donesena odluka da građani Prijedora, a tu se mislilo na Bošnjake i Hrvate, na sve one koji nisu lojalni srpskim vlastima, okače na svoja domaćinstva bijele zastave i da prilikom kretanja gradom oko ruke nose bijele trake. Do 31. maja 1992. godine je nekoliko stotina Bošnjaka i Hrvata, naročito s područja Kozarca, ubijeno. Već su bili formirani logori i već su zabilježena ubistva u određenim logorima, naročito u Omarskoj. Dakle, ovaj narativ koji je danas aktuelan i u Bosni i Hercegovini da su zločini u Prijedoru počeli 31. maja je potpuno pogrešan. Potpuno je pogrešno da se tvrdi da su zločini u Prijedoru počeli 31. maja, jer parcepcija srpskih nacionalista želi da početak sukoba u Prijedoru predstavi kao 30. maj kada je navodno napadnut Prijedor od strane, kako oni kažu, muslimanskih i hrvatskih ekstremista", kazao je Medić.

Istakao je da su zločini počeli napadom na Hambarine 23. maja.

- Kroz logore prošlo 30.000 Bošnjaka i Hrvata

Govoreći o logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm, naveo je da je prema dosadašnjim podacima, više od 30.000 Bošnjaka i Hrvata s područja opštine Prijedora bilo zatočeno u tim logorima.

"Najveći broj zatočenika je bio u logoru Trnopolje i to govori izvještaj srpskog Crvenog krsta opštine Prijedor. U svom izvještaju 30. septembra 1992. godine naveo je da je u toku postojanja Trnopolja bilo zatvoreno 23.000 civila. Između 3.000 i 3.500 zatočenika je bilo u logorima Omarska i Keraterm. U periodu postojanja logora Omarska, od maja do konačnog raspuštanja 21. augusta 1992, prema dosadašnjim rezultatima istraživanja, ubijeno je 458 Bošnjaka i Hrvata. U istom periodu postojao je i logor Keraterm, koji je zvanično raspušten 6. augusta 1992, a prema dosadašnjim istraživanjima u njemu je ubijen 361 civil", podsjetio je Medić.

Logor Trnopolje je funkcionisao malo duže, do novembra 1992. godine.

"To je logor s najvećim brojem zatočenika u Bosni i Hercegovini - oko 23.000 civila. Iz tog logora su 21. augusta izvedeni logoraši i ubijeni na Korićanskim stijenama. S brojem ubijenih u logoru, doći ćemo do podataka o oko 250 ubijenih logoraša u Trnopolju, u tu brojku ubrajamo i ljude koji su izvedeni iz Trnopolja i ubijeni na Korićanskim stijenama", kazao je Medić.

Mišljenja je da se o Prijedoru u bh. javnosti skoro pa nikako nije govorilo do otkrivanja masovne grobnice Tomašica.

"Tako da je Dan bijelih traka i sva ta inicijativa ljudi koji to organizuju da se izgradi spomen-obilježne ubijenoj djeci u Prijedoru, ipak izazvala određenu pažnju. Međutim, to nije dovoljno. Prijedor je, možemo to da zaključimo nakon 32 godine, značajno zapostavljen u bh. javnosti. Zapostavljeni su i Zvornik, Foča, Rogatica, Bratunac, sve one opštine u kojima su počinjeni masovni zločini, a mogu slobodno da kažem s elementima genocida", naglasio je Medić.

I dalje negiranje bijelih traka

Dan bijelih traka se obilježava, međutim, problemi Bošnjaka na tom području su i dalje tu.

"Neke organizacije koje očito uživaju podršku vladajućih struktura u Prijedoru, negiraju bijele trake, negiraju da su Bošnjaci i Hrvati 1992. godine bili primorani da nose bijele trake oko ruke i ne uvažavajući svjedočenja ljudi. Imate svjedoke koji su morali da nose bijele trake, koji su o tome svjedočili i to je nesporna činjenica. I bilo kakva rasprava s negatorima bijelih traka vas dovodi u situaciju da se morate spustiti na njihov primitivni nivo, jer isti ti ljudi žele da negiraju i postojanje logora", kazao je Medić za AA.

Smatra da, uprkos svemu, Prijedor je u odnosu na mnoge druge opštine u bh. entitetu Republika Srpska, ipak napravio neki iskorak.

"Imate i određeni broj Srba koji žele to suočavanje s prošlošću, ne zabranjuje se obilježavanje bijelih traka, na neki način se ograničava, ali se ne zabranjuje. Međutim, ni to nije dovoljno. Jako mi je čudno da od 1992. do danas imate tako mali broj Srba iz Prijedora koji žele suočavanje s prošlošću. Prijedor je bio poznat po antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu i nepojmljivo mi je da se takvi zločini počine 1992. godine", rekao je Medić.

Njemu lično su bijele trake simbol onoga što je počinjeno u Prijedoru 1992. godine.

"Smatram da je dobro da bijela traka bude simbol zločina, nazovite to kako god hoćete, da li zločini, zločini protiv čovječnosti, genocid u Prijedoru. Ali isto tako moram da naglasim da je jako bitno reći da postoji ta predhistorija bijelih traka. Dakle, da su do odluke o bijelim trakama, počinjeni zločini u Kozarcu, da su već formirani logori, da je napadnuto Briševo, prijedorski Stari grad...", zaključio je Medić.

Ovo je posljednji dan vježbe koja se održava u Seferihisaru kod Izmira, a učestvuje oko 11.000 vojnika iz 45 država.

Među 45 zemalja učesnica su i Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija, a među visokorangiranim zvaničnicima koji prate vježbu su i ministar odbrane BiH Zukan Helez i načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Gojko Knežević.

Cilj ove vojne vježbe je jačanje borbenih kapaciteta i razvoj vojnih sposobnosti zajedničkih štabova i jedinica formiranih sa snagama zemalja učesnica.

Vježba je bazirana na scenariju Operacije za podršku miru Ujedinjenih nacija i meta akcija nije bila niti jedna država.

Sinoć je izvedena noćna vježba sa scenarijom invazije iz zraka i s mora.

Kornjače na plaže stižu u maju

kada glavate želve stižu na plaže kako bi započele svoj fascinantni ritual gniježđenja. Ove veličanstvene kornjače biraju dvadeset dvije plaže, u provincijama Muğla, Antalya, Mersin, Adana i Hatay duž južne obale Turske, kao savršena mjesta za ovaj važan događaj. Plaže Dalyan, Ekincik, Sarıgerme i Fethiye u Muğli; Patara, Demre, Kumluca, Çıralı, Tekirova, Belek, Kızılot, Demirtaş i Gazipaşa u Antalyi; Anamur, Göksu Delta, Davultepe, Alata i Kazanlı u Mersinu; Akyatan, Sugözü i Yumurtalık u Adani; i plaža Samandağ u Hatayu postaju pozornice obnavljanja života. Čini se da su za njih posebno privlačne obale Antalye i Muğle pružajući im savršen dom za gniježđenje.

Od kraja aprila, glavate želve veslaju u vodama mora uz svjetski poznatu plažu İztuzu u okrugu Ortaca u Muğli i oko plaže Patara u Antaliji. Obje plaže pružaju staništa za gniježđenje ovih sramežljivih morskih stanovnika od aprila do augusta, a zaljubljenici u prirodu hrle na ta područja kako bi ih posmatrali. Važno je istaknuti da su glavate želve pod zaštitom i tokom sezone gniježđenja i izlijeganja, kada volonteri noću patroliraju plažama kako bi osigurali sigurnost gnijezda ovih divnih bića.

Glavate želve obično stižu na plaže pod svjetlom mjesečine, gdje vrijedno kopaju rupe, polažući jaja u njih prije nego što se vrate u more. Iako svaka ženka može položiti prosječno 100 jaja po gnijezdu, samo oko polovina njih će se zaista izlegnuti. Nakon što provedu svoje inkubacijsko vrijeme u pješčanim gnijezdima, ovi hrabri mališani hrle prema hladnim vodama Sredozemnog mora. No, tu tek započinje njihova borba za opstanak - samo dva od hiljadu mladunaca koji dosegnu more će preživjeti do odrasle dobi.

Antalija, sigurno utočište glavate želve

Na obalama Antalije nalazi se devet od dvadeset i dvije plaže na kojima se gnijezde kornjače što je potvrdila Glavna direkcija za zaštitu prirode i nacionalne parkove (DKMP). Među njima se ističe čuvena Patara, sa svojih 18 kilometara beskrajne obale, koja plijeni pažnju ne samo kao jedna od najdužih u Turskoj, već i u svijetu. Ministarstvo zaštite okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena proglasilo je Pataru specijalnom zonom zaštite okoliša, zatvarajući je za javnost od 20:00 do 08:00 sati kako bi se očuvao jedinstveni ekosistem i stanište ovih divnih morskih kornjača. Tokom dana, gnijezda su pažljivo označena kavezima i markerima, što omogućava posjetiteljima da uživaju u šetnjama duž obale Patare. A kad sunce zađe, u tihim večernjim satima, morski život se budi, a glavate želve se mogu vidjeti kako graciozno love uz obalu. Uz to, tokom zabrane, posjetitelji se moraju pridržavaju strogih pravila - korišćenje ležaljki, suncobrana i umjetne rasvjete, stvaranje buke, postavljanje šatora, paljenje vatre i plivanje na plažama su strogo zabranjeni kako bi se osiguralo sigurno gniježđenje i opstanak ovih dragocjenih morskih bića.

Plaža İztuzu prijateljica kornjača

Pješčana plaža İztuzu u gradiću Köyceğiz, koji ponosno nosi titulu Cittaslow grada u regiji Muğla poznato je gnijezdilište morskih kornjača. Nastala na mjestu gdje se rijeka Dalyan grli sa Sredozemnim morem, ova plaža sa zlatnim pjeskom i okružena padinama obraslim borovima je poput ekološkog blaga za glavate želve. Isti nivo zaštite kao i kod plaže Patare, čini je sigurnim utočištem za ove nježne morske kornjače. No, to nije sve. U blizini se nalazi Institut za zaštitu i rehabilitaciju, koji brine o kornjačama povrijeđenim na drugim dijelovima obale Turske.

Ne propustite: U Turskoj se kulturno naslijeđe brižno čuva primjenom strogih mjera, a provode se brojni održivi projekti kako bi se očuvao biljni i životinjski svijet. Patara, antički grad koji je bio prijestolnica Likijske unije, smješten je uz obalu Patara i obiluje znamenitostima poput zgrade Skupštine, gdje je sazvan prvi demokratski savjet na svijetu, te drevnog pozorišta. Ovo je također rodno mjesto Svetog Nikole, poznatog mnogima kao 'Deda Mraz'. Dok putujete kroz Köyceğiz u regiji Muğla, svakako posjetite Dalyan i istražite prekrasni drevni grad Kaunos, koji je posebno poznat po svojim uklesanim grobnicama koje datiraju iz četvrtog stoljeća prije nove ere.

Kako je za agenciju MINA izjavio muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović, manifestacija je detaljno pripremljena te će i ove godine ponuditi bogat program.

"Našim posjetiocima ćemo ponuditi mnogo vjerskih, kulturnih, edukativnih, sportskih i humanitarnih sadržaja. Nadamo se da će manifestacija privući veliki broj posjetilaca i da ćemo se svi okoristiti planiranim sadržajima“, izjavio je muftija Adilović.

Također je ukazao na značaj ove manifestacije, jer se njome radi na očuvanju tradicije i identiteta naroda.

"Kroz manifestaciju ukazujemo na značaj i doprinosimo očuvanju naše vjere, kulture, tradicije, identiteta i domovine. U prošlosti je bilo, ali i danas ima ataka na sve te vrijednosti, zato i kroz Ajvatovicu ukazujemo na njih i dajemo doprinos njihovom očuvanju i unaprijeđenju. Sve to, naravno, najviše radi generacije koje dolaze iza nas, te radi njihove sretnije budućnosti", poručio je muftija Adilović.

Program svečanog otvaranja manifestacije planiran je za 14. juni u 19 sati na Musalli u Pruscu, a centralni program bit će upriličen 30. juna na platou Ajvatovice, s početkom u 11 sati.

U okviru manifestacije planirani su brojni vjerski sadržaji, promocije knjiga, predstave, izložbe, okrugli stolovi, tribine, sportska takmičenja i mnogi drugi sadržaji.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni i Hercegovini, duboko ukorijenjeno u identitet Bošnjaka. Ona je danas mjesto susreta desetina hiljada muslimana.

Predložena rezolucija o priznanju Palestine nije bila na dnevnom redu današnje sjednice, koju je Vlada proslijedila u srijedu, ali je premijer Robert Golob proteklih dana najavio da će Vlada o tome odlučivati ​​danas, prenosi portal "Siol".

Vlada je već 9. maja pokrenula procedure za priznanje Države Palestine. Tada je najavila da će odluku poslati Državnom zboru najkasnije do 13. juna, š

Kako je Golob rekao, priznanje je samo prvi korak u potrazi za dugoročnim rješenjem izraelsko-palestinskog sukoba, a Slovenija je, kao odgovorna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, dužna učiniti sve da uspostavi trajni mir na Bliskom istoku.

U utorak su Palestinu priznale Španija, Irska i Norveška. Time su se pridružile grupi od 140 zemalja koje su priznale palestinsku državu, što je izazvalo bijes Izraela.

Journalist:Alma Dekovic

Publisher:Dejan Maksimovi

Najmanje 21 osoba ubijena je u utorak u izraelskom granatiranju kampa za izbjeglice u oblasti Al-Mawasi zapadno od Rafaha, saopštio je Komitet za hitne slučajeve Rafaha.

Do novog napada je došlo nakon što je najmanje 45 civila ubijeno, a desetine povrijeđeno u nedjelju u izraelskom napadu na kamp za raseljene u Tel al-Sultanu.

Ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije navodi da je Izrael "potpuno odgovoran za ono što se dešava u Rafahu i širom okupiranih palestinskih teritorija".

Ministarstvo je naglasilo "potrebu da međunarodna zajednica preuzme svoje odgovornosti, da zaustavi masakre nad palestinskim narodom i da pozove na odgovornost", piše AA. 

Od početka izraelskih napada 7. oktobra prošle godine više od 36.000 Palestinaca ubijeno je u Gazi, uglavnom žena i djece, uništen je veći dio infrastrukture, a napadi i izraelske blokade doveli su do humanitarne katastrofe.

Izrael je pred Međunarodnim sudom pravde optužen za genocid. Privremenom presudom u januaru Tel Avivu je naloženo da zaustavi genocidna djela i poduzme mjere kako bi se osiguralo pružanje humanitarne pomoći civilima u Gazi. Sud je u posljednjoj presudi naložio Tel Avivu da odmah obustavi operaciju u Rafahu.

Prema posljednjim informacijama izraelske snage su stigle do centra Rafaha i preuzele kontrolu nad Filadelfijskim koridorom, demilitariziranom tampon zonom koja se proteže duž granice Pojasa Gaze i Egipta.

Raspoloživi produkti za dugoročnu prognozu ukazuju da bi na prostoru Bosne i Hercegovine srednja temperatura zraka tokom ljeta 2024. godine (period 1. juni - 31. august) trebala biti viša u odnosu na normalu za period 1981-2010. godina.

Vjerovatnoća ostvarenja ove prognoze je velika i iznosi oko 70 posto, napominju iz FHMZ-a.

Prema raspoloživim podacima, najveća pozitivna odstupanja u odnosu na normalu očekuju se u mjesecu julu na sjevernim područjima zemlje. U navedenom periodu nisu isključeni kraći periodi s prodorima svježijih zračnih masa, sa sjevera Evrope.

Broj očekivanih toplih dana u Bosni tokom ljeta veći je od 61, a na području južne Hercegovine prognozira se oko 86 toplih dana, piše AA. 

Prognoza padavina, u odnosu na prognozu temperature zraka, za ovako dugo razdoblje je složenija i manje pouzdana. Stoga, prognozu padavina za predstojeće ljeto treba uzeti s većom dozom rezerve.

Prognozirane ukupne količine padavina tokom ljeta 2024. godine, trebale bi biti manje u odnosu prosječne sume tokom ljetnog perioda. U centralnom i sjevernom dijelu zemlje, naročito u planinskim i pretplaninskim područjima količine padavina bi mogle biti u granicama višegodišnjeg prosjeka.

Duži sušni periodi su izvjesniji na jugu zemlje, ali trenutno nije moguće utvrditi okvirno vrijeme pojave istih, dodaje se.

Istovremeno, predsjednica Osmani je iznijela potrebu za nastavkom njemačke podrške jačanju međunarodne pozicije Kosova, kao i ispunjenju aspiracija za članstvo u Savetu Evrope, NATO-u, EU i drugim međunarodnim organizacijama, prenosi AA. 

Premijer Kurti je sa izaslanikom Sarazinom razgovarao o napretku u implementaciji sporazuma o mobilnosti u Berlinskom procesu, regionalnoj saradnji i očekivanjima od narednog samita koji će se održati u Berlinu na njegovi 10. godišnjicu, saopšteno je iz Vlade Kosova.

Kurti je podsjetio na važnost otpočinjanja implementacije sporazuma o putovanju sa ličnim kartama između Kosova i Bosne i Hercegovine, koji omogućava slobodno kretanje građana, prije sljedećeg samita.

Premijer je istakao da je zahtjev Kosova da Zapadni Balkan postane dio Uprave za borbu protiv pranja novca Evropske unije, postao dio zajedničke deklaracije izdate na skupu u Kotoru, u Crnoj Gori, 16. maja. Istakao je da je Kosovo proaktivno i doprinosi Berlinskom procesu.

"Ovo je historijska odluka koja ima jedan cilj - doprinijeti postizanju mira između Izraela i Palestine", rekao je Sanchez tokom obraćanja u Madridu.

Sanchez je napomenuo da će Španija priznati palestinsku državu na osnovu granica iz 1967. godine, priznajući samo promjene s kojima su se složile obje strane, piše AA. 

"Iako nije na Španiji da definiše granice drugih nacija, naš stav je usklađen s rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i sa stavom koji tradicionalno zauzima Evropska unija", naglasio je španski lider.

Sanchez je dodao da bi palestinska država trebala biti "održiva" sa Zapadnom obalom i Gazom koji su povezani koridorom i Istočnim Al-Qudsom/Jerusalemom kao glavnim gradom.

"Današnja odluka je zasnovana na međunarodnom pravu i poštovanju poretka zasnovanog na pravilima - principima koji nas vode bez obzira na kontekst", rekao je Sanchez.

Španski premijer je dodao da će od srijede njegov fokus biti na zalaganju za održivo rješenje s dvije države kako bi se donio trajni mir u regionu.

Norveška i Irska će u utorak također formalno priznati palestinsku državnost.

Kako je objavila palestinska novinska agencija WAFA, uprkos odluci ICJ-a od 24. maja da Izrael zaustavi napade na Rafah, izraelska vojska je žestoko bombardovala naselje Tel es-Sultan na zapadu Rafaha artiljerijom i bespilotnim letjelicama.

Izraelska vojska bombardovala je također šator porodice Abu Jerad u Tel es-Sultanu, u blizini skladišta Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA).

Najmanje troje Palestinaca je ubijeno, a mnogi su ranjeni u napadu izraelske vojske na šator palestinske porodice u regiji u kojoj je 45 Palestinaca ubijeno prije dva dana u napadu na šatorsko naselje.

U još jednom napadu izraelske vojske na Rafah ubijen je Palestinac.

Gornji sprat Indonežanske bolnice u Tel es-Sultanu bio je također na meti izraelske vojske, piše AA. 

Izraelska vojska bombardovala je dom porodice Akl u izbjegličkom kampu Burayj u centralnom dijelu Pojasa Gaze.

Mnogi Palestinci, uključujući djecu, su ubijeni, a mnogo je povrijeđenih u napadu.

Mnogi ljudi su također ubijeni kada je izraelska vojska gađala još jednu kuću u izbjegličkom kampu Burayj.

Najmanje dvoje Palestinaca ubijeno je kada je izraelska vojska bombardovala kuću porodice Al-Guseyn u naselju Ad-Derej u gradu Gazi.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za statistiku Kosova Avni Kastrati je na konferenciji za novinare ocenio da je popis uspješno završen. Kastrati je najavio da će preliminarni podaci biti objavljeni u julu, iako je predviđeno da se objave tri meseca nakon popisa.

“Dvije poslednje nedelje nismo javno iznosili podatke. Ni danas nemamo mandat da ih objavljujemo, jer ćemo ih objaviti u prvoj polovini jula, ali očekuje se da Kosovo ima oko 1,6 miliona stanovnika”, kazao je Kastrati.

Također je naveo da je do sada popisano oko 600.000 stanovnika u dijaspori, ali se popis kosovske dijaspore putem portala e-diaspora nastavlja do 31. augusta 2024. godine, piše AA. 

Rok za održavanje popisa stanovništva je bio od 5. aprila do 17. maja, ali je Vlada Kosova na zahtev više opština popis produžila na još nedelju dana, do 24. maja. U dodatnom roku popis su obavljali zaposlenici Agencije za statistiku.

Kastrati je istakao da su se sve etničke zajednice masovno odazvale popisu, izuzev Srba u četiri opštine na sjeveru Kosova.

Odgovarajući na pitanja novinara da je bilo pritužbi Srba iz svih opština, i južno i sjeverno od Ibra, da im popisivači nijednom nisu došli na vrata, Kastrati je kazao da je u nekim zonama gdje živi srpska zajednica vršen politički pritisak na popisivače.

“Ponovo smo regrutovali popisivače i u mnogim srpskim zonama tri puta smo angažovali popisivače, obučavali ih i slali na teren. Tek posljednjih dana, tačnije posljednje nedelje, srpska zajednica se videći važnost popisa, angažovala. Prvih pet nedelja se nisu angažovali, jer je bilo unutrašnje diskusije ili političkog pritiska. Data je mogućnost svakoj zajednici, a ASK je uradio najbolje što je mogao”, kazao je Kastrati.

Dodao je da će oni koji se nisu popisali sada imati priliku za to tek na sljedećem popisu 2031. godine.

Prema posljednjem popisu iz 2011. godine, ukupan broj stanovnika na Kosovu iznosio je 1.739.825.

Na sjednici Parlamentarne skupštine NATO-a, koja se održava u Sofiji u Bugarskoj, većina zemalja je glasala za unaprjeđenje statusa Kosova u ovoj organizaciji.

Predsjedavajući kosovske delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, poslanik vladajućeg Pokreta Samoopredeljenje Driton Hyseni objavio je da je ovu odluku Parlamentarna skupština NATO-a donijela nakon višegodišnje saradnje sa Skupštinom Kosova.

“Napredak statusa dolazi nakon nekoliko godina odlične saradnje između Skupštine Republike Kosovo i Parlamentarne skupštine NATO-a. Od juna 2014. godine bili smo predstavljeni kao posmatračka delegacija“, napisao je Hyseni na Facebook.

Odluku je pozdravila kosovska predsjednica Vjosa Osmani, koja je putem objave na društvenim mrežama rekla da je NATO sudbina Kosova, piše AA. 

“Nastavit ćemo naše napore zajedno sa našim saveznicima da unaprijedimo naš put ka članstvu u NATO-u“, istakla je Osmani.

Parlamentarna skupština NATO-a služi kao važna veza između NATO-a i parlamenata država članica. Sastoji se od 281 delegata iz sve 32 zemlje članice NATO-a. Pored njih, u njenim aktivnostima učestvuju i delegati iz devet pridruženih zemalja, četiri pridružene mediteranske zemlje, kao i osam parlamentarnih delegacija posmatrača.

Među pridruženim članicama su Srbija, kao i Bosna i Hercegovina. Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je u pismu upućenom 26. maja pozvala poslanike Parlamentarne skupštine NATO-a da ne odobre unaprjeđenje statusa Kosova od posmatrača do pridruženog člana.

Skupština Kosova je godinama bila posmatračka delegacija sa dva člana, ali sa unaprjeđenjem statusa, kosovska delegacija će moći da se proširi.

Na sajmu su učešće uzeli učenici „Maarif“ škola kao i gostujućih škola iz Sarajeva i Travnika. Učenici su imali mogućnost da tokom dana predstavljaju svoje naučne projekte koje su pripremali sa svojim profesorima i nastavnicima a ukupno se takmičilo 39 projekata.

Predstavnik fondacije „Maarif“ za Bosnu i Hercegovinu Yakup Gül istakao je da su težnje fondacije „Maarif“ podizanje svijesti učenika o nauci i tehnologiji organiziranjem upravo ovakvih naučnih sajmova, te da je cilj fondacije da organizira sajam nauke na nivou cijele BiH. Projekti su bili iz tri takmičarske kategorije: prirodne nauke, društvene nauke, informacione tehnologije, a najbolja dva projekta su nagrađena vrijednim nagradama.

Sajam su posjetili i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, predstavnici Ambasade Republike Turkiye, direktori škola i mnogi drugi.

Kako je javila WAFA, izraelske zračne snage bombardovale su područje gdje su smješteni šatori palestinskih izbjeglica, u zapadnom dijelu Rafaha, nedaleko od skladišta Agencije Ujedinjenjih nacija za palestinske izbjeglce (UNRWA).

U napadu je ubijeno najmanje 40 Palestinaca.

Palestinski Crveni polumjesec je saopćio da je veliki broj tijela ubijenih, većinom žena i djece, uz veći broj ranjenih, prebačen u bolnice.

Očevici su naveli kako su uslijed napada mnogi šatori planuli, a napadnuto područje nije bilo na listi mjesta koja su bila pod naredbom evakuacije.

Naveli su kako su izraelski vojni avioni izbacili najmanje osam raketa na to područje.

Međunarodni sud pravde u Hagu (ICJ) je 24. maja naredio Izraelu momentalno obustavljanje napada na Rafah.

Izraelska vojska već 234. dan nastavlja sa napadima na Pojas Gaze, uzrokujući veliku humanitarnu katastrofu.

Borbeni avioni bombardovali su kuću palestinske porodice Al-Batran, u četvrti Az-Zarka u gradu Gazi. U napadu su ubijeni djevojčica Hani al-Batran, njena trudna majka i još tri osobe. U napadu je bilo i povrijeđenih.

Istovremeno s izraelskim zračnim napadima na južne dijelove Pojasa Gaze, izraelska artiljerija je snažno bombardovala četvrti Sabra, Az-Zeytun i Tel Al-Hawa.

U napadima na izbjeglički kamp Al-Burayj u Gazi također je bilo mrtvih i povrijeđenih.

Izraelski vojni čamci također su otvorili vatru na čamce palestinskih ribara u blizini obale grada Khan Younisa.

Izrael je nastavio brutalnu ofanzivu na Pojas Gaze uprkos rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) kojom se zahtijeva hitan prekid vatre, piše AA. 

U Gazi je ubijeno oko 36.000 Palestinaca, velika većina žena i djece, a više od 80.600 ranjeno od oktobra nakon napada Hamasa.

Gotovo osam mjeseci nakon izraelskog rata, veliki dijelovi Gaze su u ruševinama usred blokade hrane, čiste vode i lijekova.

Izrael je optužen za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), koji je u posljednjoj presudi naredio Tel Avivu da odmah prekine operaciju u Rafahu, gradu na jugu Gaze u kojem je više od milion raseljenih Palestinaca potražilo utočište.

"Prema dostupnim informacijama vjerovatno se radi o posmrtnim ostacima žrtve bošnjačke nacionalnosti, nestale 1992. godine. Identitet nestale osobe bit će utvrđen DNK analizom pronađenih ostataka", navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.

Procesom ekshumacije na terenu rukovodio je istražilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, a sudjelovali su i predstavnici Instituta za nestalе osobе BiH, Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u BiH, ljekar sudske medicine, kao i policijski službenici PU Istočno Sarajevo.

Nakon ekshumacije, posmrtni ostaci bit će upućeni u prosekturu Goražde, na dalju forenzičku obradu

Odluka o donošenju Rezolucije naglašava značaj priznavanja i odavanja počasti žrtvama tragičnih događaja koji su se odigrali u julu 1995. godine u i oko Srebrenice.

"Rezoluciju treba posmatrati kao izraz međunarodne posvećenosti čuvanju dostojanstva preživjelih i sjećanja na one koji su ubijeni. Od najvećeg je značaja da društvo odbaci sve pokušaje minimiziranja ili umanjivanja težine genocida u Srebrenici. Rezolucija mora služiti kao pokretač ozdravljenja i razumijevanja, umjesto da se iskorištava za uske političke ciljeve. To nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili Republike Srpske. Svaki pokušaj da se ova rezolucija stavi u takav kontekst je pogrešan i zlonamjeran”, rekao je visoki predstavnik Schmidt.

Schmidt poziva sve relevantne faktore u Bosni i Hercegovini da udruže snage u nastojanju da se izgradi povjerenje kao osnova za trajan mir, prosperitet i razvoj Bosne i Hercegovine kao dijela evropske porodice, saopšteno je iz OHR-a.

"Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, a koja je trebala mnogo ranije da se usvoji, veliki je istorijski događaj, pravda za žrtve i podsticaj za regionalnu saradnju i tranzicionu pravdu u suočavanju s prošlošću", kazala je Zajović za Agenciju Anadolu (AA).

Naglasila je da je srbijanski režim predvođen predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem "glavni generator regionalne nestabilnosti", piše AA. 

"Nažalost srpski režim na čelu sa Aleksandrom Vučićem, predsednikom Srbije, potvrdio je da bezumnom histerijom, manipulacijama i lažima, kontinuitet zločinačke politike iz 90-ih godina, i pokazao da je Srbija, odnosno srpski režim na čelu sa Vučićem glavni generator regionalne nestabilnosti", rekla je Zajović.

Generalna skupština UN-a u četvrtak, 23. maja, usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Za Rezoluciju su glasale 84 zemlje, samo 19 ih je bilo protiv, a 68 suzdržano. Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

"Jučer je gospodin Dodik objavio da je Vlada Republike Srpske donijela zvaničnu odluku da predloži 'razdruživanje' Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, to znači secesiju RS; to je opasno, neodgovorno, antidaytonsko djelovanje koje izlaže riziku teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH. A to su ključni interesi SAD-a. Sjedinjene Države braniće ih i štititi, između ostalog, i pozivanjem na odgovornost onih koji ih izlažu riziku", naveli su iz Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini, nadalje naglasivši: "Gospodin Dodik i Vlada RS-a pokušali su objasniti ovu odluku skupinom laži i dezinformacija smišljenih da zaplaše javnost u RS-u kako bi krenula za njima ovim opasnim putem. Činjenice su jednostavne i jasne. Ne postoji međunarodna zavjera da se ukine RS, a gospodin Dodik ne može izdvojiti niti jednu jedinu izjavu ijednog američkog zvaničnika kojom se poziva na ukidanje RS-a. BiH nije unija dva entiteta. Kako izričito stoji u Daytonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, BiH je država nasljednica Republike Bosne i Hercegovine. Ustav BiH ne daje pravo na secesiju ili 'razdruživanje' ni entitetima ni bilo kojoj nižoj administrativnoj jedinici. RS može postojati samo unutar BiH. Secesija ili 'razdruživanje' RS ne znači nezavisnost RS niti kraj BiH, nego znači kraj RS."

Iz Ambasade SAD-a u BiH ističu i da "aktivnosti gospodina Dodika izlažu riziku budućnost unutar eeroatlantskih institucija koju građani BiH, uključujući RS, žele".

"Put koji on predlaže bi osigurao da građani RS, njihova djeca i unuci nemaju miran, prosperitetan život u demokratiji kakav zaslužuju", zaključili su iz Ambasade SAD-a u BiH.

Vjetar slab do umjeren u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne zapadni i jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu i sjeveru zemlje do 18, a dnevna od 22 do 28 stepeni Celzijusovih, saopštio je Federalni hidrometerološki zavod (FHMZ) BiH.

U Sarajevu sunčano uz umjeren porast naoblake tokom dana. Poslijepodne su mogući lokalni pljuskovi. Jutarnja temperatura oko 13, a dnevna oko 24 stepena Celzijusa, piše AA. 

U subotu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslijepodne i dio večeri u većem dijelu Bosne se očekuje kiša i lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom. Ponegdje na sjeveru i sjeveroistoku Bosne intenzivnije padavine. Vjetar slab do umjeren u Hercegovini i na jugozapadu Bosne južni i jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 20 do 26, na jugu i sjeveru do 29 stepeni.

U nedjelju pretežno oblačno vrijeme s kišom i lokalnim pljuskovima s grmljavinom. Vjetar slab u Bosni sjeverni i sjeverozapadni, a u Hercegovini, veći dio dana, južni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, a dnevna od 16 do 22, na jugu i sjeveroistoku zemlje do 25 stepeni.

U ponedjeljak umjereno do pretežno oblačno vrijeme s lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne zapadni i jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 20 do 26, na jugu i sjeveru do 28 stepeni.

N1

Iz Ministarstva odbrane BiH navode da se radi o iznosu od 1,2 miliona eura, koji će biti utrošeni na četiri projekta u kasarnama Oružanih snaga BiH, a to su: radovi na grijanju u kasarni “Kozara“ u Banjaluci, radovi na grijanju u kasarni “Mato Lučić Maturica“ u Kiseljaku, radovi na renoviranju objekata u kasarni “Vojvoda Radomir Putnik“ u Doboju i radovi na konstrukciji u kasarni “Butila“ u Sarajevu.

Sekretar ministarstva odbrane Smajić je izrazio zahvalnost na ovoj pomoći te istakao da se potpisivanjem sporazuma o realizaciji infrastrukturnih projekata potvrđuje partnerstvo dvije države, a da je događaj zalog za nastavak našeg prijateljstva. Također Smajić je izrazio zadovoljstvo da Bosna i Hercegovina ima Njemačku kao istinskog partnera na putu ka NATO-u, piše AA. 

Pukovnik Nolte je izrazio zadovoljstvo da se potpisuje ovakav sporazum koji obuhvata projekte na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine te istakao da Ministarstvo odbrane Njemačke i Oružane snage Njemačke smatraju OS BiH jedinstvenim oružanim snagama. Također, pukovnik Nolte je pohvalio rad Tima za izradu infrastrukturnih projekata Ministarstva odbrane BiH koji je dao veliki doprinos realizaciji projekata.

Ataše Nolte je istakao da je vrijednost ovog sporazuma iznosi 1,2 miliona eura, a da je ukupna vrijednost donacije do sada 6,5 miliona eura te da ovo nije posljednji sporazum ove godine i da će ih u narednom periodu biti još.

“Ovo je još jedan dokaz da je Savezna Republika Njemačka dokazan i pouzdan partner, a što je posebno potvrđeno kroz različite projekte kojima su unaprijedili uslove života i rada naših pripadnika, nabavku uniformi za OS BiH, unapređenje infrastrukture u centrima za obuku kao i školovanja kadeta i pripadnika OS BiH u SR Njemačkoj“, istakli su iz Ministarstva odbrane BiH.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GS UN) danas će od 16 sati po srednjeevropskom vremenu razmatrati usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici čiji su autori, osim Bosne i Hercegovine, Ruanda i Njemačka.

"Mislim da je rezolucija važna za cijeli region, ne samo za porodice žrtava Srebrenice. Nama je rezolucija potvrda naše borbe, koja traje sve ove godine, dokazivanja istine, iznošenja u javnost", rekla je za Agenciju Anadolu (AA) Hotić.

Smatra da je vrijeme da se prihvati istina o genocidu u Srebrenici i da se radi na preveniranju budućih zlodjela, zločina i genocida.

"I da se historija proučava onakva kakva jeste, da bude u školskim knjigama. A rezolucija, zvanični dokument te istine, da bude putokaz budućim generacijama u bolju budućnost, da imaju pravu istinu pred sobom i da se ne služe lažima. Ova rezolucija je konačan pečat istini, da bude pouka, da se ne zaboravi ovo zlo, kao što nismo zaboravili ni Holokaust ni mnoge druge historijske činjenice", pojasnila je Hotić.

Istakla je da porodice žrtava genocida godinama traže istinu, pravdu, odgovornost i izvinjenje.

"Svjesni smo da svi ne mogu biti osuđeni za počinjeno, svjesni smo da nijedna rezolucija ne može vratiti mrtve u život. Ali da osjetimo neku pravednost i ljudskost, te da se na ovim prostorima stvori neka mogućnost za povjerenje među narodima. Nama treba povjerenje, a ne prazne priče i neistine", kazala je Hotić.

Poručila je i da svako ima pravo na mir i slobodu.

"Borim se jer me se tiče. Ostala sam bez oca u Drugom svjetskom ratu, nisam ga zapamtila, nema ni mezar. Nije se tražilo, nije se niko borio, bila je politika da se šuti. Danas ne slušamo tu politiku i pričamo. Nemam mržnju u sebi, nijednoj majki Srpkinji ne bih poželjela moju patnju, žalost", naglasila je Hotić kojoj je u genocidu u Srebrenici 1995. godine (kojeg su počinili pripadnici tadašnje Vojske Republike Srpske, MUP-a RS-a, te pojedine policijske i paravojne formacije iz Srbije nad stanovnicima ”zaštićene zone UN-a”) ubijeno pet članova uže i više od 50 osoba iz šire porodice.

Dodala je da su ranije imali sastanke u UN-u.

"Ispred zgrade UN-a će se postaviti cvijet Srebrenice, već je u izradi, ove godine idemo na postavljanje kamena temeljca. Dobit ćemo sobu sjećanja na Srebrenicu", dodala je Hotić.

Uz zemlje autore rezoluciju je kosponzoriralo još 38 zemalja koje navode kako usvajanje ovog dokumenta predstavlja ključnu priliku za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici.

Finalni nacrt rezolucije

Finalni nacrt rezolucije koji će se danas naći pred Generalnom skupštinom UN-a ima sedam tačaka:

- Odlučuje se da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici;

- Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja i pojava genocida u budućnosti;

- Također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;

- Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenu sahranu, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;

- Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;

- Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi informativni program pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije", počevši tako aktivnosti na pripremama za 30. godišnjicu genocida 2025. godine;

- Poziva sve države članice Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.

Glasanje je zakazano u 16 sati po centralnoevropskom vremenu.

S druge strane, danas će u Srebrenici biti održana sjednica Vlade RS-a "na dan kada će Generalna skpština UN-a odlučivati o prijedlogu rezolucije o Srebrenici", ranije je navedeno u najavi sjednice. Shodno tome, u Srebrenici je danas primjetan veliki broj policijskih službenika, a primjećeni su i pripadnici specijalnih jedinica, kao i oklopna vozila u neposrednoj blizini zgrade gdje će biti održana sjednica Vlade.

U Srebrenici su na nekoliko mjesta postavljeni i bilbordi sa natpisom "Mi nismo genocidan narod. Pamtimo... Ponosna Srbija i Srpska".

Sva dešavanja oko Rezolucije u UN-u o Srebrenici, retorika vlasti u bh. entitetu RS-u i izraženo negiranje genocida izazvala su uznemirenost Bošnjaka u ovom gradu u kojem je u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima "sigurne zone UN-a", što je pravomoćno ustanovljeno presudama međunarodnih i bh. sudova.

Uz zemlje autore rezoluciju je kosponzoriralo još 38 zemalja koje navode kako usvajanje ovog dokumenta predstavlja ključnu priliku za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici.

"Upućujemo naš kontinuirani poziv državama članicama da pruže podršku i kosponzorstvo nacrtu rezolucije, u duhu ujedinjenja protiv poricanja genocida. Ponavljamo da ovaj nacrt rezolucije o sjećanju nastoji ujediniti, a ne dijeliti", naveli su kosponzori u pismu zemljama članicama UN-a koje su pozvali da prihvate rezoluciju konsenzusom.

Finalni nacrt rezolucije koji će se danas naći pred Generalnom skupštinom UN-a ima sedam tačaka:

- Odlučuje se da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici;

- Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja i pojava genocida u budućnosti;

- Također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;

- Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenu sahranu, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;

- Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;

- Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi informativni program pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije", počevši tako aktivnosti na pripremama za 30. godišnjicu genocida 2025. godine;

- Poziva sve države članice Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.

U posljednjih nekoliko dana, međuregionalna glavna grupa razmatrala je i dva amandmana Crne Gore koji su dorađeni, usaglašeni i uvršteni u finalni nacrt rezolucije.

Prvi amandman glasi da je krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocid individualizirana i ne može se pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj pripadnosti skupini ili zajednica u cjelini. Time je jasno definirano da je odgovornost za genocid individualna.

Drugi amandman Crne Gore, koji "potvrđuje nepovredivost Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama", je redefiniran s obzirom na to da se pozivalo na "koegzistenciju entiteta Bosne i Hercegovine". Ovaj amandman je dorađen i sada govori o "jedinstvu u različitostima Bosne i Hercegovine".

Udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine pozvala su sve države članice Ujedinjenih nacija da daju glas rezoluciji o Srebrenici.

"Rezolucija je dug prema žrtvama i satisfakcija majkama za bol koju nose skoro 30 godina. Rezolucija je i putokaz za budućnost kako se nikada i nikom ne bi ponovila Srebrenica. Budite na strani čovječnosti i podržite rezoluciju", kaže se u pozivu za glasanje koji su potpisali predstavnici Udruženja Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje "Žena Podrinja", Udruženje “Srebreničke majke“ i Udruženje “Žene Srebrenice“.

Inicijativa o rezoluciji o Srebrenici pokrenula je snažnu kampanju protiv njenog usvajanja koju je predvodio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uz podršku čelnika bh. entiteta Republika Srpska, predvođenih Miloradom Dodikom.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je osnovao UN, kroz niz sudskih postupaka i presuda utvrdio je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka. Pred MKSJ-om je zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici osuđeno je 18 osoba, koje su dobile pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Među njima su i predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i glavnokomandujući Vojske RS-a general Ratko Mladić.

Osim toga, Sud BiH je za genocid osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, dok je za druge zločine počinjene u Srebrenici osuđeno još 14 osoba na 223 godine zatvora.

U Srbiji je osuđeno pet osoba na ukupno 68 godina zatvora za zločine u Srebrenici, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice "Škorpioni", zbog ubistva Srebreničana u Trnovu, a dvojica bivših pripadnika ove jedinice su u Hrvatskoj osuđeni na 30 godina zatvora.

Kacir, koji povodom učešća na 13. Sarajevo Business Forumu boravi u jednodnevnoj zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini, održao je sastanke s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem, ministrom komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edinom Fortom, sa ministricom civilnih poslova Dubravkom Bošnjak, privrednicima i predstavnicima međunarodnih kompanija i medija.

Ministar Kacir je potom u pratnji ambasadora Turske u Bosni i Hercegovini Sadika Babura Girgina i delegacije obišao IUS, gdje ga je o radu ove visokoškolske institucije upoznao rektor Ahmet Yildirim.

U razgovoru sa studentima iz više zemalja Kacir je iskazao interesovanje o radu univerziteta, nivou ponude o određenim oblastima obrazovanja te o boravku i životu u Sarajevu, piše AA. 

Studenti su pohvalili univerzitet kazavši da se radi o vodećeoj visokoškolskoj ustanovi u Bosni i Hercegovini kada je riječ o privatnim univerzitetima, te jednom o najboljih univerziteta u zemlji uopšte.

Kacir je obišao i laboratorije IUS-a gdje su mu prezentovani kapaciteti i mogućnosti ove ustanove, kao i planovi za budućnost. Ministar Kacir je posebnu pažnju posvetio projektu studenata IUS-a koji se odnosi na izradu bespilotne letjelice koja će konkurisati na predstojećem prestižnom turskom naučno-tehnološkom festivalu TEKNOFEST.

Turski ministar Kacir će posjetiti Šehidsko mezarje Kovači te obići historijski dio Baščaršije, prije nego napusti glavni grad Bosne i Hercegovine.

"U ovom trenutku ne razmišljamo o tome. Naša je stalna pozicija ona bazirana na rješenju o dvije države, ali na način da dođe do dogovora dviju strana", odgovorio je danas Plenković na pitanje hoće li i Hrvatska priznati Palestinu.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kazao je da premijer Plenković ne može odlučivati samostalno o tako teškim odlukama.

"Iako su izraelske vlasti u zadnjih pola godine učinile grozne stvari, eventualno priznanje Palestine nije jednostavna odluka", rekao je Milanović.

Izrael je zbog najavljenog priznavanja Palestine povukao ambasadore iz Španije, Norveške i Irske, piše AA. 

Tri članice Evropske unije time su se pridružile Švedskoj koja je 2014. postala prva članica koja je priznala Palestinu. Češka, Mađarska, Poljska, Bugarska, Rumunija priznale su Palestinu 1988. godine u sklopu sovjetskog bloka.

Priznanje Palestine najavile su i Malta i Slovenija, a i Australija je najavila da postoji ta mogućnost. Palestinu kao državu trenutno priznaju 143 od 193 članica Ujedinjenih nacija.

Novi upravni centar i fabrika kompanije Pek Automotive, podružnice Peker Holdinga, otvoreni su u slovenskom Logatcu, a ambasadorica Turske u Ljubljani Aylin Tashan je u svom govoru na ceremoniji otvaranja istakla da Turska i Slovenija imaju zajedničke historijske i kulturne veze.

"Slovenija je naš prijatelj, naš saveznik", rekla je Tashan.

Navodeći da je obim bilateralne trgovine Turske i Slovenije u 2023. godini dostigao 2,55 milijardi dolara, Tashan je kazala da će nastaviti da rade na unapređenju u ovoj oblasti.

Jernej Salecl, direktor u Ministarstvu ekonomije i trgovine Slovenije, izrazio je zadovoljstvo prisustvom na ceremoniji i istakao je da su ponosni na otvaranje fabrike koje znači svijetlu budućnost Evrope.

Izvršni direktor (CEO) kompanije Pek Automotive Mikhail Kostkin izjavio je da su među svjetskim liderima u oblasti proizvodnje poljoprivrednih robota.

"Sretan sam što smo Sloveniju stavili na mapu kao lidera u ovoj oblasti", rekao je Kostkin.

Hasan Peker, predsjednik Upravnog odbora Peker Holdinga, za Anadolu je istakao da su realizovali brojne uspješne projekte u Njemačkoj, Španiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji i da su do sada dobili 14 patenata.

Dodao je da će godišnji proizvodni kapacitet fabrike u Sloveniji biti 1.500 jedinica, piše AA. 

"One su potpuno bespilotne i rade uz pomoć vještačke inteligencije. Sve mogu da rade u poljoprivrednom ciklusu 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Najvažnija karakteristika ovog vozila za svijet je da štedi 40 puta više energije od klasičnog traktora. Ako potrošite 40 hiljada dolara godišnje na dizel gorivo, to smanjujete na hiljadu dolara. Samo mi imamo ovaj patent i sami smo ga razvili", rekao je Peker.

Ovo vozilo je osvojilo prvo mjesto na takmičenju u Kini, a Peker je kazao da su uspostavili 11 distributera u Evropi.

Peker je dalje naveo da će poljoprivredni robot ulazi u masovnu proizvodnju i da će cjenovno biti znatno povoljniji od konkurencije.

Svečanosti su prisustvovali i direktorica Ministarstva za ekonomski razvoj Slovenije Tanja Permozer, koordinatorica Ministarstva za ekonomski razvoj Metka Urbas, gradonačelnik Logatca Berto Menard, delegacije ministarstava poljoprivrede Turkiye i Italije, generalni direktori vodećih evropskih banaka i druga značajna imena poslovnog svijeta.

Uloženo je 117 miliona eura za razvoj robota i pripremu pogona za proizvodnju.

Proizvod ove fabrike će omogućiti značajno smanjenje troškova poljoprivrednika u mnogim dijelovima svijeta, posebno u Evropi.

Sarajevo Business Forum (SBF), trinaesta po redu smotra investitora, poslovnih ljudi i ekonomskih stručnjaka, brojnih predstavnika država i vlada regije i svijeta, zvanično je počeo u srijedu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Turski ministar Kacir je na samom početku obraćanja istakao kako Sarajevo Business Forum pruža odličnu priliku za raspravu o tome kako unaprijediti regionalnu ekonomsku saradnju na Balkanu.

„Kao ministar industrije i tehnologije, želim naglasiti da je Turkiye u potpunosti predana dijeljenju i korištenju naših iskustava za poticanje tehnološkog napretka, digitalnog i industrijskog rasta i prosperiteta širom Balkana. Svjesni smo da razvoj i stabilnost na Balkanu moraju ići zajedno s ekonomskim progresom“, naglasio je Kacir.

Osvrnuvši se i na trgovinske odnose Turkiye i Bosne i Hercegovine, Kacir je podsjetio kako je robna razmjena prošle godine premašila 900 miliona dolara, te kako očekuje da će do kraja ove godine premašiti milijardu dolara.

„Uvijek ćemo podržavati ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine i cijele regije Balkana“, podvukao je Kacir.

Posebno je naglasio značaj unapređenja saradnje u oblasti industrije i tehnologije, piše AA. 

„Na svim međunarodnim platformama ističemo da bi unapređenje saradnje u oblasti industrije i tehnologije, u svim oblastima privrede samo svima donijelo mir, stabilnost i prosperitet. S obzirom na trenutnu geopolitičku i ekonomsku klimu, lično mislim da tajming ne može biti bolji da se radi i glasno govori o tome“, poručio je Kacir.

Govoreći o aktivnostima koje provode u Turkiye, Kacir je rekao da njegova zemlja daje poticaje za ulaganja u obnovljive izvore energije, koji danas čine 55 posto ukupnog instaliranog kapaciteta.

„Ne samo da koristimo, već isto tako imamo proizvode zelene energije. Danas je Turkiye na prvom mjestu u proizvodnji solarnih panela u Europi. Spremni smo i zainteresirani za saradnju u oblasti zelene energije sa svim zemljama Balkana. Put do zelenog rasta nudi značajne izglede Turkiye i balkanskim zemljama da još tješnje sarađuju u budućnosti“, rekao je Kacir.

Dodao je kako sličan prozor mogućnosti postoji i u oblasti digitalizacije i inovacija.

„Tehnološki razvoj je ključ budućnosti, za sve. Svjesni smo da je najlakši i najodrživiji način da to učinimo, ubrzati, produbiti i proširiti suradnju između naših zemalja, a da nikoga ne izostavimo. Bosna i Hercegovina, kao blistavi mozaik Balkana je savršeno mjesto za postizanje ovog cilja. Nadam se da će forum potaknuti sve nas na realizaciju novih projekata za budućnost“, zaključio je Kacir.

Ministar Kacir će tokom posjete Bosni i Hercegovini danas u Sarajevu održati niz sastanaka.

Ovogodišnji SBF okuplja ugledne predstavnike poslovne zajednice, investitore, stručnjake i predstavnike vlasti kako bi razgovarali o ključnim ekonomskim pitanjima i istražili mogućnosti za ulaganje i zajedničku saradnju.

Najava je stigla otprilike u isto vrijeme kada su irski i norveški lideri najavili da će učiniti isto.

Sanchez je rekao da je razgovarao s liderima i proučavao situaciju u Palestini i da jasno razumije jednu stvar, a da je to da izraelski premijer Benjamin Netanyahu nema mirovni projekat za Palestinu.

Dodao je da izraelski lider odbija da sluša međunarodnu zajednicu dok nastavlja da bombarduje civilnu infrastrukturu i blokira očajnički potrebnu pomoć.

“Borba protiv Hamasa je neophodna nakon 7. oktobra. Ali Netanyahu izaziva toliko boli i patnje u Gazi da je rješenje o dvije države u ozbiljnoj opasnosti“, kazao je on.

Sanchez je dodao da Španija neće dozvoliti da izraelska ofanziva na Gazu uništi jedino pravedno rješenje bliskoistočne krize, piše AA. 

Poručio je da priznanje Palestine nije kraj, već samo početak i da će Španija nastaviti da vrši pritisak na međunarodnu zajednicu da preduzme akciju.

Također je najavio da će Španija primiti oko 30 djece iz Gaze koja boluju od raka ili drugih teških bolesti.

"Vlada Norveške je odlučila da će Norveška priznati Palestinu kao državu", istakao je Store u saopštenju iz Vlade te dodao:

"Usred rata, s desetinama hiljada ubijenih i ranjenih, moramo održati u životu jedinu alternativu koja nudi političko rješenje i za Izraelce i za Palestince: dvije države, koje žive jedna pored druge, u miru i sigurnosti."

U saopštenju se naglašava da "norveško formalno priznanje Palestine kao države stupa na snagu u utorak, 28. maja 2024. godine", piše AA. 

"Neće biti mira na Bliskom istoku bez rješenja o dvije države. Ne može biti rješenja dvije države bez palestinske države. Drugim riječima, palestinska država je preduvjet za postizanje mira na Bliskom istoku", poručio je Store.

Harris je rekao da je odluka o priznavanju Palestine kao države donesena prošlog mjeseca i da Irska ovaj korak poduzima zajedno sa Španijom.

"Danas Irska, Norveška i Španija objavljuju da priznajemo državu Palestinu. Svako od nas će sada preduzeti sve nacionalne korake koji su neophodni da se ta odluka sprovede u djelo", rekao je Harris.

Irski premijer Harris je također rekao da je razgovarao s brojnim liderima i kolegama i da je uvjeren da će u narednim sedmicama još neke zemlje priznati državu Palestinu, piše AA. 

"Ovo je historijski i važan dan za Irsku i Palestinu", poručio je Harris.

Njihova tijela će kasnije tokom dana biti prevezena u centralni iranski grad Qom, koji je dom jednog od svetišta i vjerskog sjemeništa u kojem je Raisi studirao.

Nakon ceremonije u Qomu, slijedi povratak u Teheran, gdje će iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei predvoditi zajedničku dženazu, javlja AA. 

Prema planu, u četvrtak će Raisijevo tijelo biti prebačeno u rodni grad Meshad gdje će biti ukopan u hramu "Imama Reze".

Raisi, osmi iranski predsjednik od Islamske revolucije 1979, služio je kao čuvar hrama "Imama Reze" nekoliko godina prije nego što je postao prvi čovjek iranskog pravosuđa 2019, a zatim i predsjednik 2021. godine.

Helikopter u kojem su bili iranski predsjednik Raisi te ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian, guverner Istočnog Azerbejdžana Malik Rehmati i voditelj molitve petkom u gradu Tabriz imam Ayatollah Al-Hashem, u nedjelju se srušio zbog vremenskih uslova dok se vraćao s ceremonije otvaranja brane na granici s Azerbejdžanom. Kasnije je potvrđeno da u nesreći nije bilo preživjelih.

Mohammad Mokhber, prvi potpredsjednik Irana, imenovan je za vršioca dužnosti predsjednika u ponedjeljak nakon Raisijeve smrti.

Raisi će biti ukopan u četvrtak u sjeveroistočnom gradu Mashhadu.

Helikopter u kojem su bili iranski predsjednik Raisi te ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian, guverner Istočnog Azerbejdžana Malik Rehmati i voditelj molitve petkom u gradu Tabriz imam Ayatollah Al-Hashem, u nedjelju se srušio zbog vremenskih uslova dok se vraćao s ceremonije otvaranja brane na granici s Azerbejdžanom. Kasnije je potvrđeno da u nesreći nije bilo preživjelih.

Mohammad Mokhber, prvi potpredsjednik Irana, imenovan je za vršioca dužnosti predsjednika u ponedjeljak nakon Raisijeve smrti, javlja AA. 

Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, crnogorsko društvo pred sobom imalo je jedan veliki zadatak - premostiti razlike stvorene referendumskom podijeljenošću. Blokovske podjele na one koji su podržavali ideju nezavisnosti i one koji su se zalagali za ostanak u zajednici sa Srbijom i danas su uočljive, piše AA. 

NATO i EU

Na planu vanjske politike, Crna Gora je ostvarila najzapaženije rezultate. Prvi spoljnopolitički cilj, članstvo u NATO ostvaren je 5. juna 2017. godine. Ovakvoj odluci žestoko su se protivile prosrpske partije, ali je crnogorski parlament, većinskom podrškom osigurao punopravno članstvo Crne Gore u NATO savezu.

Osim puta u NATO, drugi vanjskopolitički cilj države od obnove nezavisnosti je ulazak u EU. Od 2013, kada je Crna Gora otvorila pregovore s EU, pa do danas, otvoreno su 32 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, dok su dva poglavlja privremeno zatvorena. Zastoj u EU integracijama prisutan je posljednjih pet godina, što zbog nespremnosti Crne Gore, ali i zbog nedifinisane politike EU kada je u pitanju proces proširenja. Ipak, posljednjih mjeseci Crna Gora je značajno uznapredovala na planu EU integracija, na Međuvladinoj konferenciji EU u junu se očekuje da će Crna Gora zatvoriti najmanje jedno poglavlje i poslije dugog niza godina, o Crnoj Gori se s optimizmom govori kao prvoj narednoj članici EU, možda već 2028. godine.

Kraj vladavine Mila Đukanovića

Unutrašnje prilike u državi znatno su drugačije. Prethodnih 18 godina, Crna Gora je pretrpjela mnogo izazova na političkoj sceni, ali i promjena vlasti. Nakon tačno 30 godina vladavine, Demokratska partija socijalista (DPS), stranka dugogodišnjeg crnogorskog predsjednika i premijera Mila Đukanovića je izgubila vlast 2020. godine i to je bio početak smjenjivosti vlasti u Crnoj Gori. Za samo četiri godine, promijenjene su tri vlade, što je pokazatelj političkog sazrijevanja nakon smjene dugogodišnje vlasti.

Nosilac ideje nezavisnosti na referendumu 2006. godine, Milo Đukanović, nakon poraza u trci za predsjednika države od Jakova Milatovića, aprila 2023.godine, povukao se i s mjesta predsjednika DPS-a. Đukanović je više od 30 godina obavljao najznačajnije funkcije u državi, šest puta je biran za premijera, a dva puta je vodio državu u ulozi predsjednika i u političkom smislu, najznačajnija je ličnost Crne Gore u 21.vijeku.

Ono što je prethodilo smjeni vlasti 2020. godine u Crnoj Gori su višegodišnji protesti, uglavnom u režiji Demokratskog fronta, koji je okupljao prosrpske partije u Crnoj Gori.

Parlamentarni izbori 2016. godine ostali su upamćeni po optužnici za pokušaj državnog udara na dan izbora, za šta su između ostalog lideri opozicionog Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić osuđeni na po pet godina zatvora, ali je Apelacioni sud presudu vratio na ponovno odlučivanje. Jedan od osuđenih na pet godina je Andrija Mandić, koji danas obnaša funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore.

Rasle plate i penzije, ali i zaduženje

Kada je ekonomija u pitanju, plate i penzije znatno su veće u odnosu na period prije referenduma, ali je takođe i zaduženje države znatno veće.

Godinu prije sticanja nezavisnosti, prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 257 eura. Pored malih zarada, u Crnoj Gori je vladala i velika nezaposlenost. Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), 2005. godine stopa nezaposlenosti je bila 20,6 odsto. Nakon osamostaljenja, nezaposlenost je počela da pada, dok su plate konstantno rasle.

Neto zarade su brzo rasle sa 282 eura u 2006. godini na 463 eura, koliko je iznosila prosječna zarada u 2009. godini. Do ovog rasta došlo je zbog jačanja ekonomija, ali i promjene obračuna neto zarade u 2008. godini. Prosječna neto zarada u februaru 2019. godine iznosila je 514 eura. Nakon promjene vlasti 2020. godine, nova Vlada je krenula u projekat "Evropa sad", koji je podrazumijevao ukidanje doprinosa na zdravstvo, što se automatski reflektovalo na porast zarada. Tako je danas prosjećna plata u Crnoj Gori 825 eura.

Prosječna penzija u 2006. godini iznosila je 142 eura, a danas je 488 eura. I broj penzionera je porastao sa 107 na 128 hiljada.

Kada je nezaposlenost u pitanju, u 2006. godini je bilo 38.800 nezaposlenih. Taj broj je 2008. godine opao na 28.323. Broj nezaposlenih je zatim rastao, da bi na kraju aprila 2024. godine iznosio 36.421.

Javni dug 60 odsto BDP-a

Da Crna Gora proteklih godina nije živjela od rasta svoje privrede, već dobrim dijelom i od zaduživanja pokazuju podaci o državnom dugu. On je 2006. godine iznosio 700 miliona, da bi na kraju prošle narastao na 4,12 milijardi. Državni dug je u referendumskoj godini bio 32,6 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP), po čemu je Crna Gora tada bila nisko zadužena zemlja. Na kraju prošle godine državni dug je bio 60,24 odsto, a granica visoke zaduženosti je 60 odsto BDP-a.

Bruto domaći proizvod 2006. je iznosio 2,1 milijardu eura, do bi na kraju 2008. narastao na 3,08 milijardi. Naredne godine je pao na 2,9 milijardi, da bi se kasnije održavao između 3,1 i 3,2 milijarde. Na kraju 2022. godine iznosio je 5,9 milijardi eura.

Za prethodnih 18 godina nezavisnosti, Crna Gora je postala uvozno zavisna država. Izvoz Crne Gore 2006. godine iznosio je 441 milion, a uvoz je bio 1,45 milijardi. Pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 30 odsto. Na vrhuncu ekonomskog buma 2008. uvoz je porastao na 2,5 milijardi, dok je izvoz bio 416 miliona. Na kraju prošle godine, uvoz je iznosio 3,8 milijardi eura, dok je izvoz bio 674 miliona.

Prema podacima Ministarstva javne uprave, u javnom sektoru Crne Gore zaposleno je oko 53.000 radnika.

U Crnoj Gori živi 633 hiljade stanovnika

Na kraju prošle godine, u Crnoj Gori je održan popis stanovništva. Prema podacima s popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.

Sportisti najbolji ambasadori Crne Gore

Od sticanja crnogorske nezavisnosti 21.maja 2016. godine, građane i javnost ove države najviše puta obradovali su sportisti. Država od 630 hiljada stanovnika uspjela je za manje od dvije decenije samostalnosti ostvari veoma zapažene rezultate u nekoliko sportskih disciplina. Vaterpolisti i rukometašice postarali su se da budu najbolji ambasadori Crne Gore u svijetu.

Kada je 21. maja 2006. godine i zvanično postala samostalna država, krenuo je proces stvaranja reprezentativnih selekcija. U taj ne baš jednostavan posao Crna Gora je ušla sa svega tri bazena, fudbalskim terenima koji nisu ispunjavali osnovne propise, i svega desetak dvorana.

Nakon 18 godina nezavisnosti, važno je istaći da je 2008.godine Crna Gora postala šampion Evrope u vaterpolu, dok je kotorski Primorac 2009. godine osvojio Ligu šampiona u istom sportu.

Vaterpolisti Crne Gore su još na prvenstvima Evrope 2012. i 2016, kao i na Svjetskom prvenstvu 2013. godine osvojili srebro.

Osim vaterpolista, ponos Crne Gore su i rukometašice. Podgorička Budućnost je dan uoči referenduma osvojila Kup kupova, koji je bio uvertira za dobre rezultate koji će uslijediti u nezavisnoj Crnoj Gori. U 2010. godini Budućnost je ponovo podigla pehar Kupa kupova, da bi dvije godine kasnije, pobjedom nad mađarskim Đerom, rukometašice Budućnosti postale šampionke Evrope. Ta 2012. godina ostaće takođe zlatnim slovima upisana u istoriji crnogorskog sporta, jer su rukometašice Crne Gore, popularne "lavice" na Olimpijadi osvojile srebro, a nakon toga na prvenstvu Evrope u Srbiji osvojile zlatnu medalju. Crnogorski ženski rukomet od tada je neizostavni dio elite. Rukometašice Budućnosti se nisu zaustavile, pa su 2015. godine ponovo pokorile Evropu, pobijedivši u finalu Larvik.

Košarkaške i odbojkaške selekcije redovni su učesnici velikih takmičenja, dok se još uvijek čeka odlazak fudbalske reprezentacije na neko veliko takmičenje.

Tužilac Karim Khan je u saopćenju naveo da ima razumne osnove da vjeruje da Netanyahu i Gallant snose krivičnu odgovornost za "ratne zločine i zločine protiv čovječnosti" počinjene na teritoriji Palestine, u Pojasu Gaze, najmanje od 8. oktobra.

Zločini su uključivali "izgladnjivanje civila kao metod ratovanja kao ratni zločin", "namjerno nanošenje velike patnje ili teške tjelesne ili zdravstvene povrede", "namjerno ubijanje", "namjerno usmjeravanje napada na civilno stanovništvo kao ratni zločin" i "istrebljenje i/ili ubistvo", navedeno je u saopćenju.

"Progon kao zločin protiv čovječnosti“ i “druga nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti", također je pomenuo tužilac, na osnovu dokaza koje je prikupila i ispitala njegova kancelarija, piše AA. 

"Mi tvrdimo da su zločini protiv čovječnosti za koje se terete počinjeni kao dio široko rasprostranjenog, sistematskog napada na palestinsko civilno stanovništvo u skladu s državnom politikom", rekao je Khan.

Tužilac je takođe kazao da su podnijeli zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje trojice vođa Hamasa: Ismaila Haniyeha, Yahyu Sinwara i Mohameda Deifa, za neke "ratne zločine i zločine protiv čovječnosti" počinjene u Izraelu i u Pojasu Gaze "od najmanje 7. oktobra 2023.".

To uključuje "istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti", "ubistvo kao zločin protiv čovječnosti", "uzimanje talaca kao ratni zločin", "silovanje i druga djela seksualnog nasilja kao zločine protiv čovječnosti“, "torturu kao zločin protiv čovječnosti“ i “druga nehumana djela kao zločin protiv čovječnosti“.

Izrael je napao Pojas Gaze nakon prekograničnog napada Hamasa 7. oktobra prošle godine u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi.

Više 35.400 Palestinaca, većinom žena i djece, od tada je ubijeno, a više od 79.300 je povrijeđeno, prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti.

Izrael je pred Međunarodnim sudom pravde optužen za genocid. Privremenom presudom u januaru Tel Avivu je naloženo da zaustavi genocidna djela i poduzme mjere kako bi se osiguralo pružanje humanitarne pomoći civilima u Gazi.

Vučević je nakon sastanka s gabonskim kolegom danas u Beogradu istakao i da je Gabon jedna od država koja je povukla priznanje Kosova te mu se zahvalio na tome.

"Mi smo naravno upoznali premijera i delegaciju iz Gabona o poziciji Srbije po pitanju te rezolucije, ne potcjenjujući i ne umanjujući ratni zločin koji se tamo dogodio i ne osporavajući individualnu odgovornost bilo koga ko je eventualno učestvovao u izvršenju tih krivičnih djela", naglasio je Vučević na zajedničkoj konferenciji za medije u Palati Srbija.

Vučević je dodao da je "rezolucija pripremljena suprotno unutrašnjim procedurama Bosne i Hercegovine i bez konsultacija te da će dovesti do dodatnih eskalacija i pogoršanja odnosa u samoj Bosni i Hercegovini".

Ono što je za Vučevića jako važno, dodao je, jeste i činjenica da Gabon podržava teritorijalni integritet, suverenitet i cjelovitost Republike Srbije.

"Gabon je jedna od država koja je u prethodnom periodu povukla priznanje takozvanog Kosova, što je za nas od neprocjenjivog značaja i potvrda naših dobrih i iskrenih odnosa, koji traju još iz Pokreta nesvrstanih, a i dan danas imaju snažan potencijal", rekao je Vučević.

Sima izjavio je danas povodom potpisanog Sporazuma o saradnji sa Srbijom u oblasti odbrane da žele da povećaju kapacitete za kontrolisanje ulaza preko svojih granica, piše AA. 

"Ne treba da čekamo da se taj rizik materijalizuje pa da donesemo odluke. Vidimo i znamo da Srbija ima iskustvo u tom domenu i želimo da iskoristimo vaše iskustvo kako bismo povećali naše kapacitete da se zaštitimo i da pratimo šta se dešava na granici", rekao je Sima.

O glasanju u Ujedinjenim nacijama o rezoluciji o Srebrenici, gabonski premijer je istakao da je "Gabon konstantan u svojim pozicijama, u prijateljstvu" i da žele da održe tu poziciju koju imaju već mnogo godina.

Srbija i Gabon danas su potpisali i Sporazum o saradnji u oblasti odbrane te memorandum o razumijevanju u oblasti sporta.

Vučević je ranije danas ispred "Palate Srbija" dočekao premijera Gabon, uz intoniranje državnih himni i postrojenu gardu Vojske Srbije.

Dvojica lidera su istakla da su odnosi Srbije i Gabona tradicionalno bliski te da se zvaničnici obje zemlje zalažu za jačanje saradnje.

"Vlada Irana održala je hitan sastanak nakon vijesti da je olupina helikoptera u kojem je bio predsjednik Ebrahim Raisi pronađena u udaljenoj regiji na sjeverozapadu Irana", objavila je IRNA.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi, ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian i ostali koji su bili u helikopteru proglašeni su mrtvima u ponedjeljak ujutro, prenosi AA. 

Desetine hitnih spasilačkih timova upućeno je u planinsko područje u sjeverozapadnoj iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan, gdje se nesreća dogodila u nedjelju popodne.

"Ebrahim Raisi je bio izvanredan političar čiji je cijeli život bio posvećen služenju domovini. On je s pravom uživao veliko poštovanje svojih sunarodnika i značajan autoritet u inostranstvu", rekao je Putin u telegramu saučešća iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Khameneiju.

Putin je Raisija opisao kao "pravog prijatelja Rusije", ističući da je dao "neprocjenjiv lični doprinos" razvoju odnosa Moskve i Teherana i naporno radio da ih podigne na nivo strateškog partnerstva, piše AA. 

Helikopter u kojem su bili iranski predsjednik Raisi te ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian, guverner Istočnog Azerbejdžana Malik Rehmati i voditelj molitve petkom u gradu Tabriz imam Ayatollah Al-Hashem, navodno je jučer "tvrdo sletio" zbog vremenskih uslova dok se vraćao sa ceremonije otvaranja brane na granici sa Azerbejdžanom. Kasnije je potvrđeno da nema preživjelih u ovoj nesreći.

"EU izražava iskreno saučešće zbog smrti predsjednika Raisija i ministra vanjskih poslova Hosseina Amir-Abdollahiana, kao i drugih članova njihove delegacije i posade u helikopterskoj nesreći. Naše misli su s porodicama", napisao je Michel na X-u.

Helikopter u kojem su bili iranski predsjednik Raisi te ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian, guverner Istočnog Azerbejdžana Malik Rehmati i voditelj molitve petkom u gradu Tabriz Ayatollah Al-Hashem, navodno je jučer "tvrdo sletio" zbog vremenskih uslova dok se vraćao s ceremonije otvaranja brane na granici s Azerbejdžanom.

Nakon akcije traženja i spašavanja, Raisi, ministar vanjskih poslova i drugi najviši zvaničnici proglašeni su mrtvima u ponedjeljak ujutro, javlja AA. 

Desetine hitnih spasilačkih timova upućeno je u planinsko područje u sjeverozapadnoj iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan, gdje se tragedija dogodila u nedjelju popodne.

Prema iranskom Ustavu, prvi potpredsjednik Mohammad Mokhber će preuzeti ovlasti predsjednika, a izbori će se održati u roku od 50 dana.

Bogato znanje, vojno iskustvo i energiju Karavelić je proteklih godina usredotočio na istraživanje i pisanje doktorske disertacije, a potom i knjige “Geopolitika i terorizam“, koja u naučnim krugovima slovi za enciklopedijski prikaz ključnih odrednica i odnosa geopolitike i terorizma. Istakao je da je naučno istraživanje za ovo djelo trajalo više od 10 godina i da obuhvata višedecenijsko praćenje dešavanja u geopolitičkom smislu sa aspekta mira i stabilnosti u svijetu, pa tako i regiji i Bosni i Hercegovini.

“Ovo djelo je nešto što se prvi put u ovom obliku i na ovakav naučni način govori o terorizmu. Tu su stotine izvora i ja sam svojom doktorskom disertacijom pokušao dati sasvim novu definiciju terorizma“, rekao je Karavelić.

Duboko je uvjeren da njegovo djelo treba prevesti i na turski, engleski, arapski i brojne svjetske jezike kako bi ovo naučno poimanje geopolitike i terorizma bilo prikazano široj i naučnoj javnosti i mimo našeg govornog područja.

“Do sada se u političkom diskursu od najvišeg svjetskog nivoa do lokalnih nivoa pogrešno upotrebljavao pojam terorizam. Najkraće rečeno, najčešće se pojam terorizam upotrebljava od strane jakih, velikih i moćnih da etiketiraju ono što čine mali, slabi i nemoćni. Tu je samo jedan cilj da se oni koji oponiraju velikim i moćnim prikaže teroristima. Od samog nastanka se pojam tako koristio“, kazao je Karavelić i dodao da naučni pristup sada kaže da taj oblik terorizma protiv državnih organa i država postoji, ali da je znatno manjeg obima i značaja u odnosu na ono što mnoge državne vlasti i organi čine nad sopstvenim i drugim narodima

Karavelić je naglasio da jedan od najopasnijih i najrazornijih vrsta terorizma jeste državni terorizam koji se opet dijeli na unutrašnji i vanjski terorizam.

Nova definicija terorizma

U knjizi je više od 20 zvaničnih definicija terorizma, a Karavelić je kazao da je komparativnom metodom uporedio i stavove međunarodnih institucija o tom pitanju i da sve dosadašnje definicije uglavnom govore o terorizmu koji je usmjeren protiv države i njenih organa, a ne i o državnom terorizmu.

“Stoga sam se odlučio da dam novu definiciju terorizma. Najopštija definicija terorizma jeste da je terorizam svaka radnja i postupak koja izaziva kod ljudi psihičke i fizičke posljedice i koja je politički motivisana. To je generalna definicija i po mom uvjerenju će zasigurno vremenom morati biti prihvaćena kao takva“, istakao je Karavelić.

Dodao je da je terorizam po definiciji i svaki nepravilan postupak slabijeg na nepravdu jačeg, a koji također izaziva posljedice kod ljudi i koji ima političku pozadinu.

Ističići da se više možemo držati samo starih definicija, Karavelić je kazao da svaki teror sa političkim motivom jeste terorizam.

Agresija na BiH klasični je primjer državnog terorizma

Karavelić je u knjizi opširno pisao o agresiji na BiH od 1992. do 1995. kao klasičnom obliku državnog terorizma, sa posebnim osvrtom na teroriziranje građana Sarajeva i drugih gradova, a sve to argumentira presudama Haškog tribunala.

“Agresija na Bosnu i Hercegovinu i sa istoka i sa zapada, od strane beogradskog nacionalističkog režima i od strane zagrebaćkog nacionalističkog režima, u cilju stvaranja velikosrpskih i velikohrvatskih država, je bio klasični primjer državnog terorizma. Ja ustvari govorim da agresija i rat vremenom iščezavaju, a da će sve više u upotrebi biti pojam terorizma jer je on sveobuhvatan pojam“, rekao je Karavelić.

Problem je što velike sile žele svijet prilagoditi sebi

Karavelić je kazao da svijet ponovo nijemo promatra stradanje naroda u Gazi, a da možemo i u tom bliskoistočnom slučaju prepoznati vezu geopolitike i terorizma o kojima je u knjizi pisao.

“U knjizi sam govorio i da se za zaštitu od terorizma u budućnosti mora stvoriti jedinstven sigurnosni sistem od lokalnog do svjetskog nivoa i da svi sigurnosni sistemi država moraju biti kompatibilni i da postoji dobar protok informacija. Samo tako se možemo nadati boljoj sigurnosti i sa manje terorizma u svijetu“, kazao je Karavelić.

Ističući da najveći problem današnjice sa aspekta terorizma jeste pokušaj velikih sila da prilagode svijet sebi, Karavelić je rekao da ta borba proizvodi sukobe i terorizam.

Proizvođači oružja i kreatori sukoba

Sa aspekta terorizma u svijetu, a posebno na Bliskom istoku, Karavelić je kazao da važnu ulogu igra namjenska industrija i proizvodnja oružja u svijetu, a o čemu je precizno statistički govorio i u svojoj knjizi “Geopolitika i terorizam“.

“Po podacima iz 1995. godine, same Sjedinjene Američke Države proizvode 48 posto od ukupne namjenske proizvodnje u svijetu. Slijede Velika Britanija, Francuska, Njemačke pa Rusija i Kina. Tih nekoliko zemalja proizvode oko 50 posto svjetske proizvodnje oružja. Svega dva ili tri posto svjetske proizvodnje oružja u svijetu se pravi i preostalih 190-ak država. To govori šta je najveći uzrok terorizma i ko ga proizvodi i kako. Proizvedeno oružje neće mirovati, mora se trošiti, a da bi se trošilo potrebno je blagovremeno pripremiti teren, proizvesti kriza pa se onda vrši državni terorizam pod navodnicima i pod izgovorom uspostave demokracije ili promjene političkog sistema“, naglasio je Karavelić i dodao da se to radi planski.

Nužna reforma Vijeća sigurnosti UN-a

Karavelić je posebno kritikova trenutnu strukturu i način funkcioniranja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija te je dodao da je to neprihvatljivo za budućnost da pet stalnih članica imaju pravo veta na sve odluke.

“Tih pet zemalja iz Vijeća sigurnosti same proizvode negdje oko 80 posto svjetskog naoružanja i vojne opreme. Vijeće sigurnosti čine oni kao rezultat Drugog svjetskog rata, a tu se mora nešto učiniti reformama kako bi se smanjio terorizam“, mišljenja je Karavelić.

U kontekstu ovih podataka o proizvodnji oružja u svijetu, Karavelić je kazao da je to povezano i sa situacijom aktuelnog izraelskog napada na Pojas Gaze.

Rat u Gazi je školski primjer izraelskog državnog terorizma

Smatra da je izraelski rat u Gazi najklasičniji i školski primjer državnog terorizma izraelskog režima protiv palestinskog naroda i Gaze. Dodao je da primjer izraelskog državnog terorizma jeste i napad na humanitarni brod “Mavi Marmara“ u Sredozemnom moru iz 2020. godine.

“Sve to skupa ostatak svijeta vrlo inertno i površno posmatra i opservira paušalnim komentarima da to nije dobro. Nema poduzimanja mjera i sankcija protiv onih koji proizvode i generiraju terorizm. Ja u svojoj knjizi Izrael kao državu i njegov režim stavljam u grupu najortodoksnijih i najškolskijih primjera državnog terorizma i ono što radi u Gazi jeste državni terorizam“, rekao je Karavelić.

Nečastan odnos Zapada prema Bošnjacima

Komentirajući trenutnu sigurnosnu situaciju u BiH i regiji, Karavelić je kazao da je geopolitički položaj najveći problem sa aspekta sigurnosti jer se BiH nalazi na između onih koji imaju aspiracije na njen teritorij.

“Ako pogledamo historiju, Bosna i Hercegovina je malo živjela u mirnom i sigurnom dobu, najčešće je ratovala i branila se“, istakao je Karavelić i kazao da su srpski i hrvatski nacionalizmi najveći i najopasniji bili i u prošlom stoljeću, a da su i danas najozbiljnija prijetnja miru u regiji.

Poručivši da je u knjizi naveo veliki broj terorističkih organizacija u svijetu, uključujući i srpske i hrvatske nacionalističke terorističke organizacije, Karavelić je kazao da su upravo one bile uzrok agresije na Bosnu i Hercegovinu. Protagonisti te agresije, smatra, ”i danas djeluju i pokušavaju spriječiti život i opstanak multietničke, multikonfesionalne i multikulturalne Bosne i Hercegovine”.

​​​​​​​

Ukazujući na to kako na zapadu sve više prolazi kada se za Bosnu i Hercegovinu kaže da je ona leglo terorizma, bijelog terorizma, da je puna mudžahedina, Karavelić je kazao da to nije istina, a da o tome govori i činjenica da je u BiH učinjena tolika nepravda i zločin, a da nije odgovoreno niti jednim činom osvete i revanšizma od strane bošnjačkog naroda nad kojim je počinjen i genocid.

“Odnos Zapada prema Bošnjacima i muslimanima Bosne i Hercegovine i regiona je nadasve nečastan, nemoralan i nepravedan. Suština i budućnost svijeta jeste u međusobnom uvažavanju i poštivanju. Nemoguće je da iko prilagodi svijet sebi jer je on toliko heterogen da nema teoretske mogućnosti da on postane monolitan“, zaključio je Karavelić.

Pozivom se doniraju dvije konvertibilne marke, a broj je jedinstven za sve telekom operatere u BiH.

"Više od osam godina Aldin se bori za normalan život. Koliko neprospavanih noći zbog neopisivih bolova je iza njega, to samo on zna. Za njegovih 39 godina imao je 30 operativnih zahvata", saopćeno je iz Pomozi.ba.

Ovo udruženje je 2017. godine pokrenulo prvu akciju pomoći za njegovo liječenje, a onda i 2021, piše AA. 

Jacić se danas mnogo bolje osjeća, samostalno se kreće, jede, što mu je prije nekoliko godina bilo nezamislivo. Posljednju u nizu operacija imao je 2022. godine kada su mu operacijom tretirani nos, ruke, očni kapci, jedno uho, a operacija drugog uha je bila neuspješna.

Za naredne operacije kompletnog lica, nosa, vrata i uha u Istanbulu potrebno mu je 25.000 eura. Osim poziva na broj 17022, donacije su moguće i putem web platforme www.pomoziba.org ili standardnih žiro računa Udruženja Pomozi.ba.

RAČUNI ZA UPLATE

PayPal:

paypal1@pomozi.ba

(Aldin Jacić)

Za uplate iz BiH:

UniCredit Bank

338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d

141-306-53201196-79

NLB Banka d.d

132-260-20223371-17

ZiraatBank BH dd Sarajevo

186-121-03108095-46

Asa banka d.d. Sarajevo

134-105-11300001-66

Sparkasse Bank BiH

199-496-00059682-82

Primalac: Udruženje "Pomozi.ba", Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Aldin Jacić

Za uplate iz inostranstva:

Bank name: Intesa Sanpaolo Banka BiH

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA39 1541802008533048

Primalac: Udruženje "Pomozi.ba", Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Aldin Jacić

Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

ERSTE BANK

IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX

Wien, Oestereich

Name: hilfhelfen-pomozi.ba

Verwendungszweck: Aldin Jacić

Za uplate iz Turske:

VAKIF KATILIM BANKASI A.S.

IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01

İstanbul, Türkiye

Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği

Açıklama: Aldin Jacić

Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:

ING

SWIFT: INGBNL2A

BAN: NL63INGB0675431905

St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL

Het doel van de betaling: Aldin Jacić

Nema znakova života na lokaciji nesreće helikoptera koji je prevozio predsjednika Irana Ebrahima Raisija i delegaciju, objavila je ranije jutros iranska državna televizija nakon što je lokacija otkrivena uz pomoć bespilotne letjelice Akinci.

Helikopter u kojem je bio iranski predsjednik Ebrahim Raisi navodno je jučer "tvrdo sletio“ zbog vremenskih uslova dok se vraćao sa ceremonije otvaranja brane na granici sa Azerbejdžanom, javlja AA. 

Zamjenik guvernera Istočnog Azerbejdžana Jabbarali Zakiri izjavio je da su dva od tri helikoptera u Raisijevom konvoju sletjela, dok se jedan srušio.

Raisi je u vrijeme nesreće bio u pratnji ministra vanjskih poslova Hosseina Amir-Abdollahiana, guvernera Istočnog Azerbejdžana Malika Rehmatija i voditelja molitve petkom u gradu Tabriz Ayatollaha Al-Hashema.

Zbog teških vremenskih uslova na terenu Iran je zatražio pomoć Turske u okviru koje je poslana i bespilotna letjelica Akinci, koja se nakon pronalska olupine helikoptera vratila redovnim zadacima.

“Iz medija sam primio informaciju da ste se javno pridružili sramnoj propagandi predsjednika Srbije. Od vas sam očekivao odgovorniji, ozbiljniji, humaniji stav po pitanju rezolucije o genocidu u Srebrenici. Zbog funkcije koju obavljate morate znati da su vaše riječi teške i bolne, pogotovo onda kada su u sukobu sa onim što su univerzalne ljudske vrijednosti, moralne norme, međunarodno pravo i konvencije UN", poručio je Konaković na početku pisma.

Podsjetio je kako je rezolucija suštinski usmjerena ka izgradnji pravde i trajnog mira, jer to je ono što treba regionu, piše AA. 

"Napisana je za žrtve genocida. Zbog tragedije i užasa koje su preživjeli. Zbog njihovog prava na taj simbolični djelić zakašnjele pravde. Međunarodni sudovi su već osudili počinioce i one koji su odgovorni za genocid dodijelivši im ukupno 1.500 godina zatvora. Ovo nije stvar politike, već globalnih civilizacijskih vrijednosti i prije svega ljudskosti. Osporavati žrtvama genocida pravo da imaju svoj dan sjećanja, ne samo da je pogrešno već je necivilizirano”, istakao je Konaković u pismu.

Naveo je kako ga zabrinjava to što Varhelyi svojim javnim istupima insinuira kolektivnu krivicu čitavom narodu, tako što u svojim izjavama parafrazira riječi Aleksandra Vučića.

Konaković je proučio kako su njegove (Vučićeve) izmišljene teorije zavjere usmjerene da destabiliziraju odnose u regionu i skrenu pažnju sa teških pitanja sa kojima se Srbija trenutno suočava. Preuzimanje retorike onih koji medaljama nagrađuju presuđene egzekutore genocida, nepovratno vas stavlja na mračnu stranu historije.

“Od čega to Vučić, Dodik, i Vi branite srpski narod? Od rezolucije koja ih nijednom riječju ne spominje? U tekstu rezolucije ste uspjeli vidjeti i pročitati nešto čega nema. Pročitajte pažljivije tekst rezolucije. Vaši stavovi očigledno nisu stavovi evropskih nacija niti stav Komisije, zato vas pitam čije ste stavove iznijeli tokom vašeg obraćanja na ovu temu dok ste boravili u Beogradu? Samo par dana nakon vašeg obraćanja zamjenik ministra odbrane BiH javno je odao počast presuđenom ratnom zločincu za genocid u Srebrenici. Mislite li da je to način na koji se može graditi zajednička budućnost i osigurati trajni mir u regionu? Tezu da će usvajanje rezolucije destabilizirati region mogu kreirati samo oni koji negiraju genocid, slave ratne zločince i možda imaju slične namjere u budućnosti. Upravo zbog ovakvih stvari biste trebali podržati ovu rezoluciju, kao evropski komesar, kao Evropljanin, kao čovjek”, dodao je Konaković.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je također odlučilo da neće nastaviti implementaciju Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja Evropskoj uniji između Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Mađarske, koji je podrazumijevao obuku diplomata iz BiH, a koji su 6. marta ove godine potpisali ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Szijjártó.

Maslinovo ulje je bogat izvor brojnih blagotvornih i hranjivih tvari te vitamina što ga čini lako dostupnom namirnicom s mnoštvom ljekovitih svojstava.

Posljednjih nekoliko godina na policama "Bingo marketa" širom Bosne i Hercegovine građani mogu pronaći i masline i maslinovo ulje koje se uvozi iz Turske.

Abdurrahman Uvak, direktor firme "UVAK" d.o.o., ističe kako je posljednjih godina sve veća potražnja za njihovim proizvodima i u BiH, piše AA. 

"Ja sam u Bosnu i Hercegovinu došao 1998. godine. Prvo smo se bavili sektorom tekstila, a kasnije smo proširili poslovanje i na druge grane, uključujući sektor hrane. Trenutno sam vlasnik kompanije koja je iz Turkiye dosad izvezla oko tri hiljade različitih artikala", kazao je Uvak.

On je dodao kako od 2017. godine sarađuju sa poznatom markom "Marmarabirlik", čiji su zastupnik za tržište BiH od ove godine.

"Prošle godine smo prodali 30 tona maslinovog ulja i 26 tona maslina, a ove godine cilj je 70 tona maslinovog ulja i 110 tona maslina. Kao što vidite, u posljednjih pet godina ostvarili smo značajan napredak, počeli smo sa dvije do dvije i po tone, a danas prodajemo oko 100 tona proizvoda", kazao je Uvak.

Istakao je da mnogi ljudi u BiH preferiraju maslinovo ulje i masline koje su probali dok su ljetovali u Turskoj.

"Ranije su u BiH u ovom sektoru bili dominanti Italija i Španija, a povremeno i Grčka, ali zahvaljujući upravi 'Marmarabirlik' ostvarili smo značajan napredak u proteklom periodu i u budućnosti planiramo da svake godine prodaja naših proizvoda raste 30-40 posto", rekao je Uvak.

Ljiljana Dugonjić iz "Bingo marketa" istakla je da su kupci vrlo zainteresovani za masline i maslinovo ulje iz Turske.

"Kupci su se veoma iznenadili kada su vidjeli da uvozimo ulje i masline iz Turske, s obzirom na to da su se s ovim proizvodima upoznali kada su išli na odmor u Tursku. Iznenadili su se i rekli kako ne moraju sada stalno ići, makar zbog ovog ulja i maslina", kazala je Dugonjić.

Naglasila je da u ponudi imaju maslinovo ulje od 250 mililitara, pola litre i litar, dodajući da svako može za sebe naći ponešto u skladu sa potrebama.

Mnoga su istraživanja pokazala su pozitivne efekte maslinovog ulja na zdravlje. Maslinovo ulje prepuno je hranjivih sastojaka, vitamina i ljekovitih svojstava zbog kojih djeluje protubakterijski, protuupalno, protugljivično i protuvirusno.

Regionalno istraživanje proveo je Međunarodni republikanski institut (IRI), a građanima su prostavljena pitanja "Koje je najvažnije pitanje sa kojim se vaša zemlja danas suočava?", "Koje pitanje bi trebalo da bude glavni prioritet Vlade u vašoj državi?", te "O kojima od navedenih svjetskih i regionalnih lidera imate pozitivno mišljenje?"

Većina građana koji su učestvovali u anketi navela je da su najvažniji problemi sa kojim se suočava njihova država i najvažniji prioritet za rješavanje Vlade "ekonomski uslovi i troškovi života".

Kada je riječ o stranim liderima, u četiri zemlje, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, najpopularniji strani lider je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, dok je na Kosovu i u Srbiji među tri najpopularnija strana lidera, piše AA. 

U Albaniji je 71 posto anketiranih građana navelo da imaju pozitivno mišljenje o predsjedniku Erdoganu, američki predsjednik Joe Biden je na drugom mjestu sa 64 posto, a kineski predsjednik Xi Jinping na trećem sa 14 posto.

U Bosni i Hercegovini je 61 posto učesnika u anketi kazalo da ima pozitivno mišljenje o Erdoganu, dok su ruski predsjednik Vladimir Putin, američki predsjednik Biden i kineski predsjednik Xi ostali na po 37 posto.

U Crnoj Gori, Erdogan je bio na prvom mjestu sa 56 posto, Putin na drugom sa 50 posto, a Xi na trećem sa 46 posto.

U Sjevernoj Makedoniji, Erdogan je ponovo bio na prvom mjestu kao lider koji se najviše cijeni sa 66 posto, a slijede ga Putin sa 49 posto, Biden sa 37 posto i Xi sa 35 posto.

Najomiljeniji strani lider u Srbiji je Putin sa 80 posto, Xi je na drugom mjestu sa 73 posto, a predsjednik Erdogan na trećem sa 41 posto.

Na Kosovu je Biden na prvom mjestu na listi lidera sa 85 posto, dok je Erdogan na drugom mjestu sa 82 posto.

U istraživanju je učestvovalo 1.216 osoba iz Albanije, 1.225 iz Bosne i Hercegovine, 1.220 iz Sjeverne Makedonije, 1.036 iz Crne Gore, 1.238 iz Srbije i 1.203 sa Kosova.

Ova delegacija predstavlja kompanije iz mnogih privrednih sektora i članice su Udruženja privrednika ASRIAD iz Sakarye.

Zamjenik premijera i ministar Mijatović izrazio je zadovoljstvo zbog iskazanog interesa privrednika iz Turske da dođu u Bosnu i Hercegovinu. Istakao je da su odnosi dvije države tradicionalno prijateljski, bez otvorenih pitanja, što je, kako je naveo, dovoljan razlog da se i privredna saradnja konkretizira.

Predsjednik Udruženja ASRIAD Ridvan Ulusal kazao je da se 28 predstavnika turskih kompanija nalazi u četverodnevnoj posjeti BiH s ciljem razvoja trgovinskih i ekonomskih odnosa, te da su planirani brojni poslovni susreti sa privrednicima BiH. Predstavljajući Udruženje, rekao je da je ono globalno, ima predstavništva u mnogim državama, te broji više od tri hiljade članica iz različitih industrijskih oblasti, koje su proizvodno i izvozno orijentirane.

Mijatović je, ističući podršku mogućnostima privredne saradnje, posebno naglasio da se u Federaciji Bosne i Hercegovine velika pažnja posvećuje razvoju poslovnih zona u okviru kojih domaće kompanije ostvaruju značajne izvozne rezultate širom Evropske unije.

Dodao je da sve firme koje posluju u poslovnim zonama u FBiH imaju stalnu institucionalnu podršku Federalne vlade. Između ostalog, upoznao je goste i sa prilikama koje mogu pronaći u velikom rastu metalske i drvne industrije u FBiH, kao i da su u našoj zemlji prisutni i neki od najvećih proizvođača iz oblasti autoindustrije, piše AA. 

"Voljeli bismo da vidimo veće prisustvo turskih investicija i u Bosni i Hercegovini. Namjera ove Vlade Federacije BiH, koja godinu dana obavlja dužnost, jeste da pokušamo ponovo dovesti turske investitore ovdje i zato me raduje ovaj sastanak koji je prilika da otvorimo novu stranicu. Vi ćete se sami umrežiti s bosanskohercegovačkim privrednicima, a naša uloga, kao Vlade, jeste da pomognemo da zajednički realizirate vaše projekte i tu stojimo na raspolaganju. Naš najjači adut jesu ljudi koji prave mostove saradnje, koji su ostvarili karijeru u Turskoj i u mogućnosti su da dovedu investitore. Zato želim da se ugodno osjećate u BiH, ostvarite kontakte i iskažete svoje interese i da konačno dođemo do konkretnih rezultata", kazao je Mijatović.

Sagovornici su saglasni da vanjskotrgovinska razmjena između Turske i Bosne i Hercegovine nije na zadovoljavajućem nivou, te da postoje veliki potencijali da se to značajno popravi. Predstavnici turskih privrednika potvrdili su opredjeljenje da se ekonomski odnosi unaprijede, te iskazali interes da ponovo dođu sa konkretnim projektima.

Susreti privrednika iz Bosne i Hercegovine i Turske, kojima će prisustvovati predstavnici blizu 70 kompanija iz Bosne i Hercegovine, održavaju se danas u Sarajevu.

Delegacija turskih privrednika, tokom višednevne posjete Bosni i Hercegovini biće upoznata s potencijalima ove zemlje u vezi s mogućnostima investiranja i potencijalom razvoja u više sektora.

Samitu prisustvuju Borjana Krišto, predsjednica Savjeta ministara BiH, premijer Kosova Albin Kurti, premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji, pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Džejms O'Brajen i Rene Trokaz, specijalni izaslanik Francuske.

"Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja jasan signal posvećenosti Evropske unije ekonomskoj i demokratskoj transformaciji Zapadnog Balkana", kazao je premijer Crne Gore Milojko Spajić.

Poručio je da je Vlada Crne Gore posvećena evropskim reformama i implementaciji mjera potrebnih za ostvarenje Plana rasta, piše AA. 

Približavanje zemalja regije EU-u

“U kontekstu izazova na ekonomskom planu, Crna Gora je posvećena infrastrukturnom razvoju u skladu sa planom do 2030. Takođe, investicija u mlade je, smatramo, investicija u sigurnu budućnost, pa tako verujemo da su mladi ključna poluga Plana rasta za Zapadni Balkan. Otvaranjem novih horizonata siguran sam da ćemo se približiti tržištu Evropske unije”, kazao je Spajić.

Investicija u ljudske resurse i njihovo očuvanje, kako tvrdi Spajić, pomoći će da se ostvare objektivni ciljevi koje je Plan rasta zacrtao.

“Siguran sam da ćemo tokom Samita imati priliku da usaglasimo naše prioritete. Takođe, vjerujem da ćemo se usaglasiti da je Evropska unija snažnija sa više članica te da će uskoro biti spremni za proširenje u smjeru zemalja Zapadnog Balkana”, stava je Spajić.

Borjana Krišto, predsjednica Savjeta ministara BiH, saopštila je da je BiH otvorila novo poglavlje koje tu zemlju približava evropskom društvu, te da će ostati posvećeni svojoj proevropskoj putanji.

Premijer Kosova Aljbin Kurti potvrdio je posvećenost reformama koje je pred njih postavila Evropska unija, kazavši da je važno sprovesti ih kako bi se Plan rasta realizovao.

“Tražim od Srbije da procesuira Milana Radojičića i njegovu paramilitantu strukturu, kako bismo riješili slučaj terorističkog napada u Banjskoj, kada su ubijene četiri osobe”, naveo je Kurti, u pogledu razrješenja te situacije.

Premijer Albanije Edi Rama kazao je da je zadovoljstvo doći u Bokokotorski zaliv. Izrazio je entuzijazam i zahvalio Olivertu Varheljiju i Evropskoj komisiji zbog posvećenosti.

“Napredak koji smo napravili od poslednjeg susreta u Skoplju govori za sebe. Pripremili smo individualne planove za reforme, i još mnogo napretka. Mi smo spremni”, poručio je Rama.

Vučićeva poruka Crnoj Gori

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da nema poruku Crnoj Gori kada je u pitanju Rezolucija o genocidu u Srebrenici.

"Kakav je smisao rezolucije? Kažete nije nametanje kolektivne krivice, nego šta je", pitao je Vučić.

Istakao je da "svako neka nosi" svoju odgovornost.

Pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropska i evroazijska pitanja Džejms O'Brajen je rekao da je proritet Plana rasta da se stvori jedinstveno tržište prometa novca, što u praktičnom smislu znači da svaki put kad u nekoj banci šaljete novac imaćete manje troškova, što je od velike koristi građanima i privredi. Kao rezultat Plana rasta biće više radnih mjesta i lakše kretanje na tržištu.

Samit se organizuje pod sloganom „Jedan region, zajednička vizija” (One region, common vision).

Na događaj su, osim lidera i ministara iz zemalja regiona, pozvane i partnerske organizacije, kao što su Savjet za regionalnu saradnju, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Svjetska banka, Transportna zajednica, Atlantski savez, Energetska zajednica, Fondacija za otvoreno društvo, ReSPA, GIZ, visoki predstavnici Evropske komisije i drugi.

Fico je upucan više puta dok se obraćao pristašama ispred kulturnog centra nakon sastanka Vlade u pomenutom slovačkom gradu.

Ministar obrane Slovačke Robert Kalinak rekao je u četvrtak da su ljekari proveli noć "boreći se za njegov život", piše AA. 

U pucnjavi, koja je potresla mirni grad 125 kilometara sjeveroistočno od glavnog grada Bratislave, ispaljena su najmanje četiri hica, ranivši Fica, nakon čega je uslijedila hitna akcija snaga sigurnosti.

Za napad je osumnjičen 71-godišnjak koji se nalazi u pritvoru, a vlasti još uvijek utvrđuju motiv napada.

Ona ima malignu leziju na plućima, a za nju je u funkciju stavljen humanitarni broj 17041, pozivom se doniraju dvije konvertibilne marke, a broj je jedinstven za sve telekom operatere u BiH.

"Nakon urađenih pretraga Rasema je dobila dijagnozu masovne maligne lezije na plućima, karcinoma dojke i adenoma na debelom crijevu. Ovu dijagnozu je čekala godinu dana u BiH, zbog čega je bila prisiljena da ode u Turkiye na pretrage. Prioritet za liječenje kemo i radioterapijom ima lezija na plućima koja joj trenutno pravi najveći problem. Zbog pomenute lezije ima jako otežano disanje i bolan kašalj", saopćeno je iz Pomozi.ba.

Rasemi je potrebno 21.700 eura kako bi u Turkiye primila četiri ciklusa kemo i imunoterapija i 30 frakcija radioterapije. Doktori su jako optimistični i vjeruju da se ona može izliječiti. Njen muž je 100 posto invalid, te primanja koja imaju nisu dovoljna kako bi samostalno finansirali njeno liječenje.

Donacijom pomažete da i njena unučad provedu mnogo lijepih trenutaka sa svojom nanom. Osim poziva na broj 17041 donacije su moguće i putem web platforme www.pomoziba.org kao i putem standardnih žiro računa Udruženja Pomozi.ba.

RAČUNI ZA UPLATE

PayPal:

paypal1@pomozi.ba

(Rasema Muzaferija)

Za uplate iz BiH:

UniCredit Bank

338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d

141-306-53201196-79

NLB Banka d.d

132-260-20223371-17

ZiraatBank BH dd Sarajevo

186-121-03108095-46

Asa banka d.d. Sarajevo

134-105-11300001-66

Sparkasse Bank BiH

199-496-00059682-82

Primalac: Udruženje "Pomozi.ba", Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Rasema Muzaferija

Za uplate iz inostranstva:

Bank name: Intesa Sanpaolo Banka BiH

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA39 1541802008533048

Primalac: Udruženje "Pomozi.ba", Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Rasema Muzaferija

Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

ERSTE BANK

IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX

Wien, Oestereich

Name: hilfhelfen-pomozi.ba

Verwendungszweck: Rasema Muzaferija

Za uplate iz Turkiye:

VAKIF KATILIM BANKASI A.S.

IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01

İstanbul, Türkiye

Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği

Açıklama: Rasema Muzaferija

Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:

ING

SWIFT: INGBNL2A

BAN: NL63INGB0675431905

St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL

Het doel van de betaling: Rasema Muzaferija

"Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Većina padavina je na području Bosne. Jače nevrijeme je naizglednije na području Krajine, sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Na području Hercegovine lokalno su mogući slabiji pljuskovi. Jači pljuskovi se očekuju tokom noći na petak", saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZBiH).

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između osam i 13, na jugu zemlje do 16 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25 stepeni, piše AA. 

U petak, u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme. U jutarnjim satima jači pljuskovi i grmljavina su mogući na području Krajine, jugozapadu Bosne i u Hercegovini, a u poslijepodnevnim satima na sjeveru i sjeveroistoku Bosne.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između devet i 14, na jugu zemlje do 18 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26 stepeni.

U subotu, u Bosni i Hercegovini preovladavat će sunčano uz umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Poslijepodne rijetko može pasti slab kratkotrajan lokalni pljusak. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između osam i 13, na jugu zemlje do 15 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28 stepeni.

U nedjelju, u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između deset i 15, na jugu zemlje do 18 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27 stepeni.

Budite aktivni i uživajte u ljepotama prirode

Šetnje u prirodi, u spektakularnom šumskom okruženju, samo su jedan od razloga za posjetiti planinu Ida, mjesto s jednim od najviših nivoa kisika na svijetu. Nacionalni park Kaz Dağı, koji se prostire na 21.000 hektara, dom je brojnih biljnih i životinjskih endemskih vrsta te nudi raznovrsne planinarske staze. U Turskoj, ovo područje je omiljena destinacija za pješačenje i ljubitelje prirode. Najpopularnije pješačke staze u ovom području uključuju ribnjak Hasanboğuldu, kanjon Şahindere, Sütuven i vodopade Mıhlı. Ljubitelji prirode mogu uživati u pikniku na određenim lokacijama duž staza i promatrati divlje životinje kroz dvogled. Kampovanje nudi još jedan način povezivanja s prekrasnim prirodnim ljepotama planine Ida. Postavite svoj šator na za to predviđena mjesta, slušajte ptice i spavajte pod zvijezdama udišući svježi planinski zrak ili odaberite neki od kampova koji nudi boravak u kućicama na drveću.

Otkrijte tradicionalno naslijeđe

Istraživanje sela smještenih među bujnom zelenom vegetacijom predstavlja još jedno nezaboravno iskustvo planine Ida. Ovaj planinski lanac obuhvata dvanaest slikovitih sela, a svako od njih s tradicionalnim kućama i gostionicama u kojima se poslužuju lokalna jela. Putnici koji preferiraju udobniji smještaj mogu se odlučiti za butik hotele ili pansione smještene u starim kamenim kućama. Među najpoznatijim selima u Çanakkale-ama su Yeşilyurt i Adatepe.

Yeşilyurt je poput riznice kisika s kamenim kućama koje se stapaju s kaldrmisanim ulicama i padinama ukrašenim bademovim i maslinovim stablima. Selo je također poznato po bogatim lokalnim okusima, posebno po raznovrsnom doručku s maslinama i delikatesama obogaćenim maslinovim uljem.

Selo Adatepe u Küçükkuyu, Çanakkale, postalo je istaknuto turističko odredište zahvaljujući obnovi svojih tradicionalnih kuća. Prilikom posjete ovom mirnom mjestu, ne propustite posjetiti Muzej maslinovog ulja i Zeusov oltar. Muzej na ulazu u Küçükkuyu otkriva bogatu historiju maslinovog ulja, koje je i danas cijenjeno kao i u antičkim vremenima. U blizini Adatepea nalazi se Zeusov oltar, legendarno mjesto s kojeg je Zeus navodno promatrao Trojanski rat. Uživanje u spektakularnim zalascima i izlascima sunca s ovog područja, odakle puca pogled sve do mora, također je nezaboravno iskustvo. Dok istražujete sela oko planine, svakako svratite i do lokalnih pijaca i bazara koji nude autentične proizvode, uključujući rukotvorine i organsku hranu.

U Çanakkale-ama možete započeti svoje putovanje istraživanjem drevnog grada Troje - UNESCO-vog bisera svjetske baštine, koji se smatra mjestom gdje se odigrao legendarni Trojanski rat, opisan u Homerovoj Ilijadi. Osim što oživljava jednu od najdrevnijih svjetskih priča, impresivni Muzej Troje prikazuje artefakte iz arheoloških iskopavanja koji bude sjećanja na živote i kulture onih koji su nekad naseljavali tu regiju, navodi se u saopštenju Ureda za kulturu i turizam Ambasade Republike Turske. 

Škola se sastoji od 10 učionica u kojima raseljenu palestinsku djecu od prvog do devetog razreda podučavaju nastavnici volonteri.

Kršeći privremenu odluku Međunarodnog suda pravde, Izrael nastavlja napade na Pojas Gaze gdje je od 7. oktobra prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti više od 34.500 Palestinaca ubijeno, uglavnom žena i djece.

Izraelski rat je gurnuo 85 posto stanovništva Pojasa Gaze u interno raseljene uz akutnu nestašicu hrane, čiste vode i lijekova, dok je 60 posto infrastrukture enklave oštećeno ili uništeno, podaci su Ujedinjenih nacija.

Izrael je pred Međunarodnim sudom pravde optužen za genocid. Privremenom presudom u januaru Tel Avivu je naloženo da zaustavi genocidna djela i poduzme mjere kako bi se osiguralo pružanje humanitarne pomoći civilima u Gazi, piše AA. 

Podršku je prije toga iskazao i slovenski premijer Robert Golob. Naime, predsjednica Slovenije Pirc Musar javno je izrazila podršku Pahoru u intervjuu za kosovski portal Kallx.

"Njegovih 17 godina političkog staža na najvišim dužnostima u Sloveniji pokazuje da je sposoban za takvu funkciju", rekla je Pirc Musar.

Prema njezinim riječima, kandidat iz Slovenije idealna je za to mjesto jer "Slovenci zbog zajedničke prošlosti poznaju mentalitet i kulturu naroda u regiji, a pritom nemaju skrivenih ciljeva".

Podršku Pahorovoj kandidaturi dao je i slovenski premijer Golob. Prema njegovom mišljenju, bivši predsjednik Slovenije je dokazao da je veliki prijatelj Zapadnog Balkana i da su njegovi napori, kao i napori Slovenije, usmjereni na integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU, osiguranje mira i stabilnosti u regiji pa tako i u cijeloj Europi.

Posebnog izaslanika, koji osim dijaloga Srbije i Kosova pokriva i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, predlaže visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, u ovom mandatu to je Josep Borrell.

Odluku donosi Vijeće EU-a ili države članice. Tu dužnost od aprila 2020. obnaša slovački diplomat Miroslav Lajčak, kojemu je Vijeće EU-a u julu 2022. produžilo mandat za još dvije godine, do 31. augusta ove godine.

Svoje iskustvo u suradnji sa zemljama regije, uključujući i osnivanje inicijative Brdo-Brioni, Pahor je stavio u središte svog nedavno osnovanog Instituta prijatelja zapadnog Balkana. Krajem prošle sedmice najavio je i da priprema prijedlog za nastavak dijaloga Beograda i Prištine.

Godišnjica masovnog ubistva u Beogradu obilježava se cjelodnevnim programom “Buđenje”, koji između ostalog uključuje i niz diskusija o uzrocima koji su doveli to takvog zločina. Komemoracija za žrtve masovnog ubistva počela je u petak ujutro u Ulici kralja Milutina 10, kada su porodice ubijenih, rođaci i prijatelji položili cvijeće i zapaliti svijeće.

Cvijeće je položio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

„Pre tačno godinu dana, svanulo je poslednje školsko jutro za naših devet anđela i čoveka koji ih je čuvao i o njima očinski brinuo. Prošla je godina od nezapamćene tragedije koja je ostavila neizbrisiv ožiljak na duši cele zemlje, ali nisu prošli bol, neverica i neizmerna tuga. Iza bezumnog čina koji je u trenu ugasio živote, budućnost i snove Ane, Sofije, Mare, Andrije, Bojane, Angeline, Eme, Katarine, Adriane i njihovog čika-Dragana, ostala je praznina, ali i strašna opomena celom društvu da svim snagama čuvamo našu decu od svakog zla, opasnosti i pretnje“, naveo je Vučić povodom godišnjice.

Izražavajući iskreno i najdublje saučešće porodicama ubijenih dodao je da ih na to obavezuju njihovi snovi i sve ono što su mogli da postanu, te da će učiniti sve da se kao zemlja uzdignu poslije „ovog užasa koji nas je zadesio“.

Pred Višim sudom u Beogradu u toku je sudski proces protiv roditelja dječaka koji je ubio učenike i školskog čuvara, piše AA. 

Više javno tužilaštvo u Beogradu traži zatvorsku kaznu za dječakovog oca Vladimira Kecmanovića od 12 godina, a za majku Miljanu Kecmanović kaznu od 2,5 godine. Za vlasnika i instruktora u streljačkom klubu gdje je dječak dolazio i vježbao rukovanje oružjem traži po tri godine zatvora.

Otac Vladimir Kecmanović optužnicom se tereti za krivično djelo - teška djela protiv opšte sigurnosti, jer je svog 13-godišnjeg sina obučavao da rukuje vazdušnim i vatrenim oružjem, vodio ga u streljanu, što nije primjereno dječakovom uzrastu, kao i to da oružje nije čuvao na sigurnom mjestu kako je predviđeno zakonom.

Protiv oca i majke vode se i dva parnična postupka po tužbama članova porodica ubijenih i to za naknadu nematerijalne štete usljed smrti bliske osobe.

Protiv maloljetnog K.K. se ne vodi krivični postupak, jer je u momentu kada je počinio masovno ubistvo imao 13 godina. Krivično gonjenje u Srbiji nije moguće prema mlađima od 14 godina.

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda saopćeno je da se danas u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme uz kišu i pljuskove. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između sedam i 12 stepeni Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 19 stepeni.

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom, piše AA. 

U subotu se u Bosni i Hercegovini prije podne očekuje pretežno oblačno vrijeme, lokalno sa slabom kišom u Bosni. U drugom dijelu dana smanjenje oblačnosti. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

U nedjelju se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano uz umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između pet i deset stepeni Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26 stepeni.

U ponedjeljak će preovladavati sunčano uz umjerenu oblačnost. U drugoj polovini dana se očekuju lokalni pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera.

Galatasaray, koji je trenutno na vrhu tabele s 93 boda, slijedi Fenerbahce s 89 bodova. Edin Džeko je dobar dio prvenstva bio na vrhu liste najboljih strijelaca, sakupio je 20 golova. Ipak, Džeku je pretekao napadač Galatasaraya Mauro Icardi, postigavši svoj 21. pogodak u 34. kolu.

Icardi, koji je postigao 51 pogodak u službenim utakmicama u dvije sezone, tako je stigao Bafetimbija Gomisa na trećem mjestu liste najboljih strijelaca stranaca u historiji Galatasaraya.

Bosanskohercegovački reprezentativac Edin Džeko nije uspio zabiti gol u posljednja dva kola prvenstva, javlja AA. 

Džeko je posljednji gol postigao u utakmici u kojoj je Fenerbahce svladao Fatih Karagumruk sa 2:1 u 32. kolu, zatim je propustio priliku postići pogodak u utakmici sa Sivassporom u remiju 2:2.

Džeko u prošlosedmičnom derbiju protiv Besiktasa prvi put nije izašao na teren u prvih 11, zaigrao je od 73. minute, no nije uspio postići pogodak.

Treći na listi strijelaca je Rey Manaj, napadač Sivasspora, koji zauzima deveto mjesto u Superligi s 48 bodova. Manaj je napravio iskorak posebno u drugom dijelu sezone i došao je do 18 golova.

Do kraja sezone u turskoj Super ligi ostala su još četiri kola.

Galatasaray se sastaje sa Sivassporom i Fenerbahceom na domaćem terenu te sa Karagymrukom i Konyasporom u gostima. S druge strane “Fener“ osim gradskog derbija s “Galatom“ očekuje gostovanje Konyasporu, a dočekuje Kayserispor i Istanbulspor.

O ovoj temi raspravljat će se danas na vanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a koju je Rusija sazvala na inicijativu Srba iz BiH.

Diplomatski izvori u New Yorku potvrdili su da ne sumnjaju u prihvaćanje rezolucije. Pitanje je samo koliko će zemalja biti suzdržano.

Očekuje se da će desetak zemalja glasati protiv rezolucije u 193-članoj Generalnoj skupštini UN-a, no postoji mogućnost da će nekoliko desetaka zemalja biti suzdržano od glasanja.

O rezoluciji se trebalo glasati već ove sedmice, no navodno ima komplikacija s dnevnim redom, što Srbija predstavlja kao uspjeh svog lobiranja, piše AA. 

Srbija je uz pomoć Rusije u sjedištu UN-a počela žestoko lobirati protiv rezolucije, koju opisuje kao "napad na cijeli srpski narod", dok neki političari iz bh. entiteta RS čak prijete "odcjepljenjem i razgraničenjem", iako tekst rezolucije ne spominje Srbiju niti cijeli srpski narod.

Između ostalog, u nacrtu rezolucije osuđuje se negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine. Predložile su ga zemlje koje s tim imaju teško povijesno iskustvo - Njemačka i Ruanda, uz sudjelovanje drugih zemalja.

U Srebrenici, koja je tada bila pod zaštitom UN-a, postrojbe bosanskih Srba ubile su 1995. najmanje 8.000 Bošnjaka. Taj je zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju definirao kao genocid, a tamo i pred sudovima u BiH osuđeno je više od 50 osoba.

Masakr u Srebrenici je i Međunarodni sud pravde u Haagu (ICJ) proglasio genocidom.

O ovoj temi raspravljat će se danas na vanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a koju je Rusija sazvala na inicijativu predstavnika Srba iz BiH. Redovna sjednica o Bosni i Hercegovini zakazana je za kraj ovog mjeseca, no članica Predsjedništva BiH iz RS-a Željka Cvijanović htjela je upozoriti Vijeće sigurnosti da se situacija u zemlji "pogoršava i zbog predložene rezolucije o Srebrenici".

Rusija, koja je prije nekoliko godina uložila veto na sličnu rezoluciju u Vijeću sigurnosti, lobirala je se da se Cvijanović pojavi putem videolinka.

BiH će s govorom predstavljati ambasador Zlatko Lagumdžija, dok će izvijestiti i Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice.

U međuvremenu, u ponedjeljak je u sjedištu UN-a održana rasprava u vezi s rezolucijom o Srebrenici.

Majke Srebrenice oglasile su se na mreži X da se žrtve genocida ne smiju zaboraviti i upozorile svijet da se tako nešto ne ponovi.

Juče su na panelu o Srebrenici u UN-u govorili predstavnici udruženja porodica žrtava genocida.

Voditelj Odjela za hatabet i vaz u Upravi za vjerske poslove Rijaseta Meho ef. Šljivo rekao je da obilježavanje ovog dana podsjeća na stradanje, potpuno rušenje ili oštećenje velikog broja džamija, mesdžida i drugih vakufskih objekata tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine.

Kako je najavljeno danas na konferenciji za medije, Uprava za vjerske poslove pripremila je brojne aktivnosti na području cijele države, povodom manifestacije.

"Na ovaj način, ovom manifestacijom želimo da se podsjetimo na Dan džamija, a time se podsjećamo na rušenje Ferhadija džamije u Banjaluci, koja je zajedno sa Arnaudijom i drugim džamijama porušena u noći između 6. i 7. maja 1993. godine. Agresori su rušenjem džamija htjeli da sruše naše džemate, zato je nama jedan od ciljeva ove manifestacije da se podsjetimo na naše džemate i na rad i aktivnosti unutar naših džemata", rekao je direktor Uprave za vjerske poslove hafiz Mensur ef. Malkić, dodajući da će centralni događaj manifestacije otvorenje Arnaudija džamije u Banjaluci 7. maja.

Bahrudin ef. Čolo, stručni saradnik za imamet Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, detaljnije je predstavio program manifestacije, piše AA. 

"Želimo aktuelizirati ne samo pitanje džamije, kao vjerskih objekata nego i pitanje organizacije samog vjerskog života unutar džamija i naše Islamske zajednice. Džemat je uvijek imao svoje mjesto u historiji našeg društva... Džamija bez džemata ili džemat bez džamije ne ide. Svjesni smo izazova s kojima se susrećemo i cilj programa je da o izazovima razgovaramo i nađemo najbolje rješenje", rekao je Čolo, dodajući da je moto ovogodišnje manifestacije "Naša sigurnost je u džematu“.

U petak, 3. maja, bit će održana jedinstvena hutba povodom Dana džamija. Isti dan u haremu Arnaudija džamije bit će otvorena izložba "Banjalučke džamije i gradnja Arnaudije", a u susret otvorenju Arnaudija džamije, koje je planirano 7. maja. 

U okviru manifestacije planirane su i promocije, izložbe, okrugli stolovi, tribine.

Planirana su i svečana otvorenja džamija u Nizozemskoj, u Džematu "Hajr Enschede" 11. maja, a potom u džematu "IKC Din" dan kasnije, 12. maja.

Manifestacija će biti završena svečanim otvaranjem džamije Sinan-bega Boljanića u Čajniču 12. jula.

Suorganizatori manifestacije su Muftijstvo banjalučko, Muftijstvo bihaćko, Muftijstvo goraždansko, Muftijstvo mostarsko, Muftijstvo sarajevsko, Muftijstvo travničko, Muftijstvo tuzlansko, Muftijstvo zeničko, Islamska zajednica Bošnjaka u Nizozemskoj, Gazi Husrev-begova biblioteka, Institut za religijska i društvena istraživanja, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Čajniče, MIZ Travnik, MIZ Tuzla, MIZ Jajce, MIZ Mostar i MIZ Zvornik.

Tako se na području prijedorske regije, posebno na njenom istoku očekuju udari vjetra veći od 40 kilometara na sat.

"Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom. Budite svjesni krhotina koje nosi vjetar. Lokalne smetnje u aktivnostima na otvorenom su moguće usljed krhotina koje nosi vjetar", navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Inače, danas u Bosni i Hercegovini preovladava sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, javlja AA. 

Vjetar slab do umjeren u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni.

Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 23 do 29 stepeni Celzijusa.

U Sarajevu sunčano. Jutarnja temperatura oko 10, a dnevna oko 26 stepeni Celzijusa.

U jutarnjim satima očekuju se gužve na gradskim saobraćajnicama, a do kraja dana na većini puteva, posebno prema jugu BiH.

Apeluje se na sve koji planiraju duža putovanja narednih dana da se na vrijeme informišu o trenutnom stanju na putevima i čekanjima na graničnim prelazima.

Tokom putovanja savjetuje se oprez, izbjegavanje rizičnih preticanja i obavezno korištenje sigurnosnog pojasa. Napominje se da djeca do 5 godina moraju sjediti u odgovarajućoj auto-sjedalici. Povećan je broj biciklista, motociklista i korisnika električnih romobila, pa se mole svi učesnici u saobraćaju za pažnju i poštivanje saobraćajnih propisa.

Kako navode iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) na magistralnim putevima Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most) i Stolac-Neum (na ulazu u Neum) zbog radova, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilaznice.

Na magistralnom putu Tarčin-Konjic, zbog radova na sanaciji klizišta saobraćaj je regulisan semaforima, uz naizmjenično propuštanje vozila. Također na ovoj dionici u toku su radovi i na polaganju cjevovoda, zbog čega je saobraćaj na mjestu radova usporen, piše AA. 

Na magistralnom putu Jablanica-Potoci, zbog sanacionih radova u mjestu Donja Jablanica od 08 do 16 sati saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

Radovi se izvode i na magistralnim putevima Tuzla-Kalesija (u naselju Miljanovci), Pelagićevo-Srebrenik (tunel Ormanica), Kladanj-Vlasenica (Gojsalići), Jelah-Doboj (Kraševo), Dobro Polje-Miljevina, Čevljanovići-Nišići i Bijeljina-Rača, kao i na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku, te na magistralnom putu M-5 na tranzitu u Sarajevu (Bistrik-Vraca) i na sjevernom ulazu u Mostar. Na mjestima izvođenja radova postavljena je privremena saobraćajna signalizacija čije poštivanje je obavezno.

Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača obustavljen je saobraćaj za vozila preko 30 tona, dok ostala vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom, uz ograničenje brzine na 30 kilometara na sat.

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.

Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 tona preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.

Zbog međunarodnog praznika rada 1. maja zabranjuje se prevoz eksplozivnih materija na putevima u Bosni i Hercegovini večeras od ponoći do 2. maja do 24 sata.

Dodik je stigao ispred zgrade Suda BiH tek nekoliko minuta prije početka ročišta, a tu su ga dočekale njegove pristalice aplauzima i povocima “Mile, Mile”.

Ispred zgrade Suda BiH danas su, između ostalih, bili članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, te premijer RS-a Radovan Višković.

Dodik je po završetku ročišta napustio zgradu Suda BiH nije bio raspoložen odgovarati na pitanja novinara.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je istakao da želi produbiti prijateljske veze Bosne i Hercegovine i Arapske Republike Egipat. U tom kontekstu on je naglasio da je veoma važno da Bosna i Hercegovina gradi prijateljstva i savezništva na svim meridijanima i paralelama, te je ukazao na potrebu jačanja pozicije neše zemlje u Egiptu i arapskom svijetu.

- Bosna i Hercegovina je spoj različitih kultura i civilizacija i ona može biti most saradnje između Evrope i država na afričkom i azijskom kontinentu. Bosna i Hercegovina vodi principijelnu i miroljubivu vanjsku politiku, i kao takva prepoznata je kao pouzdan partner i faktor koji doprinosi izgradnji mira i sigurnosti, rekao je  Bećirović.

Naglasio je da je nakon postizanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Egipat među prvim državama otvorio ambasadu u Bosni i Hercegovini, pružajući čvrstu ruku prijateljstva, koju naša zemlje nije zaboravila.

- Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, Egipat je vodio snažnu akciju za uspostavu mira, zalažući se za pokretanje procesa pomirenja u Bosni i Hercegovini, te za sveobuhvatnu obnovu naše države i njenu političku i ekonomsku stabilnost, istakao je Bećirović.

U srdačnom razgovoru, predsjedavajući Predsjedništva BiH  Denis Bećirović i predsjednik Egipta Abdel Fattah El-Sisi istakli su da dvije zemlje imaju dobre i prijateljske odnose, a što je potvrđeno mnogo puta. Bećirović i El-Sisi naglasili su da žele jačati i unaprijediti odnose dvije zemlje, te da je ovaj susret prilika za intenziviranje bilateralne saradnje i sveukupnih veza s naglaskom na jačanje ekonomskih odnosa.

Predsjednik Egipta Abdel Fattah El-Sisi poručio je da njegova zemlja otvoreno podržava put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović upoznao je predsjednika El-Sisija o važnosti usvajanja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995.

Bećirović i predsjednik Egipta Abdel Fattah El-Sisi posebnu pažnju posvetili su aktuelnoj situaciji na Bliskom istoku, o čemu su telefonski razgovarali u novembru prošle godine.

Predsjedavajći Predsjedništva BiH je istakao da Bosna i Hercegovina poštuje važnu ulogu i djelovanje Egipta, kao regionalne sile, u smjeru rješavanja aktuelne situacije u Gazi, u skladu s međunarodnim pravom, kako bi se zaustavilo nasilje i ubijanje nedužnog palestinskog naroda. On je rekao da je zaustavljanje rata, postizanje pravednog mira i uspostavljanje dvije države - Izraela i Palestine jedino dugoročno rješenje, te da će Bosna i Hercegovina na svim međunarodnim forumima i dalje ustrajavati na tom rješenju.

Tokom razgovora u Kairu konstatirano je da su posjete na visokom i najvišem nivou veoma važne za intenziviranje bilateralne saradnje. U tom kontekstu, Denis Bećirović uputio je poziv predsjedniku Egipta El-Sisiju za uzvratnu posjetu Bosni i Hercegovini. U čast predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i delegacije, predsjednik Egipta Abdel Fattah El-Sisi priredio je svečani ručak u predsjedničkoj palati, navodi se u saopštenju Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva Denisa Bećirovića. 

- Optuženi se tereti da je, u periodu mjeseca juna pa do 12. jula 2023. godine na području Srebrenice i Bratunca, u vrijeme održavaja komemoracije 11.jula 2023. godine i ukopa žrtava genocida u općini Srebrenica, kao predsjednik upravnog odbora Udruženja „Istočna Alternativa“ Republike Srpske svjesno i voljno odobravao izvršenje krivičnog djela genocida, ističući plakate na kojima se javno odobrava i pokušava opravdati zločin utvrđen pravomoćnim presudama MKSJ i Suda BiH. U optužnici se navodi da je optuženi odobrio i pokušao opravdati zločin genocida organizovanjem javnog skupa, javnosti učinio dostupnim plakate za održavanje skupa, a potom na samom skupu javnosti držao govor kojim se odobrava i pokušava opravdati zločin genocida utvrđen pravosnažnim presudama MKSJ i Suda Bosne i Hercegovine, čime je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. stav 3. i stav 4. u vezi sa stavom 3. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje, koji je istu potvrdio, navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH. 

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva organiziralo je u Sarajevu godišnju konferenciju za medije na kojoj je resorni ministar Hrnjić predstavio aktivnosti, procese i rezultate ostvarene u protekloj godini.

“Proveli smo mnogo aktivnosti. Tri glavna pravca na kojim smo radili su povećanje izdvajanja novčanih sredstava za poljoprivredu, nastojali smo pravovremeno isplatiti sve novčane podrške i treća stavka na kojoj smo intenzivno radili je unapređenje zakonodavstva i donošenje strateških dokumenata ministarstva. Godina od imenovanja na dužnost je bila godina u kojoj smo sagledali kapacitete i poduzeli aktivnosti s ciljem unapređenja sektora kojima rukovodimo, a to je nekoliko zaista bitnih sektora, poput poljoprivrede, ruralnog razvoja, voda, veterinarstva, prehrambene industrije, šumarstva, lov i ribolov. Bilo je izazovnih i teškim momenata, ali smo uz predan rad i sinergiju uposlenih u ministarstvu adekvatno i pravovremeno reagirali“, kazao je Hrnjić.

Istakao je da je Federalno ministarstvo u sektoru poljoprivrede prošle godine realiziralo program novčanih podrški poljoprivredi i ruralnom razvoju u iznosu od 165,6 miliona KM, od ukupno predviđenih 166,5 miliona KM i da je budžet tako realiziran u skoro stopostotnom obimu, piše AA. 

“Uzmemo li podatak da je godinu ranije budžet iznosio 106 miliona KM, vidimo da se radi o povećanju od čak 60 miliona KM i očekujemo da ove mjere daju rezultate u ovoj godini. Ove godine budžet iznosi 175 miliona KM, dakle dodatno je povećan i napravili smo određene izmjene u programu pa smo omogućili većem broju poljoprivrednika da apliciraju za novčane podrške“, kazao je Hrnjić.

On je naglasio da je novina podrška za mlade poljoprivrednike, podrške za upotrebu repelenata za očuvanje posjeda od divljih životinja, a da su povećana sredstva za kapitalna ulaganja i za direktna izdvajanja u poljoprivrednu proizvodnju. Predviđena su i sredstva za medijsku promociju poljoprivrede.

Hrnjić je kazao da je ponosan na prilagodbu strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2021.-2027. i da je taj dokument izglasan prošle sedmice u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Očekuje da to isto učine i zastupnici Doma naroda ovog parlamenta.

“U pitanju je strategija kojom smo revidirali pristup mljekarskom sektoru, ali i drugim sektorima s ciljem njihova adekvatne prilagodbe zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Obišli smo svih deset kantona i razgovarali s poljoprivrednicima i njihovim udruženjima, vlasti i uvjerili se da kreiramo adekvatnu strategiju, prilagođenu našim poljoprivrednicima“, kazao je Hrnjić.

Dodao je da je adekvatnim i pravovremenim djelovanjem na minimum svedena mogućnost širenja afričke svinjske kuge i da je ta proizvodnja očuvana, a štete u Federaciji BiH su svedene na minimum.

Ministarstvo je nastavilo uspješne projekte na polju međunarodne saradnje te je reaktiviralo članstvo u Stalnoj radnoj grupi za ruralni razvoj Zapadnog Balkana.

Ovo Ministarstvo upošljava 93 službenika u 14 organizacionih jedinica i tri projektne jedinice.

“Broj zahtjeva iz godine u godinu bilježi povećanje. Samo u modelu ruralnog razvoja prije četiri godine smo imali oko 700 zahtjeva, a u 2023. godine smo zaprimili više od 3.000 zahtjeva. Broj službenika koji obrađuje te zahtjeve ostao je isti“, kazao je Hrnjić.

Izrazivši zadovoljstvo urađenim u proteklog godini, Hrnjić je najavio da će nastaviti jačim tempom s ciljem unapređenja svih oblasti koje su pod okriljem Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

“Mjere koje smo kreirali za 2024. godinu očekujemo da daju pozitivne rezultate. Uzmemo li u obzir sektor mljekarstva, kao najrazvijeniji sektor, tu nam podaci govore da u prava dva mjeseca ove godine imamo pozitivne trendove rasta. Očekujemo da mjera koju smo kreirali za mlade poljoprivrednike da rezultate i animira mlade da se počnu baviti poljoprivrednom proizvodnjom“, poručio je Hrnjić.

Predsjedavajući Kluba zastupnika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović bio je jedan od domaćina Nacionalnog molitvenog doručka, događaja koji spaja različite konfesije i politička uvjerenja. Glavni pokrovitelj ovog događaja je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, a uz Magazinovića, organizatori i domaćini su gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, zastupnik u Bundestagu SR Njemačke Josip Juratović, te profesor dr. Ahmet Shala iz SAD-a.

Ahmet Shala iz SAD-a

Nadstranački i nadkonfesionalni susret, koji se naslanja na tradiciju Nacionalnog molitvenog doručka u Washingtonu, okupio je osobe iz političkog, kulturnog, vjerskog, akademskog i privrednog života zapadnog Balkana s ciljem promoviranja razumijevanja među ljudima bez obzira na političku, vjersku, ideološku, kulturnu ili drugu pripadnost. Među prisutnima je bio i visoki predstavnik u Bosni I Hercegovini Christian Schmidt.

"Graditi mostove, a ne podizati zidove i crtati granice"

Nakon Molitvenog doručka u Plavoj sali Parlamentarne skupštine BiH održana je i panel diskusija o temi "Svjesni svoje odgovornosti pred Bogom i ljudima".

“Nikada političari nisu više isticali svoju religioznost, da ne kažem, nekada i krili se iza vjere. A istovremeno nikada nije bilo više kriminala i korupcije sa političkom pozadinom. Nikada se više nije govorilo o diskriminaciji, o nepravdi, manjku solidarnosti, međusobnog poštovanja i razumijevanja. A nikada toga nije bilo više u društvu”, poručio je Magazinović na konferenciji za novinare.

Napomenuo je kako svi zajedno trebaju razmisliti o tome.

“Naravno da je naša ključna poruka danas, da naše etničke razlike, vjerska pripadnost ili bilo koja druga razlika, nije i nikada neće i ne smije biti zid između nas. Da odemo i korak dalje, naša poruka je da naše razlike nikad ne smiju biti prepreka da budemo jedno. Mislim da je u ovom trenutku, posebno uvažavajući aktuelni politički trenutak u BiH od iznimnog značaja poslati ove poruke. Mi želimo graditi mostove, a ne podizati zidove i crtati granice", zaključio je Magazinović.

Juratović: "Ova zemlja treba ljude koji su odgovorni pred Bogom i pred ljudima"

Zastupnik u Bundestagu SR Njemačke Josip Juratović u emotivnom obraćanju poručio je kako se prošlost ne smije zaboraviti, ali kako se isto tako ne smije stalno gledati u retrovizor.

“Gledajmo u budućnost, vodimo dijalog, stvorimo jednu novu kulturu dijaloga. Tražimo rješenja za one ljude koje mi reprezentiramo. Ova zemlja je ispaćena, iskrvavljena, ne samo Bosna, već cijela regija. Ova zemlja treba mir. Ova zemlja treba ljude koji su odgovorni pred Bogom i pred ljudima. Bez obzira na stranku, političku opciju, vjeru. Što god zastupali ili kako razmišljali, ova zemlja treba mir, treba stabilnost, treba zdrav razum”, poručio je Juratović, te zaključio:

“Bosna i Hercegovina treba Srbe. Bosna i Hercegovina treba Bošnjake. Bosna i Hercegovina treba Hrvate. Bosna i Hercegovina treba sve. Ali treba prije svega ljude, zdravog razuma, zdravog duha i ljubavi prema čovjeku”.

Naime, na području prijedorske regije, posebno na njenom istoku popodne i uveče očekuju se udati vjetra veći od 40 kilometara na sat.

"Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom. Budite svjesni krhotina koje nosi vjetar. Lokalne smetenje u aktivnostima na otvorenom su moguće usljed krhotina koje nosi vjetar", navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH,

Inače, danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle, piše AA. 

Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 5 i 10 stepeni Celzijusa, na jugu zemlje do 14 stepeni Celzijusa.

Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 29 stepeni Celzijusa.

U Sarajevu pretežno sunčano vrijeme. Najniža jutarnja temperature zraka oko 8 stepeni Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka oko 26 stepeni Celzijusa.

Učešće u programu, u organizaciji Ureda za obrazovanje turske ambasade u Sarajevu, uzeli su bh. entitetske ministrice, Federalna ministrica za obrazovanje i nauku Jasna Duraković, ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić te kantonalni ministri za obrazovanje, Naida Hota Muminović, iz Kantona Sarajevo, Ahmed Omerović, iz Tuzlanskog kantona, Mirza Mušija, iz Zeničko-dobojskog kantona, Denis Osmankić, iz Unsko-sanskog kantona, Adnan Velagić, iz Hercegovačko-neretvanskog kantona, Alisa Alikadić Herić, iz Bosansko-podrinjskog kantona, Ana Andić, iz Županije Posavske, Ante Tadić, iz Hercegbosanske županije, kao i drugi uposlenici ministarstava.

Nakon održanog sastanka sa pomoćnicima turskog ministra nacionalnog obrazovanja, Omerom Farukom Yelkencijem i Celilom Eren Okten, u sklopu programa je posjećen jedan od najuspješnijih turskih univerziteta, Tehnički univerzitet u Istanbulu i univerzitetski Tehnološki park (Teknopark). Održane su prezentacije i razmjena iskustva u sklopu obrazovne saradnje između Bosne i Hercegovine i Turske te projekata Moj izbor je turski i bratimljenje škola, koji se realizuju u koordinaciji sa Institutom Yunus Emre.

Delegacija iz BiH se sastala sa guvernerom Istanbula Dauvutom Gulom, predsjednicom Upravnog odbora IUS-a Sevgi Kurtulmus i predsjednikom Privredne komore Istanbul, Šekibom Avdagićem. Također, delegacija je prilikom posjete sjedištu Maarif fondacije održala sastanak sa predsjednikom Birolom Akgunom, gdje se razgovaralo o aktivnostima Maarif fondacije u BiH. U sklopu programa, čiji je domaćin Direktorij ministarstva nacionalnog obrazovanja pokrajine Istanbul, delegacija iz BiH je imala i priliku pobliže se upoznati sa bogatom i dugogodišnjom baštinom Istanbula.

Dio prijepodneva po kotlinama Bosne i uz riječne tokove moguća je magla. Poslijepodne i dio večeri širom zemlje se očekuju lokalni pljuskovi. Vjetar slab na sjeveru Bosne sjeverni, a u ostatku zemlje južni. Dnevna temperatura zraka od 12 do 18 stepeni.

U Sarajevu će preovladavati sunčano vrijeme uz postepen porast naoblake poslije podne. U nižim dijelovima grada dio prijepodneva moguća je magla ili niska naoblaka. U drugom dijelu dana su mogući lokalni pljuskovi. Dnevna temperatura zraka kretaće se oko 14 stepeni.

U subotu se očekuje sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost. Poslijepodne su mogući rijetki i slabi lokalni pljuskovi. Vjetar slab u sjevernim područjima Bosne, veći dio dana, sjeverni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka kretaće se od četiri do deset, na jugu do 13, a dnevna od 17 do 23 stepeni, piše AA. 

U nedjelju će prema prognozama preovladavati sunčano vrijeme. U sjevernim područjima Bosne puhaće slab sjeverni i sjeverozapadni vjetar, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od osam do 14, na jugu do 16, a dnevna od 20 do 26 stepeni.

U ponedjeljak se očekuje sunčano vrijeme sa slabim vjetrom promjenjivog smjera. Jutarnja temperatura zraka kretaće se od deset do 16, na jugu do 18, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 29 stepeni.

"Građanima poručujemo da ne vjeruju tim informacijama. Iz Parlamenta FBiH nije otišao niti jedan službeni dopis s informacijama koje bi se odnosile na bilo kakvo predviđanje sukoba, a pogotovo ne poziv na oružje. Radi se o falsifikatima kojima je cilj da podignu paniku među stanovništvom. Pozivamo građane na oprez prilikom informisanja te da sve vijesti do kojih dođu, a tiču se Parlamenta FBiH, provjeravaju na našoj službenoj stranici. Pozivamo također i policijske organe da što prije istraže ko je tvorac falsifikata i ko sebi daje za pravo da pokušava kompromitovati najviši zakonodavni organ u Federaciji BiH“, saopćeno je iz kabineta predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Na svečanosti prihvata prve skupine Rafalea u Zračnoj luci "Dr. Franjo Tuđman" nazočili su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, tehnički premijer Hrvatske Andrej Plenković te drugi visoki vojni i politički dužnosnici.

Skupina od šest aviona, od ukupno 12 koji će biti isporučeni Hrvatskoj, poletjela je oko 10.50 sati iz zračne luke Bordeaux-Marignac u Francuskoj, a prvi avion dotakao je tlo zagrebačkog aerodroma oko 12.30 sati. Avioni su letjeli preko Italije u tri grupe u formaciji po dva aviona, a mjesto ulaska skupine u hrvatski zračni prostor bio je zapadno od grada Rovinja.

Let je trajao 1.40 sati s ukupnom potrošnjom goriva od oko 5.500 kilograma.

Uz 12 aviona koje je Hrvatska ukupno nabavila od Francuske, dolazi i simulator letenja koji će omogućiti cjelovit spektar obuke i validaciju taktike, zemaljska i ispitna oprema, pričuvni dijelovi i potpora u Francuskoj i Hrvatskoj.

S obzirom na to da cjelokupnoj floti aviona MiG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva životni vijek istječe 2024. godine, Republika Hrvatska je donijela odluku o nabavi i korištenju francuskog višenamjenskog borbenog aviona Rafale.

Ugovor o nabavi višenamjenskog borbenog aviona Rafale je strateška odluka i stvara dugoročnu političku i ekonomsku povezanost s državom i tvrtkom proizvođačem, piše AA. 

Nabava višenamjenskog borbenog aviona Rafale predstavlja najveći iskorak u razvoju sposobnosti od devedesetih godina te najveću investiciju u Oružane snage RH od osamostaljenja Hrvatske.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske, ponuda Francuske Republike određena je kao najpovoljnija te je potpisano plaćanje u šestogodišnjem razdoblju od 2021. do 2026. godine.

Ukupna vrijednost nabave iznosi 1.152.496.307 eura, a financijska sredstva osigurana su iz proračuna Ministarstva obrane.

Od Francuske Republike nabavlja se 12 korištenih aviona Rafale F3-R, deset jednosjeda i dva dvosjeda, u istom standardu, kao i avioni koji se koriste u Ratnom zrakoplovstvu Francuske Republike.

Prema stručnim projekcijama korištenja u Hrvatskome ratnom zrakoplovstvu, nabava tih, u potpunosti NATO kompatibilnih aviona, dostatna je za idućih 30 i više godina, a u operativnoj uporabi avioni Rafale u Francuskom ratnom zrakoplovstvu ostaju do 2060. godine.

- Genocid u Srebrenici koji se dogodio 1995. godine potvrđen je u presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. Švedska stoga kosponzorira Nacrt rezolucije Ujedinjenih nacija o Srebrenici kako bi odala počast žrtvama i porodicama žrtava genocida u Srebrenici. Genocid u Srebrenici koji se dogodio 1995. godine nikada ne smije biti zaboravljen ili minimiziran. Moramo se sjećati i odavati počast žrtvama, doprinositi pomirenju i učiti iz historije. Neprihvatljivo je negirati postojanje stravičnih zločina koji su počinjeni tokom konflikta, podjednako kao što je neprihvatljivo veličanje pojedinaca koji su proglašeni krivim za ove zločine, navodi se u saopštenju Ambasade Švedske u BiH. 

Očekuje se da će se Generalna skupština UN-a 2. maja izjašnjavati o Rezoluciji.

Kroz diskusiju i razgovor sa profesoricom Fahirom Fejzić - Čengić mladi su imali priliku da se upoznaju s pojmom vakufa, a skupu su prisustvovali i direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović i rektor IUS-a Ahmet Yildirim.

Rektor Yildirim je kazao da je IUS sa zadovoljstvom domaćin ovog skupa i prilike za mlade da diskutiraju o važnoj temi vakufa i njegovog značaja.

“Organizirali smo ovaj program kako bi mladi iznijeli svoja mišljenja o vakufima s fokusom njihovog doprinosa ovaj temi. IUS, pored svojih redovnih univerzitetskih aktivnosti, učestvuje u ovakvim događajima kao društveno odgovorna ustanova. Lijepo je da je IUS kao vakufska ustanova domaćin ovakvog skupa na temu vakufa čija historija u BiH seže i pet stoljeća unazad“, kazao je Yildirim.

Prvi čovjek Direkcije vakufa Zajimović je u obraćanju prisutnima istakao da u okviru promocije vakufa šire tu ideju diljem BiH, otvaraju nove vakufe i konstituišu nove vakufe koji će biti od koristi za cijelu zajednicu.

“Radujem se inovacijama, posebno u oblasti univerzalnih ljudskih vrijednosti kao što su dijeljenje, davanje, pomaganje i druge uzvišene aktivnosti koje unose nadu i toplinu u srca potrebnih, ali i donose radost i empatiju udjeliteljima i dobročiniteljima. Dijeljenje informacija o inicijativi poput Vakufi 2.0 s drugim ljudima ključno je za širenje svijesti i privlačenje većeg broja sudionika. Zahvaljujući dobrim ljudima i njihovim doprinosima nastala je islamska civilizacija. Dijeljenje i davanje su osobine koje čovjeka čine plemenitim i u društvu prihvatljivim, posebno za mlade, jer ako se mlad čovjek navikne na davanje, za očekivati je da će biti i dobar bračni partner, društveno koristan građanin u društvu i omiljen u zajednici“, rekao je Zajimović.

Ističući kako Vakufska direkcija prepoznaje snagu i ulogu mladih, Zajimović je kazao da su svjesni da je mladost pokretač društva i društvenih promjena, piše AA. 

Šta je danas vakuf u našem životu, koliko se često susrećemo s njim, jesmo li ga svjesni u njegovoj punini, šta to određuje sadašnjost i budućnost vakufa na našim prostorima, hoće li vakufi izumrijeti sa dolaskom budućih generacija, kako ih zainteresirati, probuditi, kako otrgnuti vakuf iz ralja tradicionalnih granica i predstaviti ga kao savremeni koncept unapređenja društva, neka su od pitanja o kojima se diskutiralo.

Učesnici su se posebno osvrnuli na značaj vakufa u očuvanju kulturnog i duhovnog naslijeđa naše zajednice te su ukazali na vjerske i društvene aspekte vakufa.

Ovaj događaj samo je jedan od brojnih sadržaja ovogodišnje manifestacije “Dani vakufa” koja je počela 19. aprila i trajat će do 7. maja.

Mutlu Isiksu, načelnik opštine Adapazar, ugostivši ministra Hurtića kazao je kako je Bosna i Hercegovina najznačajnija zemlja za Tursku.

"Geostrateški gledano, vi ste za Tursku najvažnija država. Naša podrška i pomoć u bilo kojem smislu nikada neće izostati. Osim toga, Turci gaje veliku empatiju prema narodu BiH jer smo kulturološki vrlo slični. Ja da stotinu puta dođem u Bosnu i Hercegovinu, poželio bih i 101. put da obiđem sve gradove", rekao je Isiksu.

Zahvalivši se na srdačnom prijemu, ministar Hurtić je Isiksuu čestitao na pobjedi na izborima te rekao da je pred njim zahtjevan zadatak.

"Vi rješavate probleme naroda. Jednom ako ne uradite nešto, kao da niste uradili ništa. U Bosni i Hercegovini je to specifično jer uvijek imamo turbulencija. S druge strane, obilujemo ljepotama koje datiraju iz Osmanskog perioda, od Višegrada, Sarajeva, Mostara, Počitelja, Stoca i tako dalje", naveo je Hurtić.

U razgovoru sa načelnikom opštine Serdivan Osmanom Celikom, Hurtić je naglasio kako Bosnu i Hercegovinu i Tursku veže prije svega iskreno prijateljstvo.

"Otvoreni smo prema vama za svaki vid institucionalne saradnje. Osim toga, već odavno podržavamo tursku ekonomiju brojnim dolascima na more u vašu zemlju", rekao je Hurtić.

Celik je istakao kako na teritoriji njegove opštine živi puno Bošnjaka koji su razvili biznise i integrirali se u zajednicu.

"Postoje udruženja koja rade u interesu Bosne i Hercegovine i Turske. Prošle godine su započeti susreti zemljaka Bošnjaka i to je vrlo zanimljiv događaj", rekao je Celik.

Hurtić je posjetio i Federaciju kulturnih udruženja BiH i fabričko postrojenje za preradu mlijeka.

Ministar je obišao i prostorije Svjetskog saveza dijaspore kojeg vodi Hasan Šehović. Ukratko su predstavljene aktivnosti saveza, predstojeći turnir u futsalu koji će se naredne sedmice održati na Vlašiću, kao i glavni odbor saveza, te predstojeći kongres Svjetskog saveza dijaspore planiran za juni u Sarajevu.

"Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da se, prema Zakonu o praznicima ("Službeni list SFRJ" broj: 6/73), koji se primjenjuje kao federalni zakon u skladu s Uredbom o preuzimanju i primjeni saveznih zakona ("Službeni list RBiH" broj: 2/92), odnosno Zakonom o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom ("Službeni list RBiH" broj: 13/94), Prvi maj/svibanj obilježava kao međunarodni praznik rada tokom dva dana, 1. i 2. maja/svibnja", naveli su iz ministarstva i dodali:

"S obzirom da Prvi maj 2024. godine pada u srijedu, obavještavamo javnost da će neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine biti srijeda, 1. maj/svibanj te četvrtak, 2. maj/svibanj 2024. godine."

U skladu s tim, tokom praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe neće biti otvoreni.