Bolnica, koja je 19. zdravstvena ustanova Turske zdravstvene grupe Medicana, zvanično je otvorena 18. juna, donoseći više od 35 godina medicinskog iskustva u Bosnu i Hercegovinu.

Anesteziološki tim Medicane Sarajevo – prim. dr. Anes Ajanović, dr. Edin Gadžo, dr. Branko Aškraba i dr. Gordana Lazić – podijelio je iskustva o svojoj zahtjevnoj profesiji, koja daleko nadilazi samo “uspavljivanje” pacijenata.

- Čuvari sigurnosti pacijenata

Malo ko govori o njima, a nijedna operacija ne bi bila moguća bez anesteziologa. Oni prate rad srca, disanje, krvni pritisak i sve vitalne znakove, spremni da u djeliću sekunde reaguju ako dođe do komplikacija.

Dr. Gordana Lazić, sa 33 godine iskustva, kaže da ju je za anesteziologiju privukao jedinstven spoj medicine i tehnologije.

“Fascinirala me preciznost i kontrola koju anesteziolog mora imati nad fiziologijom pacijenta”, kazala je, dodajući da se strahovi pacijenata od anestezije često mogu ublažiti pravim pristupom i komunikacijom.

Dr. Edin Gadžo, s 13 godina iskustva, istakao je da i dalje postoje zablude.

“Ljudi često misle da je anestezija izuzetno rizična i da se pacijenti teško bude. U stvarnosti, moderna anestezija je vrlo sigurna. Anesteziolozi su stalno uz pacijenta, a svaka procedura počinje detaljnom pripremom.”

Prim. dr. Anes Ajanović opisao je kako izgleda tipičan dan: procjena rizika, priprema pacijenata, izbor najbezbjednije metode anestezije, provjera opreme, a zatim praćenje pacijenata tokom operacije i u fazi oporavka.

“Anesteziolog je odgovoran za sigurnost i stabilnost pacijenta od pripreme do oporavka – i često u jedinici intenzivne njege,” rekao je.

Dr. Branko Aškraba, s više od decenije prakse, naglasio je suštinu posla:

“Dok pacijent mirno spava, anesteziolog brine o svemu. Neprestano pratimo vitalne funkcije i prilagođavamo dubinu anestezije kako bi pacijent bio siguran i stabilan.”

Iako su ozbiljne komplikacije rijetke, Aškraba kaže da je spremnost na hitne reakcije – poput naglog pada pritiska ili alergijske reakcije – ono što anesteziologe čini ključnim dijelom operativnog tima.

- Širenje zdravstvenih horizonata

Bolnica Medicana Sarajevo pruža usluge iz oblasti neurohirurgije, oftalmologije, otorinolaringologije, pulmologije i grudne hirurgije, kardiovaskularne hirurgije, urologije, ginekologije i akušerstva, pedijatrije, interne medicine i gastroenterologije.

Objekat je opremljen savremenim operacionim salama i jedinicama intenzivne njege za opštu, koronarnu i neonatalnu njegu. Poseban fokus stavljen je na onkologiju, gdje će uskoro biti dostupne najsavremenije dijagnostičke i terapijske tehnologije poput PET-CT i LINAC aparata, kako bi se pružila vrhunska onkološka njega pacijentima u Bosni i Hercegovini i šire.

Na globalnom nivou, Medicana zapošljava skoro 15.000 zdravstvenih radnika, godišnje opslužuje više od 5 miliona pacijenata, te pruža usluge za 500.000 međunarodnih pacijenata. U Sarajevu, bolnica je započela rad sa 45 stalno zaposlenih ljekara, uz podršku dodatnih specijalista, pozicionirajući se kao vodeći centar za sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu u regionu Zapadnog Balkana.

- Pogled u budućnost

Govoreći o budućnosti, Ajanović je naglasio obećavajući razvoj novih tehnologija.

“Možemo očekivati sigurnije i individualizovanije procedure kroz napredak genetike, farmakogenomike, vještačke inteligencije i pametnih sistema monitoringa. Ovi razvojni koraci omogućit će anesteziolozima da pacijentima pruže još bolju njegu i sigurnost,” zaključio je.

Medicana Sarajevo

Kroz saradnju sa Medicana International bolnicom, iz Istanbula je u Sarajevo došao specijalista za kardiohirurgiju, op. dr. Mustafa Kemal Avšar, kako bi obavio preglede djece i odraslih pacijenata. Njihovo liječenje i, po potrebi, operacije koje nije moguće izvesti u BiH, bit će organizovane u vrhunskim medicinskim centrima u Turskoj.

"Do sada smo uspješno operisali više od 20.000 pacijenata, od novorođenčadi do starijih osoba, koristeći najmodernije tehnike, uključujući robotiku i otvoreneoperacije." istakao je dr. Avšar.

Tokom dvodnevnog boravka u Sarajevu, turski ljekari pregledali su više od 50 pacijenata, pružili savjete, preporuke i organizovali nastavak liječenja za one kojima je potrebna kompleksnija medicinska intervencija.

Prioritet se daje pacijentima kojima je pomoć najhitnija, a cijeli proces – od pregleda do organizacije operacije – odvijao se brzo i profesionalno.

Nurko Bajić, jedan od pregledanih pacijenata, nije krio svoje oduševljenje:  
"Prijem je bio izuzetan. Zahvalan sam timu koji je došao da nam pruži pomoć. Sve mi je detaljno objašnjeno, i ono najvažnije – prihvatili su da mi spase život."

Još ljepša vijest dolazi iz Medicana Grupe: uskoro će u Sarajevu biti otvorena moderna bolnica, opremljena najnovijom tehnologijom, u kojoj će rame uz rame raditi vrhunski bosanski i turski ljekari. Nova era zdravstvene njege u Bosni i Hercegovini je pred vratima!

BalkanNews

- Fahrettin Altun kazao da pozivi turskog predsjednika na pravdu i akciju u Gazi pokazuju predanost Turske globalnoj diplomatiji

Direktor za komunikacije predsjednika Turske Fahrettin Altun u nedjelju je rekao da je Antalijski diplomatski forum još jednom potvrdio ulogu centralne platforme za globalnu diplomatiju, okupljajući lidere koji se zalažu za mir, pravdu i stabilnost, prenosi Anadolu.

Četvrtom izdanju Antalijskog diplomatskog foruma koji je organizovan pod pokroviteljstvom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana, čiji domaćin je bio ministar vanjskih poslova Hakan Fidan, prisustvovalo je više od 6.000 učesnika, uključujući 21 šefa država i vlada, 64 ministra iz 155 zemalja i skoro 1.000 novinara iz 46 zemalja.

Agencija Anadolu poslužila je kao globalni komunikacijski partner ovogodišnjeg foruma, pružajući sveobuhvatno praćenje i medijsku koordinaciju diplomatskog skupa na visokom nivou.

"Poruke koje je naš predsjednik dao cijelom svijetu povodom Foruma - posebno njegovi pozivi međunarodnoj zajednici da preduzme mjere protiv zločina koji se dešavaju u Gazi - od najveće su važnosti", rekao je Altun.

Citirajući Erdoganove izjave na Forumu, Altun je rekao da vizija predsjednika odražava težnju Turske za svijetom "u kojem prevladava pomirenje, a ne sukob; savez, a ne podjela; prosperitet i stabilnost, a ne krv, suze, bol i napetost".

Dodao je da je poznata Erdoganova izjava – "svijet je veći od pet, jer je čovječanstvo veće od pet" – još jednom odjeknula među onima koji ostaju pasivni suočeni s prijetnjama globalnom miru i sigurnosti.

Altun je također najavio objavljivanje nove knjige Direkcije za komunikacije, u kojoj su objedinjene sve Erdoganove poruke tokom Foruma.

“Ovo djelo, koje sažeto potvrđuje istinu da je pravedniji svijet moguć, otkriva put kojim se treba ići kako bi se uspostavili mir, pravda i spokojstvo u svijetu”, rekao je on.

Altun je izrazio nadu da će Antalijski diplomatski forum nastaviti da doprinosi regionalnoj i globalnoj stabilnosti i da će Erdoganovo obraćanje poslužiti kao trajna referenca za buduće generacije.

Trodnevni forum, održan u mediteranskom ljetovalištu Antaliji, okupio je globalne i regionalne lidere koji su razgovarali o energetskoj sigurnosti, odbrambenoj saradnji, rješavanju sukoba i diplomatiji.

Iz regije su učestvovali Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore, Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović (predsjedavajuća), Denis Bečirović i Željko Komšić, Viktor Orban, premijer Mađarske, Marko Đurić, ministar vanjskih poslova Srbije, Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova Hrvatske, Peter Szijjarto, ministar vanjskih poslova Mađarske, kao i ministri iz Sjeverne Makedonije, Albanije, Slovenije, Slovačke, Bugarske i Rumunije.

Forum je dodatno učvrstio dvostruku ulogu Turske kao saveznika u NATO-u i regionalnog sazivača, jačajući rastući utjecaj Ankare u oblikovanju multilateralnih partnerstava i promoviranju mira u svim regijama.

U pratnji ministra Uraloglua, na ovom značajnom događaju prisutni će biti i zamjenik ministra Enver Iskurt, kao i CEO AJet-a, Kerem Sarp. Također, u Tuzlu će doputovati i ugledni novinari iz medijskih kuća poput TRT Haber, AA, CNN TURK, NTV, HABERTURK, DHA, A Haber i Yenisafak.

Među zvanicima će se naći i istaknuti turski biznismen Hasan Topaloglu, jedan od osnivača Internacionalnog Univerziteta Sarajevo I predsjednik Fondacije za razvoj obrazovanja Sarajevo (SEDEF), te prof. dr. Sevgi Kurtulmuş, predsjednica Upravnog odbora IUS-a.

Ova nova aviolinija će se održavati jednom sedmično, ponedjeljkom, čime će putnicima biti olakšano putovanje u Tursku, bilo u poslovne svrhe ili za odmor. Na aerodromu u Tuzli, delegaciju će dočekati premijer tuzlanskog kantona Irfan Halilagić, ministar trgovine, turizma i saobraćaja Denis Bećirović, direktor aerodroma Dževad Halilčević, kao i drugi visoki zvaničnici.

Nakon svečanog prijema, planirana je zajednička konferencija za medije, a zatim će turski ministar i ostali gosti obići znamenitosti Tuzle, uključujući Behram-begovu medresu, Trg slobode i Panonska jezera. Ovaj posjet će biti okončan ručkom, nakon čega će se delegacija vratiti u Sarajevo, a zatim nastavak puta ka Istanbulu.

Odobrenje za uspostavljanje saradnje sa AJet-om Međunarodni aerodrom Tuzla dobio je sredinom jula, a ovaj potez predstavlja značajan korak ka jačanju povezanosti između Turske i Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, ranije, 24. augusta, s letovima iz Istanbula na tuzlanski aerodrom započela je i turska aviokompanija Pegasus, koja je uspostavila redovnu liniju između Istanbula (aerodrom Sabiha Gokcen) i Međunarodnog aerodroma Tuzla, takođe jednom sedmično, svake subote. Ove nove aviolinije dodatno će obogatiti ponudu i pružiti putnicima više opcija za putovanje.

BalkanNews

Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, deseti dan mjeseca muharrema 1445. hidžretske godine, koji se u islamskoj tradiciji naziva Danom ašure ili Jevmul-ašura, obilježava se danas, 28. jula.

Šejh Halilagić je podsjetio da Allah u mjesecu muharremu daruje brojne blagodati, a da deseti dan ovog mjeseca ima posebno odabrano mjesto među mubarek danima.

- Ovaj dan odlikovan je mnogobrojnim vrijednostima. Vrijeme mu je posebna Allahova milost i blagoslov koje nama, grešnim robovima, Veličanstveni Gospodar daruje i pruža nam priliku za oprost i uvećanje nagrade za hajr koji u njemu učinimo, radi čega je Dan ašure i nazvan jevmuz-zina (dan ukrasa), naveo je Halilagić.

Rekao je da se u hadisima kaže da je Allahov Poslanik postio Dan ašure i naredio da se posti taj dan, te da post na Dan ašure briše grijehe iz prošle godine.

- Naš uzor, Allahov Poslanik, a.s., je podsticao pripadnike svoga ummeta da poste ovaj dan i naglasio da je post u njemu najvredniji nakon ramazanskog posta. I prije nego što je ramazanski post propisan kao obavezni, naš voljeni Poslanik, a.s., je postio Dan ašure. Čak su i mušrici znali za vrijednost ovog dana, te su ga i oni provodili u postu. Sunnet je postiti uz Jevmul-ašuru i dan prije i dan poslije, kako bi se razlikovali od nemuslimana, mada nije pokuđeno da se posti samo Dan ašure, kazao je Halilagić.

Dodao je da je ovaj dan nazvan i idul-enbijai – "bajram poslanika", jer je u njemu Allah iz "Svoje plemenitosti i dobrote, počastio mnoge najodabranije Svoje robove, poslanike, posebnim ikramima, darujući im Svoju milost i spas".

- U hadisu se kaže da je to dan u kojem se zaustavila lađa na brdu Džudijj, pa ga je Nuh, a.s., postio. Nuh i vjernici su, nakon šestomjesečnog potopa, a na Jevmul-ašuru, pristali na kopno živi i zdravi. Poslanik Nuh je u znak zahvalnosti Gospodaru svjetova postio taj dan i vjernicima naredio da poste. Kad se približilo vrijeme iftara Nuh je rekao svojim sljedbenicima da svako od njih donese ono šta ima od hrane da se spremi iftar. Neko je donio malo pšenice, neko malo riže, neko nešto drugo. Nuh, a.s., je pomiješao sve artikle i napravio ukusno jelo koje su iftarili. Allah je spustio svoj obilni bereket na ovo jelo i zajedničku sofru te su se svi zasitili. Jelo su nazvali 'selamet lokma', i to je prvo jelo napravljeno nakon potopa. Još od tog vremena jelo nosi naziv ašura. Ljudi širom svijeta su to prihvatili za običaj i održali ga do danas, a i mi ovdje u Bosni, naveo je šejh.

Dodao je da je na ovaj dan Allah, dž.š., izabrao porodicu poslanika Muhammeda za šehadet.

- Desetog muharrema 61. godine po Hidžri, unuk Poslanikov hazreti Husein, r.a., je sa 72 člana svoje porodice i prijateljima, ubijen na Kerbeli u Iraku. Ovaj tragični događaj Poslanik, a.s., je najavio još pola stoljeća prije njegovog dešavanja. Ova tužna vijest, dobivena od Džibrili-emina je izazvala kod Poslanika, a.s., žalost. Hzr. Husein se suprotstavio uzurpaciji vlasti od strane nedostojnog Jezida ibni Muavije, spašavajući muslimane od opšte bruke i sramote. On je za istinu i pravdu, za islam, žrtvovao sve čime je raspolagao: imetak, položaj, zdravlje, porodicu i na kraju vlastiti život. Veličanstveni Allah je odabrao ovu plemenitu grupu za šehadet na ovaj mubarek dan, jer je svaki hajr koji se u njemu učini znatno vredniji nego u drugo vrijeme, kako bi im darovao visoke mekame i da bi ih, ako Bog da, smjestio uz poslanike i hulefai-rašidine, objasnio je šejh, istaknuvši da je Jevmul-ašura i prilika da preispitamo naš odnos prema Poslaniku i Ehli bejtu.

Naglasio je da na ovaj mubarek dan treba bogatije opskrbiti svoju porodicu, "pa će cijela godina biti berićetna".

- Abdullah ibn Abbas, r.a., smatra da sveti mjeseci, a i u njima Jevmul-ašura, imaju posebno mjesto kod Allaha i da se treba dobro čuvati od činjenja zabranjenog i pokuđenog, jer se u njima učinjeni grijesi uvećavaju. Treba činiti samo dobro, a koje se višestruko nagrađuje, naveo je Halilagić.

Poručio je da je pred nama "od Gospodara Uzvišenog pružena prilika da činimo dobro i da se očistimo od grijeha".

- Učinimo svi iskrenu tevbu i učimo istigfar, zikr i Kur'ani-kerim pa zamolimo za oprost Allaha Milostivog za sebe, porodicu, prijatelje i muslimane. Zamolimo Ga da nas obaspe rahmetom i uputi na dobro, te da nas ujedini i pomogne. Ne propustimo da postom, kao jednim od najvrednijih ibadeta, ovih dana, a posebno na Jevmul-ašuru, oživimo sunnet našeg Poslanika i da tako iskažemo pokornost Allahu, da se približimo Njemu Veličanstvenom i dobijemo Njegovo zadovoljstvo, blizinu i ljubav. Opskrbimo svoju porodicu i pomozimo potrebne. Napravimo jelo ašuru i podijelimo ga s porodicom, prijateljima i komšijama, te im se približimo, usrećimo ih i podijelimo radost mubarek dana. Izgrađujmo i jačajmo zajedničke bratske odnose i pomažimo se u hajru, zaključio je Halilagić.

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH je izdao narandžasto upozorenje do ponoći, navodeći da je krajem dana i u večernjim satima u sjevernim područjima Bosne moguće jače grmljavinsko nevrijeme.

Slovenska agencija za okoliš (Arso) je za područje cijele Slovenije, u vremenu između 14 i 23 sata, izdala narandžasto upozorenje za olujno nevrijeme. Prema agenciji, moguće je snažno nevrijeme, s tučom te udarima vjetra i groma.

Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske je danas oko 10 sati objavio narandžasta upozorenja na grmljavinsko nevrijeme za skoro cijelu državu. Izuzetak su kninska i dubrovačka regija za koje je narančasto upozorenje objavljeno zbog toplinskog vala, piše AA. 

Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je u subotu da oblast od Alpa, preko zapadnog Balkana do regiona Karpata još danas očekuje jaka grmlјavinska aktivnost.

"Razvoji će lokalno biti veoma snažni i brzopokretni, premještaće se sa zapada-sjeverozapada ka istoku) uz ponegdje krupan grad, kratkotrajno olujne udare vjetra i izolovano orkanske udare vjetra", navodi se na stranici RHMZ-a.

Napominju da je tačnu lokaciju inicijacije, premještanja i jačine samih nepogoda unaprijed teško odrediti, ali je veća vjerovatnoća pojave u kasnijim popodnevnim i večernjim satima u sjevernim, zapadnim, centralnim i istočnim krajevima Srbije.

Gabriel Eskobar je u dokumentu podsjetio na tenzije na sjeveru Kosova a u izvještaju se navodi i da predsjednik RS-a Milorad Dodik, ostaje fokusiran na „demontažu“ Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH. Sa druge strane, u Crnoj Gori, ostvaren je zamah na ostvarenju evropske budućnosti a nedavno održane izbore u toj zemlji ocijenio je kao slobodne i mirne.

Ukazao je i da su Albanija i Sjeverna Makedonija, otvorile pregovore o pristupanju EU i kao i da su te dvije zemlje čvrsti sveznici NATO-a, piše Kosovo-online. 

Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u historiji islama i označava prekretnicu u formiranju zajednice muslimana koja se temelji na požrtvovanosti, bratskoj ljubavi i solidarnosti.

U historijskom pogledu Hidžra označava seobu Muhammeda, a.s., i prvih muslimana iz Mekke u Medinu, koja se dogodila 622. godine po Isau, a.s.

Medina je garantovala muslimanima jednu vrstu povoljne psihološke i društvene atmosfere koja im je omogućila da nadvladaju do tada preovlađujuću tribalnu i plemensku svijest i da izgrade zajednicu utemeljenu na principima tevhida.

Bez razumijevanja Hidžre nemoguće je bar načelno razumijeti fenomenologiju širenja islama u vremenu i prostoru. Nakon Hidžre, preseljenja Muhammeda, a.s. iz Meke u Medinu, formirana je snažna duhovna zajednica muslimana koja nije bila vezana uobičajenim predrasudama rase, krvi i boje kože. Hidžra je bunt protiv potlačenosti i podsjetnik da nije dovoljno da se muslimani protiv obespravljenosti bore samo pomoću pobožnosti.

Hidžra je pokazala sposobnost prvih muslimana da se prilagode novim izazovima života, da nauče ostati vjerni smislu islam¬skih učenja uprkos promjeni mjesta, kulture i memorije. Medina je značila nove običaje, nove tipove društvenih odnosa, potpuno drugačiju ulogu žene (koja je bila društveno daleko prisutnija nego u Meki), kompleksnije međuplemenske odnose, kao i utjecajno prisustvo jevrejske i kršćanske zajednice, što je za muslimane bilo nešto novo.

Zbog izuzetne važnosti ovog događaja, za vrijeme halife Omera, r. a., Hidžra je uzeta kao početak računanja muslimanskog kalendara, koji je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od sunčevog kalendara.

Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana. Hidžra se spominje na preko trideset mjesta u Kur'anu, a također veliki broj hadisa Božijega Poslanika, a.s, odnosi se, kako na sami događaj, tako i na poruke koju su proistekle iz Hidžre. U hadisu se navodi: "Najbolja hidžra je da napustiš i zaobiđeš ono što mrzi i prezire tvoj Gospodar…" (Bilježi Ahmed, 2/160).

Hidžra je bijeg savjesti i srca od lažnih božanstava, otuđenja svake vrste, od zla i grijeha. Udaljavanje od idola vremena (moći, novca, pokazivanja itd.), napuštanje laži i neetičnog načina života, samooslobađanje od svih privida slobode paradoksalno nametnutih našim navikama kroz iskustvo raskida s njima – to su duhovni zahtjevi hidžre.

Lajčak je istakao da se moraju odrediti dalji koraci nakon sastanka na najvišem nivou koji je održan u Briselu 2. maja i da u vezi s tim postoji saglasnost. Kazao je da će sutra posjetiti i Beograd gdje će razgovarati na istu temu.

"Imamo dogovor i imamo aneks, tako da moramo biti jasni o prvom koraku, drugom i trećem koraku, tako da je ovo bio cilj jedne veoma intenzivne, ali važne rasprave. Danas popodne ću otići i na sjever zemlje gdje ću se sastati sa lokalnim liderima kako bi razumjeli situaciju tamo i nadam se da ćemo imati političko rješenje koje će dovesti do pune normalizacije odnosa i sprovođenja dogovora“, naglasio je Lajčak, prenosi AA.

Najavio je da će se u ponedjeljak u Briselu sastati sa glavnim pregovaračima Besnikom Bislimijem i Petrom Petkovićem.

Odgovarajući na pitanja novinara u vezi situacije na sjeveru Kosova, Lajčak je naglasio da "možemo imati normalizaciju ili sukobe i mi smo definitivno fokusirani na punu normalizaciju”, kako bi se izbjegla bilo kakva eskalacija ili sukobi što nikome nije u interesu.

Komentarišući neslaganje Prištine i Beograda u vezi predloženog nacrta statuta Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, specijalni predstavnik Lajčak je kazao da je posao posrednika da nađe srednje rješenje i da on upravo to pokušava da uradi.

Upitan da li hrvatski model za manjine koji je pominjao premijer Kurti može funkcionisati na Kosovu, Lajčak je kazao da je za EU prihvatljivo sve što je zasnovano na evropskim normama i što je u skladu sa postojećim evropskim modelima.

UDIK je tvorac Centralne evidencije spomenika (CES) koja obuhvata podatke o spomen-obilježjima posvećenim ratnim stradanjima devedesetih na području bivše Jugoslavije.

Prema ovom registru, više od 3.500 spomenika je izgrađeno u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Najviše spomenika je mapirano u Bosni i Hercegovini, više od 2.100, pri čemu je na području Federacije BiH preko 1.400 spomen-obilježja. U RS-u najviše spomenika je popisano na području Bijeljinske mezoregije, uključujući i subregiju Zvornik (ukupno 231 spomenik).

UDIK-ovim istraživanjima je utvrđeno da u Bosni i Hercegovini, ali i regionu, postoji veliki broj kontroverznih spomenika koji direktno ili indirektno predstavljaju drugačiju interpretaciju historije od one koja je zvanična na prostorima bivše SFR Jugoslavije. Nekad se ne radi o podizanju novog spomenika, nego jednostavno o prepravljanju postojećeg. Nekada su to i spomenici posvećeni žrtvama Jugoslavenskih ratova, ali jednostavno svojim izgledom, mjestom ili porukom izazivaju kontroverze u društvu, navode iz ovog udruženja.

U povodu Međunarodnog dana spomenika, UDIK predstavlja publikaciju „Spomenici i politike sjećanja u Srbiji i Crnoj Gori, kontroverze”.

Kroz ovu publikaciju, kako navode, pokušavaju dati odgovore na dešavanja u postsocijalističkim društvima Balkanskog poluostrva: zaboravljanje jedne zajedničke historije, traženje prostora za onu koja ima za cilj razdvajanje.

- Zato nas ne trebaju čuditi rehabilitacije četnika u Srbiji ili podizanje spomenika ubojici Stjepana Radića u Crnoj Gori. To je historija koja ima za cilj utjelovljenje herojstava iza kojih stoje zločini.  Zato i dalje smatramo da je bitno raditi na regionalnom planu. Samo se tim putem može razgrađivati politika koja ima za cilj zatvorenost i samodopadnost historije koja na našim prostorima često ne svjedoči istinu. UDIK pomaže post-jugoslovenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasljeđe masovnog kršenja ljudskih prava, kako bi se utvrdila krivična odgovornost za počinioce, zadovoljila pravda i onemogućilo ponavljanje zločina. To je afirmacija vrijednosti otvorenog građanskog društva, sa jasno definiranim prioritetima u pogledu promoviranja, zaštite ljudskih prava, i uključivanja mladih u društveno-političke procese kroz mirovni aktivizam, navode iz UDIK-a.

Među tim noćima nalazi se i najposebnij noć, Lejletul – Kadr, najodabranija noć u godini koja je bolja od hiljadu mjeseci. Tačan datum ove noći čovječanstvu nije poznat, iako je pouzdano da se ona nalazi u jednoj od neparnih noći u posljednjih deset dana Ramazana (21., 23., 25., 27. ili 29. noć).

Poslanik Muhammed je rekao:

- Tražite Lejletul – Kadr u posljednjih deset dana, u neparnim noćima. (Hadis, Buhari i Muslim)

Najviše je sloge i vjerovanja da je Poslanik sugerisao na 27. noći Ramazana. U izvještaju Ubejja ibn Ka’ba stoji:

- Kunem se Allahom da znam u kojoj noći je Lejletul – Kadr. To je noć u kojoj nam je Božiji Poslanik naredio da obavljamo namaz. To je noć uoči 27. dana Ramazana. Može se prepoznati po tome što će Sunce toga dana izaći rano ujutro, biće bijelo i bez ikakvih zraka. (Muslim)

Prema stanovištu uleme, Lejletu-l-kadr je ove godine 17. aprila. 

Ebu Hurejre pripovijeda da je Poslanik Muhammed rekao:

- Ko provede Lejletul – Kadr u molitvi, vjerujući u Allaha i tražeći Njegovu nagradu, biće mu oprošteni svi prethodno učinjeni grijesi. (Buharija, Muslim)

Posljednjih deset noći Ramazana, Božiji poslanik Muhammed je provodio u cjelodnevnom ibadetu (itikaf). Praktikovanje itikafa je preporučeno djelo. Definiše se kao povlačenje u džamiju s ciljem činjenja dodatnog ibadeta. Svrha itikafa je isključivo potpuna predanosti Bogu. 

Velikodušnost

U zadnjoj treći Ramazana preporučuje se posebna darežljivost. Dobra djela učinjenja u ovom blagoslovljenom mjesecu vrijednija su nego u drugim mjesecima, posebno zbog činjenice da su ljudi tokom ovog mjeseca zaokupirani postom i činenjem ibadeta što ih spriječava od priskribljivanja dunjalučke nafake.

Aiša, radijallahu anha, je rekla:

- Poslanik (a.s.) bi davao sve od sebe (u ibadetu) u posljednjih 10 dana (ramazana) , više nego u drugim vremenima. (Muslim)

Više namaza i učenje Kur’ana

Iskrena molitva i dova za oprost, učenje Kur’ana, donošenje salavata i klanjanje nafila su primjeri dobrovoljnih i lijepih ibadeta, naročito u ovim noćima.  U ovih posljednjih nekoliko dana važno je maksimalno iskoristiti ramazanske blagodati.

Davanje sadake u posljednjih 10 noći

Posljednjih 10 dana ramazana prilika je da dobijemo višestruke nagrade udjeljivanjem sadake.

Poslanik Muhammed je rekao:

- Sadaka gasi grijeh kao što voda gasi vatru. (Hadis, Tirmizi)

 Također je rekao da Allah nudi olakšanje na Sudnjem danu za one koji daju sadaku: “Vjernikov hlad na Kijametskom danu bit će njihova sadaka“ (Tirmizi).

Među najznačajnijim aktivnostima su podjela iftara na kućni prag, organizovanje kolektivnih iftara kao i podjela ramazanskih paketa postačima, socijalno osjetljivim kategorijama i sve većem broju jetimskih porodica.

"Postoji i niz drugih aktivnosti koje u saradnji sa donatorima pretežno realizujemo prema jetimskim porodicama u vidu podrške tokom i poslije mjeseca ramazana. Česte su podjele sitne stoke, podjela paketa, kupovina odjeće i obuće kao i podjela školskog pribora za djecu/jetime", objavio je MFS-EMMAUS.

Tokom cijelog mjeseca ramazana MFS-EMMAUS širom Bosne i Hercegovine podijeli preko 15.000 iftara na kućni prag i kroz organizovanje kolektivnih iftara. Za socijalno osjetljivo stanovništvo širom BiH kao i jetimskim porodicama uruči preko 10.000 ramazanskih paketa.

"U vremenu trajanja ramazana niko od uposlenika MFS-EMMAUS-a se ne štedi, dajući tako svoj maksimum kroz organizovanje, logistiku, pripreme i realizaciju svake prateće aktivnosti. Jedna smo velika i uigrana ekipa spremna na bilo kakav izazov i ponosimo se hiljadama pređenih kilometara u toku jednog mjeseca, kako bi dostavili tople iftarske radosti i pakete ljudima koji su u potrebi", navodi se u saopštenju MFS-EMMAUS-a.

Napominju da imaju ogromnu podršku svakog ramazana od građana BiH, bh. dijaspore širom svijeta kao i od brojnih domaćih i stranih organizacija, privrednih subjekata i udruženja koji svojim uplatama i angažmanom pomažu njihove aktivnosti tokom mjeseca ramazana, piše AA. 

"Ljudi su prepoznali naše iskrene namjere i ideju koju temeljito i profesionalno odradimo do zadnjeg dana pa ulažemo velike napore da i ove godine ostvarimo sve zadate ciljeve. Ono što je novina od ove godine je da smo pored aktivnosti u Bosni i Hercegovini tokom ramazana pokrenuli akciju prikupljanja sredstava za iftare i ramazanske pakete za stanovništvo Turske i Sirije pogođeno razornim zemljotresima, koje ćemo realizovati u ovim zemljama zahvaljujući našim partnerskim organizacijama", objavio je MFS-EMMAUS.

Predsjednik Saveza frizera u BiH Sanin Fazlić sva prikupljena sredstva s računa Saveza uplatio je Upravi za vanredne situacije Turkiye (AFAD).

Fazlić je u razgovoru za Anadoliju istakao da su na ovaj način željeli dati svoj doprinos i pomoći stradalima ljudima.

- Mi uvijek pokušavamo pomoći. Tako smo uradili i kada je bio potres u Hrvatskoj, a i ovaj put smo napravili grupu na kojoj smo obavijestili sve naše frizere i prikupili smo 7.748,95 KM. Podrazumijeva se da budemo humani, kazao je Fazlić.

Naglasio je da je vrlo važno da se pomogne ljudima pogođenih razornim zemljotresima. 

- S obzirom na to šta se desilo dole, željeli smo pomoći na ovaj način. Kada se desi nešto i nekom našem kolegi mi uvijek pokušavamo da doprinesemo na bilo koji način. A ovo dole u Turskoj i Siriji, kad bi mogli, pomogli bi i na neki drugi način, rekao je Fazlić.

Od posljedica razornih zemljotresa koji su Turkiye pogodili početkom mjeseca poginule su najmanje 44.374 osobe.

Potresi su također uzrokovali velika razaranja i u dijelovima sjeverozapadne Sirije gdje je poginulo 5.840 osoba.

Uoči najradosnijeg Božića, svi dijele dobro raspoloženje i jedni drugima čestitaju novogodišnje praznike.

- Kao i svake godine, tradicionalno dolazimo da sečemo badnjak sa decom, porodično. Krećemo ujutru rano, deca su ranoranioci i ovo im je omiljeni dio praznika. Išao je deda, otac, tako i ja sad sa sinovima i bratancem, govori Miodrag Đokić iz Niša.

Neki građani u sječu dolaze sa prijateljima.

Različiti običaji 

- Dolazim sa društvom da ispoštujem tradicionalni srpski običaj. Jednostavno, to je i prilika da se okupimo, budemo tu svi zajedno. Mislim da je bitno da negujemo taj duh zajedništva jer nas to ispunjava, čini srećnim i nekako nam daje podstrek za dalje, da budemo bolji, uspešniji i u ovu godinu krenemo zdraviji, govori Nikola Ljubisavljević iz Niša.

Svako sječe prema običajima naučenim od svoje porodice, a oni se razlikuju od kraja do kraja, pa i od sela do sela.

- Treba da se dođe ujutru rano pre svitanja. Prekrsti se tri puta, kaže se – dobro jutro, badnjače. Onda pristupimo činu sečenja. Trebalo bi da se to završi iz tri pokušaja. Badnjak se nosi kući da bismo ga potom, kasnije, popodne, palili u lokalnoj crkvi, priča Nikola.

Grana hrasta se može zapaliti i kod kuće. Hrast je važio za sveto drvo još kod Starih Slovena, tako da se može reći da se za Badnji dan vezuje mnogo paganskih običaja punih simbolike kojima je crkva vremenom dala značenje. Većina rituala povezuje se sa porodičnim kultom ognjišta, pa tako vatra badnjaka, na primjer, simboliše toplinu porodice i vjere.

Skromno slavlje uz posnu trpezu

Praznik se, prema običaju, slavi skromno, uz posnu trpezu i pogaču česnicu sa novčićem. Na skromnost ove godine u božićnoj poslanici podsjetio je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije.

- Draga deco duhovna, rođenje Hristovo je oduvek i od svih poštovano i kao porodični praznik, praznik domaćeg ognjišta i njegove topline. Zato je pogrešno da se na Badnje veče, u predvečerje radosnog praznika, ne dočekuje Bogomladenac, koji je predvečni Bog i dete nas radi rođeno, u domaćoj atmosferi koja preko badnjaka, rasute slame i svega ostaloga podseća na skromnu pećinu u kojoj je on, najsmireniji među smirenima, rođen, povijen i u najobičnije jasle položen i da se umesto toga po ulicama i trgovima slavi na polupaganski način u polupijanoj atmosferi, naveo je patrijarh.

Pravoslavni vjernici koji poštuju julijanski kalendar Božić slave 7. januara. Božić se praznuje kao dan rođenja Isusa Hrista, sina Božijeg. Vjernici ovaj praznik slave u krugu porodice i on traje tri dana.

Zrak u Sarajevu jučer je bio "nezdrav", sa indeksom kvaliteta 173, dok mjerne stanice danas pokazuju indeks od 139, što znači da je zrak nešto bolji ali i dalje nezdrav za senzitivne grupe.

Kada je riječ o zagađenosti zraka na području Bosne i Hercegovine, na vrhu liste se nalazi Zenica čiji indeks kvaliteta iznosi 208 (vrlo nezdrav), a prate je Lukavica, Sarajevo, Ilijaš, Hadžići, Tuzla, Doboj, Visoko, Pale i Jajce, piše AA. 

Švicarski "IQAir" ima više od 10.000 mjernih stanica širom svijeta i prikazuje kvalitete zraka širom svijeta.

U toku zimske sezone u Sarajevu i pojedinim gradovima u BiH gotovo svakodnevno dolazi do prekoračenja dozvoljene koncentracije lebdećih čestica, a kao najveći uzročnici zagađenja navode se industrijska postrojenja, saobraćaj, spaljivanje otpada, te individualna ložišta.

Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo objavilo je da se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine produžava rad tramvajskog i autobuskog saobraćaja na relaciji Ilidža - Skenderija, te trolejbuskog saobraćaja u novogodišnjoj noći, od 17 sati do tri sata poslije ponoći. Produženo radno vrijeme biće i na autobuskim linijama iz Hrasnice, Vogošće i sa Dobrinje.

U tom periodu biće besplatan prevoz kod prevoznika GRAS i Centrotrans.

Radi javnog dočeka Nove godine u Titovoj ulici i izmjene režima saobraćaja, autobusi će se okretati na okretaljci Skenderija i red vožnje će biti prilagođen novogodišnjem programu ispred Vječne vatre.

Izmjene saobraćaja u Sarajevu počele su 28. decembra, a trajaće do 2. januara 2023. godine, a odnose se na izmjene u ulicama Maršala Tita, Mula Mustafe Bašeskije, Kaptol, Ćemaluša, Kulovića, Dalmatinska, Mehmeda Spahe, Pruščakova, Alije Isakovića, Šenoina, Trampina i Radićeva, piše AA. 

U nedjelju, ponedjeljak i utorak javni gradski prevoz odvijaće se prema prazničnom odnosno nedjeljnom redu vožnje na svim vidovima prevoza.

U Banjaluci je zbog obilježavanja novogodišnjih praznika do 2. januara do 18 časova obustavljen saobraćaj u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, od Banskog dvora do Ulice Marije Bursać.

U gradu na Vrbasu u toku novogodišnje noći između 31. decembra i 1. januara, kao i u noći između 1. i 2. januara, biće organizovan besplatan prevoz putnika na određenom broju linija javnog gradskog prevoza, a u pitanju su linije Mađir - Ortopedija - Nova bolnica, Centar - Vrbanja -Zeleni Vir, Autobuska stanica - Lauš - Saračica, Obilićevo (okretište u Krfskoj ulici) - Kuljani, Starčevica - Centar - Starčevica i Šargovac -Centar - Šargovac. Besplatan prevoz na ovim linijama će saobraćati na svakih 60 minuta u periodu od 23.00 časa do dva časa poslije ponoći.

Zbog organizovanog dočeka Nove godine u centru Beograda 31. decembra od 17 časova doći će do izmjena u trasama brojnih linija gradskog saobraćaja, a centralne gradske ulice biće zatvorene za saobraćaj. Doček Nove godine organizovan je i na Sava promenadi, tako da će i u tom dijelu grada doći do zatvaranja pojedinih ulica i izmjena u radu linija gradskog prevoza.

Tokom održavanja manifestacije "Gradski doček Nove 2023. godine" na platou ispred Doma Narodne skupštine Republike Srbije, u subotu 31. decembra od 17 časova do 1. januara do 3 sata poslije ponoći, za saobraćaj će biti zatvorene saobraćajnice: Bulevar kralja Aleksandra (na dijelu između ulica Resavske i Takovske), Trg Nikole Pašića (do Terazija), Dečanska (od Trga Nikole Pašića do Terazijskog tunela), kao i ulice Kneza Miloša i Takovska (na dijelu od ulice Kralja Milana do Kosovske ulice).

Most Gazela će od 23.58 do 7 minuta nakon ponoći biti zatvoren za saobraćaj zbog vatrometa i lasersko-muzičkog programa, a Stari savski most biće zatvoren za saobraćaj od 23:30.

U Zagrebu zbog uobičajeno veće potražnje, zagrebačka Uspinjača će svakodnevno prevoziti sve do ponoći do 7. januara. Najavljeno je i da će zbog proslave Nove godine na Trgu bana Jelačića doći do preusmjeravanja tramvajskih linija.

Ulazak Republike Hrvatske od 1. januara u Schengen će imati implikacije i na Bosnu i Hercegovinu, naveli su za AA iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

"S obzirom da graničimo s Hrvatskom, naši izvoznici će biti suočeni sa strožijim mjerama, kako u putničkom tako i u teretnom saobraćaju, što će vjerovatno izazvati veće gužve na graničnim prijelazima", navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Podsjećaju da schengenski prostor po mnogo čemu funkcionira kao teritorija jedne države – bez unutrašnjih graničnih kontrola.

"Bosna i Hercegovina s Republikom Hrvatskom u međunarodnom cestovnom prometu roba ima 17 graničnih prijelaza od kojih, posebne statuse imaju Gradiška i Bijača, na kojima imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji se mogu koristiti za sve vrste roba i na kojima su prisutni svi neophodni inspekcijski organi za pregled roba biljnog i životinjskog porijekla, živih životinja i sl. Dakle, na samo dva granična prijelaza za međunarodni transport mogu se uvoziti sve vrsta roba u EU", naglašavaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Gužve se, navode, posebno odnose na transport lako kvarljive robe koja zahtijeva fitosanitarnu inspekciju te je neophodno u budućem periodu težiti otvaranju dodatnih prijelaza kako bi se smanjilo čekanje.

"Sada su dva prijelaza, a mi insistiramo da dobijemo barem još jedan, treći. Razlog tome je činjenica da u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15 sati. To u praksi znači da morate čekati do sutra ujutro, ako recimo u 16 sati dođete na granični prijelaz. Jedan od prijedloga ide u smijeru da se uspostavi barem još jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata. Ovo je problem koji je prisutan u posljednjih nekoliko godina i samo će biti izraženiji ulaskom Hrvatske u Schengen, ukoliko ne dođe do unaprijeđenja", ističu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Isto tako, naglašavaju, ukoliko se ne omogući poseban tretman u pogledu boravka profesionalnih vozača u Schengen prostoru, već primjetan nedostatak vozača bi se mogao dodatno pojačati, piše AA. 

"Povećat će se vrijeme boravka vozača u Schengen zoni, a dopušteni boravak je 90 dana u bilo kojem vremenskom razmaku od 180 dana. Ulaskom Hrvatske u prostor Schengena, građani Bosne i Hercegovine neće osjetiti posljedice u smislu dodatnog poskupljenja ili nestašice proizvoda koji se uvoze iz Hrvatske. Pozitivan efekat se ogleda u tome što ulaskom Hrvatske u Schengen, prestaju kontrole na hrvatsko-slovenačkoj granici, a time i česti zastoji koji trenutno postoje i na tim graničnim prijelazima", ističu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Vanjskotrgovinska komora BiH je stoga pokretala niz inicijativa prema nadležnim institucijama, a na zahtjev udruženja prijevoznika VTK/STK BiH, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je dostavilo informaciju Vijeću ministara BiH o ovoj problematici, čije očitovanje i djelovanje se očekuje.

Također, na rješavanju problema vezanih za izvoz lakokvarljive robe, konstantno radi i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH s nadležnim organima Republike Hrvatske.

Prema trenutnim podacima popisa i statističkih institucija, najveći gubitak stanovništva dogodio se u Bosni i Hercegovini, gdje živi četvrtina manje ljudi nego početkom rata, prenose Nezavisne, pisanje Politike. 

Kada je riječ o Hrvatskoj, ta zemlja izgubila je petinu svog stanovništva od 1992. godine, a stručnjaci ističu da u prosjeku 180 ljudi napusti zemlju svaki dan. 

Sadašnja populacija Srbije smanjena je za milion u odnosu na 1991. godinu, dok su Sjeverna Makedonija i Kosovo izgubili 10 posto stanovništva.

S druge strane, podaci u Sloveniji su pokazali da se stanovništvo zemlje povećalo za 7 posto u odnosu na 1991. zahvaljujući imigraciji iz susjednih zemalja.

Konstatovano je da su stope smrtnosti u zemljama bivše Jugoslavije, koje su izgubile stanovništvo uglavnom iz ekonomskih razloga, bile veće od stope nataliteta.

Prema pisanju Nezavisnih, ističe se da je razlog za upozorenje činjenica da se broj ilegalnih migranata na zapadnobalkanskoj ruti ove godine utrostručio u odnosu na prethodnu godinu, popevši se na 130.000 registrovanih prelazaka. 

Sa tim vezi, Srbija je informisala Evropsku komisiju da će početi sa uvođenjem viza za državljane Burundija i Tunisa. Sa druge strane u Bosni i Hercegovini je NSRS prošle godine vetom blokirala sporazume sa Evropskom graničnom službom Frontex o menadžemntu granica. Osim toga, iako je izražena volja za saradnju sa EU,  BiH nije usvojila ni akcioni plan za suzbijanje migracija, koji je predviđen Strategijom 2019-2023. godine. 

Prema pisanjima CNN-a, prenosi N1, Kina tajne policijske stanice u zemljama Evrope koristi kako bi ušla u trag svojim građanima i protivnicima režima. 

Nakon pisanja medija hrvatske vlasti su izjavile da nisu upoznate sa nelegitimnim djelovanjem kineske policije u toj zemlji.

Zbog sve većeg broja kineskih radnika i turista u Srbiji, sa srpskom policijom u Beogradu prethodnih godina snimana je policija upućena iz Kine da "pomaže srpskoj policiji".

Sa druge strane Srbija, koja ima strateške odnose sa Kinom, po tom pitanju se nije oglašavala, dok su mađarski zvaničnici tvrde da kineske policijske stanice u inostranstvu pružaju pomoć kineskim građanima.   

U saopćenju udruženja navodi se da su prostorije udruženja iznajmljene bez znanja o sadržaju aktivnosti.

- 22. oktobra 2022. godine, u naše prostorije došla je jedna osoba s namjerom da iznajmi na dan prostorije Udruženja navijača kluba Fenerbahce u Gelsenkirchenu. Sala Udruženja iznajmljivana je i ranije različitim udruženjima i ljudima koji su  izrazili želju da u njoj održe neke društvene aktivnosti. Osobu koja je željela iznajmiti prostorije 24. oktobra upitali smo, kao što je uobičajeno, za šta će koristiti prostor. Rekla nam je da je riječ o sastanku društvenog karaktera, nije ni na koji način spomenuta projekcija ovog ružnog filma, navodi se u saopćenju.

Iz Udruženja su poručili da i danas osjećaju duboku bol zbog genocida u Srebrenici koji su srpski nacionalisti počinili nad Bošnjacima, osuđujući svaku vrstu nacionalizma.

- Žao nam je što smo nesvjesno povrijedili Bošnjake. Izvinjavamo se bošnjačkom narodu i želimo napomenuti da će milioni navijača Fenerbahcea, zauvijek biti uz Bošnjake koji se opravdano bore za svoja prava, ističe se u saopćenju.

Balkan News

"Danas su poslani pozivi za sastanak koje su potpisali predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel i češki premijer Petr Fiala", rekao je zvaničnik u četvrtak tražeći da ostane anoniman.

Lideri evropske dvadesetsedmerice, kao i 17 evropskih zemalja će se sastati u glavnom gradu Češke Pragu 6. oktobra.

Pored lidera država članica EU-a, pozvani su čelnici zapadnobalkanske šestorke (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija), zatim Velike Britanije, Norveške, Švedske, Ukrajine, Moldavije, Islanda, Gruzije, Turkiye, Armenije, Azerbejdžana i Lihtenštajna.

Evropska politička zajednica je platforma za političku koordinaciju evropskih zemalja širom kontinenta, sa ciljem da "okupi lidere evropskih država na ravnopravnoj osnovi i u duhu jedinstva, idealno jednom ili dva puta godišnje", pojasnio je zvaničnik, prenosi AA.

Svi lideri će učestvovati na uvodnoj sesiji i završnoj večeri, održati bilateralne razgovore i učestvovati u manjim grupama na okruglim stolovima o različitim temama kao što su bezbjednost, energija, klima, mobilnost i ekonomija.

Lideri EU-a će sutradan održati neformalni samit.

Domaćin događaja će biti Vlada Češke, koja je u julu preuzela rotirajuće predsjedavanje Vijećem Evropske unije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je u maju da se uspostavi Evropska politička zajednica uz učešće zemalja EU-a i susjeda kako bi se riješili zajednički politički i sigurnosni izazovi.

"Aktivnosti policijskih agencija usmjerene su prema više osoba među kojima su ranije osuđivane osobe za neovlašteni promet opojnih droga, a zbog koruptivnog postupanja lišen je slobode i dugogodišnji djelatnik policijskih agencija SIPA i DKPT BiH", saopćeno je iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine, prenosi AA.

Uporedo sa lišenjima slobode vrše se pretresi na više lokacija. U okviru predmeta ostvarena je značajna međunarodna saradnja u prikupljanju dokaza o osumnjičenima u ovom predmetu.

Nakon lišenja slobode i policijskog zadržavanja, osumnjičeni će biti dovedeni postupajućem tužitelju, koji će ispitati osumnjičene, te donijeti odluku o daljim aktivnostima Tužilaštva BiH i partnerskih policijskih agencija.

On je kazao da su neki u političkoj ofanzivi prema Srbiji i da je njegov posao da sačuva zemlju.

Prema pisanju Tanjuga, srbijanski predsjednik je napomenuo da će u UN-u govoriti o kršenju međunarodnog prava po pitanju Kosova što će uzrokovati dodatni pritisak na Srbiju.

Istakao je da će i prihvatanje i neprihvatanje članstva Kosova u UN imati posljedice dodavši da ako se prihvati članstvo, Kosovo više neće moći da se izbaci iz UN-a, a ukoliko se ne prihvati, Srbija će biti izolovana.

Govoreći o prijedlogu za rješavanje kosovskog problema koji se pojavio u albanskim medijima, a prema kome bi Beograd u roku od 10 godina trebao da prizna Kosovo, dok bi Priština odmah dobila stolicu u UN Vučić je rekao da mu je Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajcak ponudio papir koji je on odbio primiti.

Vučić je govorio i o predstojećem izazovnom periodu te je napomenuo da od predsjednika Turkiye Recepa Tayyipa Erdogana očekuje važnu vijest o električnoj energiji.

- Čekam da nam javi da li će nam prepustiti dio struje što smo dogovorili sa (predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom) Aliyevim, da li mogu da nam tih 100 megavata instalisane snage propuštaju kroz transmiterski sistem, rekao je Vučić.

Osvrnuo se i na napad na pripadnike policije tokom Europridea, ističući da će oni koji su napali policajce i narušavali javni moral odgovarati krivično i prekršajno.

Balkan News

Direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus ranije ovog mjeseca je kazao da svijet nikada nije bio u boljoj situaciji da okonča pandemiju COVID-a 19.

Govoreći za RUV Televiziju, Kluge je rekao da se slaže sa Ghebreyesusovim izjavama.

"Ako se ne pojavi nova varijanta, pandemija bi uskoro mogla završiti. Trebalo bi da se nadamo ovome", rekao je Kluge, prenosi AA.

Smatra da je konstantno praćenje također važno za brzu identifikaciju novih varijanti.

Apeluje na sve da prime novu dozu vakcine protiv COVID-19 prije zime. 

"Nikada nismo bili u boljoj poziciji da okončamo pandemiju. Vidimo kraj, ali nismo tamo", rekao je ranije Ghebreyesus.

Braneći stav da je cilj postignut u borbi protiv COVID-19, Ghebreyesus je rekao: "Najgora stvar koju možemo učiniti u ovoj situaciji je da stanemo".

Sastanak dvojice lidera održan je iza zatvorenih vrata na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju (SCO).

Nije objavljeno više detalja, ali se ranije najavljivalo da će Erdogan i Putin razgovarati o istorijskom sporazumu o izvozu žitarica koji su ovog jula potpisali Ujedinjeni narodi, Turkiye, Rusija i Ukrajina.

Ranije je Erdogan kazao da Turkiye želi da se na isti način nastave isporuke žitarica iz Rusije, poput ukrajinskog izvoza.

U Samarkandu, u Uzbekistanu, jutros je počeo 22. sastanak predsjednika država Šangajske organizacije za saradnju (SCO).

Samit je počeo u kongresnom centru u Samarkandu, a domaćin je predsjednik Uzbekistana Shavkat Mirziyoyev.

Sastanku prisustvuju čelnici država članica među kojima su predsjednik Rusije Vladimir Putin, Kine Xi Jinping, Kazahstana Kassym-Jomart Tokayev, Kirgistana Sadyr Zhaparov, Tadžikistana Emomali Rahmon, premijer Pakistana Shehbaz Sharif i premijer Indije Narendra Modi.

Susretu prisustvuju i čelnici država posmatrača, predsjednik Bjelorusije Aleksandr Lukašenko, predsjednik Mongolije Ukhnaagiin Khurelsukh, predsjednik Irana Ebrahim Raisi, a pozvani su i predsjednici Turkiye Recep Tayyip Erdogan, Turkmenistana Serdar Berdimuhammedov i Azerbejdžana Ilham Aliyev.

Očekuje se da će lideri razgovarati o aktivnostima organizacije, povećanju obima trgovine, jačanju saradnje, inovacijama, logistici, medicini, industriji i tome slično.

Očekuje se i da će biti usvojeno oko 30 dokumenata koji se odnose na zajedničke projekte i aktivnosti.

Izvor: AA

Ona je u intervjuu za Reuters navela da je Srbija u istom periodu prošle godine potrošila 1,65 milijardi eura na uvoz gasa i električne energije.

"Za električnu energiju, za dodatne količine gasa i određenu količinu nafte, do kraja marta ćemo morati sigurno da potrošimo oko tri milijarde eura", kazala je Mihajlović.

Ističući da će veći dio novca biti potrošen na uvoz struje, čime će se pokriti petina potreba Srbije, Mihajlović je napomenula da je Elektroprivreda Srbije (EPS) sklopila dogovor sa Azerbejdžanom o kupovini 2,6 hiljada megavata (MW) struje i da Srbija sada razgovara sa Turkiye o prenosu te električne energije.

Ministrica energetike je izjavila da se razgovara i o dodatnom uvozu struje iz Mađarske, dodavši da Srbija planira da uveze dodatnih 2,5 miliona tona uglja iz Grčke, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Rumunije.

Balkan News

Na društvenoj mreži Twitter napisala je da su vidjeli medijske izvještaje o hospitalizaciji Ratka Mladića u Hagu zbog naglog pogoršanja njegovog zdravlja.

"Smatramo da bi bila ispravna odluka da Rezidualni mehanizam oslobodi Ratka Mladića iz humanitarnih razloga", napisala je Zakharova, prenosi AA.

Ratni zločinac Ratko Mladić koji je 2017. godine osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu zbog genocida i ratnog zločina u Bosni i Hercegovini zbog upale pluća prevezen je ranije ovog mjeseca u bolnicu u Hagu, u kojem izvršava zatvorsku kaznu.

Ratko Mladić, komandant nekadašnje Vojske Republike Srpske, 2017. godine osuđen je na doživotnu kaznu, na koju je uložio žalbu. U junu 2021. godine pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina u Bosni i Hercegovini.

Iz Ureda glasnogovornika Evropske komisije odgovoreno je na pitanje novinara AA o smrti šestoro imigranata, uključujući dvije bebe, troje djece i jednu ženu, među brojnim neregularnim migrantima koje su potisnuli grčke snage u Egejskom moru.

Izražavajući žaljenje zbog gubitka života, iz Ureda glasnogovornika EU-a poručeno je: "Podsjećamo na važnost poduzimanja svih mjera za sprečavanje takvih tragedija, kao u ovom incidentu o kojem je izvijestila Turska."

"Evropska komisija više puta je pozvala države članice i sve međunarodne aktere uključene u operacije potrage i spašavanja da djeluju brzo i koordinirano te da što prije poštuju zakone koji se odnose na sigurnost onih koji traže pomoć na moru. Evropska komisija očekuje od nacionalnih vlasti da istraže sve optužbe kako bi se utvrdile činjenice", dodano je, prenosi AA.

Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) također je reagirao na smrt šest neregularnih migranata koje su grčke sigurnosne snage potisnule iz teritorijalnih voda.

Glasnogovornica UNHCR-a Shabia Mantoo je u odgovoru na pitanje novinara AA poručila: "Ovakvi gubici života su neprihvatljivi. Ponavljamo da treba hitno nastaviti s pravovremenim i učinkovitim naporima potrage i spašavanja u Sredozemnom moru uz inicijativu vlasti."

Ankara i globalne grupe za ljudska prava su u više navrata osudile grčku ilegalnu praksu vraćanja tražitelja azila u turske vode i uskraćivanja ulaska u Grčku, navodeći da se time krše humanitarne vrijednosti i međunarodno pravo ugrožavanjem života ranjivih migranata, uključujući žene i djecu.

Turkiye je ključna tranzitna tačka za tražioce azila koji žele da pređu u Evropu i započnu novi život, posebno za one koji bježe od rata i progona.

Tokom sastanka, Turković je iskazala većinsku podršku naroda i građana Bosne i Hercegovine borbi ukrajinskog naroda za slobodu, mir i teritorijalni integritet, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, prenosi AA.

Upoznala je sagovornike da se BiH, u skladu sa zakonom, strateškim dokumentima i međunarodnim obavezama priključila rezolucijama Evropske unije kojima se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu.

Također, bilo je govora o jačanju odnosa dvije države. Sastanak je održan na marginama susreta Konstituence Svjetske banke i MMF koji se danas održava u glavnom gradu BiH.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske donesena je odluka prema kojoj će INA u narednom periodu morati povećati proizvodnju prirodnog plina za 10 posto, a sav plin obavezna je prodati Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) koja će taj plin dalje distribuirati prema kućanstvima, bolnicama, vrtićima i drugim državnim i javnim institucijama.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović kazao je na sjednici Vlade RH kako će sav plin koji se proizvede u Hrvatskoj i ostajati u zemlji, s tim da će ova odluka Vlade RH biti na snazi za razdoblje od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. godine.

"Hrvatski plin hrvatskim građanima, hrvatskim poduzetnicima, hrvatskim poduzećima i hrvatskim institucijama", poručio je ministar Filipović, prenosi AA.

Riječ je o plinu za osiguranje svih eventualnih poremećaja u opskrbi kućanstava i poduzetništva.

Ministar Filipović je za danas najavio sastanak s predstavnicima mađarskog MOL-a, poduzeća koji je suvlasnik INA-e.

Zbog izuzetno velikih tržišnih poremećaja pojavio se nedostatak količina za potencijalnih 122.560 kućanstava s područja Grada Zagreba za koje je potrebno osigurati dodatnih 128 milijuna kubičnih metara plina.

Jutros je testiran na koronavirusa, s obzirom na to da je jučer razvio simptome bolesti, a danas ima i povišenu temperaturu. Nalaz je pozitivan.

Predsjedniku Vlade određena je mjera izolacije te će svoje obveze nastaviti obavljati od kuće, slijedeći sve upute liječnika i epidemiologa. Za sazivanje i predsjedanje sjednicama Vlade i potpisivanje akata Vlade ovlastio je potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda, piše AA.

S obzirom na to da se Plenković, kao i drugi članovi Vlade Hrvatske, vakcinisao protiv COVID-19, podsjećaju da vakcina ne štiti u potpunosti od mogućnosti zaraze, no pruža zaštitu od težih oblika bolesti.

Članovi Vlade i saradnici koji su bili u bliskom kontaktu s predsjednikom Vlade poštovat će preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo oko postupanja s bliskim kontaktima zaraženih koronavirusom, što podrazumijeva i nošenje zaštitne maske, samotestiranje te druge mjere opreza.

U saopćenju koje je na Twitteru objavila misija EU-a u Siriji izražena je podrška radu Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice.

Navodi se da se šef Delegacije EU-a u Siriji Dan Stoenescu sastao s visokim komesarom UN-a za izbjeglice Filippom Grandijem u Damasku u Siriji.

U saopćenju je navedeno da EU podržava rad UN-a po pitanju izbjeglica u Siriji, uključujući dobrovoljni povratak.

"Svi Sirijci imaju pravo da se vrate svojim domovima, ali uslovi za to još nisu ispunjeni. Ono što je prvo potrebno je stvaranje uslova za siguran, dobrovoljan i dostojanstven povratak izbjeglica i interno raseljenih lica, u skladu sa međunarodnim pravom", navodi se u saopćenju, prenosi AA.

Komanda obalne straže saopštila je da su dobili dojavu da se grupa neregularnih migranata nalazi u gumenom čamcu kod obala Dikilija, Seferihisara, Cesme i Karaburuna te su odmah poslali jedinice u ta područja.

Tom prilikom je spašeno i izvučeno na obalu ukupno 210 migranata, nakon čega su odvedeni u pokrajinske službe za migracije, prenosi AA.

Turkiye je jedna od glavnih ruta za migrante i tražitelje azila koji žele preći u Evropu, posebno nakon građanskog rata u Siriji koji je počeo 2011. godine.

U saopštenju se navodi će se i Parlament uključiti u napore da se ograniči potrošnja energije u zemlji.

Odlukom predsjedavajućeg Parlamenta Konstantinosa Tasoulasa, rasvjeta na fasadi zgrade biće potpuno ugašena, a koristiće se samo svjetla oko zgrade iz sigurnosnih razloga.

Uređenjem sistema grijanja, hlađenja i rasvjete zgrade, cilj je smanjiti potrošnju energije za 36 posto, piše AA.

Grčka je 7. septembra najavila niz mjera uštede radi smanjenja potrošnje energije u javnim institucijama za 10 posto.

Predsjednik Slovenije Pahor je na zajedničkog konferenciji za novinare s kopredsjedavajućim sastanka hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem izjavio da je 11. Samit bio uspješan, istakavši da je razgovor lidera bio konstruktivan i pristojan te da su lideri razgovarali o pitanjima koja ih povezuju, a ne razdvajaju.

"Ipak, trebamo razumjeti koje su razlike nepremostive u našim stanovištima. Ipak, to nije bilo tako dramatično da na kraju ne bismo mogli usvojiti određene zaključke. Deklaraciju nismo mogli usvojiti, u pripremama smo od nje već odustali, jer su na pripremama prevladavale razlike, ali na samoj konferenciji prevladala su zajednička stanovišta kako bismo mogli usvojiti zaključke", izjavio je Pahor, piše AA.

Nakon sastanka, lideri procesa u zaključcima su ponovno potvrdili važnost proširenja kao važno geopolitičko pitanje.

Pahor je dodao je da su pozvali ka ubrzanom proces integracija u EU u skladu s dobro poznatim uslovima za članstvo.

Lideri su u trećem zaključku pozvali na davanje statusa kandidata za BiH do kraja 2022. godine kao i ukidanje viznog režima za cijeli Zapadni Balkan.

"EU pozivamo da pomogne Zapadnom Balkanu u smanjivanju problema energetske krize i krize hrane. I na kraju potvrđujemo svoju posvećenost dijalogu kao jedinom načinu za rješavanje razlika i otvorenih pitanja u regiji", rekao je Pahor.

Odustajanje od deklaracije potvrdio je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, ali je istakao važnost šest zaključaka.

"To je najniži zajednički nazivnik, ali i dalje zajednički oko kojeg smo se mogli dogovoriti. Od deklaracije smo odustali", rekao je Milanović, dodavši da su zaključci usvojeni u teškim okolnostima po svijet, Evropu i region.

Govoreći o razlozima neusvajanja deklaracije, Milanović je rekao da ona nije usvojena, jer se Bosna i Hercegovina ne slaže s prijedlogom da se u dokumentu spomene konstitutivnost naroda u toj zemlji.

"Moj je prijedlog bio da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BiH. Meni, nama i mnogima se to čini kao minimum standarda, ali neke kolege iz BiH to nisu dali. Moja dužnost je bila da to predložim, ali to je odbijeno istog trena i to je to. Zaključili smo da na deklaraciju nećemo ni ići, našli smo nešto zajedničko", rekao je Milanović.

Milanović je potvrdio da na sastanku nije bilo riječi o priznavanju Kosova od Srbije.

"To bi bio put bez povratka. Sastanak bi prije završio nego počeo. Javno pozivam na priznanje Kosova onih koji to nisu učinili. To u ovom trenutku nije realno", rekao je Milanović.

Na sastanku na vrhu Procesa Brod-Brijuni, osim Pahora i Milanovića, učestvovali su i predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, predsjedavajući i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Sastanci na vrhu Procesa Brdo-Brijuni održavaju se već godinama na inicijativu Hrvatske i Slovenije kao članica Evropske unije i to s ciljem unapređenja međusobne saradnje zemalja u jugoistočnoj Evropi i ubrzavanja procesa evropskih integracija ostalih zemalja regije među kojima neke već pregovaraju o članstvu u Evropskoj uniji ili imaju status kandidata za članstvo u EU.
Inicijativa Procesa Brdo–Brijuni pokrenuta je 2010. kada su tadašnji slovenački i hrvatski premijeri Borut Pahor i Jadranka Kosor, nakon potpisivanja sporazuma o arbitraži između dvije zemlje, željeli da daju primjer liderima Zapadnog Balkana i podstaknu ih na rješavanje bilateralnih pitanja i povećanje tempa na evropskom putu.

Od 2013. godine sastanci u okviru Procesa Brdo-Brijuni se održavaju svake godine, a skupu lidera regije pridruživali su se i specijalni gosti među kojima su bili nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, bivši predsjednik Austrije Heinz Fischer, predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Poljske Andžej Duda, predsjednik Italije Sergio Mattarella, aktuelni predsjednik SAD-a, a tadašnji potpredsjednik Joseph Biden, te predstavnici evropskih institucija.

Na sastanku na vrhu Procesa Brod-Brijuni učestvuju predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, predsjedavajući i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Nakon zajedničke fotografije lidera Procesa Brdo-Brijuni počela je plenarna sjednica. Po završetku aktivnosti predviđena je konferencija za novinare.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Slovenije, sastanak lidera Brdo-Brijuni biće prilika da se sagleda trenutna situacija u regionu i da se pozovu članice i institucije EU da ubrzaju proces proširenja.

Najavljeno je da u fokusu sastanka na Brdu kod Kranja biti mir, stabilnost i razvoj Zapadnog Balkana te posljedice rata u Ukrajini po region.

Sastanci na vrhu Procesa Brdo-Brijuni održavaju se već godinama na inicijativu Hrvatske i Slovenije kao članica Evropske unije i to s ciljem unapređenja međusobne saradnje zemalja u jugoistočnoj Evropi i ubrzavanja procesa evropskih integracija ostalih zemalja regije među kojima neke već pregovaraju o članstvu u Evropskoj uniji ili imaju status kandidata za članstvo u EU.

Inicijativa Procesa Brdo–Brijuni pokrenuta je 2010. kada su tadašnji slovenački i hrvatski premijeri Borut Pahor i Jadranka Kosor, nakon potpisivanja sporazuma o arbitraži između dvije zemlje, željeli da daju primjer liderima Zapadnog Balkana i podstaknu ih na rješavanje bilateralnih pitanja i povećanje tempa na evropskom putu.

Od 2013. godine sastanci u okviru Procesa Brdo-Brijuni se održavaju svake godine, a skupu lidera regije pridruživali su se i specijalni gosti među kojima su bili nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, bivši predsjednik Austrije Heinz Fischer, predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Poljske Andžej Duda, predsjednik Italije Sergio Mattarella, aktuelni predsjednik SAD-a, a tadašnji potpredsjednik Joseph Biden, te predstavnici evropskih institucija.

Izvor: AA

Ruska novinska agencija TASS javila je kako je Mladić prevezen u bolnicu nakon što mu se pogoršalo zdravstveno stanje.

U objavljenoj vijesti je i izjava Darka Mladića, sina ratnog zločinca, koji je pričao ”da je njegov otac u bolnicu prevezen zbog upale pluća i poteškoća u vezi sa srcem”.

Istaknuto je kako je ”Mladić početkom augusta zaražen koronavirusom, a da je terapija koju u zatvoru dobija spora i nedovoljna”.

Ratko Mladić, komandant nekadašnje Vojske Republike Srpske, 2017. godine osuđen je na doživotnu kaznu, na koju je uložio žalbu. U junu 2021. godine pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina u Bosni i Hercegovini.

Izvor: AA

Županijski centar 112 Sisak zaprimio je sinoć u 21.31 sati dojavu o sudaru putničkog i teretnog vlaka koja se dogodila oko dva kilometra od postaje Rajić u Novskoj, prema Okučanima, izvijestio je MUP Hrvatske, piše AA. 

Putnički vlak koji prometuje na lokalnoj liniji Vinkovci – Novska, naletio je na zaustavljeni teretni vlak, pri čemu su vagoni putničkog vlaka iskočili s pruge.

Na mjesto nesreće upućene su ekipe hitne medicinske pomoći, vatrogasci, policija i ostale službe, a nešto iza ponoći na mjestu sudara stigli su i hrvatski premijer Andrej Plenković, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ostali visoki dužnosnici.

U svom sinoćnjem obraćanju medijima Andrej Plenković je ocijenio kako se radio o jednoj od težih željezničkih nesreća u Hrvatskoj. Potvrdio je da su smrtno stradale tri osobe, dok je 11 osoba ozlijeđeno, te dodao kako se možda ne radi o konačnim brojkama, koje će biti utvrđene nakon što se vagoni maknu s pruge.

Ozlijeđeni, koji su prema neslužbenim podacima zasad izvan životne opasnosti, prevezeni su u bolnice u Pakracu, Novoj Gradiški te u Slavonskom Brodu. Također, neslužbeno se doznaje kako su sve tri smrtno stradale osobe hrvatski državljani, dok među ozlijeđenima ima stranaca, mediji prenose kako je stradalo nekoliko državljana Irana.

Istraga je u tijeku, no prema medijskim navodima, putnički vlak nije se zaustavio na signalu stop, nakon čega je udario u teretni vlak koji je bio zaustavljen na pruzi zbog sanacije kvara.

Delegacije i ministri razgovarali su o odnosima dviju zemalja, o situaciji u BiH i regiji Zapadnog Balkana te o saradnji u okviru misije EUFOR-a Althea, u kojoj Švicarska učestvuje od njenog osnivanja 2004. godine.

"Ono što se dešava u BiH utiče i na regiju Zapadnog Balkana. Ono što se dešava u samoj regiji utiče i na Švicarsku, pa i cijelu Evropu", izjavila je Amherd na zajedničkoj konferenciji za novinare s bh. kolegom Podžićem.

Dodala je da je fokus njene današnje posjete BiH, a dan prije i Kosovu, trenutna sigurnosna situacija, perspektive u regiji i međunarodno unapređenje mira.

"Švicarska, kao i ostale zemlje, podržava Oružane snage BiH pri izgradnji kapaciteta. Naš cilj je pružanje korisnog i konkretnog doprinosa miru i stabilnosti", rekla je Amherd, prenosi AA.

Navela je da se posjeta BiH odvija u teškom vremenskom periodu i pod teškim okolnostima te je najavila da će se u toku dana sastati i s visokim predstavnikom međunarodne zajednice Christianom Schmidtom.

"Brutalni napad Rusije na Ukrajinu je uništio sigurnosni poredak Evrope. Ovaj rat također ima potencijal da dovede do destabilizacije i drugih zemalja regije. Zapadni Balkan je posebno izložen ovom riziku. Prisustvo misije EUFOR Althea i KFOR-a je stoga od posebnog značaja za stabilnost regije", rekla je švicarska ministrica, dodavši da će Švicarska nastaviti podržavati misiju EUFOR-a.

Podžić je izrazio švicarskoj ministrici zahvalnost na saradnji i sveobuhvatnoj podršci koju njena zemlja pruža BiH kroz upućivanje pripadnika Oružanih snaga Švicarske u misiju Althea.

"Ova posjeta dešava se u vremenu koje je turbulentno i vrlo izazovno za cijeli naš kontinent, koji karakteriše rat, odnosno agresija Ruske Federacije na Ukrajinu sa mogućnošću dalje eskalacije, izazivanja veće krize i to ne samo sigurnosne, već i energetske", rekao je Podžić.

Dodao je da je BiH opredjeljena da nastavi saradnju s EUFOR-om, kako u oblasti obuke i vježbi sa Oružanim snagama BiH, tako i na rješavanju viškova i upravljanja zalihama naoružanja, municije i minsko eksplozivnih sredstava i aktivnostima deminiranja.

Istakao je da je pred Bosnom i Hercegovinom važna odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o produžavanju mandata EUFOR-a, koji ističe u novembru.

"Mi se nadamo da stalne članice Vijeća sigurnosti neće upotrijebiti veto i da će misija Althea biti nastavljena. Mene ohrabruje da imam snažne poruke od ključnih ljudi u NATO-u da će se i za eventualne scenarije veta naći adekvatno rješenje za nastavak misije prisustva međunarodnih snaga u BiH", naglasio je državni ministar odbrane BiH.

Izrazio je nadu da će Švicarska nastaviti pružati pomoć BiH, kako u uspostavi visokih, demokratskih, profesionalnih standarda u reformi u upravljanju sigurnosnim sektorom, tako i u materijalnoj pomoći i opremanju Oružanih snaga BiH.

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uputio je telegram saučešća povodom smrti kraljice Elizabete II.

“U ime građana Republike Srbije i u svoje ime, upućujem iskreno i duboko saučešće povodom smrti kraljice Elizabete II. Njeno Veličanstvo je svojom nesebičnom javnom službom obeležilo modernu istoriju Ujedinjenog kraljevstva i sveta, dajući primer kako treba nositi vladarski autoritet i obavljati dužnosti i u najtežim vremenima. Kraljica Elizabeta II se sa svakim izazovom suočavala mudro, nenametljivo, ali odlučno, prevashodno vodeći računa o dobrobiti nacije, čime je stekla ogromnu naklonost kako svojih podanika, tako i brojnih poštovalaca širom sveta. Bila je oslonac svojoj porodici i celoj naciji, koja joj je bila privržena kroz generacije“, navodi se u telegramu, piše AA.

Porukom sućuti na Twitteru se oglasio i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

“Crna Gora dijeli tugu i bol zbog odlaska kraljice Elizabete II, čija višedecenijska vladavina ostaje jedan od najvrjednijih dijelova svjetskog istorijskog naslijeđa“, naveo je Đukanović.

Đukanović je u ime građana Crne Gore i u svoje ime uputio najiskrenije saučešće kraljevskoj porodici, Vladi i svim građanima Ujedinjenog Kraljevstva.

“Svojim likom i djelom obilježila je savremenu epohu i bila dio života ljudi svog rodnog Kraljevstva, kao i miliona poštovalaca širom svijeta“, naveo je Đukanović.

I predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković uputio je sličnu poruku sućuti.

“Njezino Veličanstvo kraljica Elizabeta II. naraštajima je bila izvor nadahnuća“, poručio je Plenković na Twitteru i izrazio sućut kraljevskoj obitelji i britanskoj naciji.

Britanska kraljica je umrla jučer nakon sedamdesetogodišnje vladavine.

“Njezino vodstvo i služenje naciji ostat će trajna ostavština“, poručio je Plenković.

Britanski monarh sa najdužim stažem kraljica Elizabeta II (96) umrla je jučer u Škotskoj, u Balmoralu.

Kraljica je zbog starosti imala problema sa pokretljivošću i zdravstvenim problemima posljednjih 12 mjeseci. Morala je otkazati mnoge angažmane zbog problema i po savjetu ljekara.

Kraljica Elizabeta II vladala je tokom sedam decenija u kojima je Velika Britanija promijenila ukupno 15 premijera, od Winstona Churchilla do aktuelne šefice vlade Liz Truss.

Kraljicu na tronu nasljeđuje njen najstariji sin Charles, princa od Velsa, koji ima epitet najdugovječnijeg britanskog prijestolonaslednika jer je najduže “čekao“ da se popne na prijestolje.

Buckinghamska palata je ranije danas saopćila da su ljekari zabrinuti za njeno zdravstveno stanje.

Britanska kraljica je u srijedu otkazala angažmane po savjetu ljekara nakon susreta s odlazećim premijerom Borisom Johnsonom i njegovom nasljednicom na toj funkciji Liz Truss koji je održan u kraljevskom dvorcu u Balmoralu, umjesto u Buckinghamskoj palati.

Njeno četvoro djece, princ Charles, princeza Anne, princ Andrew i princ Edward otputovali su u Balmoral nakon što su primili vijest o pogoršanom zdravstvenom stanju Kraljice.

Palata je saopćila da je u Balmoral stigao i kraljičin unuk, princ William, kao i princ Harry, koji je trebao prisustvovati ceremoniji dodjele WellChild nagrade je promijenio plan kako bi otputovao u Balmoral.

Kraljica Elizabeta II, rođena je 21. aprila 1926. godine. Prijestolje je preuzela 6. februara 1952. godine, smrću svog oca Georgea VI. koji je neplanirano postao kralj, nakon što se amidža Elizabete, Eduard VIII. odrekao prijestolja. Krunisana je 2. juna 1952. godine.

Elizabeta, koja je 2015. godine stekla titulu 'monarha s najdužim stažom u britanskoj povijesti', bila je prvi britanski monarh koji je doživio platinasti jubilej odnosno 70 godina na prijestolju.

Ona je bila i jedina članica kraljevske porodice koja je ušla u oružane snage. Elizabeta II je bila svjetska šefica države koja je najviše putovala, posjetila je više od 110 zemalja, ali nikada nije koristila pasoš jer ga nije imala.

Također, bila je jedina osoba kojoj je bilo dopušteno voziti bez vozačke dozvole u Velikoj Britaniji.

Neki međunarodni događaji od velike važnosti za vrijeme kraljicine vladavine uključuju Suesku krizu 1956., kubansku raketnu krizu 1962., Šestodnevni rat 1967., slijetanje na Mjesec 1969., Iransku revoluciju 1979., pad Berlinskog zida 1989., raspad Sovjetskog saveza 1991.,1992. Ugovor iz Maastrichta, genocid u Ruandi 1994., izbor Nelsona Mandele za predsjednika 1994., genocid u Srebrenici 1995., napadi 11. septembra 2001. i pandemiju koronavirusa 2020.

Kada je Elizabeta II sjela na prijestolje 1952., predsjednik SSSR-a bio je Josip Staljin, a SAD je bio pod vodstvom predsjednika Harryja Trumana.

Za vrijeme koje je provela na prijestolju, Velika Britanija je promijenila 14 premijera, od Winstona Churchilla do Borisa Johnsona.

Bila je šef države u 15 zemalja Commonwealtha, uključujući Australiju, Kanadu, Novi Zeland, Antiguu i Barbudu, Bahame, Belize, Grenadu, Jamajku, Papuu Novu Gvineju, Svetu Luciju, Solomonske otoke, St. Kitts i Nevis, te St Vincent i Grenadini i države izvan Commonwealtha Gibraltar, Falklandski otoci, Bermuda i Kajmanski otoci. 

Balkan News

"Vlada FBiH će Vijeću ministara Bosne i Hercegovine uputiti inicijativu da zaduži Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da, u što kraćem roku, a ne kasnije od 15 dana od njenog usvajanja, pripremi i uputi Vijeću ministara BiH na razmatranje i odlučivanje odgovarajuću odluku kojom bi do 31. decembra 2022. godine bilo produženo važenje odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta iz BiH, u kojoj je zabrana izvoza bila određena i za drvene brikete", saopšteno je iz Vlade FBiH, prenosi AA.

Također, u inicijativi je navedeno da Vlada FBiH smatra da je neophodno produžiti važenje ove odluke, jer sezona grijanja počinje od oktobra i sasvim je izvjesno očekivati drastičan porast potražnje za ovim proizvodima. Produženje važenja odluke je u funkciji zaštite interesa građana, fizičkih i pravnih osoba, kao i javnih ustanova u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite koji koriste ovu vrstu energenta.

"Imajući to u vidu, u predstojećoj sezoni grijanja bi produženjem važenja odluke do 31. decembra 2022. godine bilo osigurano uredno snabdijevanje ogrjevnim drvetom i peletom, ali i ekonomski održivo poslovanje proizvođača, uz socijalnu osjetljivost i društvenu odgovornost primjerenu ekonomskoj realnosti u BiH", istakli su iz Vlade FBiH.

"Očekujemo da će broj turista iz Srbije koji će ove godine posjetiti našu zemlju prvi put premašiti 300 hiljada te oboriti dosadašnji rekord", rekao je Erdogan u obraćanju na Poslovnom forumu Turkiye - Srbija održanom u Beogradu, glavnom gradu Srbije.

Tokom Erdoganove posjete, njegove druge stanice na balkanskoj turneji, Turkiye i Srbija potpisale su sedam sporazuma u oblastima kao što su ekonomija, industrija i tehnologija, uključujući protokol koji omogućava putovanje bez pasoša za državljane obje strane.

Erdogan je kazao da će sporazum pomoći da se bilateralni odnosi Turkiye i Srbije podignu na još viši nivo.

"Naše investicije u Srbiji su porasle u posljednjoj deceniji, s milion dolara na 400 miliona dolara. Broj naših kompanija u Srbiji sada je veći od 1.300", rekao je turski predsjednik, prenosi AA.

Dodao je da turske kompanije u Srbiji imaju obim poslovanja od oko 847 miliona dolara, s ukupno 50 projekata u različitim regionima.

Erdogan je kazao da su vrata Turkiye otvorena poduzetnicima iz Srbije koji će investirati u tu zemlju.

Napomenuo je također da Turkiye vidi Srbiju kao ključnu zemlju za mir i stabilnost u regiji Balkana.

Predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan sinoć je doputovao u posjetu Srbiji gdje se danas sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Erdogan je regionalnu turneju započeo jučerašnjom posjetom Bosni i Hercegovini.

Posljednja stanica šire regionalne turneje biće Hrvatska. Erdogan će u četvrtak u Zagrebu održati sastanke s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem te premijerom Andrejom Plenkovićem.

Predsjednik Turkiye će otvoriti i Islamski kulturni centar u Sisku, koji je izgrađen uz podršku Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA). Predviđen je poslovni forum i u Hrvatskoj.

Erdogan je današnji sastanak s Vučićem, kao i sastanak delegacija dvije zemlje, ocijenio veoma korisnim te naglasio da su razmatrani koraci koji mogu biti preduzeti u narednom periodu.

Turski predsjednik Erdogan je kazao da su na današnjim sastancima razmijenjena mišljenja o brojnim regionalnim i međunarodnim temama, na čelu sa situacijom u Bosni i Hercegovini.

Erdogan je odnose Srbije i Turkiye ocijenio izvrsnim kazavši da se oni svakodnevno razvijaju.

Predsjednik Turkiye je kazao kako će protokol u vezi s putovanjima samo s ličnim kartama podići odnose dvije zemlje na još viši nivo.

Erdogan je kazao da će ovaj korak povećati broj međusobnih turističkih posjeta, ali i olakšati putovanja privrednika.

On je podsjetio da je u vezi s putovanjima s ličnim kartama prvi korak učinjen i s Bosnom i Hercegovinom.

Predsjednik Erdogan je kazao i da je obim trgovinske razmjene Turkiye i Srbije prošle godine povećan za oko 33 posto te da je put Novi Pazar - Tutin djelo vizionarskog pristupa srbijanskog predsjednika Vučića.

Podsjetivši da je Turska agencija za saradnju i koordinaciju TIKA u Srbiji realizirala više od 50 projekata, Erdogan je najavio skori početak restauracije Bajrakli džamije u Beogradu, koja predstavlja zajedničko historijsko i kulturno naslijeđe.

"Tokom razgovora smo ponovo ukazali na značaj koji pridajemo stabilnosti i blagostanju Balkana. Dogovor između Srbije i Kosova u vezi s prelaskom granice s ličnom dokumentima, dočekali smo sa zadovoljstvom. Nadamo se će sva druga pitanja u najkraćem periodu biti riješena putem dijaloga. Uvijek smo iskreno podržavali rješavanje problema dijalogom, i tako ćemo i nastaviti", rekao je Erdogan, prenosi AA.

Erdogan je izrazio spremnost da u formatu oko kojeg se usaglase strane, uraditi sve u njihovoj moći da organizuje razgovore s ciljem prevazilaženja problema u BiH.

Odgovarajući na pitanja novinara u vezi s posljednjim napetostima između Srbije i Kosova, Erdogan je kazao kako sada situacija ide u pozitivnom smjeru te dodao kako se nada da će svi problemi biti prevaziđeni putem dijaloga, jer "Balkan više ne može podnijeti ovakve teške situacije".

Govoreći o ratu u Ukrajini, Erdogan je kazao kako je Turkiye uvijek vodila uravnoteženu politiku u vezi s ovim pitanjem.

"Tako ćemo i nastaviti. Hoću otvoreno da kažem da ne smatram ispravnim pristup Zapada. Rat u Ukrajini nema pobjednika, ali ima mnogo gubitnika, ljudi umiru svakodnevno. Nije izgledno da će se uskoro završiti. Oni koji Rusiju shvataju olako griješe, sada svi razmišlaju o tome kako će prevazići zimu", rekao je Erdogan.

Kako je istakao Mitrović usaglašavanjem koridora otklonjene su sve prepreke za realizaciju važnih kapitalnih projekata koji se odvijaju intenzivno, prije svega na relaciji autoceste iz pravca Banja Luke ka Bijeljini.

“Ovo je izuzetno važno jer autoceste povezuju entitete i BiH sa zemljama Zapadnog Balkana, ali istovremeno i sa Evropskom unijom. Autocesta koja prolazi kroz Brčko prema Banjoj Luci i Sarajevu, donijet će jednu novu dimenziju te novu poziciju i mogućnost da distrikt ima još bolju poziciju za strane, ali i domaće ulagače”, naglašava Mitrović, prenosi AA.

Novalić je istakao da nakon koridora 5c vlast na čijem se čelu nalazi sada dio svog potencijala i sposobnosti prebacuje na cestu koja se tiče poteza između Tuzle i Brčko distrikta, što je pak dio znatno šireg koridora koji će povezivati Sarajevo i Beograd.

“U tehničko-tehnološkom smislu ovo je veliki korak naprijed. Vlada Federacije BiH to projektuje od januara i važno joj je gdje se konektivne tačke nalaze južno na ulazu u Brčko i sjeverno prema Orašju“, kazao je Novalić.

Ćorić je naglasio da je pored koridora budućih autocesta danas usaglašen i koridor budućeg gasovoda koji će voditi kroz Brčko.

Kako je istakao gradonačelnik Kadrić Skupština Brčko distrikta povjerila je Zavodu za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta izmjene prostornog plana, kojim će definisati trase autocesta i izradu zvaničnog prijedloga rješenja, a koji je u skladu s propisima struke ponudio rješenje koje ne skrnavi naseljena mjesta te će nakon javne rasprave biti upućen u skupštinsku proceduru.

Današnjem usaglašavanju koridora prisustvovao je i supervizor za Brčko Jonathan Mennuti koji je projekt ocijenio od velikog značaja za cijeli brčanski region, ali i šire.

Prema preliminarnim podacima, nije bilo smrtno stradalih, ali je povrijeđeno osmero djece i četiri odrasle osobe, od kojih neki teže, saopćeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova, objavio je Euronews Bugarska.

Na lice mjesta stigla su dva vozila hitne pomoći, vatrogasna jedinica i nekoliko policijskih vozila. Svi putnici su državljani Srbije, piše AA.

Vraćali su se iz Sunčevog brega s festivala u Nesebru. Nesreća se dogodila 216 kilometara u pravcu Sofije, kod Stare Zagore. U autobusu je bilo 48 ljudi.

Nesreća se dogodila nešto poslije 20 sati. Prema izjavama očevidaca, autobus je iznenada skrenuo udesno i sletio u jarak. U nesreći nije učestvovalo drugo vozilo.

Ljudi s privatnim automobilima zaustavljeni na autoputu pružili su prvu pomoć žrtvama.

"Bio je doktor koji je mnogo pomogao i rekao kome šta da radi. Trebalo bi da naprave spomenik ovom čovjeku", rekao je jedan očevidac.

Na autoputu u pravcu Sofije nastala je kolona duga oko 20 kilometara.

Povrijeđeni su prebačeni u bolnicu u Staroj Zagori.

Za crnogorski portal generalni sekretar NATO-a, je kazao kako se politički dijalog Alijanse sa Srbijom ispoljava na različite načine poput "kontakata sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem ali i drugim političkim liderima te regularne interakcije sa drugim srbijanskim kolegama koje vodi njegov zamjenik pomoćnika za politička pitanja i bezbjedonosnu politiku i šef NATO vojne kancelarije za vezu u Beogradu".

- Takođe, uključuje dobro uspostavljene odnose između komandanta KFOR i srpskog načelnika generalštaba, rekao je Stoltenberg te dodao da takvi odnosi omogućavaju konstruktivni duh i uzajamno poštovanje. 

Stoltenberg se u intervjuu osvrnuo i na Bosnu i Hercegovinu ističući da je „prešla dalek put od konflikata iz 1990. godina".

- Nažalost, tenzije ostaju visoke, sa retorikom koja doprinosi podjelama, obustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju njenog napretka, kazao je Stoltenberg.

Ističući da će NATO nastaviti da promoviše stabilnost, sigurnost i saradnju u regionu kroz partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom, Stoltenberg je kazao da NATO održava politikči dijalog na visokom nivou sa Bosnom i Hercegovinom.

- U maju sam se u Briselu susreo sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem Ministar odbrane BiH pridružio se našim diskusijama na Samitu u Madridu a nedavno je BiH posjetio predsjedavajući Vojnog komiteta NATO, admiral Rob Bauer.  Štaviše, kao što su se lideri NATO dogovorili u Madridu, spremni smo da pojačamo političku i praktičnu podršku partnerima koji se nalaze pod rizikom od ruske agresije, uključujući i BiH, kazao je Stoltenberg.

Upitan da li je zabrinut za dugoročnu stabilnost na Kosovu, nakon tenzija na sjeveru, Stoltenberg je kazao kako je“ razgovarao sa političkim rukovodstvom u Prištini i Beogradu oko tenzija“.

- Sve strane moraju ostati mirne, izbjegavati jednostrane akcije i konstruktivno se angažovati u dijalogu uz posredovanje Evropske unije. U skladu sa svojim mandatom UN, misija KFOR blisko prati situaciju i spremna je da intervenište ukoliko stabilnost bude ugrožena. Naša misija posvećena je osiguravanju sigurnog i bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu. NATO nastavlja da u potpunosti podržava dijalog uz posredovanje EU i pozivamo sve strane da nastave pregovore. To je ključno za regionalni mir i bezbjednost, naglasio je Stoltenberg za Vijesti.me, gdje možete pročitati cijeli intervju. 

Prema podacima Global Firepower-a, na samom vrhu je SAD, zatim Rusija, Kina, Indija a među prvih deset najjačih našle su se Japan, Južna Koreja, Francuska, Velika Britanija, Pakistan i Brazil.

Republika Turkiye se po vojnoj moći nalazi na 13.mjestu sa naglaskom da njena vojna moć i dalje raste. 

Kada je riječ o zemljama Zapadnog Balkana na vodećoj poziciji je Srbija i zauzima 61. mjesto. Ističe se da Srbija ima 25.000 aktivnih vojnika, više od 20 ratnih aviona i više od 300 tenkova.

Odmah iza Srbije, na 62. Poziciji nalazi se Hrvatska, zatim Slovenija na 86. mjestu.

Albanija se nalazi na 115. mjestu dok je Bosna i Hercegovina na 123. mjestu. Crna Gora na 132.  a Sjeverna Makedonija se nalazi tri pozicije iza Crne Gore i to na 135. poziciji po vojnoj moći. Kosovo je na 140. Mjestu od ukupno 142 zemlje.

Dvojica sagovornika saglasili su se da je neophodan nastavak dijaloga Beograda i Prištine, te da su mir i stabilnost od krucijalne važnosti, ne samo za Srbiju i region, već i za sve one koji na Kosovu žive.

- Vučić je tokom razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a iznio poziciju Srbije po pitanju izuzetno teške situacije na Kosovu i Metohiji i upoznao ga sa aktivnostima Prištine koje unose dodatni strah i nemir kod građana srpske nacionalnosti, navodi se u saopštenju iz Vučićevog kabineta, prenosi AA.

Također navodi se da je Vučić još jednom naglasio da Srbija ni jednim jedinim potezom nije prekršila ni Briselski sporazum, ni Rezoluciju 1244, kao što nije na bilo koji način ugrozila očuvanje mira, već da nastavlja da se ponaša odgovorno i ozbiljno u rješavanju problema i otvorenih pitanja vezanih za južnu srbijansku pokrajinu.

Sagovornici su dogovorili da nastave direktnu komunikaciju u cilju očuvanja mira i stabilnosti u cijelom regionu, a Vučić je zahvalio Stoltenbergu na korektnom odnosu i želji da sasluša srbijansku stranu.

Stoltenberg je prethodno razgovarao i sa premijerom Kosova Albinom Kurtijom, nakon čega je poručio da sve strane moraju da ostanu smirene, da izbjegavaju jednostrane poteze i da podržavaju dijalog pod posredništvom Evropske unije.

Napetosti na sjeveru Kosova potaknute su odlukom Prištine da recipročnim mjerama, umjesto identifikacijskih dokumenata i registarski tablica izdanih u Srbiji, izdaje tromjesečne ulazno-izlazne dokumente za državljane Srbije koji dolaze na teritoriju Kosova, a tablice sa srbijanskim oznakama kosovskih gradova zamijeni oznakama RKS.

Srbi na sjeveru Kosova blokirali su 31. jula magistralne puteve prema graničnim prelazima Jarinje i Brnjak, uoči stupanja na snagu odluke o registarskim tablicama i dokumentima iz Srbije.

Nakon barikada na putevima i pregovaranja sa inostranim partnerima, Vlada Kosova u ponedjeljak se obavezala da primjenu mjera odloži do 1. septembra. Nakon odluke vlade Kosova uklonjene su magistrale na putevima, a granični prelazi na sjeveru Kosova su ponovo otvoreni.

Iz banjalučkog Okružnog javnog tužilaštva saopšteno je da je radnik iz Turkiye pao na zemljanu podlogu garaže i poginuo prilikom betoniranja stuba na drugom spratu zgrade u izgradnji.

Uviđaj na licu mjesta obavio je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka Siniša Marković, zajedno sa policijskim službenicima Policijske uprave Banjaluka.

"Tužilac je naložio da se preduzumu potrebne istražne radnje i mjere radi utvrđivanja okolnosti navedenog događaja a naložena je i obdukcija tijela smrtno nastradalog lica koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske", saopšteno je iz Tužilaštva, prenosi AA.

Vučić i Al Sisi usvojili su zajedničku deklaraciju o uspostavljanju strateškog partnerstva dvije države zahvaljujući kojoj je potpisano 13 bilateralnih ugovora, među kojima je i onaj o ukidanju viza za nosioce diplomatskih, službenih i socijalnih pasoša.

"Uveren sam da su današnji razgovori pružili snažan impuls daljem razvoju prijateljskih odnosa koji će se videti, ne samo u saradnji u međunarodnoj areni, međunarodnim institucijama i organizacijama kroz političku saradnju i podršku jednih drugima već i u najkonkretnijim ekonomskim oblastima i brojnim projektima koje ćemo da radimo zajedno", naveo je Vučić.

On je rekao da će Al Sisi u četvrtak prisutvovati prikazu naoružanja Vojske Srbije, jer smatra da na polju vojno-tehničke saradnje Srbija i Egipat "nemaju šta da kriju i imaju mnogo toga da ponude jedni drugima", da formiraju zajednička preduzeća i oslone se jedni na druge u teškim vremenima.

Dodao je da je dogovorena "veoma bliska saradnja" ministarstava spoljnih poslova Srbije i Egipta u međunarodnim institucijama i forumima.

Vučić je ocjenio da posjeta Al Sisija za Srbiju ima istorijski karakter i da potpisani sporazumi govore o širini saradnje sa Egiptom.

Al Sisi je rekao da Egipat očekuje još snažniju saradnju sa Srbijom na svim poljima i podsjetio na istorijsku saradnju dvije zemlje.

"Svi u Egiptu znaju da Srbija znači - Josip Broz Tito, koji je cijenjen u Egiptu koliko je i (Gamal Abdel) Naser cijenjen u Srbiji", rekao je Al Sisi.

On je istakao da je sa Vučićem razgovarao o dešavanjima u Palestini, Libiji i Ukrajini, i o tome kako kriza utiče na ekonomiju.

Al Sisi je naglasio da je vizija Egipta da se sve riješi mirnim putem i kroz sporazume, naročito kada je u pitanju ukrajinska kriza.

Na otvaranju Poslovnog foruma Srbija - Egipat, koje je uslijedilo, Al Sisi je naveo da Egipat nastoji da osavremeni saradnju sa Srbijom, naročito u sferi poljoprivrede, jer je Srbija "veoma napredna država sa veoma velikim potencijalom".

Vučić je naglasio da će Srbija učiniti sve da do marta bude uspostavljena direktna aviolinija između Beograda i Kaira i najavio da bi do kraja oktobra trebalo da budu završeni pregovori oko slobodne trgovine između Srbije i Egipta.

Vučić je, govoreći o turističkoj saradnji, istakao da "Srbi vole da idu u Egipat, ići će još više i češće".

"Kada turisti razmišljaju da ne odu u Egipat, kada se pojavi jedna ajkula, nijedan Srbin neće da napusti Egipat, nama ajkule ne mogu ništa, tako da mi uživamo u egipatskom divnom Crvenom moru", rekao je Vučić.

Prethodno je Vučić priredio svečani doček Al Sisiju ispred Palate Srbije, uz vojne i državne počasti.

Vučić je potom Al Sisija odlikovao Ordenom Republike Srbije na lenti zbog izuzetnih zasluga u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa između Srbije i Egipta.

Na osnovu deklaracije o uspostavljanju strateškog partnerstva dvije države koju su usvojili Vučić i Al Sisi potpisani su ugovori o saradnji u oblasti visokog obrazovanja, memorandum o razumijevanju dvije vlade u oblasti poljoprivrede i program saradnje u oblasti kulture i umjetnosti. Potpisan je i Memorandum o razumijevanju između Filmskog centra Srbije i Egipatskog filmskog centra. Dvije strane su potpisale i Memorandum o razumijevanju i saradnji u oblasti zaštite životne sredine.

Potpisan je i Memorandum o saradnji Radio-televizije Srbije i Nacionalne medijske uprave Egipta, sporazum o saradnji Muzeja afričke umjetnosti i Nacionalnog muzeja egipatske civilizacije, sporazum o saradnji Razvojne agencije Srbije i Uprave slobodnih zona i Memorandum o razumijevanju Instituta za standardizaciju Srbije i Egipatske organizacije za standardizaciju i kvalitet.

Al Sisi je stigao u Beograd u utorak popodne, a za danas je planiran i susret sa predsjednikom Skupštine Srbije Ivicom Dačićem. On je prije Beograda bio u zvaničnoj posjeti Njemačkoj, a iz Srbije odlazi u Francusku.

Vučić je rekao da vjeruje u češće kontakte i posjete i zahvalio je Al Sisiju što je između posjete Njemačkoj i Francuskoj našao mjesto i za boravak u Srbiji.

Izvor: AA

Nakon što je Vijeće Evropske unije dalo u ponedjeljak zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, premijeri tih država Dimitar Kovačevski i Edi Rama danas su u Briselu održali zajedničku konferenciju za novinare s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i premijerom Češke Petrom Fialom, čija zemlja trenutno predsjedava EU-om.

Premijer Albanije Edi Rama je izjavio da albanski narod nikada nije odustao niti prestao sanjati evropski put.

"Ostali smo na nogama nakon tri komplikovane godine, gdje su odbijanja od Evropskog vijeća s jedne strane i potres, pandemija, rat s druge strane stvorili tešku situaciju. Znamo da ovo nije početak kraja", rekao je Rama.

Dodao je da je neophodno "izgraditi evropsku i jaku Albaniju i otvoren, jak i demokratski Zapadni Balkan".

Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski je povodom otvaranja pregovora za pristupanje EU istakao da njegova zemlja nakon 17 godina čekanja kreće u pregovarački proces otvarajući nove perspektive za državu i građane.

Osvrnuo se i na francuski prijedlog koji je u subotu odobrila Vlada Sjeverne, a koji predviđa otvaranje pregovore te zemlje s EU-om.

"Francuski prijedlog koji smo dobili kroz opsežan konsultativni proces prepoznali smo kao najbolje moguće rješenje", rekao je Kovačevski.

Naglasio da je u dokumentu makedonski jezik preciziran bez ikakvih dodataka i pojašnjenja i da je njime zaštićen.

"To otvara vrata makedonskom jeziku da postane jedan od službenih jezika EU. Lično to smatram najvećim dostignućem i najvećim uspjehom. Makedonski jezik neće samo biti zaštićen, već će doživjeti i izvanrednu promociju, jer će moći da ga upoznaju mnoge zemlje i kulture koje tradicionalno nemaju dodira s našim jezikom", rekao je Kovačevski.

Dodao je da je Sjevernoj Makedoniji mjesto u evropskoj porodici i da je ta zemlja pouzdan partner.

"Makedonija pripada evropskoj porodici. Do sada smo više puta dokazali da smo pouzdan partner Uniji i zemljama članicama i tako ćemo raditi i funkcionisati i ubuduće", rekao je Kovačevski.

Sjeverna Makedonija je 2005. godine dobila status kandidata, a od 2008. godine čeka na početak pregovora za učlanjenje u evropski klub. Albanija je taj status stekla 2014. godine.

Otvaranje pregovora zaustavljeno je od 2020. godine zbog spora između Sjeverne Makedonije i Bugarske oko zajedničke istorije, jezika i pravima bugarske manjine u Sjevernoj Makedoniji.

Nakon posredničkih napora koje je predvodila Francuska, Skoplje i Sofija potpisali su u nedjelju sporazum koji je pripremio put za početak pregovora o pridruživanju.

Izvor: AA

"Uprava za zdravstvenu pripravnost i odgovor, osigurala je dodatnih 54.530 doza vakcine treće generacije kompanije Bavarian Nordic, čime je ukupan broj doza kupljenih za države članice kako bi odgovorile na epidemiju majmunskih boginja 163.620", navedeno je u saopćenju EU, piše AA.

Navedeno je da će se isporuke vakcina protiv majmunskih boginja nastaviti u narednim sedmicama i mjesecima i tokom ostatka godine Norveškoj i Islandu, kao i zemljama članicama EU.

Stella Kyriakides, komesarka za zdravlje i sigurnost hrane, rekla je da je "zabrinuta" sve većim brojem slučajeva u bloku.

"Sada imamo više od 7.000 slučajeva u EU, što je povećanje od skoro 50 posto u odnosu na sedmicu ranije. Brzo smo reagovali i već smo isporučili oko 25.000 doza u šest država članica", kazala je Kyriakides.

Majmunske boginje su zarazna bolest koju izaziva virus sličan velikim boginjama. Bolest je identificirana 1958. godine u kolonijama majmuna koji su se koristili za istraživanja. Prvi slučaj majmunskih boginja kod ljudi zabilježen je 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo.

Majmunske boginje se prenose na ljude bliskim kontaktom sa zaraženom osobom ili životinjom. Može početi groznicom, povećanjem limfnih čvorova, bolovima u leđima i mišićima prije nego što se pojavi osip na koži.

Prošle sedmice, čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Ghebreyesus rekao je da je zabrinut što se broj slučajeva koronavirusa i smrtnih slučajeva povećava, a raste i broj slučajeva majmunskih boginja - 9.200 prijavljenih slučajeva u 63 zemlje.

U izvještaju Frontex-a se navodi da je broj ilegalnih migranata gotovo tri puta veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Od januara do juna 2022. godine Frontex je registrovao više od 55.000 ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti, što je gotovo tri puta više nego 2021. godine.

Pretpostavlja se da je razlog za povećanje to što je većina ilegalnih migranata prije pokušaja ulaska u EU neko vrijeme boravila na području Zapadnog Balkana.

Frontex je objavio da je u junu zabilježeno 23.290 ilegalnih prelazaka granice, što je 59 posto više u odnosu na isto razdolbje prethodne godine.

Balkan News

Putin će takođe održati odvojeni bilateralni sastanak sa turskim kolegom Erdoganom, rekao je Peskov na brifingu za novinare u Moskvi, prenosi AA.

“Putovanje predsjednika u Teheran je u fazi pripreme. Biće održan sastanak šefova država-garanta Astanskog procesa. Osim trilateralnog, biće održani i bilateralni sastanci. Jučer smo obavijestili o predstojećim kontaktima na visokom nivou između Putina i Erdogana, tamo će se održati i ovaj sastanak", rekao je Peskov.

Riječ je o samitu koji se održava u okviru Astana procesa pregovora koji se vode u nastojanju okončanja rata u Siriji.

Mirovni proces u Astani, sadašnjem Nur Sultanu, pokrenut je u januaru 2017. godine na inicijativu Turkiye, Rusije i Irana. Njegovi sastanci također doprinose napretku diplomatskog procesa u Ženevi koji se vodi pod okriljem UN-a.

Upitan o mogućnosti nastavka mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine, Peskov je rekao: "Ne, ovo sada ne dolazi u obzir."

Konvoj se sastoji od 12 vozila EULEX-a, koja će biti donirana Savetodavnoj misiji Evropske unije (EUAM) u Ukrajini. Vozila su natovarena prehrambenim i neprehrambenim artiklima, uključujući odeću, vreće za spavanje, sredstva za ličnu higijenu i medicinski materijal, koji će biti distribuirani građanima Ukrajine, a koje su prikupili i kupili zaposleni u EULEX-u.

Šef Misije EULEX Lars-Gunnar Wigemark tom prilikom je izjavio da se nada da će ova pomoć biti od koristi ljudima u Ukrajini.

„Jutros smo se okupili da pošaljemo 10 vozila Misije Eulexa u Ukrajinu, kao i dva dodatna vozila za zatvorenike. Ovih 12 vozila biće donirano Državnoj graničnoj policiji Ukrajine. Ove donacije su omogućile naše kolege u Misiji Evropske unije u Ukrajini, koja je slična Misiji Eulexa na Kosovu. Svako od ovih 12 vozila je bilo napunjeno humanitarnim zalihama za Ukrajinu“, naglasio je Wigemark.

Takođe je istakao da su zaposleni prikupili gotov novac za 23 porodice raseljene unutar Ukrajine, te da je ovo samo deo podrške braći I sestrama u Ukrajini.

Wigemark je podsetio da je EULEX pre tri meseca poslao donaciju u vidu određenog broja pancirnih prsluka i šlemova za kolege u Misiji u Ukrajini.

On je ocenio da je solidarnost Kosova sa Ukrajinom vidljiva na mnogo načina, poput ukrajinskih novinara u programu boravka na Kosovu, kao i usklađenosti sa svim stavovima zajedničke bezbednosne politike Evropske unije.

Zamenica premijera Kosova i ministrica spoljnih poslova i dijaspore Donika Grvala je rekla da se Kosovo od prvog dana rata u Ukrajini pozicioniralo na stranu Ukrajine i da je preduzelo razne mjere protiv Rusije.

„Želimo da svaki građanin Ukrajine zna da ljudi na Kosovu veoma dobro razumiju kroz šta prolazite, jer se rat na Kosovu nije desio tako davno i građani to odlično prihvataju. Dakle, molimo vas da našu solidarnost posmatrate kao nešto sasvim prirodno i normalno“, naglasila je Gervala.

Ceremoniji su prisustvovali Ivan Nastenko, viši nacionalni predstavnik ukrajinskog kontingenta u okviru KFOR-a, kao i ukrajinski novinari koji su bežeći od rata u svojoj zemlji smeštaj pronašli na Kosovu.

Izvor: AA

"Na 27. godišnjicu genocida u Srebrenicu, u kojem je ljudsko dostojanstvo bačeno pod noge i koji je crna mrlja u historiji Evrope, ponovo u našim srcima osjećamo bol naše braće Bošnjaka”, poručio je Erdogan prisjećajući se šehida te izrazivši saučešće njihovim porodicama.

Kako je naglasio predsjednik Turkiye, iako je od genocida prošlo četvrt stoljeća “naša bol je i dalje svježa, kao i prvog dana”:

“Sa svakom otkrivenom masovnom grobnicom, sa svakim šehidom kojeg ispratimo, naša tuga i naša bol raste”, istakao je Erdogan u poruci koju je na komemoraciji u Potočarima pročitao zamjenik predsjednika Stranke pravde i razvoja (AK Parti) Numan Kurtulmus.

Erdogan je proučio kako je iako još uvijek ima onih koji pokušavaju saznati sudbinu svoje djece i rođaka, sramotno za čovječanstvo da se oni koji su imali ulogu u genocidu, umjesto da se iskreno suoče sa tim, utrkuju kako bi skinuli odgovornost sa sebe.

“Ne prihvatamo i sa tugom odbacujemo poteze koja imaju za cilj omalovažavanje zločina genocida, ignorisanje stradanja naše bosanske braće i vrijeđanje uspomena na naše šehide”, rekao je Erdogan i dodao:

“Osigurati budućnost Bosne i Hercegovine kao jake i prosperitetne zemlje u okviru njenog teritorijalnog integriteta naš je dug prema šehidima koje smo izgubili u Srebrenici i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine”.

Turkiye, kako je naglasio, sa takvim opredjeljenjem pruža svu neophodnu podršku sigurnosti, dobrobiti i svjetlijoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

“Nema sumnje da su generacije mladih naraštaja garancija mirne i prosperitetne Bosne i Hercegovine. Mladi Bosanci i Hercegovci, svojim trudom i uspjesima kao i svojom odlučnošću da grade budućnost bez zaboravljanja prošlosti, predstavljaju izvor nade za svoju zemlju”, rekao je Erdogan i dodao:

“Kao i u drugim oblastima, Turkiye nastavlja doprinositi razvoju obrazovne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Kao što smo i kroz historiju stajali uz našu braću Bošnake, u njihovim dobrim i lošim vremenima, ako Bog da i ubuduće ćemo kroz sva raspoloživa sredstva nastaviti štititi Bosnu i Hercegovinu”.

Erdogan je poručio da “posebno nećemo zaboraviti niti dozvoliti da se zaboravi genocid koji je, pred očima cijeloga svijeta i evropskih vojnika, počinjen prije 27 godina. Molim dragoga Boga da nam da snage i pomogne na tom putu”.

Izvor: AA

U saopćenju AFAD-a navodi se da su uručili pomoć porodicama čiji su domovi uništeni ili oštećeni u okrugu Giyan u provinciji Paktika.

Riječ je o pomoći koja je stigla "Vozovima dobrote" upućenim iz Turkiye kako bi se pomoglo u ublažavanju humanitarne krize u Afganistanu.

Uručena pomoć se sastoji od paketa sa osnovnim životnim namirnicama.

Koordinator AFAD-a Cem Erdogan rekao je da će nastaviti sa podjelom paketa u regijama koje su pogođene zemljotresima i poplavama.

"Turkiye, njene institucije i narod uvijek će biti uz afganistanski narod", kazao je Erdogan.

Blizu 1.200 ljudi poginulo je u zemljotresu jačine 5,9 stepeni Rihterove skale koji je 22. juna pogodio istočni dio Afganistana.

Izvor: AA

Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara zul-hidždžeta, poznat i pod nazivom Dan Arefata, ove godine je 8. jula. U noći s četvrtka na petak hadžije su organizovano prevezene do ove visoravni, udaljene 22 kilometra jugoistočno od Harema u Mekki.

Hodočasnici će na brdu Arefat nastojati da što više vremena provedu u upućivanju dova, namazu i učenju Kur’ana.

Za vrijeme Arefata hadžijama su preporučene određene radnje koje je lijepo raditi: stajati na mjestu na kojem je stajao Allahov Poslanik a.s., u podnožju Džebelu-r-rahmeta, što više učiti Kur'an i spominjati Allaha dž.š. Na Arefatu će spojeno i skraćeno klanjati podne i ikindiju-namaz, provodeći čitav dan u ibadetima.

Nakon boravka na brdu Arefat, vjernici će se uputiti prema dolini Muzdelifa, gdje će skupiti kamenčiće, a nakon toga i prema mjestu Mina, gdje će obaviti obred "bacanja kamenčica" na tri mjesta zvana džemreta. "Bacanje kamenčića" simbolično znači borbu protiv prokletog šejtana, piše AA. 

Više od 2.000 ljudi krenulo je iz Nezuka prema Potočarima, a u narednim danima kretat će se trasom kojom su Srebreničani u ljeto 1995. godine pokušavali doći do slobodne teritorije - Tuzla ili Kladanj.

U Potočare bi trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari.

Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima zaštićene zone UN-a Srebrenica, kazao je kako danas kreće “Marš mira” iz Nezuka prema Potočarima u dužini od više od 100 kilometara.

”Što se tiče učesnika, mi smo imali oko 2.000 ljudi koji su se redovno prijavili. Znamo da ovdje dolaze i oni koji se ne prijave i dobiju akreditacije, prijave se na licu mjesta. Vidjet ćemo koliko će ih krenuti. Znamo i to da je u praksi da se u toku 'Marša mira' pridruže veći broj ljudi”, rekao je Fejzić.

Podsjetio je da je sutra prvi dan Kurban-bajrama pa već od sutra očekuju veći broj učesnika.

”Smatram da ćemo sutra imati puno više onih koji će učestvovati u 'Maršu mira' pogotovo, zadnji dan, zadnja maršuta – od Mravinjaca do Potočara, ona se sigurno udupla. U Potočare će sigurno ući između 4.000 i 5.000 ljudi”, rekao je Fejzić.

Među učesnicima je i student arhitekture Tarik Salkunić iz Sarajeva koji prvi put učestvuje u ”Maršu mira“.

Došao je sam, ali je već do sada stekao poznanstva i očekuje da će skupa pješačiti.

”Ovaj 'Marš mira' treba da se omasovi, da se što bolje obilježi i da se stalno priča o tome. Vrlo je važno čuvati kulturu sjećanja. Treba svake godine da se obilježava da se o ovoj temi priča “, rekao je Salkunić.

U ”Maršu mira“ učestvuju i Bosanci i Hercegovci koji žive van zemlje, kao i stranci, koji su doputovali iz Turkiye, ali i drugih zemalja.

"​Marš mira" se organizuje u okviru obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, a za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.

Ova memorijalna manifestacija koja se održava u julu svake godine, ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

”Marš mira“ uvršten je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine. U "Maršu mira" prethodnih godina, izuzev protekle dvije godine pandemije, učestvovalo je od 2.000 do više od 10.000 učesnika iz Bosne i Hercegovine i drugih dijelova svijeta.

​​​​​”Marš mira“ traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.

Učesnici ”Marša mira“ dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.

Kolonu “Marša mira” svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.

Učesnici “Marša mira“ nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.

Na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine u Potočarima bit će ukopani posmrtni ostaci 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.

Salim Mustafić, rođen 1979. godine u mjestu Tokoljaci kod Srebrenice, najmlađa je žrtva koja će ove godine biti ukopana. Imao je 16 godina u momentu kada je ubijen u ljeto 1995. godine. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika, 2006. godine.

Još dvojica maloljetnika koji su u času smrti imali po 17 godina Vahid Smajlović (1978) i Elvir Muminović (1978) naći će smiraj u mezarju MC Srebrenica – Potočari ove godine.

Najstarija žrtva koje će biti ukopana ove godine je Husejin Krdžić.

Biće ukopani i posmrtni ostaci blizanaca Hasanović. Semir i Samir su imali 20 godina kada su likvidirani. Rođeni su 1975. godine u Prohićima kod Srebrenice. Njihovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz različitih masovnih grobnica otkrivenih na lokalitetima Liplje i Kamenica.

Ove godine će zajedno biti ukopani i otac i sin, Hajdin i Sead Hukić. Hajdin (Zuhdo) Hukić je imao 53 godine u momentu smrti dok je njegov sin imao svega 21 godinu kada je ubijen.

Ove godine u Potočarima će biti ukopani: Šaban (Šećan) Ademović, rođen 1953. godine, Sabrija (Bekto) Aljić, rođen 1940. godine, Šaban (Avdo) Avdić, rođen 1960. godine, Munib (Sado) Bektić, rođen 1951. godine, Džemil (Šerif) Dedić, rođen 1962. godine, Mevlid (Junuz) Dudić, rođen 1970. godine, Mustafa (Avdo) Džananović, rođen 1960. godine, Kiram (Abdulah) Đozić, rođen 1957. godine, Nezir (Mustafa) Efendić, rođen 1941. godine i Mevludin (Rahman) Ferhatović, rođen 1972. godine. Biće ukopani i Salim (Sulejman) Gabeljić, rođen 1968. godine, Sead (Ahmet) Gojčinović, rođen 1965. godine, Salko (Hasan) Hadžić, rođen 1969. godine, Hajrudin (Alaga) Halilović, rođen 1968. godine, Salko (Nazif) Halilović, rođen 1954. godine, Almir (Zurijet) Halilović, rođen 1975. godine, Esnaf (Džemal) Hasanović, rođen 1969. godine, Samir (Kadrija) Hasanović, rođen 1975. godine, Semir (Kadrija) Hasanović, rođen 1975. godine, Hamdija (Hamed) Hasić, rođen 1965. godine, Sead (Nazif) Hasić, rođen 1963. godine, Sead (Hajdin) Hukić, rođen 1974. godine, Sajit (Remzija) Hukić, rođen 1976. godine i Hajdin (Zuhdo) Hukić, rođen 1942. godine. Na kolektivnoj dženazi biće ukopani i Mevludin (Mahmut) Husić, rođen 1972. godine, Mustafa (Mehmed) Husić, rođen 1974. godine, Smajo (Ibrahim) Ibrahimović, rođen 1938. godine, Mehmed (Meho) Ibrahimović, rođen 1941. godine, Nesib (Zuhdo) Ibrahimović, rođen 1958. godine, Sakib (Šemso) Jahić, rođen 1972. godine, Mehmedalija (Edhem) Jugović, rođen 1960. godine, Nermin (Izet) Kaljević, rođen 197. godine, Smajil (Osman) Karić, rođen 1937. godine, Husejin (Avdo) Krdžić, rođen 1936. godine, Edhem (Abdulah) Merdžić, rođen 1949. godine, Mustafa (Ragib) Mešanović, rođen 1961. godine i Ramiz (Mujo) Mujčinović, rođen 1955. godine. Osim njih biće ukopani i Suad (Bekto) Mujić, rođen 1966. godine, Elvir (Hasan) Muminović, rođen 1978. godine, Salim (Idriz) Mustafić, rođen, 1979. godine, Muriz (Ragib) Mustafić, rođen 1966. godine, Smajo (Mujo) Nukić, rođen 1951. godine, Senad (Hamed) Osmanović, rođen 1975. godine, Ismajil (Rasim) Pilav, rođen 1952. godine, Rahmo (Bekto) Rahmić, rođen 1952. godine, Mensur (Habib) Rahmić, rođen 1975. godine, Adil (Mustafa) Selimović, rođen 1936. godine, Salčin (Mašo) Sinanović, rođen, 1938 godine, Vahid (Nurif) Smajlović, rođen 1978. godine i Senahid (Atif) Šečić

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari do sada je ukopana 6.671 žrtva genocida koji je tadašnja Vojska Republike Srpske pod komandom ratnog zločinca Ratka Mladića počinila nad Bošnjacima 1995. godine u Srebrenici.

Izvor: AA

Savez bh. udruženja u Austriji „Consilium Bosniacum“, koji je pokretač inicijative, ranije je izjavio da u Parlamentu imaju podršku većine, a danjašnje glasanje je dokazalo da su bili upravu.

Prema pisanju N1, Rezolucija je ranije usvojena u vanjskopolitičkom odboru austrijskog parlamenta, a za nju su tada glasali čak i zastupnici desničarske FPÖ (op.a .Slobodarske stranke Austrije).

Rezolucijom o genocidu u Srebrenici, od vlasti Austrije se traži da nastavi aktivno podržavati komemoraciju genocida u Srebrenici zajedno sa drugim članicama Evropske unije.

U tekstu rezolucije se navodi kako se ona usvaja uoči 27. obilježavanja etničkog čišćenja i genocida u Srebrenici koja je Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a od 16. aprila 1993. godine proglašena zaštićenom zonom.

U Rezoluciji je spominju dešavanja nakon zauzimanja grada od strane bosanskih Srba, odnosno snaga predvođenih generalom Ratkom Mladićem.

Napominje se da su zločini u Srebrenci procesuirani od strane međunarodnih sudova, koji su dešavanja u Srebrenici okarakterisale kao genocid.

Protokolom koji je potpisan između Ministarstva obrazovanja Republike Turkiye i  Direkcije za dijasporu i srodne zajednice Republike Turkiye (op.a YTB) omogućen je prijem učenika u sedam međunarodnih srednjih škola. Učenicima će biti dodjeljene i stipendije, a pored toga bit će im objezbijeđen smještaj u internatima. 

Prijem učenika u okviru Programa međunarodnog obrazovanja za 2022/23. školsku godinu odvijat će se na sljedeći način:

Konkurs i aplikacije vršit će se u periodu od 20. juna do 20. jula.

Pregled aplikacija planiran je za period između 21- 25. jula.

Pismeni ispit održat će se 27. jula, dok su za 28. i 29. juli planirani usmeni ispiti i intervjui.

Rezultati će biti objavljeni 1. augusta, nakon čega će učenici morati do 5. augusta priložiti potpunu dokumentaciju.

Odlazak i smještaj u Turkiye planiran je u periodu od 12. do 18. septembra, dok će školska godina početi 12. septembra.

Aplicirati možete putem sljedećeg linka:
https://tbbs.turkiyeburslari.gov.tr
 

Detaljne informacije:

http://saraybosna.meb.gov.tr/meb_iys_dosyalar/2022_07/07125156_UluslararasY_EYitim_ProgramY_KapsamYndaki_Mesleki_ve_Teknik_Anadolu_Liselerine_OYrenci_AlYmY_KYlavuz_2022.pdf
 

Za dodatna pitanja obratiti se na adresu:
info@turkiyeburslari.gov.tr
saraybosnaegitim@gmail.com

Balkannews

Izložba, otvorena na Gradskom trgu, organizovana je u saradnji opštine Afyonkarahisar i Unije međunarodnih demokrata (UID).

Zamjenik gradonačelnika Afyonkarahisara Murat Oner izjavio je da se na izložbi nalaze fotografije koje pokazuju zločine koji su izvršeni u Srebrenici prije 27 godina.

Otvaranju izložbe prisustvovali su i prorektor Univerziteta zdravstvenih nauka Afyonkarahisar (AFSU) prof. dr. Adem Aslan, predsjednica ženskog ogranka AK Partije u Afyonkarahisaru Ferda Erturk, predstavnici nevladinih organizacija i drugi zvaničnici.

Ove godine u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari bit će ukopano 50 žrtava genocida počinjenog nad Bošnjacima 1995. godine u Srebrenici.

Najstarija žrtva čiji posmrtni ostaci će biti ukopani ove godine u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima je Husejin Krdžić, rođen 1936. godine. Među žrtvama koje će biti ukopane ove godine nalaze se i tri maloljetnika. Radi se o dječacima koji su imali samo 16 i 17 godina kada su ubijeni.

Bit će ukopani i blizanci Samir i Semir Hasanović, imali su samo 20 godina u trenutku smrti. Njihovi posmrtni ostaci su pronađeni u različitim masovnim grobnicama.

Konačan smiraj će naći i otac i sin - Hajdin i Sead Hukić. Ovo je treći sin Hajdina koji je nestao. Dva sina su ranije ukopana, a za jednim se još traga.

Izvor: AA

Konferenciju su organizirali predsjednik i ministar vanjskih poslova Švicarske Konfederacije Ignazio Cassis te predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, a ima za cilj pokrenuti procese i dogovoriti načela i plan obnove Ukrajine te ojačati međunarodnu suradnju u cilju održivog oporavka i razvoja Ukrajine.

U priopćenju MVEP RH navodi se kako je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u svom obraćanju istaknuo kako je ruska agresija na Ukrajinu pokazala potpuno zanemarivanje načela i uvjerenja međunarodne zajednice na temelju kojih su postignuta desetljeća mira, suradnje i napretka.

"Nema mjesta za neutralni stav prema ovom brutalnom kršenju međunarodnog prava, pogotovo međunarodnog humanitarnog prava. Zajedno s našim transatlantskim i europskim partnerima fokusirani smo na usredotočen multilateralni odgovor“, rekao je Grlić Radman.

Dodao je kako je Hrvatska u odgovoru na trenutačnu krizu u Ukrajini, uputila hitnu humanitarnu i tehničku pomoć u vrijednosti od 7,3 milijuna eura te je primila više od 20 tisuća izbjeglica kojima je osigurano odgovarajuće obrazovanje, pristup tržištu rada te usluge socijalne skrbi, navodi se u priopćenju.

"Kao zemlja koja je proživjela rat na vlastitom teritoriju u nedavnoj prošlosti, Hrvatska ima jedinstveno iskustvo u poslijeratnoj tranziciji te mirnoj reintegraciji. Spremni smo pružiti potporu za poslijeratni oporavak i rekonstrukciju neovisne, suverene i demokratske Ukrajine, koja je prioritetna zemlja za Hrvatsku u pogledu razvojne suradnje“, istaknuo je Grlić Radman.

Također je naglasio kako Hrvatska i Ukrajina već blisko surađuju u područjima poput razminiranja, skrbi za ratne veterane, zaštiti raseljenih osoba, pomirenja i izgradnje povjerenja.

Posebno je istaknuo kako je Hrvatska spremna za snažniji angažman oko razminiranja, s obzirom na činjenicu da je hrvatsko iskustvo oko humanitarnog razminiranja visoko primjenjivo na ukrajinski slučaj te naglasio je kako je zaštita kulturnog naslijeđa također područje potpore RH, priopćeno je iz MVEP-a.

Na marginama konferencije, hrvatski ministar se sastao s upraviteljem Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Achimom Steinerom i danskim kolegom Jeppeom Kofodom, a tijekom boravka u Švicarskoj Konfederaciji također se susreo s predstavnicima hrvatske zajednice.

Izvor: AA

Domaćin programa koji su organizirali fondacija Alija Izetbegović i BISAV uz podršku Turske agencije za koordinaciju i saradnju (TIKA), bio je Gazi Univerzitet. 

Na otvaranju programa obratio se i Ambasador BiH u Ankari Adis Alagic, a pročitana je i poruka Mustafe Sentopa, predsjednika Velike narodne skupštine Republike Turkiye (TBMM). 

Zamjenik predsjednika TIKA-e Mahmut Cevik izjavio je da TIKA u Bosni i Hercegovini službeno djeluje od 1995. godine, napominjući da je, iako neslužbeno, djelovala i prije toga.

On je kazao da je za 27 godina djelovanja realizirano gotovo 1000 projekata kako bi se doprinijelo miru.

- U Bosni i Hercegovini smo do sada realizirali gotovo 1000 projekata, od kojih je 350 bilo vezano za obrazovanje, 60 za zdravstvo, 80 za proizvodnju i ekonomiju te 90 za restauraciju, naveo je Cevik.

Predsjednik Fondacije BISAV Yuksel Ozkale je istakao da je u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. počinjeno mnogo zločina koji se mogu karakterizirati kao masakr, genocid i zločin protiv čovječnosti, ali da se u Haškom tribunalu govorilo samo o Srebrenici. 

- Historija neće oprostiti to što je svijet, počevši od Ujedinjenih nacija, bio nijemi posmatrač genocida u Srebrenici, rekao je Musa Yildiz, Rektor Gazi Univerziteta.

Zamjenik ministra ljudskih prava i izbjeglica u Vijeću ministara BiH Dzevad Mahmutović, izrazio je zahvalnost rektoru Yildizu koji je bio domaćin programa te je napomenuo da je TIKA dala ozbiljan doprinos u restauraciji Memorialnog centra Srebrenica - Potočari. 

Izvor: AA / Prijevod: Balkannews

Cavusoglu je tokom gostovanja u programu uživo NTV-a odgovarao je na pitanja u vezi s aktuelnim temama.

Govorio je i o trilateralnom sporazumu između Turkiye, Švedske i Finske.

”U dokumentu kojeg smo im dali, u svjetlu dokaza, dokumentujemo da su PYD i PKK međusobno povezani. Isto tako, dajemo dokumente i dokaze o teroristima koje će izručiti, te osobama koje su učestvovale u terorističkim aktivnostima, podržavale terorizam i učestvovale u zločinu“, kazao je Cavusoglu, prenosi AA.

Dodao je kako Sjedinjene Američke Države (SAD) pokazuju dvoličnost i dvostruke standarde.

”Imaju ih i Francuska i neke druge zemlje. Pokušali su i tako pronaći hrabrost riječima: 'Pogledajte i SAD ih podržava', ali mi smo jasno rekli svoje uslove“, kazao je Cavusoglu.

Dodao je kako su ove zemlje došle u situaciju da prihvate te uslove.

”Tu su jasno naznačeni svi vidovi terorizma, svi ogranci, paravani. Naposljetku, moraju se pridržavati ovog dokumenta. Ako se ne budu pridržavali, nećemo ih primiti u NATO“, kazao je Cavusoglu.

Upitan je šta će se dogoditi ukoliko se Finska i Švedska nakon mogućeg članstva ne budu pridržavale stavki iz sporazuma.

Cavusoglu je odgovarajući na pitanje podsjetio kako postoji dokument, kao i sporazumi sa SAD-om i Rusijom.

”I oni su trebali ove teroriste povući 30 kilometara južno, ali nisu. U posljednje vrijeme teroristička organizacija je intenzivirala napade kako u Siriji tako i iz Sirije ka našoj teritoriji“, rekao je Cavusoglu.

Dodao je kako Turkiye eliminiše prijetnje u blizini svoje granice.

”Ako se ove zemlje ne budu pridržavale datog obećanja, poduzet ćemo korake u skladu s tim. Turkiye, kada postoji prijetnja prema njoj, ne gleda ko je iza toga, ko je u tom poslu, ne sluša, već radi ono što treba i poražava. To je to“, rekao je Cavusoglu.

Ona je to objavila na zajedničkoj konferenciji za novinare sa češkim premijerom Petrom Fialom u Češkoj.

Osvrćući se na moto češkog predsjedavanja "Evropa kao zadatak: preispitati, obnoviti, ponovo ojačati", von der Leyen je rekla da su ovi elementi i na dnevnom redu Komisije EU.

"Cijene energije su visoke. Ljudi, s pravom, očekuju od nas da učinimo nešto po tom pitanju", rekla je von der Leyen, dodajući da rade na ciljevima prelaska sa ruske nafte i prirodnog gasa na druge pouzdane dobavljače, smanjujući potražnju kroz uštede energije i efikasnosti.

Ističući da komisija radi na hitnom planu za rješavanje mogućih nestašica gasa ako Rusija odluči da obustavi svoje isporuke, von der Leyen je rekla:

"Potreban nam je dobar, zajednički plan da gas teče tamo gdje je najpotrebnije."

Izvor: AA

Assangeov potez pokrenuće novu bitku između njegovog pravnog tima i američkog Ministarstva unutrašnjih poslova, koja može potrajati mjesecima prije nego što se donese konačna odluka.

Gareth Pierce, iz Assangeovog pravnog tima, rekao je da su u četvrtak podnijeli dvije žalbe Višem sudu Velike Britanije protiv njegovog izručenja.

U međuvremenu, Assangeove pristalice u petak su protestvovale u Londonu ispred Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanij, uzvikujući slogane "Novinarstvo nije zločin" i "Oslobodite Assangea sada".

Međunarodna federacija novinara (IFJ) pokrenula je kampanju za oslobađanje Assangea.

“Kažnjavanje Assangea zbog razotkrivanja ratnih zločina predstavlja prijetnju svim novinarima širom svijeta”, navodi se.

Britanska ministrica unutrašnjih poslova Priti Patel potpisala je 17. juna odluku o izručenju Assangea.

Sud u Velikoj Britaniji u aprilu je uputio nalog za izručenje ministrici Patel, potvrđujući da su američka uvjeravanja o tome kako će se prema Assangeu postupati dovoljna za ekstradiciju.

Britanski sud u Westminsteru izdao je krajem aprila službeni nalog za izručenje Assangea SAD-u kako bi se suočio s optužbama za špijunažu. Sud je odluku donio više od mjesec dana nakon što je odbijena žalba Assangea na odluku nižeg suda o njegovom izručenju SAD-u.

Američke vlasti traže Assangea zbog navodne zavjere nakon objavljivanja stotina hiljada dokumenata koji su procurili u vezi s ratovima u Iraku i Afganistanu, uključujući dokaze o mogućim ratnim zločinima.

SAD je u decembru prošle godine dobio spor na britanskom Visokom sudu na prethodnu odluku da Assangea ne treba izručiti zbog stvarnog i "opresivnog" rizika od samoubistva.

Ako bude izručen SAD-u, Assange će se suočiti s 18 tačaka optužnice za hakiranje kompjutera američke Vlade i kršenje zakona o špijunaži i prijeti mu potencijalna višegodišnja zatvorska kazna.

Prošle godine Assange je izvučen iz zgrade ambasade Ekvadora u Londonu, gdje je bio u utočištu duže od sedam godina.

Izvor: AA

“Zabrinutost Turkiye je legitimna kada je u pitanju terorizam koji su počinile kurdske organizacije. Turkiye je platila visoku cijenu zbog takvih terorističkih akata”, rekao je Mitsotakis na konferenciji za novinare na samitu NATO-a u Madridu.

Što se tiče bilateralnih odnosa dviju zemalja, Mitsotakis je rekao da Grčka i Turkiye moraju nastaviti da razgovaraju kako bi svoja pitanja riješile na "civilizovan način".

"Moramo se sastati, moramo razgovarati. Moramo se nositi sa našim razlikama na civilizovan način, u okviru dobrosusjedskih odnosa i uz međunarodno pravo kao jedinu referentnu tačku. Ne postoji drugi okvir na koji se možemo osloniti da bismo riješili naše razlike", rekao je grčki premijer Mitsotakis.

Dodao je da Turkiye nije pokrenula nikakva pitanja protiv Grčke tokom samita NATO-a u Madridu čiji je fokus bio rat u Ukrajini.

Izvor: AA

U saopćenju se navodi da se Bosna i Hercegovina trenutno suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu, a secesionistički lideri aktivno rade na stvaranju daljnjih podjela i sukoba. Dodaje se također da ove planove podržava zvanična Moskva kao dio nastojanja ruskog lidera Vladimira Putina da ugrozi euroatlantske integracije Bosne i njenu stabilnost.

- Na zahtjev NATO štaba u Sarajevu, vojni ekspert za borbu protiv dezinformacija Velike Britanije i savjetnik za civilnu stratešku odbranu bit će raspoređeni za podršku i obuku Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Ekspert za borbu protiv dezinformacija će ojačati NATO štab i sposobnost Bosne i Hercegovine da se odupre opasnim utjecajima te će pomoći u blokiranju ruskih i drugih napora da se proširi nepovjerenje i podrije demokratija u državi i regionu. Novi strateški savjetnik za odbranu podržat će reformu odbrane u državi, pomažući im da razviju moderne, reprezentativne oružane snage prema standardima NATO-a, navodi se.

U saopćenju je također istaknuto da će Velika Britanija osigurati 750.000 funti za uspostavljanje Centra za sajber sigurnost u okviru Univerziteta u Sarajevu, piše AA. 

- Ovo će ojačati odbranu Bosne i Hercegovine od sajber napada, koji mogu povrijediti ljude unutar i izvan države. Velika Britanija će blisko sarađivati s medijima i bh. institucijama kako bi ih opremila alatima za identifikaciju i ublažavanje efekata laži i dezinformacija, ističe se u saopćenju.

Dodaje se da Ministarstvo odbrane Velike Britanije trenutno radi sa bosanskohercegovačkim ministarstvom kako bi država ostala čvrsto na euroatlantskom putu, razvijajući sposobnost i otpornost koji su Oružanim snagama BiH potrebni za suočavanje sa sigurnosnim izazovima.

- Ova pomoć pokazuje vodeću ulogu Velike Britanije u borbi protiv opasnog utjecaja i jačanja sigurnosti i stabilnosti. Velika Britanija pokazuje dugogodišnju predanost miru i sigurnosti u regionu, počevši od 1990-ih kada su britanski vojnici činili sastavni dio humanitarnih napora tokom rata u BiH. Britanske trupe su od tada kontinuirano služile toj državi, pomažući joj u obnovi, te čuvajući i promovišući mir, istaknuto je.

Britanski premijer je upozorio da Rusija nastoji da preokrene uspjehe postignute u posljednje tri decenije u Bosni i Hercegovini.

- Ne možemo dozvoliti da Zapadni Balkan postane još jedno tlo za Putinove pogubne poduhvate. Raspirujući vatru secesionizma i sektaštva, Rusija nastoji da preokrene uspjehe postignute u posljednje tri decenije u Bosni i Hercegovini, postignuća koja su donijela veću stabilnost cijelom našem kontinentu. Zato pojačavamo podršku Bosni i Hercegovini, odazivamo se pozivu naših prijatelja kako bi pomogli u zaštiti mira koji s pravom zaslužuju, kazao je britanski premijer u saopćenju.

Na kraju se navodi da pored vojne podrške Oružanim snagama BiH i NATO-u, Velika Britanija politički radi na očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Sankcionisali smo one koji rade na podrivanju vladavine prava u državi, a prošle godine premijer je imenovao novog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan za borbu protiv organizovanog kriminala i drugih zajedničkih sigurnosnih izazova, navodi se u saopćenju iz Ureda britanskog premijera, piše AA. 

"Kod jednog našeg pacijenta otkrivene su majmunske boginje. Pacijent ima 37 godina i ima imuni nedostatak", naveo je turski ministar zdravlja Fahrettin Koca na Twitteru, prenosi AA.

On je također saopćio da je zaraženi pacijent je u izolaciji, a da praćenjem kontakata nije pronađen nijedan drugi slučaj.

"Kao što znamo, ova bolest se ne prenosi kapljičnim putem, već bliskim fizičkim kontaktom", naveo je Koca.

Slučajevi rijetke, ali potencijalno smrtonosne bolesti majmunskih boginja zabilježeni su proteklih sedmica u nekoliko evropskih zemalja te u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Majmunske boginje su zarazna bolest koju izaziva virus sličan velikim boginjama. Bolest je identificirana 1958. godine u kolonijama majmuna koji su se koristili za istraživanja. Prvi slučaj majmunskih boginja kod ljudi zabilježen je 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo.

Erdogan i Macron sastali su se na marginama Samita NATO-a, koji se održava u glavnom gradu Španije.

Sastanak je održan u Kongresnom centru IFEMA u Madridu, trajao je oko jednog sata i bio zatvoren za medije.

Izvor: AA

Obraćajući se novinarima u parlamentu, Petkov je rekao da će poslati 70 ruskih diplomata "koji rade protiv interesa Bugarske" nazad u njihovu zemlju.

"Većina ovih ljudi radi za druge službe. Svoju diplomatsku titulu koristili su samo kao paravan", rekao je on, prenosi AA.

Kako je kazao, očekuje se da će protjerane diplomate napustiti Sofiju u nedjelju.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je saopštilo da je pozvalo bugarskog ambasadora Atanasa Krastina i uručilo mu notu o protjerivanju bugarskih diplomata iz Moskve.

Bugarska je 18. marta proglasila deset ruskih diplomata nepoželjnim osobama, optužujući ih za "aktivnosti koje su nespojive s diplomatskim statusom".

Sastanku prisustvuju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, njegov finski kolega Sauli Niinisto, premijerka Švedske Magdalena Andersson i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, a razgovarat će o zahtjevu Finske i Švedske za prijem u NATO i o primjedbama i zabrinutostima koje je u tom kontekstu iznijela Turkiye.

Švedska i Finska su prošlog mjeseca formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u, što je odluka potaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine.

Međutim, Turkiye, dugogodišnja članica alijanse, iznijela je primjedbe na njihove kandidature za članstvo, kritizirajući te zemlje zbog tolerisanja, pa čak i podrške terorističkim grupama.

Stoltenberg je u više navrata govorio da Turkiye ima “legitimne zabrinutosti“ u vezi sa njihovom borbom protiv PKK-a i drugih terorističkih grupa te da NATO, EU, Finska i Švedska PKK-a smatraju terorističkom organizacijom.

U svojoj više od 35 godina dugoj terorističkoj kampanji protiv Turkiye, teroristička organizacija PKK-a je odgovorna za smrt više od 40.000 ljudi.

Izvor: AA

Nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim putem video linka, čelnici su najavili da će Rusiji uvesti dodatne sankcije i poduzeti druge mjere kao što su veće carine i ograničenje cijena ruske nafte, prenosi AA.

"Ponavljamo naš zahtjev Rusiji da prekine ovaj izabrani rat, i da odmah, bezuslovno prekine sva neprijateljstva i povuče svoje trupe i vojnu opremu sa cijele teritorije Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica", navodi se u zajedničkom saopštenju objavljenom drugog dana samita G7 u Njemačkoj.

Ovo je prvo okupljanje sedam vodećih svjetskih ekonomija otkako je 24. februara počeo ruski rat protiv Ukrajine, a ključna tačka dnevnog reda bila je kriza hrane i energije izazvana ratom.

Lideri su obećali da će "pomoći Ukrajini da se odbrani", rekavši da će proširiti saradnju u obavještajnim službama, razmjeni informacija, pomorskoj sigurnosti i drugim oblastima.

Prema izvještajima, očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden objaviti i nabavku naprednog odbrambenog raketnog sistema zemlja-vazduh za Kijev.

"Nastavićemo da podržavamo Ukrajinu u odbrani njenih mreža od cyber incidenata i proširimo našu saradnju u oblasti energetske bezbjednosti i sigurnosti nuklearnog materijala i objekata, pitanja životne sredine i korištenja voda“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da će G7 proširiti sankcije kako bi se Rusiji dodatno ograničio pristup ključnim industrijskim inputima, uslugama i tehnologijama koje proizvode zapadne ekonomije, posebno onima koje podržavaju rusku industrijsku bazu naoružanja i tehnološki sektor.

Navodi se da je G7 do sada obezbijedio i obećao "više od 2,8 milijardi dolara humanitarne pomoći".

Lideri su rekli da će "nastaviti da pružaju značajnu i stalnu humanitarnu podršku onima koji su pogođeni ruskim ratom".

Što se tiče napora za obnovu ratom pogođene Ukrajine, pozdravili su inicijativu o sazivanju međunarodne konferencije stručnjaka na visokom nivou, kako bi se postigao napredak na sveobuhvatnom planu obnove.

"Spremni smo da podržimo međunarodni plan rekonstrukcije, koji je izradila i implementirala Ukrajina u bliskoj saradnji sa bilateralnim i multilateralnim partnerima", navodi se u saopštenju.

Stoltenberg je u Briselu održao konferenciju za medije na kojoj je najavio da će Samit NATO-a u Madridu biti transformacijski sa mnogim važnim odlukama, uključujući i novi strateški koncept za novu sigurnosnu realnost.

“Također imamo za cilj da postignemo napredak u historijskim zahtjevima Finske i Švedske za članstvo u NATO-u, istovremeno osiguravajući da se riješe sigurnosni problemi svih saveznika. Razgovarao sam s turskim predsjednikom (Recepom Tayyipom, op.a.) Erdoganom u subotu, a sastat ću se sa švedskom premijerkom (Magdalenom, op.a.) Andersson tokom dana“, rekao je generalni sekretar NATO-a.

Stoltenberg je kazao da NATO treba uzeti u obzir zabrinutost koju su izrazili saveznici, u ovom slučaju Turkiye, te je dodao da je to razlog zašto su intenzivirali dijalog tokom posljednjih sedmica.

Najavio je da će u utorak u Madiridu biti održan kvadrilateralni sastanak na kojem će, pored njega, biti turski predsjednik Erdogan i lideri Švedske i Finske. Dodao je da se danas održava sastanak delegacija te tri države i u sjedištu NATO-a u Briselu.

Lideri NATO-a će se sastati u Madridu od utorka do četvrtka kako bi razgovarali o mogućem najvećem vojnom raspoređivanju još od kraja Hladnog rata.

U fokusu samita će biti i odgovor NATO-a na rat u Ukrajini, kao i finski i švedski zahtjevi za pridruživanje 30-članom vojnom savezu.

Švedska je, zajedno sa Finskom, prošlog mjeseca zvanično podnijela zahtjev za pridruživanje NATO-u, što je odluka podstaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine, koji je počeo 24. februara.

Međutim, Turkiye, dugogodišnja članica NATO-a, izrazila je primjedbe na kandidature za članstvo, kritizirajući te zemlje zbog tolerisanja, pa čak i podrške terorističkim grupama, prvenstveno teroristima PKK-a.

Izvor: AA

Altun se obratio videoporukom na panelu "Reforma Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda: Panel o novom pristupu obnovi međunarodnog poretka", koji je u Buienos Airesu, glavnom gradu Argentine, organizovao Ured za komunikacije Republike Turkiye.

Podsjećajući da je Ujedinjene narode 1945. godine osnovala 51 država, uključujući Turkiye kao članicu osnivača, kako bi spriječili da se takvi razorni ratovi ponove u svijetu nakon razaranja uzrokovanih Drugim svjetskim ratom, Altun je rekao da osiguravanje i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti najvažniji dio organizacije i da je to njezina glavna svrha.

Altun je dodao da UN, koji ima 193 članice, iako se ističe kao najjača i pravno najobavezujuća institucija među organizacijama stvorenim na globalnom nivou, nije uspio razviti konkretna rješenja za sprečavanje velikih humanitarnih katastrofa, posebno u razdoblju nakon Hladnog rata.

Naglasio je da je organizacija, koja je u prošlosti bila bespomoćna da spriječi ljudsku tragediju u Bosni i Hercegovini, Ruandi, Siriji i na Kosovu, nedavno pokazala sličan primjer očaja tokom ruskih napada na Ukrajinu.

"UN je, naravno, pridonio miru i stabilnosti u svijetu i već dugi niz godina postoji kao stabilizirajuća sila u različitim geografskim područjima. No, suočenu s razvojem svjetske politike i promjenom odnosa snaga u posljednjih 30 godina, organizacija je postala nesposobna da ispuniti obećanja koja se od nje očekuju. Danas UN više nije u stanju ispuniti svoju stabilizacijsku funkciju. Međutim, 77 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, održavanje međunarodnog mira i sigurnosti postalo je važnije i hitnije nego ikada prije. Danas, u mnogim konfliktnim zonama diljem svijeta, približno 1,5 milijardi ljudi živi pod prijetnjom nasilja", poručio je Altun.

- "Novi UN bi trebao biti osmišljen da učinkovitije štiti međunarodni mir i sigurnost" -

Navodeći da su mnogo puta doživjeli da UN sa svojom sadašnjom strukturom globalnim pitanjima ne dodaje rješenje već zastoj, Altun je kazao:

"Vidjeli smo kako trajno članstvo u UN-u jedne od zaraćenih strana ili jedne od strana u krizi začepljuje procese. S ovom strukturom UN je na strani svojih pet stalnih članica, a ne slabih, oštećenih ili pravednih. Sa svojom sadašnjom strukturom, UN se ne može očitovati protiv progonitelja. Glavni razlog tome su problemi u institucionalnoj strukturi organizacije. Činjenica je da su azijske, latinoameričke i afričke zemlje jasno isključene iz zastupljenosti u Vijeću sigurnosti UN-a."

Naglasio je kako je poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da je "Svijet veći od petice", zapravo prigovor protiv tlačenja i nepravde.

- Poziv da se osmisli novi UN za učinkovitiju zaštitu mira i sigurnosti -

Naglašavajući da bi novi UN trebao biti osmišljen kako bi se učinkovitije zaštitio međunarodni mir i sigurnost, Altun je rekao:

"Mi kao Turkiye već dugo izražavamo prijedlog unutar ovog okvira i otvaramo ga za raspravu svih zemalja. Naš prijedlog rješenja je usvojiti perspektivu koja se nalazi u poruci 'Svijet je veći od pet' i usmjerena je na promjenu strukture Vijeća sigurnosti UN-a."

Ističući da postoji potreba za UN-om koji odražava multikulturalizam kako bi se osigurao pravedniji i održiviji globalni mir, Altun je rekao da će restrukturiranje Vijeća sigurnosti UN-a na način koji će predstavljati kontinente, uvjerenja, porijeklo i kulture na najpravedniji mogući način, osigurat će rješenja i globalni mir. To bi, kako je kazao, bio revolucionarni korak za uspostavu mira.

"Kao što je i naš predsjednik (Recep Tayyip Erdogan, op.a.) rekao, nije ni moralno ni pošteno da samo pet zemalja odlučuje o pitanjima koja će utjecati na sudbinu cijelog svijeta. Svijet je veći od pet zemalja. Moguće je izgraditi multipolarni, multicentrični, multikulturalni, uključiviji i pravedniji svijet. UN treba restrukturirati u skladu s pozivom na 'Pravedniji svijet je moguć' u skladu s idealima globalnog mira, prosperiteta i pravde", zaključio je Altun.

Izvor: AA

- Ovih šest država: Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija i Kosovo, mogu vjerovati Njemačkoj, rekao je Scholz novinarima u Briselu tokom drugog dana Samita evropskih lidera.

Pozdravio je odluku o dodjeli statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji navodeći da je u pitanju "veliki korak".

O mogućnosti da Rusija prekine snabdijevanje Evrope gasom, Scholz je pozvao na diskusiju o, kako je rekao, "teškoj situaciji", navodeći da se posebna pažnja mora usmjeriti na zajednički odgovor na ekonomske izazove s kojima se EU suočava, piše AA. 

- Moramo razviti našu infrastrukturu da bismo mogli uvoziti gas iz drugih država, dodao je Scholz.

Stoltenberg se u sjedištu NATO-a sastao s premijerom Češke Petrom Fialom nakon čega je dao izjavu za medije.

Kazao je kako će zahtjevi Finske i Švedske za članstvo biti jedna od tema o kojima će se razgovarati na Samitu NATO-a u Madridu od 28. do 30. juna. Ove zahtjeve okarakterisao je kao historijske.

Istakao je kako se razmatraju sigurnosne zabrinutosti svih članica i da žele da se ostvari napredak u procesu pridruživanja.

”Turkiye ima legitimne sigurnosne zabrinutosti. Zajedno s Finskom i Švedskom radimo na njihovom otklanjanju“, naglasio je Stoltenberg.

Osvrnuo se i na druge teme o kojima će biti razgovarano na samitu, uključujući pomoć Ukrajini, troškove NATO-a i podjelu tereta, a očekuje se da će se liderima obratiti i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Izvor: AA

" Sa žaljenjem moram reći da turski narod više ne vjeruje riječima Evropljana. Ta obećanja nisu ispunjena i iz tog razloga više ne očekujemo riječi, već djela", podvukao je Altun u intervjuu za švedski list “Svenska Dagbladet”, prenosi AA.

Istakao je činjenicu kako je Turkiye dugo bila uznemirena prisustvom terorističkih grupa PKK-a i FETO u Švedskoj.

“ Zeleno svjetlo za ulazak Švedske u NATO znači da smo posvećeni zaštiti švedskog naroda u slučaju napada prema članu 5. Ako želimo preuzeti takvu odgovornost za Švedsku, moramo biti čvrsto uvjereni da državljani Turkiye neće biti napadnuti novcem prikupljenim u Švedskoj", dodao je Altun.

Naglasio je kako Turkiye treba osigurati da švedsko oružje neće izlaziti iz terorističkih skloništa u Iraku ili Siriji.

Nakon što je Švedska podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u, postalo je očigledno kako je teroristička organizacija PKK moćna u Švedskoj i kako njeni članovi ucjenjuju švedsku vladu.

Za Altuna je ključno pitanje hoće li članstvo Švedske u NATO-u štetiti borbi protiv terorizma.

" Moramo biti sigurni da Švedska podržava vrijednosti alijanse i sigurnost svojih budućih saveznika. Naš prioritet je da zaštitimo svoje građane, jer smo to od početka govorili švedskim zvaničnicima", naglasio je Altun u intervjuu.

Istakao je kako Turkiye tradicionalno podržava politiku otvorenih vrata NATO-a, Altun je nastavio:

" Čak i kada je Grčka blokirala članstvo Sjeverne Makedonije tokom 11 godina, mi smo bili za proširenje. PKK, koju Evropska unija smatra terorističkom organizacijom, već 40 godina ubija turske građane. Ovi napadi nisu bili usmjereni samo na sigurnosne snage. Ubili su desetke hiljada naših ljudi. Isto tako, FETO, koji je pokušao izvesti državni udar u Turkiye 2016., tokom godina se infiltrirao u državne institucije. Nećemo činiti nikakve ustupke po pitanju terorizma kako bismo nekoga usrećili".

Švedski zakon o borbi protiv terorizma bit će pooštren 1. jula, a švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde oštro je osudila terorizam posljednjih dana.

Švedska vlada prije nekoliko mjeseci nije čak ni priznala da postoji problem, rekao je Altun, ali je dodao kako je njeno prepoznavanje problema, zapravo, pozitivan napredak.

- Očekujemo od evropskih lidera da Ukrajini i Moldaviji dodijele status kandidata, rekao je novinarima uoči samita zvaničnik EU-a, govoreći pod uslovom da ostane anoniman.

Samit EU-Zapadni Balkan trebao bi početi u četvrtak ujutro uz učešće država i vlada EU, kao i lidera Srbije, Crne Gore, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

- Razgovori će voditi o mogućim reformama u procesu proširenja EU da bi se olakšala integracija zemalja Zapadnog Balkana, rekao je zvaničnika EU.

Naveo je da bi se kao tema mogao pojaviti i proboj u početku pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom nakon što je Francuska pripremila kompromis, a dodao je da izgledi za konačni dogovor zavise od toga kako će se odvijati politička kriza u Bugarskoj, koja je dosad blokirala pregovore.

Kao najvažnija tema geopolitičkog samita, očekuje se da će lideri EU dati zeleno svjetlo za kandidaturu Ukrajine i Moldavije.

Zvaničnik EU pojasnio je da je vjerojatno je da će Gruziji dodijeliti status kandidata uz određene uslove, a Evropska komisija će biti zadužena za kasniji izvještaj o razvoju događaja.

Lideri EU razgovarat će i o mogućnosti daljih sankcija Rusiji i podršci Ukrajini, kao i o rješenjima globalne nestašice hrane, piše AA. 

U petak će samit biti nastavljen, a tema razgovora biće rezultati Konferencije o Evropi i privredi, uključujući inflaciju i rast cijena energije.

Na jučerašnjem sastanku turske i ruske vojne delegacije za rješavanje prehrambene krize i evakuaciju brodova natovarenih žitom koji čekaju u ukrajinskim lukama, "postignuto je razumijevanje za sastanak između delegacija Turkiye, Rusije, Ukrajine i Ujedinjenih nacija za rješenje problema".

"Diplomacija crvene linije" između Turkiye, Ukrajine i Rusije počela je davati pozitivne rezultate nakon diplomatskih inicijativa koje je Turkiye pokrenula za rješenje "krize hrane" proizašle iz rusko-ukrajinskog rata i razgovora ministra nacionalne obrane Hulusija Akar i njegovih kolega iz Rusije i Ukrajine.

S tim u vezi, vojna delegacija Ministarstva nacionalne odbrane Turkiye jučer je otputovala u Rusiju kako bi razgovarala o pitanjima poput rješavanja krize s hranom, izlaska trgovačkih brodova natovarenih žitom koji čekaju u ukrajinskim lukama i sigurnog prelaska aviona sa aerodroma Borispol u Turkiye, koji pripadaju turskim oružanim snagama.

Saznaje se da su sastanci vojnih delegacija na čelu s turskim i ruskim generalima u Moskvi protekli u "vrlo konstruktivnoj i pozitivnoj atmosferi".

U tom kontekstu je navedeno da se nakon sastanaka s Ukrajinom i UN-ovom stranom u narednim sedmicama očekuje kvadrilateralni sastanak Turkiye-Rusija-Ukrajina-UN.

Sastanak u Moskvi već je dao je prvi konkretan rezultat. Samo nekoliko sati nakon završetka dugog sastanka turski brod za suhi teret, koji je čekao danima, napustio je ukrajinsku luku. Turski brod "Azov Concord" postao je prvi strani brod koji je napustio ukrajinsku luku Mariupolj, koja je pod kontrolom ruske vojske i separatista.

Izvor: AA

Područje Hisaronu, u Marmarisu, zahvatio je požar čiji uzrok još uvijek nije utvrđen. Tokom noći ekipe na terenu intervenisale su s kopna, a od jutros im se u gašenju pruža i podrška iz zraka.

U gašenje požara trenutno je uključeno 20 helikoptera i 14 aviona, a ekipe na terenu čine sve što je u njihovoj moći kako bi obuzdale vatrenu stihiju.

Ministar poljoprivrede i šumarstva Turkiye Vahit Kirisci i ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu helikopterom su obišli područja zahvaćena požarima.

Izvor: AA

Predsjedavajući parlamentarne skupštine Vijeća Evrope Tiny Kox podsjetio je da se radi o Muzeju dobitniku Muzejske nagrade Vijeća Evrope, te naglasio da kolekcija MRD-a omogućava bolje razumijevanje šta rat zaista jeste. Kox je najavio da će Parlamentarna skupština već tokom ovog zasjedanja raditi na razvoju uputa za države članice kako bi bile usvojene politike o zaštiti djece u ratom izazvanim krizama. Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović podsjetila je da je u Evropi više puta rečeno „nikad više“.

„I pored toga, već više od tri mjeseca rat uništava živote miliona djece Ukrajine. Svaki novi dan rata povećava dugoročne devastirajuće posljedice za djecu, u Ukrajini, i širom Evrope. Imamo zajedničku odgovornost da čujemo glasove djece i da zaustavimo njihovo stradanje“, rekla je Mijatović.

Na otvaranju su govorili i osnivač MRD-a Jasminko Halilović, kao i projekt menadžerica iz ureda MRD-a u Kijevu Svitlana Osipchuk. Halilović je u svom govoru zatražio snažniju podršku Evrope za djecu Ukrajine.

„Svi mi, cijela jedna generacija ljudi u Bosni čije djetinjstvo Evropi nije bilo previše važno, danas gledamo u tu Evropu i očekujemo od nje više podrške za Ukrajinu. Očekujemo veće jedinstvo evropske zajednice, očekujemo da ona pokaže da djelima stoji iza vrijednosti za koje se zalaže. Svjedočimo da Evropa djeluje odlučnije u slučaju Ukrajine nego u slučaju BiH, ali to još uvijek nije dovoljno. Dok otvaramo ovu izložbu, djeca u Ukrajini i dalje stradaju. Nadam se da će svi koji vide ovu izložbu biti motiviraniji da glasno zahtijevaju konkretnu pomoć kojom Ukrajina može osigurati sigurnost svoje djece“, rekao je Halilović.

Osipchuk, koja je na otvaranje izložbe stigla iz Kijeva, u emotivnom govoru je podsjetila da je dvije trećine djece u Ukrajini direktno pogođeno ratom.

„Moje srce je slomljeno činjenicom da naš Muzej sada može dokumentovati toliko novih iskustava. Voljela bih da se to nikad nije desilo. Molim vas da budete uz Ukrajinu i djecu Ukrajine“, zaključila je Osipchuk.

Nakon izložbe u Vijeću Evrope, Muzej ratnog djetinjstva nastavlja svoje izložbene aktivnosti putujućom izložbom u Bihaću, nakon čega će do kraja godine gostovati u Bratislavi, Pragu, Hagu i Beču.

Izvor: AA

U saopćenju se navodi da je u periodu od 13. do 19. juna 2022. godine u Crnu Goru ušlo 2.766 lica iz Ukrajine, dok je u istom periodu Crnu Goru napustilo 2.277 lica iz Ukrajine.

U periodu od 13. do  19. juna 2022. godine 377 lica iz Ukrajine podnijelo je zahtjev za privremenu zaštitu.  Od početka primjene Odluke o privremenoj zaštiti (14.3.2022.godine) do 19.06.2022. godine podnijeto je ukupno 4355 zahtjeva za privremenu zaštitu, od čega je 1366 muških, a 2989 ženskih lica iz Ukrajine. Ukupno je odobreno 1256 zahtjeva za privremenu zaštitu, navedeno je u saopćenju.

Napomenuli su da je od 24. februara 2022. godine do 19. juna 2022. godine u Crnu Goru ušlo 30.023 lica, a Crnu Goru je napustilo 21.111 lica iz Ukrajine.

MUP Crne Gore je podsjetio da preduzima aktivnosti iz svoje nadležnosti, te da su svi segmenti upravljanja migracijama pod kontrolom.

Ministartsvo će putem zvanične internet stranice na nedjeljnom nivou, a po potrebi i češće, informisati javnost o broju lica iz Ukrajine  koja uđu u Crnu Goru.

Fajon je naglasila kao se ne smiju zaboraviti zemlje Zapadnog Balkana i države oje čekaju ulazak u EU.  Između ostalog, ističe Klix, Fajon je naglasila kako će Slovenija danas predstaviti plan i kako podržati Bosnu i Hercegovinu i dodijeliti joj kandidatski status.

- Predstavit ćemo ovaj projekat pred šefovima diplomatija drugih zemalja EU. Također, razgovarat ćemo o konačnom početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom te o liberalizaciji viznog režima za Kosovo, što također podržavamo, kazala je Fajon.

Osim Fajon sastanku će prisustvovati i ministri vanjskih poslova Češke, Austrije, Grčke te Luksemburga koji su se složili da se Zapadni Balkan ne smije zaboraviti, naročito Albanija i Sjeverna Makedonija koje predugo čekaju na početak pregovora sa EU.

Regata nekoliko godina nije održavana zbog pandemije, ali i drugih poteškoća, ali ove godine je situacija mnogo bolja pa su predstavnici medija imali priliku uživati u ljepotama Neretve.

U dva dana 17. i 18. juna novinari, snimatelji i drugi medijski predstavnici učestvovali su u regati takmičarskog karaktera, a organizator je Udruženje "Zelena rijeka", piše AA. 

Digitalna informativna platforma proizvodit će sadržaje na BHS, makedonskom i albanskom jeziku, i doprijeti do skoro 30 miliona gledatelja na Balkanu i u dijaspori.

Inovativan i profesionalan novinarski pristup obogatit će digitalni portal, ali i društvene mreže Instagram, Facebook, Twitter, Youtube i TikTok. Pokrivat će političke, društvene, kulturne
i ekonomske teme sa fokusom usmjerenim na čovjeka, iz redakcija smještenih u Sarajevu i Skoplju.

Projekat je zvanično otvoren i predstavljen u Ankari, pred visokim zvanicama i brojnim gostima širom svijeta.

TRT Balkan će ojačati historijske veze Turkiye i Balkana

Predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turkiye Mustafa Sentop izjavio je da je počašćen ovim događajem kojim se TRT-u, turskom ponosu radijsko-televizijskog emitovanja, od danas pridružuje novi član, s imenom TRT Balkan.

- TRT Balkan će prenositi svoje sadržaje na Balkanu, drugoj polovini naših srca, u sedam balkanskih zemalja, na pet različnih jezika. Naš TRT, koji je u 2009. godini počeo s emitovanjem kanala TRT Avaz i TRT Kurdi, TRT Arabi u 2010. godini i TRT World u 2017. godini, od danas uključuje i emitiranje na TRT Balkan platformi. Molim Svemoćnog Boga da TRT Balkan bude koristan i dobar za našu zemlju i za našu braću i sestre na Balkanu, rekao je Sentop.

TRT Balkan će doprinositi regionalnom i globalnom miru

Pozdravivši ovaj veliki projekt i poželivši uspjeh u radu kanalu TRT Balkan, predsjednik Direkcije za komunikacije Predsjedništva Republike Turkiye, Fahrettin Altun, je kazao da je iznimno sretan što vidi da TRT u svom radu zastupa tri osnovna principa, a to su: stalno obnavljanje i razvoj, snažno institucionalno strukturiranje i vizionarski rast.

- Ovaj projekt je utjelovljeni primjer ovih principa. TRT ovakav pristup zastupa na nacionalnom, ali i na međunarodnom polju. Ponosni smo što vidimo da su međunarodne platforme i kanali TRT-a sve jači i sve utjecajniji. Danas svjedočimo historijskom momentu. TRT Arabia je počeo s radom 2010. godine, TRT World 2015, a potom su se nizale TRT-ove platforme na ruskom, njemačkom i francuskom jeziku. Danas toj porodici pristupa i TRT Balkan. TRT danas emitira sadržaje na 41 jeziku širom svijeta, rekao je Altun.

Ističući kako će TRT na Balkanu biti veoma aktivan i posredstvom društvenih mreža, Altun je kazao da je to važno za dopiranje do što većeg broja ljudi, ali i za kreiranje alternative jednostranom i unipolarnom medijskom djelovanju kompanija društvenih mreža.

TRT Balkan novi član sve jače TRT međunarodne mreže

TRT Balkan će donijeti novi, nepristrasni i moćan glas na balkanskom medijskom prostoru, poručio je Mehmet Zahid Sobaci, generalni direktor TRT-a.

- Ovom prilikom želim kazati nekoliko rečenica o oblasti međunarodnih medija i radiodifuzije. Godinama je ovo polje bilo osuđeno na proces u kojem su i teza i antiteza izrezane iz istog izvora. Međutim, dobro znamo da je svijetu potrebna polifonija, različite perspektive i originalne priče. TRT World, koji je svoj emiterski život započeo u takvom svijetu u kojem je međunarodno novinarstvo monopolizirano od strane male grupe, unio je novi dah na teren, rekao je neizrečeno i postao glas onih čiji glas se nije čuo, rekao je Sobaci.

On je naglasio da TRT u medijski prostor unosi kontekst i inkluzivnost na pravi novinarski način i da po prirodi stoji na strani ignorisanih i odlazi na mjesta gdje niko nije.

TRT već emituje sadržaj na 5 međunarodnih kanala: TRT World, TRT Arabi, TRT Russian, TRT Deutsch i TRT Francais.

U prvoj polovini 2022. godine broj imigranata koji su ilegalno ušli u EU porastao je za 82 posto u odnosu na isti period prošle godine. Više od 40.000 ilegalnih ulazaka preko zapadnobalkanske rute činilo je skoro polovinu svih ilegalnih ulazaka širom kontinenta.

Ističući da je ilegalna imigracija sa Zapadnog Balkana povećana skoro tri puta u odnosu na prethodnu godinu, stručnjaci navode da veliki dio imigranata čine Sirijci i Afganistanci. Kako prenosi Frontex, utvrđeno je i da je većina onih koji su ovom rutom ušli u EU jedno vrijeme živjela u zemljama Zapadnog Balkana.

Prema pisanju Exit.al, ukrajinske izbjeglice nisu uključene u podatke koje je pripremio Frontex.

Prema podacima Frontexa, oko 5,5 miliona ukrajinskih državljana iz Ukrajine i Moldavije ušlo je u EU od početka rata.

Povjerenica Evropske komisije za zdravstvo Stella Kyriakides je pred sastanak sa ministrima zdravstva EU u Luxemburgu izjavila da će ugovor o kupovini vakcina biti potpisan danas.

Kyriakides je kazala da je prva isporuka vakcina u zemlje članice planirana krajem juna.

Istakla je da je u zemljama EU do sada potvrđeno oko 900 slučajeva majmunskih boginja, dok je u svijetu broj slučajeva dostigao 1.400.

Govoreći o temama sastanka Kyriakides je rekla da će se govoriti o situaciji pandemije te o strategijama za predstojeću jesen i zimu.  

Izvor: AA/ Prijevod: Balkannews

Bosna i Hercegovina je cijenjeni partner NATO-a i snažno podržavamao vaš suverenitet i teritorijalni integritet i ostajemo posvećeni vašim euroatlantskim integracijama za dobrobit svih vaših naroda, izjavio je danas u Briselu generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Nakon sastanka s predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefikom Džaferovićem u sjedištu NATO-a, Stoltenberg je rekao da alijansa čvrsto podržava mir i stabilnost u BiH i širom Zapadnog Balkana.

- Naš politički dijalog i praktična saradnja su važnije nego ikad imajući u vidu brutalni rat protiv Ukrajine i maligni uticaj Rusije na regiju. NATO će učiniti još više da stoji uz naše partnere kako bismo produbili saradnju s BiH. To bi moglo uključiti novi paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta i jačanje naše saradnje u pogledu lakog i malog naoružavanja u borbi protiv terorizma, upravljanju kriznim situacijama i cyber sigurnosti, naglasio je Stoltenberg.

Rekao je da "intenziviranjem političke i praktične pomoći NATO može pomoći u izgradnji otpornosti i spriječiti eventualnu buduću agresiju".

Sagovornici su razgovarali o NATO ulozi u operaciji Althea u BiH, pri čemu je Stoltenberg rekao da alijansa nastavlja podržavati ovu važnu operaciju Evropske unije.

Generalni sekretar NATO-a je rekao da su Oružane snage BiH jedna od najvažnijih multietničkih institucija u BiH i da su ključne za stabilnost BiH te da se moraju očuvati.

- Pozivam sve snage da zaustave retoriku podjele i poduzmu konkretne mjere na pomirenju, istakao je Stoltenberg.

Dodao je da je NATO dugoročno opredjeljen da pruži podršku kako bismo osigurali mir i sigurnost u regionu,

- Zabrinuti smo i pažljivo pratimo retoriku podjela i zapaljive poruke koje dolaze iz Repubike Srpske i zato sada razmatramo kako možemo dodatno ojačati praktičnu podršku, uključujući izgradnju odbrambenih kapaciteta, rekao je Stoltenberg i dodao: "Želimo raditi na izgradnji kapaciteta prilagođenih za BiH. Cilj je da spriječimo novu nestabilnost, novi rat, zato smo tamo kako bismo očuvali mir i blisku saradnju s BiH."

Stoltenberg se osvrnuo i na razgovor s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, koji se protivi članstvu Finske i Švedske u NATO-u.

Tom prilikom je izrazio uvjerenje da će saveznici “pronaći rješenje da Finska i Švedska postanu članice NATO-a”, piše AA.

Izaslanstvo Odbora za harmonizaciju s Evropskom unijom Velike nacionalne skupštine Turkiye na čelu s predsjednikom odbora Mehmetom Kasimom Gulpinarom sastalo se s Domagojem Hajdukovićem, predsjednikom Odbora za europske poslove u Hrvatskom saboru i saborskim zastupnicima.

Glavne teme sastanka bile su podrška Hrvatske nastojanjima Turkiye prema članstvu u Europskoj uniji, migrantska kriza, kriza u Ukrajini i s tim povezana kriza energenata, kao i članstvo Finske i Švedska u NATO savezu.

Na sastanku su bilateralni i parlamentarni odnosi između Hrvatske i Turkiye ocijenjeni odličnima, kao i gospodarski odnosi s obzirom da mnoge turske tvrtke posluju u Hrvatskoj.

Hajduković je pohvalio napore Turkiye u deeskalaciji krize u istočnom Sredozemlju u kojem je Turkiye, istaknuo je, ključna zemlja.

- Turska je bila i ostaje naš važan partner u regiji, naš važan saveznik unutar NATO-a i kandidat za Europsku uniju. Posebno cijenimo turske napore koje godinama ulažete i pomažete milijunima izbjeglica koje se nalaze na vašem teritoriju, rekao je Hajduković.

Poručio je kako je osobno veliki zagovornik proširenja Europske unije te kako podržava sve napore koje Turkiye ulaže u proces približavanja EU-u. Dodao je kako cijeni konstruktivnu uključenost Turkiye u rješavanje pitanja u Bosni i Hercegovini.

- Bosna i Hercegovina je naš vanjskopolitički prioritet, ali aktualna situacija nažalost ne daje razloga za optimizam. Posebno smo zabrinuti zbog izostanka prikladnog rješenja za izmjenu Izbornog zakona, naveo je Hajduković.

Osvrnuo se i na aktualni rat u Ukrajini te na put ove zemlje prema članstvu u EU te se zahvalio Turkiye na zalaganjima za mirno rješenje sukoba.

Gulpinar je istaknuo važnu ulogu aktualnog veleposlanika Turkiye u Hrvatskoj Mustafe Babura Hizlana, ocijenivši kako se radi o jednom od najiskusnijih turskih diplomata kojemu je mandat pred istekom.

Gulpinar je posebno izrazio suosjećanje sa stradanjem kojega je Zagreb prošao u nedavnom velikom potresu koji je uvelike narušio povijesnu gradsku jezgru te podsjetio na velike šumske požare prošle godine u Turkiye u čijem je gašenju, odnosno jednim kanaderom, Hrvatska dala svoj doprinos, na čemu se zahvalio.

Gulpinar je naglasio kako je članstvo u EU-u jedan od važnih vanjskopolitičkih prioriteta Turkiye u kojem se slažu i oporba i vladajući.

Upozorio je na velik broj sirijskih izbjeglica koji boravi u različitim regijama Turkiye te kako je važna pomoć u projektima EU-a za njihovo zbrinjavanje koje poduzima i Vlada Turkiye, kao i nevladine organizacije, ali i pojedinci na vlastitu inicijativu.

- Nažalost, u izjavi od 18. ožujka, sve točke izjave nisu ispoštovane, nije ispunjeno sve što je tom izjavom bilo zacrtano. U tom smislu postoje dvije točke koje su nam ključne: jedna je bezvizni režim, a druga je modernizacija carinske unije. Na tom planu nisu poduzeti svi koraci i vaša podrška na tom planu nam je doista bitna. Važan je moment sukob Ruske Federacije i Ukrajine i to je sigurno tema koja utječe na nas, na regiju i Europsku uniju jednako kao i izbjeglička kriza, izjavio je Gulpinar.

Dodao je kako je ukrajinskom krizom dodatno otvoreno pitanje energetskih izazova koji su postavljeni pred EU, u čemu je velika uloga Turkiye i zbog čega je važna podrška EU-a. Upozorio je na mogućnost aspiracija Rusije prema državama istočne Europe te potrebu sveobuhvatne suradnje na prevenciji takvih poteza.

- Ako se vratimo na temu pristupanja Turkiye Europskoj uniji, pored naših stremljenja treba naglasiti da su na istom putu zemlje Zapadnog Balkana koje na tom putu podržavamo. Ali, nažalost na području proširenja EU-a na snazi su disonantni tonovi i s obzirom na tendenciju neproširivanja, Turkiye se u toj politici nastoji odvojiti od zemalja Zapadnog Balkana, ne tretira ih se isto. U određenim dokumentima Turkiye se tretira kao zemlju konkurenta zemljama Zapadnog Balkana na putu pristupanja. Ističe se tretman u kojem je Zapadni Balkan jedno, dok se Turkiye svrstava u red s Rusijom i Kinom. Turkiye nikada ne može biti ni Rusija ni Kina i to je ono što nas rastužuje u politici Europske unije. Stalno ističemo da je Turkiye susjed, prijatelj i strateški partner EU-a, naveo je Gulpinar.

Turkiye i Europska unija su potrebne jedna drugoj, zaključio je Gulpinar.

Upozorio je na PKK i FETO, terorističke organizacije koje godinama prijete Turkiye, a kojima Švedska pruža utočište zbog čega je za Turkiye sporno primanje u članstvo NATO-a ove države.

Gulpinar je najavio kako će organizirati uzvratni posjet hrvatske delegacije Ankari pri čemu će nastojati upriličiti ponovno izlaganje izložbe koja će sutra biti otvorena u Hrvatskom saboru na temu 30 godina uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Turkiye.

Na sastanku je nazočio i veleposlanik Turkiye u Hrvatskoj Mustafa Babur Hizlan, članovi Odbora za harmonizaciju s EU-om Velike nacionalne skupštine Turkiye te zastupnici Hrvatskog sabora, predstavnici oporbe i vladajuće koalicije.

Sutra će u Hrvatskom saboru biti otvorena izložba posvećena 30. obljetnici diplomatske suradnje Hrvatske i Turkiye koja je realizirana uz pomoć Instituta “Yunus Emre“ u Zagrebu, piše AA.

Premijer Vlade Kantona Sarajevo Edin Forto saopćio je da je policija u punoj snazi na terenu nakon jutrošnjih dojava o bombama u više škola na području Kantona Sarajevo.

- Nakon email dojava o bombama u sarajevskim školama i zgradi Vlade Kantona Sarajevo, policija je u punoj snazi na terenu i vrši potrebne preglede. Više informacija na press-konferenciji u 13 sati, poručio je Forto na Twitteru, piše AA.

Nakon email dojava o bombama u sarajevskim školama i zgradi Vlade KS, policija je u punoj snazi na terenu i vrši potrebne preglede.

Više informacija na pressu u 13h.

— Edin Forto (@EdinForto) May 25, 2022

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je kako je Turkiye ključna zemlja s geografskog i strateškog aspekta, a za sve saveznice važna zemlja.

- Moramo priznati da je Turkiye važan partner. Turkiye je zemlja najviše pogođena terorističkim napadima, rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je govorio na panelu pod nazivom ”Obezbijediti sigurnost Evrope“ organiziranom u sklopu Svjetskog ekonomskog foruma u švicarskom Davosu, poznatom i pod nazivom Samit u Davosu.

Podsjetio je kako NATO u rusko-ukrajinskom ratu ima dvije značajne zadaće.

- Prva je podržavanje Ukrajine. Pod dojmom sam ukrajinskog naroda, ukrajinskih oružanih snaga i ukrajinskog političkog vodstva. Dužni smo podržavati ih u pravu na samoodbranu u ovom ratu, smatra Stoltenberg.

Dodao je kako NATO saveznice od 2014. godine podržavaju Ukrajinu i da podrška ovoj zemlji ima i sigurnosne razloge.

Druga zadaća je, pojasnio je Stoltenberg, obezbijediti sigurnost NATO saveznica.

- Važno je spriječiti dodatnu eskalaciju ovog rata kako bi se izbjegao rat između Rusije i NATO-a, rekao je Stoltenberg.

Dodao je kako bi, ukoliko bi došlo do sukoba između NATO-a i Rusije, bilo većih smrtnih stradanja, štete i razaranja nego u Ukrajini. Dodao je kako će nastaviti podržavati Ukrajinu. Ponovio je da neće slati NATO jedinice u Ukrajinu i neće biti uključeni u rat.

Prema njegovim riječima pod naredbom NATO-a, više od 100.000 jedinica je na nivou visokog stepena.

- Ovo je Moskvi važna poruka. Nema mjesta pogrešnim proračunima i pogrešnom razumijevanju. Napad na jednu NATO članicu će polučiti zajednički odgovor svih saveznika, rekao je Stoltenberg.

Zahtjev Švedske i Finske za članstvo u NATO-u

Upitan o razgovoru s predsjednikom Turkiye Recepom Tayyipom Erdoganom o zahtjevu Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, Stoltenberg je kazao kako je Erdogan ranije iznio zabrinutosti.

Dodao je kako su te zabrinutosti terorizam, podrška terorističkoj organizaciji PKK-a i mnogim drugim.

Zahtjeve Švedske i Finske za članstvo u NATO-u Stoltenberg je nazvao ”historijskim“.

- Početkom februara rijetki su to očekivali. Kada je predsjednik Putin pokušao zatvoriti vrata NATO-a, upravo tad su Švedska i Finska donijele odluku o ulasku unutra, rekao je Stoltenberg.

Turkiye važna saveznica

Podsjetio je kako su u NATO-u i ranije postojale razlike, ali da je na kraju pronađeno rješenje, te uputio poruku da će sjesti za sto kako bi razgovarali o zabrinutostima koje je iznijela Turkiye.

- Ne mogu precizirati kako i kada će biti, ali sigurni smo u sebe i radimo na ovom pitanju. I ranije smo rješavali probleme među saveznicima, rekao je Stoltenberg.

Istakao je kako je i Turkiye saglasna o proširenju NATO-a kako bi se uspostavila stabilnost u Evropi, te da bi pridruživanje Švedske i Finske ojačalo NATO.

Ukazao je na razlike u mišljenjima unutar saveza.

- Moramo priznati da je Turkiye važna saveznica. Turkiye je zemlja najviše pogođena terorističkim napadima, daleko više od bilo koje druge saveznice NATO-a, kazao je Stoltenberg.

Istakao je kako je s geografskog i strateškog aspekta Turkiye ključna zemlja, te da granicu dijeli sa Sirijom i Irakom.

Podsjetio je i na odlučnu borbu Turkiye protiv terorističke organizacije ISIS.

- Kada pogledate na Crno more u ratu u Ukrajini, svjesni ste važnosti Turkiye, rekao je Stoltenberg.

Dodao je kako je potrebno shvatiti pitanja o kojima govori Turkiye, piše AA.

- Turkiye je važna za sve saveznice. Zbog toga intenzivno radimo na ovom pitanju, rekao je Stoltenberg.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović sastat će se u srijedu u Briselu sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Kako je najavljeno iz Predsjedništva BiH, nakon sastanka koji je zakazan u 14.15 sati u sjedištu NATO-a, Džaferović i Stoltenberg će održati zajedničku konferenciju za novinare.

Programom posjete planiran je sastanak Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), koje čine stalni predstavnici svih država članica NATO saveza.

Podsjećamo, generalni sekretar NATO-a u aprilu je kazao da će Sjevernoatlantski savez pomoći odbrambene kapacitete Bosne i Hercegovine u jeku krize izazvane ruskim napadom na Ukrajinu, piše AA.

U Bihaću, u Bosni i Hercegovini, gori zgrada Austrotherma, fabrike inovativne zvučne i toplinske izolacije. Iz policije Unsko-sanskog kantona kazali su da nema žrtava te da je stanovništvo iz okolnih kuća evakuirano.

- Jutros u 7.00 sati građani su prijavili požar u Austrothermu u naselju Kamenica kod Bihaća. Izlaskom na teren utvrđeno je da je požar zahvatio cijelu zgradu. Situaciju dodatno komplicira to što se u zgradi nalazi stiropor što otežava gašenje vatre. Sumnja se da u zgradi ima i plina zbog čega je stanovništvo iz okolnih kuća evakuirano. Uviđaj će se vjerovatno raditi tek sutra kada se požar u potpunosti ugasi, kada će na teren izaći dežurni tužitelj i inspektori MUP-a USK-a kako bi utvrdili uzrok požara, kazao je Adnan Beganović, portparol policije USK-a.

Beganović je naglasio da je šteta na samom objektu neprocjenjiva, ali da je najbitnije da nema ljudskih žrtava.

Uzrok požara biće predmet šire istrage.

Austrotherm je austrijska kompanija koja ima postrojenje u Bihaću. Požarom pogođeni pogon u Bihaću pušten je u rad 2008. godine i zapošljava nekoliko stotina radnika, piše AA.

U organizaciji Centra za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu u Memorijalnom centru Kapija u Tuzli održava se okrugli stol o temi “Tuzlanska Kapija – ubijanje mladosti 1995. godine – nekažnjeni zločin”.

Uoči 27. godišnjice stravičnog masakra koji je 25. maja 1995. godine počinjen na Kapiji i u kojem je ubijena 71 mlada osoba, a oko 140 teže i lakše ranjeno, s naučnog aspekta govorilo se o neprocesuiranju odgovornih osoba za zločin i njegovom negiranju.

Profesor Izet Šabotić s Univerziteta u Tuzli smatra kako stradanje tuzlanske mladosti zaslužuje daleko veću naučnu pažnju koja je do sada izostala. Šabotić ističe kako svjedočimo negiranju zločina na Kapiji, ali i neprocesuiranju odgovornih.

- Negiranja dolaze od izvršioca, planera, od onih koji su kumovali tom događaju i koji čine sve da ga izbrišu iz našeg pamćenja, Rezultat toga su ne samo medijski istupi koji bole, nego i članci, pa i knjige koje su namjenski i sistemski rađene, a podržane su od najviših institucija u Srbiji. Neprocesuiranje odgovornih za zločin vodi nezadovoljenju pravde, a negiranje je ponovno diranje u rane stradalih. To je sastavni dio sistematskog rada određenih službi, nažalost i nekih naučnih institucija koje na sve moguće načine žele preinačiti prošlost, a mi se moramo boriti protiv laži i neistine. Ako napravimo kraću analizu svega što se radi, ako pogledamo knjige, istupe, vidjet ćemo da je to jedan sistem, da iza toga stoje institucije jedne države. Ministarstvo odbrane je izdavač knjiga koje negiraju zločin na Kapiji. Riječ je o kontinuitetu realizacije određenih programskih sadržaju, a u tom kontinuitetu je i to da je laž bitno sredstvo kojim se služe, kazao je Šabotić, koji je najavio da će se izdati Zbornik radova sa današnjeg okruglog stola.

Profesor Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, ističe da trenutno živimo u takozvanom memorandumskom vremenu.

- Riječ je o Memorandumu 2, koji u devet tačaka govori, između ostalog, o sljedećem: negirat ćemo sve što smo učinili, a eklatantan primjer za to je Kapija, dakle negiranje svega što je učinjeno, naše ratne zločince ćemo štititi, a branioce Bosne i Hercegovine ćemo hapsiti na granici i suditi pred našim sudovima te učinit ćemo sve da ostvarimo ono što smo izgubili, a u to vrijeme destabilizirat ćemo političko i državno rukovodstvo BiH te ćemo podržavati secesiju bh.entiteta Republika Srpska. Dakle, to je jedno memorandumsko vrijeme, jedno vrijeme negiranja onog što je učinjeno i najava novih ratova. Oni ne moraju biti oružani, kako je to još 1989. godine Slobodan Milošević najavio na Gazimestanu, ali mogu biti ovakvi kako sam rekao, kaže Muratović.

Razmjera zločina na Kapiji govori da je riječ o jednom od najmorbidnijih u periodu velikosrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine.

- U našoj praksi, a bavimo se 30 godina izučavanju zločina, čovjek s pravom postavlja sebi pitanje kakvi su to ljudi morali biti da ubiju 71 dijete, da rane 140 djece. Prije nego što su obukli uniforme, oni su bili uzorne komšije, korektne kolege s posla, ali ideološki zlo se tumači kao dobro. Dakle, radilo se o ostvarenju projekta velike Srbije, o ostvarenju velikodržavnih projekata, i onda se za takve stvari uopšte ne pitaju i oni misle, na žalost, da su učinili dobro djelo, ističe Muratović.

Dino Kalesić je ranjen na Kapiji, ali je izgubio trogodišnjeg sina Sandra, koji je najmlađa žrtva granate koja je ispaljena sa položaja Vojske RS na Ozrenu.

- Moram priznati da sam umoran, ali s druge strane imam i jedna velika obavezu i želju da se Kapija drži u fokusu. Put do istine, do pomirenja, do boljih odnosa na ovim prostorima su udžbenici. Kapija i druge bosanskohercegovačke kapije moraju ući u udžbenike, ali struka mora odraditi posao bez emocija, bez pristrasnosti, bez tendencija i da se generacijama koje dolaze ostavi sve to u pisanoj formi. Ne smijem reći da sam ostao bez nade da će krivci biti procesuirani, ali bih postavio jedno drugo pitanje: 'Da li država želi doći do istine na sistemski način?', zaključio je Dino Kalesić.

Na okruglom stolu govorili su: dr. Muamer Džananović, dr. Merisa Karović – Babić, mr. Mehmed Žilić, Dino Kalesić, dr. Sabina Subašić – Galijatović, prof. dr. Izet Šabotić, prof. dr. Sead Selimović, mr. Omer Zulić i mr. Jasmin Jajčević, piše AA.

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel izjavio je danas u Tirani da podržava inicijativu “Otvoreni Balkan” koju su pokrenule Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija i pozvao ostale države regiona da joj se pridruže.

- Želim svima da se pridruže ovoj inicijativi, jer će kapaciteti za saradnju i jačanje ekonomskih struktura biti veći. To će olakšati približavanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, rekao je Michel tokom zajedničke konferencije za novinare s albanskim premijerom Edijem Ramom.

“Otvoreni Balkan” pokrenuli su 2019. godine predsjednici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije s ciljem međusobnog unapređenja slobode kretanja roba, usluga i ljudi. Premda su pozvali da se inicijativi priključe i druge zemlje iz regiona, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo za sada su izvan tog projekta.

Predsjednik Evropskog vijeća ponovio je da je Albanija dio evropske porodice koja je ispunila sve uslove za otvaranje pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.

- Moramo dati novu energiju procesu integracija jer nas izazovi tjeraju da razmišljamo i idemo dalje od tih tradicionalnih modela, s novim načinima razmišljanja, inovativnim načinima stvaranja novih poticaja za ubrzavanje reformi", kazao je Michel.

Rama i Michel su se tokom razgovora u Tirani osvrnuli i na ideju osnivanja Evropske političke zajednice, koju je predložio francuski predsjednik Emmanuel Macron. Složili su se da bi stvaranje takve zajednice moglo približiti članice bloka i one zemlje koje to nisu.

- Naš okvirni cilj je da želimo imati prave formate, kako bismo međusobno sarađivali, kako bismo se bolje upoznali, bolje razumjeli, razumjeli koje su mogućnosti, poteškoće i kako se možemo pobrinuti za svakoga i to mi se sviđa, rekao je Michel.

Albanski premijer je takođe podržao ideju stvaranja Evropske političke zajednice u koju će biti uključene zemlje članice EU-a i one koje tome teže.

- U potpunosti podržavam viziju predsjednika Francuske za ovu novu zajednicu koja još više dolazi na dnevni red kao rezultat onoga što se dešava u Ukrajini, rekao je Rama.

Rama je izrazio nadu da će Bugarska konačno odblokirati pregovore o članstvu Sjeverne Makedonije u Evropskoj uniji (EU), budući da njen veto koči i albanski put za otvaranje pregovora za integraciju zemlje u EU.

- Nadamo se da će Bugarska utrti put i da će obje zemlje započeti formalne pregovore. Ako se to ne dogodi, promijenićemo kurs, naglasio je Rama.

Michel je u Albaniju stigao iz Srbije gdje se jučer sastao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Nakon Tirane, Michel će otpuvati u dvodnevnu zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini, tokom koje će se susresti sa najvišim državnim zvaničnicima, piše AA.

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić i gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković uručili su ugovore o sanaciji pet stambenih jedinica oštećenih u zemljotresu u Stocu, u Bosni i Hercegovini.

Nakon zemljotresa koji je pričinio veliku materijalnu štetu i ugrozio stambene jedinice ukazala se potreba za hitnom sanacijom nekoliko objekata.

- Svjedoci smo nedavnog zemljotresa čije su se posljedice posebno osjetile ovdje u Stocu. Nažalost mlada osoba je izgubila i život, što nas je sve posebno pogodilo. Odmah nakon zemljotresa smo poslali stručne službe ministarstva gdje smo snimili nekoliko objekata povratničkih porodica čija je sanacija neophodna. Danas smo potpisali ugovore o dodjeli građevinskog materijala za pet porodica i nadamo se da će to biti dovoljno za odabrane porodice, kazao je Ramić.

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica podržalo je sanaciju pet kuća povratničkih porodica i osiguralo građevinski materijal za odabrane porodice.

U petak 22. aprila 2022. godine u 23.07 sati snažan zemljotres pogodio je područje Hercegovine. Prvi podaci Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC) pokazali su da je magnituda bila 5,7 po Richteru, a epicentar 19 kilometara od grada Stoca i oko 40 kilometara od Mostara, odnosno u općini Berkovići.

Podrhtavanje tla se osjetilo u cijeloj BiH, kao i u susjednim zemljama u regionu. Tom prilikom jedna osoba je smrtno stradala, a nekoliko je lakše povrijeđeno, piše AA.