<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom" version="2.0">
  <channel>
    <title>BalkanNews</title>
    <link>https://www.balkannews.ba/</link>
    <description>Novi mediji Balkana</description>
    <atom:link xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom" href="https://www.balkannews.ba/rss" type="application/rss+xml" rel="self"/>
    <language>tr_TR</language>
    <copyright>Copyright 2026, BalkanNews</copyright>
    <lastBuildDate>Fri, 05 Jun 2026 21:32:37 +0200</lastBuildDate>
    <ttl>1</ttl>
    <item>
      <title><![CDATA[Studenti iz Sarajeva učestvovali u obilježavanju Dana medicine u Čanakkaleu]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/studenti-iz-sarajeva-uestvovali-u-obiljeavanju-dana-medicine-u-anakkaleu-h10045.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Studenti prve godine studijskog programa Medicina pri Fakultetu medicinskih nauka (FMS) na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS), upisani u program dvojne diplome koji se realizuje u saradnji između IUS-a i Univerziteta zdravstvenih studija (Sağlık Bilimleri University – SBU) iz Turske, učestvovali su u programu obilježavanja 14. marta, Dana medicine u Republici Turskoj, organizovanom u Čanakkaleu.</p>

<p>U aktivnostima su učestvovali studenti medicine sa različitih i međunarodnih medicinskih fakulteta ovog univerziteta.</p>

<p>Program je organizovan s ciljem očuvanja historijskog sjećanja na ljekare i studente medicine koji su tokom Bitke za Čanakkale podnijeli veliku žrtvu služeći svom narodu. U okviru obilježavanja, učesnici su posjetili ključne memorijalne lokacije, uključujući Muzej saniteta Čanakkale bitaka i Spomen-obilježje šehidima, gdje su odali počast ljekarima i studentima medicine koji su stradali u ratnim godinama.</p>

<p>Za studente IUS-a, učešće u ovom programu predstavlja vrijedno iskustvo koje nadilazi klasične okvire nastave, jer im omogućava da se već od prve godine studija upoznaju sa historijskim, etičkim i humanim dimenzijama medicinske profesije.</p>

<p>Istovremeno, ovakve aktivnosti dodatno potvrđuju značaj programa dvojne diplome kao modela obrazovanja koji studentima ne donosi samo akademsku mobilnost i međunarodno iskustvo, nego i dublje razumijevanje profesije kroz neposredno učešće u važnim stručnim i memorijalnim događajima.</p>

<p>Obilježavanje Dana medicine u Turskoj ima posebno simbolično značenje. 14. mart nije samo datum posvećen medicinskoj profesiji, već i podsjetnik na požrtvovanost, odgovornost i doprinos studenata medicine i ljekara u teškim historijskim okolnostima. U tom kontekstu, program u Čanakkaleu organizovan je kako bi se budućim ljekarima prenijele vrijednosti humanosti, profesionalne etike i služenja zajednici.</p>

<p>Učešće studenata Internacionalnog univerziteta u Sarajevu u ovom značajnom programu još jednom potvrđuje vrijednost međunarodne akademske saradnje između IUS-a i SBU-a, kao i opredijeljenost obje institucije da studentima ponude obrazovanje koje povezuje akademsku izvrsnost, međunarodnu perspektivu i snažan profesionalni identitet.</p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/studenti-iz-sarajeva-uestvovali-u-obiljeavanju-dana-medicine-u-anakkaleu-h10045.html</guid>
      <pubDate>Tue, 24 Mar 2026 11:08:10 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2026/03/studenti-iz-sarajeva-uestvovali-u-obiljeavanju-dana-medicine-u-anakkaleu_ac6bc.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[TIKA i Direkcija za sigurnost Turske održali obuku za policijske službenike iz BiH]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/tika-i-direkcija-za-sigurnost-turske-odrali-obuku-za-policijske-slubenike-h10043.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;U okviru „Međunarodnog projekta saradnje u policijskoj obuci“ koji se provodi u saradnji s Turskom agencijom za saradnju i koordinaciju (TIKA) i Generalnom direkcijom za sigurnost Republike Turske, održana je Obuka o sigurnosti informacija za policijske službenike iz Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu.</p>

<p>Šefovi policije iz Policijske uprave Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine i njenih 10 kantona, Policijske akademije Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine i Policije Brčko Distrikta prisustvovali su obuci održanoj u glavnom gradu Turske Ankari.</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20250701-38435299-38435291-TIKA_I_DIREKCIJA_ZA_SIGURNOST_TURSKE_ODRZALI_OBUKU_ZA_POLICIJSKE_SLUZBENIKE_IZ_BIH.jpg" /></p>

<p>Ukupno 16 bosanskohercegovačkih policajaca završilo je obuku koju je organizovalo Ministarstvo rada Republike Turske, Policijska uprava, Odjel za informacijske tehnologije i komunikacije.</p>

<p>Petodnevna obuka obuhvatila je teme kao što su dijagnosticiranje i otklanjanje postojećih ili potencijalnih sigurnosnih ranjivosti u upravljanim sistemima, mjere opreza koje treba poduzeti protiv sajber napada i zatvaranje ranjivosti sistema, uz analizu napada.</p>

<p>Na zatvaranju i dodjeli certifikata obuke, polaznicima obuke iz Bosne i Hercegovine uručeni su certifikati.</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20250701-38435299-38435297-TIKA_I_DIREKCIJA_ZA_SIGURNOST_TURSKE_ODRZALI_OBUKU_ZA_POLICIJSKE_SLUZBENIKE_IZ_BIH.jpg" /></p>

<p>Međunarodni projekat saradnje u oblasti policijske obuke, koji je pokrenut kao pilot projekat 2007. godine, provodi se od 2010. godine u saradnji sa Federalnim ministarstvom unutrašnjih poslova u Bosni i Hercegovini i policijskim upravama Bosne i Hercegovine.</p>

<p>Do danas je organizovano više od 35 različitih obuka u oblastima borbe protiv sajber kriminala, borbe protiv terorizma, upravljanja društvenim događajima, borbe protiv krađe automobila, policijskog liderstva, kriminalističke obavještajne službe i borbe protiv međunarodnog kriminala, a u ovim obukama učestvovalo je približno 700 policajaca iz Bosne i Hercegovine.</p>

<p>Izvor: AA</p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/tika-i-direkcija-za-sigurnost-turske-odrali-obuku-za-policijske-slubenike-h10043.html</guid>
      <pubDate>Wed, 02 Jul 2025 10:10:49 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2025/07/tika-i-direkcija-za-sigurnost-turske-odrali-obuku-za-policijske-slubenike-iz-bih_a2c5f.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Moderna zdravstvena ustanova Medicana od 18. juna u Sarajevu]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/moderna-zdravstvena-ustanovamedicanaod-18-juna-u-sarajevu-h10042.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Nakon uspješnih ulaganja u Turskoj i nedavnog širenja u Veliku Britaniju,&nbsp;Medicana&nbsp;Health Group otvara svoju 19. zdravstvenu ustanovu – u srijedu 18. juna u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine javlja Anadolu.</p>

<p>"Ovdje želimo započeti novu eru u zdravstvu, napraviti most na nivou zdravstva između Turske i BiH", poručeno je u petak u Sarajevu na predstavljanju bolnice, njenih kapaciteta i značaja za zdravstvo BiH i regije.</p>

<p>Medicana, vodeća zdravstvena grupacija iz Turske, sa svojim bolnicama u zemlji, predstavništvima širom svijeta i novim globalnim ulaganjima, svake godine pruži zdravstvene usluge milionima ljudi, u skladu s najvišim međunarodnim standardima. Sada svoju ekspertizu donosi i na Balkan. Više od 35 godina iskustva u turskom zdravstvenom sistemu&nbsp;Medicana&nbsp;prenosi u samo središte regije – Sarajevo.</p>

<p><strong>- Usluga milionima pacijenata svake godine -</strong></p>

<p>Sedat Ziyade, generalni direktor&nbsp;Medicana&nbsp;Sarajevo, podsjetio je da ova ustanova od 1992., svake godine pruža zdravstvenu zaštitu milionima pacijenata, oslanjajući se na najsavremenija dostignuća moderne medicine.</p>

<p>"Moto je vrhunska zdravstvena zaštita za sve i veza sa ljudima", poručio je, navodeći da&nbsp;Medicana, jedan od vodećih zdravstvenih brendova u Turskoj, koja zapošljava skoro 15.000 uposlenika, svake godine pruži usluge liječenja za više od pet miliona pacijenata i zbrine oko 500.000 međunarodnih pacijenata.</p>

<p>Svojim novim ulaganjima u Sarajevu, tačnije bolnicom u Nedžarićima, donosi sigurnost i snagu moćnog lanca bolnica za lokalnu zajednicu.</p>

<p>"Vrijednost investicije je više od 80 miliona eura", dodao je Ziyade.</p>

<p>Da je ovo historijski dan za Bosnu i Hercegovinu smatra Reha Ozkaya, član Upravnog odbora&nbsp;Medicana&nbsp;Health Group.</p>

<p>"Mi smo kao države i kulture vrlo bliski. U Turskoj postoji vrlo jedinstven pristup gledanja na BiH. Mi smo u našim vrijednostima i kulturi, vrlo bliski", istakao je, navodeći da "BiH vide kao dio naše kulture i prošlosti".</p>

<p>Naglasio je da bolnicu ne otvaraju u nekoj drugoj zemlji, nego baš u BiH koja im je tako bliska i draga.</p>

<p>"BiH je omiljena u Turskoj. Ova bolnica u BiH će dati veliki doprinos zdravstvu. Danas je važna dostupnost kvalitetnoj zdravstvenoj usluzi", poručio je Ozkaya navodeći da će "u ovom geografskom području omogućiti zaposlenje za više od 500 osoba".</p>

<p>Naglasio je da će bolnica imati oko 80 ljekara, a iz Turske će doći brojni i vrhunski specijalisti koji će nastojati da otklone neke nedostatke koji eventualno postoje.</p>

<p>"Želimo učiniti Sarajevo vrhunskim centrom zdravstvenih usluga", zaključio je Ozkaya.</p>

<p><strong>- Angažman vrhunskih stručnjaka -</strong></p>

<p>Huseyin Bozkurt, predsjednik Upravnog odbora&nbsp;Medicana&nbsp;Grupe, potvrdio je da će u bolnici raditi vrhunski stručnjaci.</p>

<p>"Fokusirao sam se na dvije stvari - zdravstvo i obrazovanje. Mi smo ustanova koja predano radi 35 godina i koja je okupila brojne ljekare", istakao je navodeći da su pri dolasku u BiH razmišljali o njoj kao o jako bliskoj zemlji.</p>

<p>"Mi mnogo toga dijelimo u našoj kulturi i historiji. BiH ima oko 3,5 miliona stanovnika i to je jako malo u odnosu na Tursku. Ali, otvarao sam bolnice i u malim mjestima", kazao je Bozkurt.</p>

<p>Poručio je da "BiH doživljavaju više od bratske zemlje".</p>

<p>"Došli smo da naše ime upišemo u historiju BiH, ne da bi izliječili nekoliko bolesnika, nego da bi BiH pomogli na području zdravstva", naglasio je Bozkurt.</p>

<p>Bolnica&nbsp;Medicana&nbsp;Sarajevo pruža usluge u širokom spektru medicinskih grana, uključujući neurohirurgiju, oftalmologiju, otorinolaringologiju, plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, dermatologiju, oralnu i dentalnu medicinu, pulmologiju i torakalnu hirurgiju, kardiovaskularnu hirurgiju, opštu hirurgiju, dječiju hirurgiju, urologiju, ginekologiju i akušerstvo, pedijatriju, internu medicinu, gastroenterologiju i hepatologiju, endokrinologiju, nefrologiju, kardiologiju, fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, ortopediju i traumatologiju, neurologiju, kao i u mnogim drugim oblastima koje će se dodatno proširivati otvaranjem novih odjela.</p>

<p>Bolnica je opremljena modernim operacionim salama za sve vrste hirurških zahvata, te ima jedinice intenzivne njege – opštu, koronarnu i neonatologiju. Posebna pažnja posvećuje se i onkološkom odjelu, dizajniranom prema potrebama pacijenata i njihovih porodica. Smještena u najprometnijem dijelu glavnog grada Sarajeva, bolnica&nbsp;Medicana&nbsp;Sarajevo garantuje kontinuiranu i visokokvalitetnu zdravstvenu zaštitu.</p>

<p>U bolnici&nbsp;Medicana&nbsp;Sarajevo, koja pruža zdravstvene usluge visokih standarda, Odjeli interventne radiologije i onkologije će uskoro biti na usluzi građanima Bosne i Hercegovine. U ovom centru, gdje se dijagnostičke i terapijske odluke donose kolektivno, pacijentima će uskoro biti dostupne sveobuhvatne usluge liječenja raka. Sa uređajima PET-CT i LINAC, koji su ključni u savremenoj onkološkoj terapiji, bolnica&nbsp;Medicana&nbsp;Sarajevo će pružati vrhunsku onkološku njegu pacijentima u Bosni i Hercegovini i i okolnim zemljama.</p>

<p>AA</p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/moderna-zdravstvena-ustanovamedicanaod-18-juna-u-sarajevu-h10042.html</guid>
      <pubDate>Mon, 16 Jun 2025 14:53:48 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2025/06/moderna-zdravstvena-ustanovamedicanaod-18-juna-u-sarajevu_215ac.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Bolnica Medicana Sarajevo uskoro otvara svoja vrata]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bolnica-medicana-sarajevo-uskoro-otvara-svoja-vrata-h10041.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Medicana, jedan od vodećih zdravstvenih sistema u Turskoj, poznata po velikim ulaganjima u zdravstvo kako u matičnoj zemlji, tako i širom svijeta, nastavlja širenje na međunarodnom tržištu.</p>

<p>Nakon uspjeha u Ujedinjenom Kraljevstvu, ova renomirana grupacija otvara svoju 19. bolnicu u Sarajevu.</p>

<p>Sa bolnicama širom Turske, predstavništvima u inostranstvu i sve većim globalnim ulaganjima, Medicana svake godine pruža zdravstvene usluge milionima ljudi, po najvišim međunarodnim standardima.</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/YD_04738-HDR.jpg" /></p>

<p>Sada, gotovo 35 godina duga tradicija ovog turskog zdravstvenog giganta dolazi u srce Balkana – u Sarajevo, donoseći vrhunsku medicinsku ekspertizu, savremenu tehnologiju i kvalitetnu zdravstvenu njegu.</p>

<p>Od 1992. godine Medicana svake godine pruža vrhunsku zdravstvenu zaštitu milionima pacijenata, oslanjajući se na najsavremenija dostignuća moderne medicine.</p>

<p>Svoje bogato iskustvo i ekspertizu sada donosi i u Bosnu i Hercegovinu.</p>

<p>Otvaranjem bolnice Medicana Sarajevo – jednog od najznačajnijih zdravstvenih projekata, važnih ne samo zaTursku i Bosnu u Hercegovinu, već i na globalnom nivou – započinje nova era zdravstva na Balkanu.</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/YD_04776.jpg" /></p>

<p><strong>BiH susreće se s najsavremenijim zdravstvenim sistemom i tehnologijama</strong></p>

<p>Smještena na jednoj od najdinamičnijih lokacija u Sarajevu, bolnica Medicana Sarajevo donosi moderan dizajn bolničke arhitekture, stručan akademski kadar, najnoviju medicinsku opremu te napredne metode dijagnostike i liječenja.</p>

<p>Sve ove usluge dostupne su pacijentima iz cijelog regiona i Europe, čime Medicana Sarajevo postaje novo regionalno središte savremene medicine.</p>

<p>Kao jedan od najvažnijih brendova u zdravstvenom sektoru, Medicana u Sarajevo donosi svoje 35-godišnje iskustvo i posvećenost pružanju zdravstvenih usluga u skladu s međunarodnim standardima, uz primjenu savremene medicinske tehnologije.</p>

<p>Time Bosna i Hercegovina, zajedno sa susjednim zemljama, dobija pristup kvalitetnoj i sveobuhvatnoj zdravstvenoj zaštiti kakva se godinama uspješno pruža u Turskoj.</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/YD_04667-HDR.jpg" /></p>

<p><strong>Usluge iz brojnih medicinskih oblasti</strong></p>

<p>Bolnica Medicana Sarajevo pružat će usluge iz širokog spektra medicinskih disciplina, uključujući: Neurohirurgiju, oftalmologiju, otorinolaringologiju, plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, dermatologiju, stomatologiju, pulmologiju i torakalnu hirurgiju, kardiovaskularnu hirurgiju, opću i dječiju hirurgiju, urologiju, ginekologiju i akušerstvo, interventnu radiologiju, pedijatriju, internu medicinu, gastroenterologiju i hepatologiju, endokrinologiju, nefrologiju, kardiologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, ortopediju i traumatologiju, neurologiju i onkologiju, kao i niz novih specijalističkih službi koje će biti otvorene u budućnosti.</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/WhatsApp-Image-2025-05-27-at-15.49.49-1.jpeg" /></p>

<p><strong>O Medicana Health Group</strong></p>

<p>Osnovana 1992. godine, Medicana je danas jedan od najvećih i najpouzdanijih brendova u zdravstvenom sektoru Turske.</p>

<p>Sa oko 15.000 zaposlenih, pruža usluge u skladu sa svjetskim standardima.</p>

<p>Djeluje kroz bolnice u Istanbulu, Ankari, Izmiru, Konji, Samsunu, Sivasu, Bursi, kao i kroz bolnicu u Velikoj Britaniji.</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/WhatsApp-Image-2025-05-27-at-15.49.49.jpeg" /></p>

<p>Zahvaljujući međunarodnim ulaganjima, Medicana svake godine omogućava milionima ljudi pristup savremenim medicinskim rješenjima.</p>

<p>Medicana predvodi budućnost zdravstvenih usluga svojom inovativnošću, težnjom ka izvrsnosti, stručnim akademskim kadrom i vrhunskom tehnološkom infrastrukturom, donoseći značajne promjene i podižući standarde u svom sektoru.</p>

<p>Medicana Health Group, također, spaja zdravstvo i obrazovanje kroz Modernu akademiju nauka (MBA škole), sa brojnim kampusima širom Turske, kao i kroz Fenerbahçe Univerzitet, koji je postao dio Medicana Health Groupe, u akademskoj 2019/2020. godini, s ciljem da se pozicionira među vodeće svjetske univerzitete.</p>

<p>Pored zdravstva i obrazovanja, Medicana je aktivna i u sportu – kao sponzor Turskog fudbalskog saveza, Turske košarkaške Super Lige, Fenerbahçe Medicana odbojkaškog tima, Sportskog kluba Galatasaray, Göztepe kluba i brojnih drugih sportskih timova i pojedinaca.</p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bolnica-medicana-sarajevo-uskoro-otvara-svoja-vrata-h10041.html</guid>
      <pubDate>Tue, 27 May 2025 15:45:45 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2025/05/bolnica_medicana_sarajevo_uskoro_otvara_svoja_vrata_h10041_31d53.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Tuzlanski kanton jača turističke veze s Turskom]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/tuzlanski-kanton-jaa-turistike-veze-s-turskom-h10040.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Tuzlanski kanton, poznat po bogatom historijskom naslijeđu i prirodnim ljepotama, poduzima konkretne korake ka jačanju saradnje s Turskom u oblasti turizma kroz dolazak istaknutih turskih turoperatora, predstavnika medijskih kuća i aviokompanija.</p>

<p>Delegacija iz Turske, koju čine predstavnici turističkog sektora i medija, boravit će u Tuzlanskom kantonu 8. i 9. maja, a planirano je da obiđu ključne turističke lokalitete u Tuzli i Srebreniku, te učestvuju na B2B sastancima sa kompanijama iz Bosne i Hercegovine.</p>

<p>Posjetu organizira Turistička zajednica Tuzlanskog kantona uz podršku Vlade TK, s ciljem jačanja vidljivosti regije na turskom tržištu i privlačenja većeg broja turista iz Turske. Među gostima su i predstavnici aviokompanija AJet i Pegasus, koje imaju direktne letove Istanbul–Tuzla.</p>

<p>Tokom boravka, gosti iz Turske prisustvovat će Sajmu turizma u Lukavcu i konferenciji „Uloga zdravstvenog turizma i medija u razvoju Kantona Tuzla“.</p>

<p>Tom prilikom bit će potpisan i protokol o saradnji između Turističke zajednice TK i Turske medijske federacije.</p>

<p>Drugog dana posjete planiran je obilazak Trga slobode, Kapije, Turalibegove džamije i Panonskih jezera u Tuzli, kao i Čoluk džamije, Srebreničke tvrđave i turističke zone Orion u Srebreniku.</p>

<p>Delegacija će se sastati i sa zvaničnicima općine Srebrenik kako bi razgovarali o budućim projektima saradnje.</p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/tuzlanski-kanton-jaa-turistike-veze-s-turskom-h10040.html</guid>
      <pubDate>Tue, 06 May 2025 15:03:03 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2025/05/tuzlanski_kanton_jaa_turistike_veze_s_turskom_h10040_07205.png" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Bosanski akademici predvode objavu značajnog djela o postdejtonskoj Bosni i Hercegovini]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bosanski-akademici-predvode-objavu-znaajnog-djela-o-postdejtonskoj-bosni-h10038.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>U velikom uspjehu za akademsku zajednicu Bosne i Hercegovine, ugledni izdavač Palgrave Macmillan prihvatio je za objavu knjigu "Shifting Paradigms: Three Decades after the Signing of the Dayton Peace Agreement". Projekat je osmislio i koordinirao Hamza Preljević sa Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, koji je bio ključna pokretačka snaga iza ove dvogodišnje inicijative.</p>

<p>Urednički odbor, uz Hamzu Preljevića, čine i Muhidin Mulalić, Emir Hadžikadunić i Mustafa Krupalija. Projekat je okupio grupu autora među kojima su: Roberto Belloni, Aleksandra Zdeb, Tajma Kapic, Ena Kazić, Hikmet Karčić, Mustafa Dedović, Jasmin Hasanović, Damir Kapidžić, Maja Sahadžić, Lejla Balić, Faris Kočan, Ana Bojinović Fenko, Jure Pozgan, Sead Turčalo, Mirza Ljubović, Haris Gekić, Nidžara Ahmetašević, Gorana Mlinarević, Jahja Muhasilović, Nedžma Džananović, Agata Domachowska, Jasmin Ahić, Kenan Hodžić, Chiara Milan i Aida Kapetanović.</p>

<p>Knjiga nudi sveobuhvatnu i kritičku analizu puta Bosne i Hercegovine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Teme poput tranzicione pravde, nacionalizma, kolektivnog sjećanja, kulturnog identiteta, civilnog društva, ekonomskog razvoja i regionalnih geopolitičkih tokova istražene su s akademskom temeljitošću i dubinom. Poseban fokus stavljen je i na savremene izazove – uključujući izbjegličku krizu, secesionističke tendencije, militarizaciju regije te ulogu Evropske unije i NATO-a.</p>

<p>"Shifting Paradigms" poziva na transformativnu promjenu: od zastoja i podjela prema demokratizaciji, pomirenju i istinskoj regionalnoj saradnji. Kroz povezivanje raznolikih perspektiva i stručnih analiza, knjiga snažno zagovara novi pravac za budućnost Bosne i Hercegovine.</p>

<p>Ova knjiga predstavlja ne samo naučni iskorak, već i važan doprinos međunarodnoj raspravi o izgradnji mira, integraciji i tranzicionim društvima.</p>

<p>https://link.springer.com/book/9783031943690</p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bosanski-akademici-predvode-objavu-znaajnog-djela-o-postdejtonskoj-bosni-h10038.html</guid>
      <pubDate>Mon, 28 Apr 2025 15:02:44 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2025/04/bosanski_akademici_predvode_objavu_znaajnog_djela_o_postdejtonskoj_bosni_i_hercegovini_h10038_45d02.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Prilika za studiranje: Medicina i Stomatologija u BiH i Turskoj]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/prilika-za-studiranje-medicina-i-stomatologija-u-bih-i-turskoj-h10034.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Odlukom turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, osnovani su međunarodni medicinski i stomatološki fakulteti pri Univerzitetu zdravstvenih nauka u Turskoj u saradnji sa Fakultetom medicinskih nauka Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS).</p>

<p>U saradnji sa Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu, koji su 2004. godine osnovali turski i bosanskohercegovački poduzetnici i koji je danas najbolji privatni univerzitet u Bosni i Hercegovini, studentima koji žele studirati medicinu i stomatologiju nudi se mogućnost sticanja visokog obrazovanj u međunarodnom studentskom okruženju.</p>

<p>U okviru sporazuma o dvojnoj diplomi koji je potpisan između Univerziteta zdravstvenih nauka Turske i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, studenti koji će se školovati na medicinskim i stomatološkim fakultetima završit će dio školovanja u Bosni i Hercegovini, a dio u Turskoj te dobiti dvije diplome.</p>

<p>Internacionalni univerzitet u Sarajevu ima sporazum za dvojne diplome na 16 različitih programa sa Tehničknim univerzitetom u Istanbul, Univerzitetom Istanbul i Marmara univerzitetom.</p>

<p><em>BalkanNews</em></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/prilika-za-studiranje-medicina-i-stomatologija-u-bih-i-turskoj-h10034.html</guid>
      <pubDate>Fri, 18 Apr 2025 10:54:44 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2025/04/prilika_za_studiranje_medicina_i_stomatologija_u_bih_i_turskoj_h10034_3f3b9.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Ministar Uraloglu ispunio obećanje: Dječak Inas dobio bicikl]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/ministar-uraloglu-ispunio-obeanje-djeak-inas-dobio-bicikl-h10031.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Ministar saobraćaja i komunikacija Republike Turske, Abdulkadir Uraloglu, prilikom nedavne posjete Bosni i Hercegovini pokazao je kako se obećanja ispunjavaju. U sklopu službene posjete, ministar je 7. oktobra boravio u Tuzli, gdje je turska aviokompanija AJet započela svoje letove.</p>

<p>Nakon obilaska aerodroma, Uraloglu je posjetio područja pogođena poplavama i klizištima u Buturović Polju. U jednoj od tih posjeta susreo se s trinaestogodišnjim dječakom Inasom, čija je porodica bila među onima koji su pretrpjeli štetu uslijed nepogoda. Tokom njihovog razgovora, Inas je ministru iznio svoju jednostavnu želju – da dobije bicikl.</p>

<p>Nekoliko dana nakon tog susreta, ministar Uraloglu je ispunio obećanje. Veseli dječak Inas dobio je svoj bicikl, što je izazvalo oduševljenje ne samo kod njega, već i kod lokalne zajednice.</p>

<p>Ministar Uraloglu, pokazao je kako pažnja i saosjećanje mogu napraviti veliku razliku, čak i u teškim vremenima. Ova gesta nije samo ispunila dječakov san, već je i simbol nade za mnoge koji su pogođeni nedavnim nesrećama.</p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/ministar-uraloglu-ispunio-obeanje-djeak-inas-dobio-bicikl-h10031.html</guid>
      <pubDate>Sat, 19 Oct 2024 18:44:58 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/10/ministar-uraloglu-ispunio-obeanje-djeak-inas-dobio-bicikl_f8fa5.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Sajam karijera “TALENTforBIZ” 26. oktobra u Sarajevu: Velike turske firme traže talente u BiH]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/sajam-karijera-talentforbiz-26-oktobra-u-sarajevu-velike-turske-h10030.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>U organizaciji Ureda za ljudske resurse Predsjedništva Republike Turkiye (CBIKO) u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, 26. oktobra 2024. godine biće održan međunarodni sajam karijera pod nazivom “TALENTforBIZ”, javlja Anadolu.</p>

<p>Mnoge poznate kompanije iz Turkiye stižu u Sarajevo povodom ovog događaja kako bi predstavile karijerne mogućnosti svim zainteresiranima.</p>

<p>Sajam karijera “TALENTforBIZ” nudi mladim talentima priliku da se upoznaju s mnogim vodećim turskim firmama kao što su ASELSAN, Baykar, Halkbanka, Proyapi, Turkish Aerospace Industries, Turk Telekom, Turkish Airlines i Ziraat Banka.</p>

<p>Kako je objavio organizator, događaj, koji će biti održan u Swissotelu, pružit će uzbudljive karijerne mogućnosti i pružiti priliku zainteresiranima da učestvovanja na intervjuima za posao i stažiranje, kao i učešće na radionicama.</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/Ekran-Resmi-2024-10-19-11.39.53.png" /></p>

<p>Mladi talenti će moći učestvovati u razgovorima s menadžerima ali i proširiti mrežu kontakata u poslovnom svijetu.</p>

<p>Kompanije će tokom sajma predstaviti svoje brendove, projekte i brojne mogućnosti zapošljavanja.</p>

<p>Svi zainteresirani mogu su registrovati za učešće na sajmu putem internet stranice https://talentforbiz.org.</p>

<p>Za više informacija o događaju, firmama i njihovim aktivnostima, svi zainteresovani mogu posjetiti internet stranicu https://talentforbiz.org ili profile “TALENTforBIZ” na društvenim mrežama.</p>

<p>Sajam "“TALENTforBIZ” je serija prestižnih karijernih događaja organiziranih u velikim gradovima širom svijeta kako bi se pružile brojne mogućnosti za zaposlenje mladima.</p>

<p><strong>AA</strong></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/sajam-karijera-talentforbiz-26-oktobra-u-sarajevu-velike-turske-h10030.html</guid>
      <pubDate>Sat, 19 Oct 2024 11:33:55 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/10/sajam_karijera_talentforbiz_26_oktobra_u_sarajevu_velike_turske_firme_trae_talente_u_bih_h10030_1220c.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Prošla 21 godina od smrti Alije Izetbegovića: Intelektualac i državnik uvažen i na istoku i na zapadu]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/prola-21-godina-od-smrti-alije-izetbegovia-intelektualac-i-dravnik-h10029.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Na današnji dan prije 21 godinu preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, javlja Anadolu.</p>

<p>Preminuo je 19. oktobra 2003. godine od zatajenja srca. Prema procjenama, posljednjem ispraćaju Alije Izetbegovića prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u Sarajevu.</p>

<p>- Rođen u Bosanskom Šamcu -</p>

<p>Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripadao je uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo, gdje mu je sin završio osnovnu školu i gimnaziju.</p>

<p>Zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.</p>

<p>Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.</p>

<p>- Osnivanje SDA -</p>

<p>U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom "Sarajevskom procesu" osuđen na 14 godina zatvora, gdje je proveo šest godina.</p>

<p>Po izlasku iz zatvora, Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika osnovao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.</p>

<p>Odluku o povlačenju iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku mandata na funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom Stranke.</p>

<p>- Autor velikog broja publicističkih radova -</p>

<p>Izetbegović je autor velikog broja publicističkih radova i studija te knjiga: "Islam između istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više država. Godine 1999. objavio je knjigu "Moj bijeg u slobodu", a 2000. knjigu "Sjećanja" (autobiografski zapis). Sabrana djela Alije Izetbegovića u deset tomova objavljena su 2004. godine.</p>

<p>Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najuticajniji španski list, madridski "El Mundo" izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.</p>

<p>Istanbulski Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobio je prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava.</p>

<p>- Poštovanje iz cijelog svijeta -</p>

<p>Alija Izetbegović ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je više od 100.000 ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz stotinjak zemalja.</p>

<p>Ostat će zapamćena izjava Richarda Holbrookea, tvorca Dejtonskog sporazuma:</p>

<p>"Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine."</p>

<p>Tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan, na vijest da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac, umro, rekao je da je to njegov narod i njega potreslo iz dubine duše.</p>

<p>"Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovićeve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovačkim narodom", rekao je tada Erdogan.</p>

<p>U ime Vlade Malezije, tadašnji premijer Muhammed Mahatir izrazio je iskrenu žalost zbog smrti Izetbegovića.</p>

<p>"Predsjednik Izetbegović je bio veliki lider Bosne i Hercegovine koji je cijeli svoj život posvetio dobrobiti svog naroda, kao i njegovom napretku i prosperitetu. On je također bio veliki prijatelj Malezije, koji je učinio mnogo za jačanje odnosa između dviju zemalja", istakao je Mahatir na vijest o smrti Izetbegovića.</p>

<p>I tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić naglasio je da je Izetbegović svojom osobnošću i političkim djelovanjem snažno obilježio zbivanja u BiH.</p>

<p>"Cijeli je svoj život podredio političkom djelovanju i nisu ga slomile ni teške godine zatvorskog života. Neupitna je njegova državnička uloga u ratnim i poratnim godinama u BiH, tom teškom periodu za sve države na području bivše Jugoslavije. Često sam se susretao s njim na bezbrojnim mirovnim konferencijama koje, nažalost, nisu uspjele spriječiti rat, a naše smo poznanstvo nastavili i kasnije kada se BiH uspjela održati kao samostalna država", istakao je tada Mesić.</p>

<p>I brojni drugi državnici svijeta, regije, ali i zvaničnici u Bosni i Hercegovini iznijeli su divljenje i poštovanje spram djela koja je za života učinio Alija Izetbegović.</p>

<p>- Najistaknutiji bh. političar u novijoj historiji -</p>

<p>Izetbegović je zasigurno bio najistaknutiji bosanskohercegovački političar u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.</p>

<p>Izetbegovića u prijateljskoj Turkiye nazivaju "mudracem", a njegovi citati ostali su upisani u vremenu, i često je spominjan kao istinski primjer pravog lidera, humaniste i borca za ljudska prava.</p>

<p>Mnoge njegove poruke će ostati upamćene kao bezvremenske.</p>

<p><strong>AA</strong></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/prola-21-godina-od-smrti-alije-izetbegovia-intelektualac-i-dravnik-h10029.html</guid>
      <pubDate>Sat, 19 Oct 2024 10:25:04 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/10/prola_21_godina_od_smrti_alije_izetbegovia_intelektualac_i_dravnik_uvaen_i_na_istoku_i_na_zapadu_h10029_ec1c4.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Turski ministar obrazovanja Tekin u Sarajevu: Sa ovih prostora se može ponovo uspostaviti klima mira i tražiti pravedniji svijet]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/turski-ministar-obrazovanja-tekin-u-sarajevu-sa-ovih-prostora-se-moe-h10026.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Ministar nacionalnog obrazovanja Turkiye Yusuf Tekin, koji boravi u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini, izjavio je kako je ovo područje bilo izloženo jednom od najvećih genocida u novijoj ljudskoj historiji i da upravo ovi prostori danas mogu biti najkompetentniji primjer i mjesto sa kojeg će se poslati zahtjev za slobodnim i pravednim svijetom koji će okončati stalne represije i masakre širom svijeta, posebno u Palestini i Libanu, javlja Anadolu.</p>

<p>Tekin je u okviru boravka u Bosni i Hercegovini posjetio Internacionalni univerzitet u Sarajevu (IUS), obišao kampus, nakon čega se obratio i na svečanosti upriličenoj povodom početka nove akademske 2024./2025. godine te obilježavanja 20 godina rada IUS-a.</p>

<p>Svečanosti su prisustvovali ministar nacionalnog obrazovanja Turkiye Yusuf Tekin, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović, savjetnik člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Mehmed Pargan, ambasador Republike Turkiye u BiH Sadik babur Girgin, predsjednik Fondacije za razvoj obrazovanja (SEDEF) Hasan Topaloglu, predsjednica Upravnog odbora IUS-a Sevgi Kurtulmus, rektor Univerziteta zdravstvenih nauka u Istanbulu Kemalettin Aydin, brojne druge zvanice i gosti.</p>

<p>Pozdravnu poruku prisutnima uputila je predsjednica Upravnog odbora IUS-a Kurtulmus, uputivši svim gostima riječi dobrodošlice.</p>

<p>Ministar Tekin je na početku obraćanja iskazao rahmet svim poginulim u poplavama u BiH, njihovim porodicama poruke saučešća, ističući da će njegova zemlja nastaviti biti podrška Bosni I Hercegovini u ovim teškim trenucima.</p>

<p>Govoreći dalje o važnosti univerziteta, Tekin je podsjetio kako univerziteti općenito predstavljaju strukture koje služe podizanju novih generacija koje mogu prevladati tekuće nepravde koje će utjecati na područje u kojem žive ili širom svijeta, koji su pioniri perspektive mira i pravde čovječanstva, te stoga usmjeravaju ovu percepciju univerzalne civilizacije budućim generacijama.</p>

<p>"Iako ovaj cilj izražava ideal za budućnost, on zapravo odražava tradiciju koja je ukorijenjena u klimi mira koja seže stotinama godina unazad, koju prihvaćamo kao zajedničko naslijeđe svijeta i nacija svijeta, gdje u univerzalnom smislu svi žive u miru. Danas možemo ponovo uspostaviti ovu klimu mira putem naših univerziteta i akademskih radnika, gdje razlike poput rase, vjere, kulture ili mezheba nisu razlog za razdvajanje ili sukobe, gdje se uzajamno poštovanje uzima kao osnova i gdje se svi slobodni formiraju u jedan harmoničan integritet", rekao je Tekin, te nastavio:</p>

<p>"To možemo početi upravo odavde, sa ovog područja koje je izloženo jednom od najvećih genocida u novijoj ljudskoj historiji. Možemo ga predstaviti kao najkompetentniji primjer zahtjeva za slobodnim i pravednim svijetom koji će okončati stalne represije i masakre širom svijeta, posebno u Palestini i Libanu."</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20241009-35866193-35866168-TURSKI_MINISTAR_OBRAZOVANJA_TEKIN_U_SARAJEVU_POSJETA_IUSU.jpg" /></p>

<p>Tekin je dalje naveo kako su zemlje koje imaju vojnu, industrijsku i ekonomsku moć uspostavile sistem eksploatacije na globalnom nivou, koji je oblikovan političkim, ekonomskim, kulturnim, vjerskim, nacionalnim razlozima ili drugim parametrima i prema poziciji moćnog, principi univerzalnog prava ostaju samo diskurs koji lijepo zvuči i često se instrumentaliziraju kao kamuflaža za zataškavanje tekućih nejednakosti i nepravdi.</p>

<p>Rekao je da čak i struktura Ujedinjenih naroda, koja je navodno osnovana radi uspostavljanja i zaštite svjetskog mira i sigurnosti, jasno otkriva ovu činjenicu.</p>

<p>"Mnoge međunarodne organizacije, uključujući UN, koje ih koriste za stvaranje ekonomske, socijalne i kulturne saradnje među ljudima svijeta, pod kontrolom su dominantnih zemalja koje upravljaju i usmjeravaju globalni svijet prema svojim interesima. Odnosi između pet zemalja koje koordiniraju UN i ostatka svijeta jesu ili mogu biti uređeni u skladu sa zajedničkim interesima ovih pet zemalja, a ponekad čak i prema pojedinačnim interesima bilo koje od ovih zemalja. Međutim, kako što naš predsjednik Recep Tayyip Erdogan u svakoj prilici ističe, 'svijet je veći od pet'. Svijet je zaista veći od pet", poručio je Tekin.</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20241009-35866193-35866174-TURSKI_MINISTAR_OBRAZOVANJA_TEKIN_U_SARAJEVU_POSJETA_IUSU.jpg" /></p>

<p>Ulazujući na važnost Bosne i Hercegovine i regije Balkana za njegovu zemlju, Tekin je dodao:</p>

<p>"Želimo zajedno ići naprijed prema pravednoj i slobodnoj budućnosti ponovnom uspostavom i snažnim jačanjem naših veza sa svim bratskim zemljama i područjima, posebno Bosnom i Hercegovinom i Balkanom."</p>

<p>Kazao je kako se danas želi prisjetiti i mudrog vođe Alije Izetegovića, koji je, kako je rekao, bio je upravo jedan od važnih branitelja vrijednosti koje o kojima je govorio.</p>

<p>"Alija, čovjek od akcije i ideja koji je svoj život posvetio jedinstvu, proživljenju i pravdi muslimana, svojim idejama i borbom rasvijetlio je bezizlaznu situaciju u kojoj se današnji svijet nalazi. Vjerujem da svi naši studenti na fakultetu posebno proučavaju Aliju Izetbegovića i njegov svijet ideja", dodao je Tekin, te osoblju i svim studentima poželi uspjeh u predstojećoj novoj akademskoj godini.</p>

<p><strong>- Zvizdić: Svako društvo će napredovati, ako svako od nas u poslu koji radi bude najbolji -</strong></p>

<p>Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Zvizdić je govoreći o važnosti obrazovanja istakao kako su najbolje ustanove one koje su ujedno i obrazovnog i odgojnog karaktera.</p>

<p>“Ako mlade ljude nismo naučili pravim životnim vrijednostima, ako ih nismo naučili da budu moralni, solidarni, pravedni, dobri prema svojim kolegama, prijateljima, roditeljima i kompletnom društvu, onda, naravno, nismo ništa postigli. Čvrsto sam uvjeren da će svako društvo napredovati, ako svako od nas u poslu koji radi bude najbolji”, poručio je Zvizdić.</p>

<p>Zvizdić je podsjetio kako je filozof Francis Fukuyama 1992., nakon raspada Sovjetskog saveza i poraza komunizma, objavio praktično kraj historije.</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20241009-35866193-35866164-TURSKI_MINISTAR_OBRAZOVANJA_TEKIN_U_SARAJEVU_POSJETA_IUSU.jpg" /></p>

<p>“On je tada kazao da je liberalna demokratija završetak historije i da je to sistem koji je pobijedio zato što se je pokazao kao najbolji, najotporniji. Samo tri godine nakon trijumfalne objave kraja historije i pobjede liberalne demokratije, u Bosni i Hercegovini je, pred očima čitavog svijeta, počinjen najveći zločin nakon Drugog svjetskog rata, zločin genocida u Srebrenici. Samo u zadnjih osam mjeseci u Gazi je ubijeno preko 15.000 djece, a da ne govorimo o ratovima u Iraku, Siriji, Afganistanu, pa do posljednjeg u Ukrajini i Libanu. Naravno, sve ovo ne znači da je liberalna demokratija loš sistem vladanja. Naprotiv, to nas uči da nikada ne smijemo podcijeniti ljudsku mržnju, nacionalizam i radikalizam kao pojave koje su stanju inspirirati strašna zlodjela”, poručio je Zvizdić.</p>

<p><strong>- Ademović: Turkiye i Bosna i Hercegovina dvije izuzetno prijateljske zemlje -</strong></p>

<p>Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Ademović podsjetio je kako su Republika Turkiye i Bosna i Hercegovina dvije izuzetno prijateljske zemlje, te kako mu je drago što su dvije zemlje i institucionalno povezani na polju obrazovanja. Za IUS je kazao donosi nove edukativne programe i trendove u Bosni i Hercegovini i da podstiče domaće univerzitete što doprinosi kvalitetu i konkurentnosti.</p>

<p>“Živimo u vremenu u kojem demokratija slabi, u kojem pravo i pravda više nisu na onome nivou. Ali to nas ne smije obeshrabriti. Vi mladi studenti trebali bi da razmišljate i da se ponašate na način da ako će sutra biti Sudnji dan, ti danas posadi drvo. Vi ste naša budućnost. Vi ste budućnost generacija koja dolazi iza vas. Morate biti uporni, uporno se boriti, obrazovat u svakom pogledu, to je cijeloživotni proces”, poručio je Ademović.</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20241009-35866193-35866165-TURSKI_MINISTAR_OBRAZOVANJA_TEKIN_U_SARAJEVU_POSJETA_IUSU.jpg" /></p>

<p>Prisutnima se kratko obratio i rektor Univerziteta zdravstvenih nauka u Istanbulu Kemalettin Aydin.</p>

<p>Nakon obraćanja uručeni su pokloni, kao i certifikati najuspješnijima na testu stipendiranja na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.</p>

<p>Planirano je da ministar Tekin tokom dana posjeti i obrazovne ustanove Maarif u Sarajevu, ali i Šehidsko mezarje Kovači.</p>

<p>AA</p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/turski-ministar-obrazovanja-tekin-u-sarajevu-sa-ovih-prostora-se-moe-h10026.html</guid>
      <pubDate>Wed, 09 Oct 2024 14:44:17 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/10/turski_ministar_obrazovanja_tekin_u_sarajevu_sa_ovih_prostora_se_moe_ponovo_uspostaviti_klima_mira_i_traiti_pravedniji_svijet_h10026_732d2.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Turska bolnica nudi pomoć unesrećenim u poplavama]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/turska-bolnica-nudi-pomo-unesreenim-u-poplavama-h10025.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Nakon što su u noći sa četvrtka na petak katastrofalne poplave pogodile nekoliko gradova BiH, brojne kompanije poslale su poruke podrške i &nbsp;solidarnosti te ponudile pomoć unesrećenim građanima.&nbsp;<br />
Jedna od njih je i turska vodeća zdravstvena grupacija &nbsp;Medicana Health Group, koja građanima sa poplavljenih područja nudi medicinsku podršku u svojim bolnicama širom Turkiye.&nbsp;<br />
" Kao Medicana Health Group duboko smo ožalošćeni katastrofalnim poplavama, koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu. Građanima BiH želimo brz oporavak te porodicama stradalih izražavamo saučešće. Spremni smo pružiti potrebnu podršku građanima BiH u Medicana bolnicama u Turskoj", naveli su iz Medicana Health Group-a.&nbsp;</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/medicana.jpg" style="width: 672px; height: 558px;" /></p>

<p>Podsjetimo, katastrofalne poplave koje su pogodile BiH prethodnih dana, odnijele su najmanje 16 života. Uništena je saobrćajna komunikacija, poplavljena brojna domaćinstva, a veliki broj naselja ostao odaječen.</p>

<p><strong>BalkanNews</strong></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/turska-bolnica-nudi-pomo-unesreenim-u-poplavama-h10025.html</guid>
      <pubDate>Sat, 05 Oct 2024 15:10:20 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/10/turska-bolnica-nudi-pomo-unesreenim-u-poplavama_7d7d5.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Bećirović: Niko ne može sakriti istinu o Prijedoru, Kozarcu i BiH]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/beirovi-niko-ne-moe-sakriti-istinu-o-prijedoru-kozarcu-i-bih-h10021.html</link>
      <description><![CDATA[- Naša je obaveza da podržimo porodice žrtava, koje još vjeruju da će pravda stići barem neke od zločinaca, istakao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović povodom obilježavanja Dana bijelih traka, uputio je poruku javnosti, prenosi Anadolu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Dan bijelih traka, koji se obilježava 31. maja svake godine, tužni je podsjetnik na masovno ubijanje nedužnih civila u Prijedoru i Kozarcu. Naša obaveza, kao i obaveza budućih generacija, jeste da nikada ne zaboravimo 3.176 svirepo ubijenih Prijedorčana. Među njima i 102 djece. Ubijeni su samo zbog svog imena i prezimena, tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Svima koji još ne dozvoljavaju da se na dostojanstven način obilježava ovaj dan poručujemo da nikada nećemo zaboraviti činjenicu da je nesrpskom stanovništvu Prijedora i okoline naređeno da nosi bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okači bijele čaršafe. To je bio uvod u teror, mučenja i ubistva u koncentracionim logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm", ističe Bećirović u poruci i nastavlja:</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Naša je obaveza da podržimo porodice žrtava, koje još vjeruju da će pravda stići barem neke od zločinaca. Zadovoljenjem pravde, ali i širenjem istine i kulturom sjećanja, moguće je spriječiti ovakvo ili slično zlo u budućnosti te istovremeno ubrzati proces pomirenja u Bosni i Hercegovini i regiji. Porodicama žrtava u Prijedoru i Kozarcu izražavam najdublje saučešće, a ubijenim želim vječni rahmet."</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/beirovi-niko-ne-moe-sakriti-istinu-o-prijedoru-kozarcu-i-bih-h10021.html</guid>
      <pubDate>Fri, 31 May 2024 10:21:46 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/beirovi-niko-ne-moe-sakriti-istinu-o-prijedoru-kozarcu-i-bih_34340.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Dan bijelih traka: Sjećanje na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/dan-bijelih-traka-sjeanje-na-3176-ubijenih-i-nestalih-prijedorana-h10018.html</link>
      <description><![CDATA[- Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine, tačnije kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore zakače bijele čaršafe, a ako izlaze van da vežu bijele trake oko ruke]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u Bosni i Hercegovini, obilježava se danas različitim aktivnostima u BiH i šire.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine, tačnije kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore zakače bijele čaršafe, a ako izlaze van da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 ljudi, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na današnji dan osnovan je logor Omarska, kroz koji je prošlo više od 3.000 zatvorenika, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma ali i poručuje da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu Bosne i Hercegovine, ali i drugim mjestima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Svi koji su prošli golgotu minulog rata ističu da je Dan bijelih traka pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom i dan obilježavanja zločina nad svim nevinim ljudima, te da je neophodno prisjetiti se svih žrtava i nikad ne zaboraviti stradanja djece i građana Prijedora.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/dan-bijelih-traka-sjeanje-na-3176-ubijenih-i-nestalih-prijedorana-h10018.html</guid>
      <pubDate>Fri, 31 May 2024 09:46:34 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/dan-bijelih-traka-sjeanje-na-3176-ubijenih-i-nestalih-prijedorana_5f743.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Dan bijelih traka: Zločini u Prijedoru počeli prije 31. maja, već tada su bili formirani logori]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/dan-bijelih-traka-zloini-u-prijedoru-poeli-prije-31-maja-ve-tada-h10016.html</link>
      <description><![CDATA[- U Prijedoru će u petak biti obilježen Dan bijelih traka]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Prijedoru je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za više od 550 žrtava još se traga, javlja Anadolu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Građani Prijedora i dan danas se bore za izgradnju spomenika za 102 ubijene prijedorske djece. I nakon više od tri decenije to nije urađeno. U petak će u Prijedoru biti obilježen Dan bijelih traka. Naime, 31. maj 1992. godine obilježen je kao crn dan u historiji grada Prijedora.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240530-34728950-34728947-DAN_BIJELIH_TRAKA_ZLOCINI_U_PRIJEDORU_POCELI_PRIJE_31_MAJA_VEC_TADA_SU_BILI_FORMIRANI_LOGORI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Simbolika bijelih traka podsjeća na dane maja 1992. godine, tačnije na vrijeme kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na prozore okače bijele čaršafe, a ako izlaze vani da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru. Nakon toga su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Napad na Hambarine 23. maja</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Jasmin Medić, doktor historijskih nauka i naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu, rodom je iz Kozarca, a na Korićanskim stijenama mu je ubijen otac. Govorio je o bijelim trakama, logorima na području Prijedoru, ali i napadima koji su počeli prije 31. maja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Vrlo je bitno naglasiti da je 30. aprila Srpska demokratska stranka uz pomoć Jugoslavenske narodne armije preuzela vlast u Prijedoru. Tada je na čelne pozicije u opštini postavila ljude iz Srpske demokratske stranke ili ljude koji su bili bliski SDS-u", rekao je Medić za Anadolu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Podsjetio je i na to da je 21. i 22. maja 1992. godine donesena odluka o opštoj mobilizaciji srpskog stanovništva, a 23. maja je došlo do napada na selo Hambarine gdje je u apsolutnoj većini bilo bošnjačko stanovništvo.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Nakon toga je, od 24. do 26. maja, napadnuto područje Kozarca, a u tom istom periodu su formirani logori Omarska, Trnopolje i Keraterm. Zatim, 27. maja dolazi do granatiranja sela Briševo, hrvatskog sela, a 30. maja je jedna grupa bosanskih patriota pokušala, nakon što su vidjeli šta se dešava bošnjačkom i hrvatskom stanovništvu, da oslobodi Prijedor i da ga vrate izbornim pobjednicima iz 1990. godine", pojasnio je Medić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240530-34728950-34728945-DAN_BIJELIH_TRAKA_ZLOCINI_U_PRIJEDORU_POCELI_PRIJE_31_MAJA_VEC_TADA_SU_BILI_FORMIRANI_LOGORI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U tome nisu uspjeli pa je 30. maja nastavljena kampanja "čišćenja". Tada je uslijedio napad na Stari grad, dio Prijedora gdje su također Bošnjaci bili u većini.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Dan poslije je donesena odluka da građani Prijedora, a tu se mislilo na Bošnjake i Hrvate, na sve one koji nisu lojalni srpskim vlastima, okače na svoja domaćinstva bijele zastave i da prilikom kretanja gradom oko ruke nose bijele trake. Do 31. maja 1992. godine je nekoliko stotina Bošnjaka i Hrvata, naročito s područja Kozarca, ubijeno. Već su bili formirani logori i već su zabilježena ubistva u određenim logorima, naročito u Omarskoj. Dakle, ovaj narativ koji je danas aktuelan i u Bosni i Hercegovini da su zločini u Prijedoru počeli 31. maja je potpuno pogrešan. Potpuno je pogrešno da se tvrdi da su zločini u Prijedoru počeli 31. maja, jer parcepcija srpskih nacionalista želi da početak sukoba u Prijedoru predstavi kao 30. maj kada je navodno napadnut Prijedor od strane, kako oni kažu, muslimanskih i hrvatskih ekstremista", kazao je Medić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Istakao je da su zločini počeli napadom na Hambarine 23. maja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Kroz logore prošlo 30.000 Bošnjaka i Hrvata</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Govoreći o logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm, naveo je da je prema dosadašnjim podacima, više od 30.000 Bošnjaka i Hrvata s područja opštine Prijedora bilo zatočeno u tim logorima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Najveći broj zatočenika je bio u logoru Trnopolje i to govori izvještaj srpskog Crvenog krsta opštine Prijedor. U svom izvještaju 30. septembra 1992. godine naveo je da je u toku postojanja Trnopolja bilo zatvoreno 23.000 civila. Između 3.000 i 3.500 zatočenika je bilo u logorima Omarska i Keraterm. U periodu postojanja logora Omarska, od maja do konačnog raspuštanja 21. augusta 1992, prema dosadašnjim rezultatima istraživanja, ubijeno je 458 Bošnjaka i Hrvata. U istom periodu postojao je i logor Keraterm, koji je zvanično raspušten 6. augusta 1992, a prema dosadašnjim istraživanjima u njemu je ubijen 361 civil", podsjetio je Medić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Logor Trnopolje je funkcionisao malo duže, do novembra 1992. godine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"To je logor s najvećim brojem zatočenika u Bosni i Hercegovini - oko 23.000 civila. Iz tog logora su 21. augusta izvedeni logoraši i ubijeni na Korićanskim stijenama. S brojem ubijenih u logoru, doći ćemo do podataka o oko 250 ubijenih logoraša u Trnopolju, u tu brojku ubrajamo i ljude koji su izvedeni iz Trnopolja i ubijeni na Korićanskim stijenama", kazao je Medić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240530-34728950-34728944-DAN_BIJELIH_TRAKA_ZLOCINI_U_PRIJEDORU_POCELI_PRIJE_31_MAJA_VEC_TADA_SU_BILI_FORMIRANI_LOGORI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Mišljenja je da se o Prijedoru u bh. javnosti skoro pa nikako nije govorilo do otkrivanja masovne grobnice Tomašica.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Tako da je Dan bijelih traka i sva ta inicijativa ljudi koji to organizuju da se izgradi spomen-obilježne ubijenoj djeci u Prijedoru, ipak izazvala određenu pažnju. Međutim, to nije dovoljno. Prijedor je, možemo to da zaključimo nakon 32 godine, značajno zapostavljen u bh. javnosti. Zapostavljeni su i Zvornik, Foča, Rogatica, Bratunac, sve one opštine u kojima su počinjeni masovni zločini, a mogu slobodno da kažem s elementima genocida", naglasio je Medić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">I dalje negiranje bijelih traka</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dan bijelih traka se obilježava, međutim, problemi Bošnjaka na tom području su i dalje tu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Neke organizacije koje očito uživaju podršku vladajućih struktura u Prijedoru, negiraju bijele trake, negiraju da su Bošnjaci i Hrvati 1992. godine bili primorani da nose bijele trake oko ruke i ne uvažavajući svjedočenja ljudi. Imate svjedoke koji su morali da nose bijele trake, koji su o tome svjedočili i to je nesporna činjenica. I bilo kakva rasprava s negatorima bijelih traka vas dovodi u situaciju da se morate spustiti na njihov primitivni nivo, jer isti ti ljudi žele da negiraju i postojanje logora", kazao je Medić za AA.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240530-34728950-34728943-DAN_BIJELIH_TRAKA_ZLOCINI_U_PRIJEDORU_POCELI_PRIJE_31_MAJA_VEC_TADA_SU_BILI_FORMIRANI_LOGORI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Smatra da, uprkos svemu, Prijedor je u odnosu na mnoge druge opštine u bh. entitetu Republika Srpska, ipak napravio neki iskorak.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Imate i određeni broj Srba koji žele to suočavanje s prošlošću, ne zabranjuje se obilježavanje bijelih traka, na neki način se ograničava, ali se ne zabranjuje. Međutim, ni to nije dovoljno. Jako mi je čudno da od 1992. do danas imate tako mali broj Srba iz Prijedora koji žele suočavanje s prošlošću. Prijedor je bio poznat po antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu i nepojmljivo mi je da se takvi zločini počine 1992. godine", rekao je Medić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Njemu lično su bijele trake simbol onoga što je počinjeno u Prijedoru 1992. godine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Smatram da je dobro da bijela traka bude simbol zločina, nazovite to kako god hoćete, da li zločini, zločini protiv čovječnosti, genocid u Prijedoru. Ali isto tako moram da naglasim da je jako bitno reći da postoji ta predhistorija bijelih traka. Dakle, da su do odluke o bijelim trakama, počinjeni zločini u Kozarcu, da su već formirani logori, da je napadnuto Briševo, prijedorski Stari grad...", zaključio je Medić.</span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/dan-bijelih-traka-zloini-u-prijedoru-poeli-prije-31-maja-ve-tada-h10016.html</guid>
      <pubDate>Thu, 30 May 2024 13:01:18 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/dan-bijelih-traka-zloini-u-prijedoru-poeli-prije-31-maja-ve-tada-su-bili-formirani-logori_bee3e.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Utrka za život: Pogledajte izbliza gnijezda morskih kornjača na turskoj rivijeri]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/utrka-za-ivot-pogledajte-izbliza-gnijezda-morskih-kornjaa-na-turskoj-h10014.html</link>
      <description><![CDATA[Upoznajmo se sa s putovanjem ovih kornjača do obala Turske i strogim mjerama koje je ova država poduzela kako bi zaštitila osjetljive mladunce ove ugrožene morske vrste]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="line-height:normal">U maju, obale Turske postaju poprište nevjerovatnog spektakla Svakog proljeća, zlatne plaže predivne turske rivijere srdačno dočekuju dolazak morskih kornjača – glavatih želvi (Caretta caretta). Mediteranska obala Turske&nbsp; najplodnije je stanište za gniježđenje ovih kornjača. Na 22 plaže stotine njih vraća&nbsp; svake godine.&nbsp; Upoznajmo se sa s putovanjem ovih kornjača do obala Turske i strogim mjerama koje je ova država poduzela kako bi zaštitila osjetljive mladunce ove ugrožene morske vrste.</span></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="border: none; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/Caretta-caretta-Diving-2.jpg" /></span></span></p>

<p style="border: none; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="line-height:normal"><b>Kornjače na plaže stižu u maju </b></span></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="line-height:normal">kada glavate želve stižu na plaže kako bi započele svoj fascinantni ritual gniježđenja. Ove veličanstvene kornjače biraju dvadeset dvije plaže, u provincijama <b>Muğla, Antalya, Mersin, Adana</b> i <b>Hatay </b>duž južne obale Turske, kao savršena mjesta za ovaj važan događaj. <i>Plaže Dalyan, E</i>kincik, Sarıgerme i Fethiye u <b>Muğli</b>; Patara, Demre, Kumluca, Çıralı, Tekirova, Belek, Kızılot, Demirtaş i Gazipaşa u <b>Antalyi</b>; <i>Anamur, Göksu Delta, Davultepe, Alata i Kazanlı</i> u <b>Mersinu</b>; <i>Akyatan, Sugözü</i> i <i>Yumurtalık </i>u <b>Adani</b>; i plaža <i>Samandağ </i>u <b>Hatayu</b> postaju pozornice obnavljanja života. Čini se da su za njih posebno privlačne obale Antalye i Muğle pružajući im savršen dom za gniježđenje.</span></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/01-Patara-Beach-1.jpg" /></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="line-height:normal">Od kraja aprila, glavate želve veslaju u vodama mora uz svjetski poznatu <b>plažu İztuzu</b> u okrugu Ortaca u Muğli i oko <b>plaže Patara </b>u Antaliji. Obje plaže pružaju staništa za gniježđenje ovih sramežljivih morskih stanovnika od aprila do augusta, a zaljubljenici u prirodu hrle na ta područja kako bi ih posmatrali. Važno je istaknuti da su glavate želve pod zaštitom i tokom sezone gniježđenja i izlijeganja, kada volonteri noću patroliraju plažama kako bi osigurali sigurnost gnijezda ovih divnih bića. </span></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="line-height:normal"><i>Glavate želve</i> obično stižu na plaže pod svjetlom mjesečine, gdje vrijedno kopaju rupe, polažući jaja u njih prije nego što se vrate u more. Iako svaka ženka može položiti prosječno 100 jaja po gnijezdu, samo oko polovina njih će se zaista izlegnuti. Nakon što provedu svoje inkubacijsko vrijeme u pješčanim gnijezdima, ovi hrabri mališani hrle prema hladnim vodama Sredozemnog mora. No, tu tek započinje njihova borba za opstanak - samo dva od hiljadu mladunaca koji dosegnu more će preživjeti do odrasle dobi.</span></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="line-height:normal"><b>Antalija, sigurno utočište glavate želve</b></span></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="line-height:normal">Na obalama Antalije nalazi se devet od dvadeset i dvije plaže na kojima se gnijezde kornjače što je potvrdila Glavna direkcija za zaštitu prirode i nacionalne parkove (DKMP). Među njima se ističe čuvena <i>Patara</i>, sa svojih 18 kilometara beskrajne obale, koja plijeni pažnju ne samo kao jedna od najdužih u Turskoj, već i u svijetu. Ministarstvo zaštite okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena proglasilo je Pataru specijalnom zonom zaštite okoliša, zatvarajući je za javnost od 20:00 do 08:00 sati kako bi se očuvao jedinstveni ekosistem i stanište ovih divnih morskih kornjača. Tokom dana, gnijezda su pažljivo označena kavezima i markerima, što omogućava posjetiteljima da uživaju u šetnjama duž obale Patare. A kad sunce zađe, u tihim večernjim satima, morski život se budi, a glavate želve se mogu vidjeti kako graciozno love uz obalu. Uz to, tokom zabrane, posjetitelji se moraju pridržavaju strogih pravila - korišćenje ležaljki, suncobrana i umjetne rasvjete, stvaranje buke, postavljanje šatora, paljenje vatre i plivanje na plažama su strogo zabranjeni kako bi se osiguralo sigurno gniježđenje i opstanak ovih dragocjenih morskih bića.</span></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/Caretta-caretta-Diving-1.jpg" /></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="line-height:normal"><b>Plaža İztuzu prijateljica kornjača</b></span></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="line-height:normal">Pješčana plaža <b>İztuzu</b> u gradiću <b>Köyceğiz</b>, koji ponosno nosi titulu Cittaslow grada u regiji Muğla poznato je gnijezdilište morskih kornjača. Nastala na mjestu gdje se rijeka Dalyan grli sa Sredozemnim morem, ova plaža sa zlatnim pjeskom i okružena padinama obraslim borovima je poput ekološkog blaga za glavate želve. Isti nivo zaštite kao i kod plaže Patare, čini je sigurnim utočištem za ove nježne morske kornjače. No, to nije sve. U blizini se nalazi Institut za zaštitu i rehabilitaciju, koji brine o kornjačama povrijeđenim na drugim dijelovima obale Turske. </span></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><b>Ne propustite:</b> U Turskoj se kulturno naslijeđe brižno čuva primjenom strogih mjera, a provode se brojni održivi projekti kako bi se očuvao biljni i životinjski svijet. Patara, antički grad koji je bio prijestolnica Likijske unije, smješten je uz obalu Patara i obiluje znamenitostima poput <i>zgrade Skupštine</i>, gdje je sazvan prvi demokratski savjet na svijetu, te <i>drevnog pozorišta</i>. Ovo je također rodno mjesto <b>Svetog Nikole</b>, poznatog mnogima kao 'Deda Mraz'. Dok putujete kroz Köyceğiz u regiji Muğla, svakako posjetite Dalyan i istražite prekrasni <b>drevni grad Kaunos</b>, koji je posebno poznat po svojim uklesanim grobnicama koje datiraju iz četvrtog stoljeća prije nove ere.</span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/Dalyan-Kaunos-Rock-Tombs-2.jpg" /></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/Dalyan-Kaunos-Ancient-City-2.jpg" /></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/Dalyan-İztuzu-Beach-2.jpg" /></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/05-Patara-Ancient-City-1.jpg" /></span></span></p>

<p style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/utrka-za-ivot-pogledajte-izbliza-gnijezda-morskih-kornjaa-na-turskoj-h10014.html</guid>
      <pubDate>Thu, 30 May 2024 11:00:59 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/utrka_za_ivot_pogledajte_izbliza_gnijezda_morskih_kornjaa_na_turskoj_rivijeri_h10014_6a9be.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Muftija Adilović: Ovogodišnja manifestacija &quot;Dani Ajvatovice&quot; ponudit će bogat program]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/muftija-adilovi-ovogodinja-manifestacija-dani-ajvatovice-h10013.html</link>
      <description><![CDATA[- Program svečanog otvaranja manifestacije planiran je za 14. juni u 19 sati na Musalli u Pruscu, a centralni program bit će upriličen 30. juna na platou Ajvatovice, s početkom u 11 sati]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Ovogodišnja vjersko-kulturna manifestacija "514. Dani Ajvatovice" bit će održana od 14. do 30. juna, prenosi Anadolu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kako je za agenciju MINA izjavio muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović, manifestacija je detaljno pripremljena te će i ove godine ponuditi bogat program.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Našim posjetiocima ćemo ponuditi mnogo vjerskih, kulturnih, edukativnih, sportskih i humanitarnih sadržaja. Nadamo se da će manifestacija privući veliki broj posjetilaca i da ćemo se svi okoristiti planiranim sadržajima“, izjavio je muftija Adilović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Također je ukazao na značaj ove manifestacije, jer se njome radi na očuvanju tradicije i identiteta naroda.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Kroz manifestaciju ukazujemo na značaj i doprinosimo očuvanju naše vjere, kulture, tradicije, identiteta i domovine. U prošlosti je bilo, ali i danas ima ataka na sve te vrijednosti, zato i kroz Ajvatovicu ukazujemo na njih i dajemo doprinos njihovom očuvanju i unaprijeđenju. Sve to, naravno, najviše radi generacije koje dolaze iza nas, te radi njihove sretnije budućnosti", poručio je muftija Adilović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Program svečanog otvaranja manifestacije planiran je za 14. juni u 19 sati na Musalli u Pruscu, a centralni program bit će upriličen 30. juna na platou Ajvatovice, s početkom u 11 sati.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U okviru manifestacije planirani su brojni vjerski sadržaji, promocije knjiga, predstave, izložbe, okrugli stolovi, tribine, sportska takmičenja i mnogi drugi sadržaji.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni i Hercegovini, duboko ukorijenjeno u identitet Bošnjaka. Ona je danas mjesto susreta desetina hiljada muslimana.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/muftija-adilovi-ovogodinja-manifestacija-dani-ajvatovice-h10013.html</guid>
      <pubDate>Thu, 30 May 2024 09:52:10 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/muftija-adilovi-ovogodinja-manifestacija-dani-ajvatovice-ponudit-e-bogat-program_562c3.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BiH očekuje svježije ljeto u odnosu na prošlu godinu]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-oekuje-svjeije-ljeto-u-odnosu-na-prolu-godinu-h10009.html</link>
      <description><![CDATA[- Broj očekivanih toplih dana u Bosni tokom ljeta veći je od 61, a na području južne Hercegovine prognozira se oko 86 toplih dana]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Ljeto 2024. godine u Bosni i Hercegovini trebalo bi biti nešto svježije u odnosu na ljeto prošle godine, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Raspoloživi produkti za dugoročnu prognozu ukazuju da bi na prostoru Bosne i Hercegovine srednja temperatura zraka tokom ljeta 2024. godine (period 1. juni - 31. august) trebala biti viša u odnosu na normalu za period 1981-2010. godina.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Vjerovatnoća ostvarenja ove prognoze je velika i iznosi oko 70 posto, napominju iz FHMZ-a.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prema raspoloživim podacima, najveća pozitivna odstupanja u odnosu na normalu očekuju se u mjesecu julu na sjevernim područjima zemlje. U navedenom periodu nisu isključeni kraći periodi s prodorima svježijih zračnih masa, sa sjevera Evrope.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Broj očekivanih toplih dana u Bosni tokom ljeta veći je od 61, a na području južne Hercegovine prognozira se oko 86 toplih dana, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prognoza padavina, u odnosu na prognozu temperature zraka, za ovako dugo razdoblje je složenija i manje pouzdana. Stoga, prognozu padavina za predstojeće ljeto treba uzeti s većom dozom rezerve.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prognozirane ukupne količine padavina tokom ljeta 2024. godine, trebale bi biti manje u odnosu prosječne sume tokom ljetnog perioda. U centralnom i sjevernom dijelu zemlje, naročito u planinskim i pretplaninskim područjima količine padavina bi mogle biti u granicama višegodišnjeg prosjeka.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Duži sušni periodi su izvjesniji na jugu zemlje, ali trenutno nije moguće utvrditi okvirno vrijeme pojave istih, dodaje se.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-oekuje-svjeije-ljeto-u-odnosu-na-prolu-godinu-h10009.html</guid>
      <pubDate>Wed, 29 May 2024 11:07:26 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/bih-oekuje-svjeije-ljeto-u-odnosu-na-prolu-godinu_8a129.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Maarif International Schools Bosnia and Herzegovina održao Drugi naučni sajam za učenika osnovnih škola]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/maarif-international-schools-bosnia-and-herzegovina-odrao-drugi-nauni-h10001.html</link>
      <description><![CDATA[Projekti su bili iz tri takmičarske kategorije: prirodne nauke, društvene nauke, informacione tehnologije, a najbolja dva projekta su nagrađena vrijednim nagradama]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U organizaciji „Maarif International Schools Bosnia and Herzegovina“ upriličen je Drugi naučni sajam u prostorijama školoskog kampusa „Maarif Schools of Sarajevo“ na Mojmilu. Program je počeo intoniranjem himni Bosne i Hercegovine i Republike Turske.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/5_4.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na sajmu su učešće uzeli učenici „Maarif“ škola kao i gostujućih škola iz Sarajeva i Travnika. Učenici su imali mogućnost da tokom dana predstavljaju svoje naučne projekte koje su pripremali sa svojim profesorima i nastavnicima a ukupno se takmičilo 39 projekata. </span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predstavnik fondacije „Maarif“ za Bosnu i Hercegovinu Yakup Gül istakao je da su težnje fondacije „Maarif“ podizanje svijesti učenika o nauci i tehnologiji organiziranjem upravo ovakvih naučnih sajmova, te da je cilj fondacije da organizira sajam nauke na nivou cijele BiH. Projekti su bili iz tri takmičarske kategorije: prirodne nauke, društvene nauke, informacione tehnologije, a najbolja dva projekta su nagrađena vrijednim nagradama.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/3_11.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Sajam su posjetili i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, predstavnici Ambasade Republike Turkiye, direktori škola i mnogi drugi.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/1-1_2.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/7_1.jpg" /><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/443929451_422813597386614_2322720275350474152_n.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/6_4.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/2-1_2.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/10_3.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/443823207_422813534053287_8034911255179155884_n.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/4_9.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/443823947_422813320719975_5882646457563071111_n.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/444214175_422813587386615_4900221904527581787_n.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/443838595_422813454053295_3328028729319389862_n.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/WhatsApp-Gorsel-2024-05-24-saat-16.01.27_1992fe83.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/12_1.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/443836779_422813164053324_918478565509571554_n.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/445192145_422813494053291_6712842601734818566_n.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/8_5.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/9_3.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/maarif-international-schools-bosnia-and-herzegovina-odrao-drugi-nauni-h10001.html</guid>
      <pubDate>Mon, 27 May 2024 10:03:54 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/maarif_international_schools_bosnia_and_herzegovina_odrao_drugi_nauni_sajam_za_uenika_osnovnih_kola_h10001_3720b.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BIH: Na Sokocu ekshumirani skeletni ostaci žrtve proteklog rata]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-na-sokocu-ekshumirani-skeletni-ostaci-rtve-proteklog-rata-h9998.html</link>
      <description><![CDATA[- Prema dostupnim informacijama vjerovatno se radi o posmrtnim ostacima žrtve bošnjačke nacionalnosti, nestale 1992. godine]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na lokalitetu sela Šahbegovići, na području opštine Sokolac, izvršena je ekshumacija prilikom koje su pronađeni skeletni ostaci jedne osobe, saopšteno je iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine, prenosi Anadolu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Prema dostupnim informacijama vjerovatno se radi o posmrtnim ostacima žrtve bošnjačke nacionalnosti, nestale 1992. godine. Identitet nestale osobe bit će utvrđen DNK analizom pronađenih ostataka", navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Procesom ekshumacije na terenu rukovodio je istražilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, a sudjelovali su i predstavnici Instituta za nestalе osobе BiH, Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u BiH, ljekar sudske medicine, kao i policijski službenici PU Istočno Sarajevo.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Nakon ekshumacije, posmrtni ostaci bit će upućeni u prosekturu Goražde, na dalju forenzičku obradu</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-na-sokocu-ekshumirani-skeletni-ostaci-rtve-proteklog-rata-h9998.html</guid>
      <pubDate>Fri, 24 May 2024 14:35:42 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/bih-na-sokocu-ekshumirani-skeletni-ostaci-rtve-proteklog-rata_627d4.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Schmidt: Rezoluciju posmatrati kao izraz međunarodne posvećenosti čuvanju dostojanstva preživjelih i sjećanja na ubijene]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/schmidt-rezoluciju-posmatrati-kao-izraz-meunarodne-posveenosti-uvanju-h9997.html</link>
      <description><![CDATA[- Visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt pozdravio je Rezoluciju koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda sa ciljem uvažavanja i obilježavanja genocida u Srebrenici]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt pozdravio je Rezoluciju koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda sa ciljem uvažavanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, prenosi AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Odluka o donošenju Rezolucije naglašava značaj priznavanja i odavanja počasti žrtvama tragičnih događaja koji su se odigrali u julu 1995. godine u i oko Srebrenice.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Rezoluciju treba posmatrati kao izraz međunarodne posvećenosti čuvanju dostojanstva preživjelih i sjećanja na one koji su ubijeni. Od najvećeg je značaja da društvo odbaci sve pokušaje minimiziranja ili umanjivanja težine genocida u Srebrenici. Rezolucija mora služiti kao pokretač ozdravljenja i razumijevanja, umjesto da se iskorištava za uske političke ciljeve. To nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili Republike Srpske. Svaki pokušaj da se ova rezolucija stavi u takav kontekst je pogrešan i zlonamjeran”, rekao je visoki predstavnik Schmidt.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Schmidt poziva sve relevantne faktore u Bosni i Hercegovini da udruže snage u nastojanju da se izgradi povjerenje kao osnova za trajan mir, prosperitet i razvoj Bosne i Hercegovine kao dijela evropske porodice, saopšteno je iz OHR-a.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/schmidt-rezoluciju-posmatrati-kao-izraz-meunarodne-posveenosti-uvanju-h9997.html</guid>
      <pubDate>Fri, 24 May 2024 12:57:33 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/schmidt-rezoluciju-posmatrati-kao-izraz-meunarodne-posveenosti-uvanju-dostojanstva-preivjelih-i-sjeanja-na-ubijene_ddc2a.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Ambasada SAD-a u BiH upozorila Dodika: &quot;Razdruživanje&quot; znači kraj RS-a]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/ambasada-sad-a-u-bih-upozorila-dodika-razdruivanje-znai-h9994.html</link>
      <description><![CDATA[- Bosna i Hercegovina nije unija dva entiteta. Kako izričito stoji u Daytonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, BiH je država nasljednica Republike Bosne i Hercegovine, istakli su iz Ambasade SAD-a u BiH]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini oštro je odgovorila na prijetnje predsjednika RS-a Milorada Dodika i vlade ovog bh. entiteta "da će partnerima u entitetu Federaciji BiH poslati prijedlog za mirni razlaz", istakavši da "bi to bio kraj RS-a", javlja AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Jučer je gospodin Dodik objavio da je Vlada Republike Srpske donijela zvaničnu odluku da predloži 'razdruživanje' Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, to znači secesiju RS; to je opasno, neodgovorno, antidaytonsko djelovanje koje izlaže riziku teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH. A to su ključni interesi SAD-a. Sjedinjene Države braniće ih i štititi, između ostalog, i pozivanjem na odgovornost onih koji ih izlažu riziku", naveli su iz Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini, nadalje naglasivši:&nbsp;</span></span><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Gospodin Dodik i Vlada RS-a pokušali su objasniti ovu odluku skupinom laži i dezinformacija smišljenih da zaplaše javnost u RS-u kako bi krenula za njima ovim opasnim putem. Činjenice su jednostavne i jasne. Ne postoji međunarodna zavjera da se ukine RS, a gospodin Dodik ne može izdvojiti niti jednu jedinu izjavu ijednog američkog zvaničnika kojom se poziva na ukidanje RS-a. BiH nije unija dva entiteta. Kako izričito stoji u Daytonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, BiH je država nasljednica Republike Bosne i Hercegovine. Ustav BiH ne daje pravo na secesiju ili 'razdruživanje' ni entitetima ni bilo kojoj nižoj administrativnoj jedinici. RS može postojati samo unutar BiH. Secesija ili 'razdruživanje' RS ne znači nezavisnost RS niti kraj BiH, nego znači kraj RS."</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Iz Ambasade SAD-a u BiH ističu i da "aktivnosti gospodina Dodika izlažu riziku budućnost unutar eeroatlantskih institucija koju građani BiH, uključujući RS, žele".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Put koji on predlaže bi osigurao da građani RS, njihova djeca i unuci nemaju miran, prosperitetan život u demokratiji kakav zaslužuju", zaključili su iz Ambasade SAD-a u BiH.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/ambasada-sad-a-u-bih-upozorila-dodika-razdruivanje-znai-h9994.html</guid>
      <pubDate>Fri, 24 May 2024 10:56:35 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/ambasada-sad-a-u-bih-upozorila-dodika-razdruivanje-znai-kraj-rs-a_56183.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[U BiH danas sunčano, mogući lokalni pljuskovi]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/u-bih-danas-sunano-mogui-lokalni-pljuskovi-h9993.html</link>
      <description><![CDATA[- Poslijepodne jači razvoj oblačnosti u centralnim, istočnim, sjevernim područjima Bosne, kao i ponegdje na istoku i sjeveru Hercegovini može usloviti lokalne pljuskove, koji mogu biti praćeni grmljavinom, objavio je FHMZ BiH]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Bosni i Hercegovini danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Poslijepodne jači razvoj oblačnosti u centralnim, istočnim, sjevernim područjima Bosne, kao i ponegdje na istoku i sjeveru Hercegovini može usloviti lokalne pljuskove, koji mogu biti praćeni grmljavinom.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Vjetar slab do umjeren u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne zapadni i jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu i sjeveru zemlje do 18, a dnevna od 22 do 28 stepeni Celzijusovih, saopštio je Federalni hidrometerološki zavod (FHMZ) BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Sarajevu sunčano uz umjeren porast naoblake tokom dana. Poslijepodne su mogući lokalni pljuskovi. Jutarnja temperatura oko 13, a dnevna oko 24 stepena Celzijusa, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U subotu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslijepodne i dio večeri u većem dijelu Bosne se očekuje kiša i lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom. Ponegdje na sjeveru i sjeveroistoku Bosne intenzivnije padavine. Vjetar slab do umjeren u Hercegovini i na jugozapadu Bosne južni i jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 20 do 26, na jugu i sjeveru do 29 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U nedjelju pretežno oblačno vrijeme s kišom i lokalnim pljuskovima s grmljavinom. Vjetar slab u Bosni sjeverni i sjeverozapadni, a u Hercegovini, veći dio dana, južni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, a dnevna od 16 do 22, na jugu i sjeveroistoku zemlje do 25 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U ponedjeljak umjereno do pretežno oblačno vrijeme s lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne zapadni i jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 20 do 26, na jugu i sjeveru do 28 stepeni.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/u-bih-danas-sunano-mogui-lokalni-pljuskovi-h9993.html</guid>
      <pubDate>Fri, 24 May 2024 09:25:55 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/u-bih-danas-sunano-mogui-lokalni-pljuskovi_1d050.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/usvojena-rezolucija-o-genocidu-u-srebrenici-h9992.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Na Generalnoj skupštini UN-a danas je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici. Za je glasalo 84, protiv 19, dok je 68 bilo suzdržano.</p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/1716478145-445601796_478667278158401_8023264111287484270_n-1024x564.png" />N1</p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/usvojena-rezolucija-o-genocidu-u-srebrenici-h9992.html</guid>
      <pubDate>Thu, 23 May 2024 17:29:24 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/usvojena-rezolucija-o-genocidu-u-srebrenici_8412a.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Vlada Njemačke donira 1,2 miliona eura za infrastrukturne projekte Oružanih snaga BiH]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/vlada-njemake-donira-12-miliona-eura-za-infrastrukturne-projekte-oruanih-h9991.html</link>
      <description><![CDATA[- Novac će biti utrošen na četiri projekta u kasarnama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine; “Kozara“ u Banjaluci, “Mato Lučić Maturica“ u Kiseljaku, kasarni “Vojvoda Radomir Putnik“ u Doboju i “Butila“ u Sarajevu]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Sekretar Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine Muhamed Smajić i vojni ataše Savezne Republike Njemačke u BiH pukovnik Franz Josef Nolte u srijedu su u Sarajevu potpisali Tehnički sporazum na osnovu kojeg Vlada SR Njemačke dodjeljuje finansijsku pomoć za infrastrukturne radove na više lokacija Oružanih snaga BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Iz Ministarstva odbrane BiH navode da se radi o iznosu od 1,2 miliona eura, koji će biti utrošeni na četiri projekta u kasarnama Oružanih snaga BiH, a to su: radovi na grijanju u kasarni “Kozara“ u Banjaluci, radovi na grijanju u kasarni “Mato Lučić Maturica“ u Kiseljaku, radovi na renoviranju objekata u kasarni “Vojvoda Radomir Putnik“ u Doboju i radovi na konstrukciji u kasarni “Butila“ u Sarajevu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240523-34654309-34654306-VLADA_NJEMACKE_DONIRA_12_MILIONA_EURA_ZA_INFRASTRUKTURNE_PROJEKTE_ORUZANIH_SNAGA_BIH-2.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Sekretar ministarstva odbrane Smajić je izrazio zahvalnost na ovoj pomoći te istakao da se potpisivanjem sporazuma o realizaciji infrastrukturnih projekata potvrđuje partnerstvo dvije države, a da je događaj zalog za nastavak našeg prijateljstva. Također Smajić je izrazio zadovoljstvo da Bosna i Hercegovina ima Njemačku kao istinskog partnera na putu ka NATO-u, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Pukovnik Nolte je izrazio zadovoljstvo da se potpisuje ovakav sporazum koji obuhvata projekte na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine te istakao da Ministarstvo odbrane Njemačke i Oružane snage Njemačke smatraju OS BiH jedinstvenim oružanim snagama. Također, pukovnik Nolte je pohvalio rad Tima za izradu infrastrukturnih projekata Ministarstva odbrane BiH koji je dao veliki doprinos realizaciji projekata.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ataše Nolte je istakao da je vrijednost ovog sporazuma iznosi 1,2 miliona eura, a da je ukupna vrijednost donacije do sada 6,5 miliona eura te da ovo nije posljednji sporazum ove godine i da će ih u narednom periodu biti još.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240523-34654309-34654307-VLADA_NJEMACKE_DONIRA_12_MILIONA_EURA_ZA_INFRASTRUKTURNE_PROJEKTE_ORUZANIH_SNAGA_BIH.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Ovo je još jedan dokaz da je Savezna Republika Njemačka dokazan i pouzdan partner, a što je posebno potvrđeno kroz različite projekte kojima su unaprijedili uslove života i rada naših pripadnika, nabavku uniformi za OS BiH, unapređenje infrastrukture u centrima za obuku kao i školovanja kadeta i pripadnika OS BiH u SR Njemačkoj“, istakli su iz Ministarstva odbrane BiH.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/vlada-njemake-donira-12-miliona-eura-za-infrastrukturne-projekte-oruanih-h9991.html</guid>
      <pubDate>Thu, 23 May 2024 13:36:13 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/vlada-njemake-donira-12-miliona-eura-za-infrastrukturne-projekte-oruanih-snaga-bih_4cf39.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Srebrenička majka Kada Hotić: Rezolucija o Srebrenici pečat istini, putokaz budućim generacijama]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/srebrenika-majka-kada-hoti-rezolucija-o-srebrenici-peat-istini-h9990.html</link>
      <description><![CDATA[- Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GS UN) danas će od 16 sati po srednjeevropskom vremenu razmatrati usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici čiji su autori, osim Bosne i Hercegovine, Ruanda i Njemačka]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Potpredsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa Kada Hotić poručila je da rezolucija o genocidu u Srebrenici treba biti putokaz budućim generacijama za bolju budućnost.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GS UN) danas će od 16 sati po srednjeevropskom vremenu razmatrati usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici čiji su autori, osim Bosne i Hercegovine, Ruanda i Njemačka.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Mislim da je rezolucija važna za cijeli region, ne samo za porodice žrtava Srebrenice. Nama je rezolucija potvrda naše borbe, koja traje sve ove godine, dokazivanja istine, iznošenja u javnost", rekla je za Agenciju Anadolu (AA) Hotić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240523-34655710-34655706-SREBRENICKA_MAJKA_KADA_HOTIC_REZOLUCIJA_O_SREBRENICI_PECAT_ISTINI_PUTOKAZ_BUDUCI_GENERACIJAMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Smatra da je vrijeme da se prihvati istina o genocidu u Srebrenici i da se radi na preveniranju budućih zlodjela, zločina i genocida.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"I da se historija proučava onakva kakva jeste, da bude u školskim knjigama. A rezolucija, zvanični dokument te istine, da bude putokaz budućim generacijama u bolju budućnost, da imaju pravu istinu pred sobom i da se ne služe lažima. Ova rezolucija je konačan pečat istini, da bude pouka, da se ne zaboravi ovo zlo, kao što nismo zaboravili ni Holokaust ni mnoge druge historijske činjenice", pojasnila je Hotić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Istakla je da porodice žrtava genocida godinama traže istinu, pravdu, odgovornost i izvinjenje.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240523-34655710-34655702-SREBRENICKA_MAJKA_KADA_HOTIC_REZOLUCIJA_O_SREBRENICI_PECAT_ISTINI_PUTOKAZ_BUDUCI_GENERACIJAMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Svjesni smo da svi ne mogu biti osuđeni za počinjeno, svjesni smo da nijedna rezolucija ne može vratiti mrtve u život. Ali da osjetimo neku pravednost i ljudskost, te da se na ovim prostorima stvori neka mogućnost za povjerenje među narodima. Nama treba povjerenje, a ne prazne priče i neistine", kazala je Hotić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Poručila je i da svako ima pravo na mir i slobodu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Borim se jer me se tiče. Ostala sam bez oca u Drugom svjetskom ratu, nisam ga zapamtila, nema ni mezar. Nije se tražilo, nije se niko borio, bila je politika da se šuti. Danas ne slušamo tu politiku i pričamo. Nemam mržnju u sebi, nijednoj majki Srpkinji ne bih poželjela moju patnju, žalost", naglasila je Hotić kojoj je u genocidu u Srebrenici 1995. godine (kojeg su počinili pripadnici tadašnje Vojske Republike Srpske, MUP-a RS-a, te pojedine policijske i paravojne formacije iz Srbije nad stanovnicima ”zaštićene zone UN-a”) ubijeno pet članova uže i više od 50 osoba iz šire porodice.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240523-34655710-34655708-SREBRENICKA_MAJKA_KADA_HOTIC_REZOLUCIJA_O_SREBRENICI_PECAT_ISTINI_PUTOKAZ_BUDUCI_GENERACIJAMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodala je da su ranije imali sastanke u UN-u.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Ispred zgrade UN-a će se postaviti cvijet Srebrenice, već je u izradi, ove godine idemo na postavljanje kamena temeljca. Dobit ćemo sobu sjećanja na Srebrenicu", dodala je Hotić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Uz zemlje autore rezoluciju je kosponzoriralo još 38 zemalja koje navode kako usvajanje ovog dokumenta predstavlja ključnu priliku za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Finalni nacrt rezolucije</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Finalni nacrt rezolucije koji će se danas naći pred Generalnom skupštinom UN-a ima sedam tačaka:</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Odlučuje se da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja i pojava genocida u budućnosti;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenu sahranu, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi informativni program pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije", počevši tako aktivnosti na pripremama za 30. godišnjicu genocida 2025. godine;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Poziva sve države članice Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/srebrenika-majka-kada-hoti-rezolucija-o-srebrenici-peat-istini-h9990.html</guid>
      <pubDate>Thu, 23 May 2024 13:23:26 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/srebrenika-majka-kada-hoti-rezolucija-o-srebrenici-peat-istini-putokaz-buduim-generacijama_a8557.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Veliki broj policajaca u Srebrenici, Bošnjaci uznemireni]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/veliki-broj-policajaca-u-srebrenici-bonjaci-uznemireni-h9989.html</link>
      <description><![CDATA[- Generalna skupština Ujedinjenih naroda danas će, 23. maja, glasati o prijedlogu da se 11. juli proglasi &quot;Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici&quot;]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN) danas će, 23. maja, glasati o prijedlogu da se 11. juli proglasi "Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici".</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Glasanje je zakazano u 16 sati po centralnoevropskom vremenu.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">S druge strane, danas će u Srebrenici biti održana sjednica Vlade RS-a "na dan kada će Generalna skpština UN-a odlučivati o prijedlogu rezolucije o Srebrenici", ranije je navedeno u najavi sjednice. Shodno tome, u Srebrenici je danas primjetan veliki broj policijskih službenika, a primjećeni su i pripadnici specijalnih jedinica, kao i oklopna vozila u neposrednoj blizini zgrade gdje će biti održana sjednica Vlade.</span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240523-34655253-34655251-VELIKI_BROJ_POLICAJACA_U_SREBRENICI_BOSNJACI_UZNEMIRENI.jpg" /></span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Srebrenici su na nekoliko mjesta postavljeni i bilbordi sa natpisom "Mi nismo genocidan narod. Pamtimo... Ponosna Srbija i Srpska".</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Sva dešavanja oko Rezolucije u UN-u o Srebrenici, retorika vlasti u bh. entitetu RS-u i izraženo negiranje genocida izazvala su uznemirenost Bošnjaka u ovom gradu u kojem je u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima "sigurne zone UN-a", što je pravomoćno ustanovljeno presudama međunarodnih i bh. sudova.</span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240523-34655253-34655248-VELIKI_BROJ_POLICAJACA_U_SREBRENICI_BOSNJACI_UZNEMIRENI.jpg" /></span></span></p>

<p></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/veliki-broj-policajaca-u-srebrenici-bonjaci-uznemireni-h9989.html</guid>
      <pubDate>Thu, 23 May 2024 13:07:04 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/veliki-broj-policajaca-u-srebrenici-bonjaci-uznemireni_79ba4.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Rezolucija o Srebrenici danas pred Generalnom skupštinom UN-a]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/rezolucija-o-srebrenici-danas-pred-generalnom-skuptinom-un-a-h9987.html</link>
      <description><![CDATA[- Udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine pozvala su sve države članice Ujedinjenih nacija (UN) da daju glas rezoluciji o Srebrenici]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GS UN) danas će od 16 sati po srednjeevropskom vremenu razmatrati usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici čiji su autori, osim Bosne i Hercegovine, Ruanda i Njemačka, javlja Anadolu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Uz zemlje autore rezoluciju je kosponzoriralo još 38 zemalja koje navode kako usvajanje ovog dokumenta predstavlja ključnu priliku za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Upućujemo naš kontinuirani poziv državama članicama da pruže podršku i kosponzorstvo nacrtu rezolucije, u duhu ujedinjenja protiv poricanja genocida. Ponavljamo da ovaj nacrt rezolucije o sjećanju nastoji ujediniti, a ne dijeliti", naveli su kosponzori u pismu zemljama članicama UN-a koje su pozvali da prihvate rezoluciju konsenzusom.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Finalni nacrt rezolucije koji će se danas naći pred Generalnom skupštinom UN-a ima sedam tačaka:</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Odlučuje se da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja i pojava genocida u budućnosti;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenu sahranu, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi informativni program pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije", počevši tako aktivnosti na pripremama za 30. godišnjicu genocida 2025. godine;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Poziva sve države članice Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U posljednjih nekoliko dana, međuregionalna glavna grupa razmatrala je i dva amandmana Crne Gore koji su dorađeni, usaglašeni i uvršteni u finalni nacrt rezolucije.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prvi amandman glasi da je krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocid individualizirana i ne može se pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj pripadnosti skupini ili zajednica u cjelini. Time je jasno definirano da je odgovornost za genocid individualna.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Drugi amandman Crne Gore, koji "potvrđuje nepovredivost Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama", je redefiniran s obzirom na to da se pozivalo na "koegzistenciju entiteta Bosne i Hercegovine". Ovaj amandman je dorađen i sada govori o "jedinstvu u različitostima Bosne i Hercegovine".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine pozvala su sve države članice Ujedinjenih nacija da daju glas rezoluciji o Srebrenici.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Rezolucija je dug prema žrtvama i satisfakcija majkama za bol koju nose skoro 30 godina. Rezolucija je i putokaz za budućnost kako se nikada i nikom ne bi ponovila Srebrenica. Budite na strani čovječnosti i podržite rezoluciju", kaže se u pozivu za glasanje koji su potpisali predstavnici Udruženja Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje "Žena Podrinja", Udruženje “Srebreničke majke“ i Udruženje “Žene Srebrenice“.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Inicijativa o rezoluciji o Srebrenici pokrenula je snažnu kampanju protiv njenog usvajanja koju je predvodio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uz podršku čelnika bh. entiteta Republika Srpska, predvođenih Miloradom Dodikom.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je osnovao UN, kroz niz sudskih postupaka i presuda utvrdio je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka. Pred MKSJ-om je zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici osuđeno je 18 osoba, koje su dobile pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Među njima su i predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i glavnokomandujući Vojske RS-a general Ratko Mladić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Osim toga, Sud BiH je za genocid osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, dok je za druge zločine počinjene u Srebrenici osuđeno još 14 osoba na 223 godine zatvora.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Srbiji je osuđeno pet osoba na ukupno 68 godina zatvora za zločine u Srebrenici, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice "Škorpioni", zbog ubistva Srebreničana u Trnovu, a dvojica bivših pripadnika ove jedinice su u Hrvatskoj osuđeni na 30 godina zatvora.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/rezolucija-o-srebrenici-danas-pred-generalnom-skuptinom-un-a-h9987.html</guid>
      <pubDate>Thu, 23 May 2024 10:25:22 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/rezolucija-o-srebrenici-danas-pred-generalnom-skuptinom-un-a_0161c.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Turski ministar Kacir posjetio IUS: Studenti zadovoljni univerzitetom i životom u Sarajevu]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/turski-ministar-kacir-posjetio-ius-studenti-zadovoljni-univerzitetom-h9986.html</link>
      <description><![CDATA[- Studenti su pohvalili univerzitet kazavši da se radi o vodećeoj visokoškolskoj ustanovi u Bosni i Hercegovini kada je riječ o privatnim univerzitetima, te jednom o najboljih univerziteta u zemlji uopšte]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Ministar industrije i tehnologije Republike Turske Mehmet Fatih Kacir posjetio je danas Internacionalni univerzitet u Sarajevu (IUS), gdje je razgovarao s rukovodstvom i studentima ove prestižne visokoškolske ustanove.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kacir, koji povodom učešća na 13. Sarajevo Business Forumu boravi u jednodnevnoj zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini, održao je sastanke s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem, ministrom komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edinom Fortom, sa ministricom civilnih poslova Dubravkom Bošnjak, privrednicima i predstavnicima međunarodnih kompanija i medija.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34647123-34647091-TURSKI_MINISTAR_KACIR_POSJETIO_IUS_STUDENTI_ZADOVOLJNI_UNIVERZITETOM_I_ZIVOTOM_U_SARAJEVU.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ministar Kacir je potom u pratnji ambasadora Turske&nbsp;u Bosni i Hercegovini Sadika Babura Girgina i delegacije obišao IUS, gdje ga je o radu ove visokoškolske institucije upoznao rektor Ahmet Yildirim.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U razgovoru sa studentima iz više zemalja Kacir je iskazao interesovanje o radu univerziteta, nivou ponude o određenim oblastima obrazovanja te o boravku i životu u Sarajevu, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34647123-34647095-TURSKI_MINISTAR_KACIR_POSJETIO_IUS_STUDENTI_ZADOVOLJNI_UNIVERZITETOM_I_ZIVOTOM_U_SARAJEVU.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Studenti su pohvalili univerzitet kazavši da se radi o vodećeoj visokoškolskoj ustanovi u Bosni i Hercegovini kada je riječ o privatnim univerzitetima, te jednom o najboljih univerziteta u zemlji uopšte.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kacir je obišao i laboratorije IUS-a gdje su mu prezentovani kapaciteti i mogućnosti ove ustanove, kao i planovi za budućnost. Ministar Kacir je posebnu pažnju posvetio projektu studenata IUS-a koji se odnosi na izradu bespilotne letjelice koja će konkurisati na predstojećem prestižnom turskom naučno-tehnološkom festivalu TEKNOFEST.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Turski ministar Kacir će posjetiti Šehidsko mezarje Kovači te obići historijski dio Baščaršije, prije nego napusti glavni grad Bosne i Hercegovine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34647123-34647116-TURSKI_MINISTAR_KACIR_POSJETIO_IUS_STUDENTI_ZADOVOLJNI_UNIVERZITETOM_I_ZIVOTOM_U_SARAJEVU.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34647123-34647112-TURSKI_MINISTAR_KACIR_POSJETIO_IUS_STUDENTI_ZADOVOLJNI_UNIVERZITETOM_I_ZIVOTOM_U_SARAJEVU.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34647123-34647111-TURSKI_MINISTAR_KACIR_POSJETIO_IUS_STUDENTI_ZADOVOLJNI_UNIVERZITETOM_I_ZIVOTOM_U_SARAJEVU.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34647123-34647108-TURSKI_MINISTAR_KACIR_POSJETIO_IUS_STUDENTI_ZADOVOLJNI_UNIVERZITETOM_I_ZIVOTOM_U_SARAJEVU.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34647123-34647107-TURSKI_MINISTAR_KACIR_POSJETIO_IUS_STUDENTI_ZADOVOLJNI_UNIVERZITETOM_I_ZIVOTOM_U_SARAJEVU.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34647123-34647106-TURSKI_MINISTAR_KACIR_POSJETIO_IUS_STUDENTI_ZADOVOLJNI_UNIVERZITETOM_I_ZIVOTOM_U_SARAJEVU.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34647123-34647103-TURSKI_MINISTAR_KACIR_POSJETIO_IUS_STUDENTI_ZADOVOLJNI_UNIVERZITETOM_I_ZIVOTOM_U_SARAJEVU.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34647123-34647102-TURSKI_MINISTAR_KACIR_POSJETIO_IUS_STUDENTI_ZADOVOLJNI_UNIVERZITETOM_I_ZIVOTOM_U_SARAJEVU.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34647123-34647099-TURSKI_MINISTAR_KACIR_POSJETIO_IUS_STUDENTI_ZADOVOLJNI_UNIVERZITETOM_I_ZIVOTOM_U_SARAJEVU.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/turski-ministar-kacir-posjetio-ius-studenti-zadovoljni-univerzitetom-h9986.html</guid>
      <pubDate>Wed, 22 May 2024 15:25:15 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/turski-ministar-kacir-posjetio-ius-studenti-zadovoljni-univerzitetom-i-ivotom-u-sarajevu_017cf.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Turski ministar Kacir na 13. SBF-u: Razvoj i stabilnost na Balkanu moraju ići zajedno s ekonomskim progresom]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/turski-ministar-kacir-na-13-sbf-u-razvoj-i-stabilnost-na-balkanu-moraju-h9983.html</link>
      <description><![CDATA[- Tehnološki razvoj je ključ budućnosti, za sve. Svjesni smo da je najlakši i najodrživiji način da to učinimo, ubrzati, produbiti i proširiti suradnju između naših zemalja, a da nikoga ne izostavimo, poručio je turski ministar industrije i tehnologije Republike Turkiye Mehmet Fatih Kacir]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ministar industrije i tehnologije Republike Turkiye Mehmet Fatih Kacir, obraćajući se na 13. Sarajevo Business Forumu, poručio je kako unapređenje saradnje u oblasti industrije i tehnologije, u svim oblastima privrede, svima samo može donijeti mir, stabilnost i prosperitet. Poručio je kako će Turkiye uvijek podržavati ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine i cijele regije Balkana.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Sarajevo Business Forum (SBF), trinaesta po redu smotra investitora, poslovnih ljudi i ekonomskih stručnjaka, brojnih predstavnika država i vlada regije i svijeta, zvanično je počeo u srijedu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Turski ministar Kacir je na samom početku obraćanja istakao kako Sarajevo Business Forum pruža odličnu priliku za raspravu o tome kako unaprijediti regionalnu ekonomsku saradnju na Balkanu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">„Kao ministar industrije i tehnologije, želim naglasiti da je Turkiye u potpunosti predana dijeljenju i korištenju naših iskustava za poticanje tehnološkog napretka, digitalnog i industrijskog rasta i prosperiteta širom Balkana. Svjesni smo da razvoj i stabilnost na Balkanu moraju ići zajedno s ekonomskim progresom“, naglasio je Kacir.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34642159-34642153-TURSKI_MINISTAR_KACIR_NA_13_SBFU_RAZVOJ_I_STABILNOST_NA_BALKANU_MORAJU_ICI_ZAJEDNO_S_EKONOMSKIM_PROGRESOM.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Osvrnuvši se i na trgovinske odnose Turkiye i Bosne i Hercegovine, Kacir je podsjetio kako je robna razmjena prošle godine premašila 900 miliona dolara, te kako očekuje da će do kraja ove godine premašiti milijardu dolara.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">„Uvijek ćemo podržavati ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine i cijele regije Balkana“, podvukao je Kacir.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Posebno je naglasio značaj unapređenja saradnje u oblasti industrije i tehnologije, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">„Na svim međunarodnim platformama ističemo da bi unapređenje saradnje u oblasti industrije i tehnologije, u svim oblastima privrede samo svima donijelo mir, stabilnost i prosperitet. S obzirom na trenutnu geopolitičku i ekonomsku klimu, lično mislim da tajming ne može biti bolji da se radi i glasno govori o tome“, poručio je Kacir.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Govoreći o aktivnostima koje provode u Turkiye, Kacir je rekao da njegova zemlja daje poticaje za ulaganja u obnovljive izvore energije, koji danas čine 55 posto ukupnog instaliranog kapaciteta.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">„Ne samo da koristimo, već isto tako imamo proizvode zelene energije. Danas je Turkiye na prvom mjestu u proizvodnji solarnih panela u Europi. Spremni smo i zainteresirani za saradnju u oblasti zelene energije sa svim zemljama Balkana. Put do zelenog rasta nudi značajne izglede Turkiye i balkanskim zemljama da još tješnje sarađuju u budućnosti“, rekao je Kacir.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je kako sličan prozor mogućnosti postoji i u oblasti digitalizacije i inovacija.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240522-34642159-34642152-TURSKI_MINISTAR_KACIR_NA_13_SBFU_RAZVOJ_I_STABILNOST_NA_BALKANU_MORAJU_ICI_ZAJEDNO_S_EKONOMSKIM_PROGRESOM.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">„Tehnološki razvoj je ključ budućnosti, za sve. Svjesni smo da je najlakši i najodrživiji način da to učinimo, ubrzati, produbiti i proširiti suradnju između naših zemalja, a da nikoga ne izostavimo. Bosna i Hercegovina, kao blistavi mozaik Balkana je savršeno mjesto za postizanje ovog cilja. Nadam se da će forum potaknuti sve nas na realizaciju novih projekata za budućnost“, zaključio je Kacir.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ministar Kacir će tokom posjete Bosni i Hercegovini danas u Sarajevu održati niz sastanaka.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ovogodišnji SBF okuplja ugledne predstavnike poslovne zajednice, investitore, stručnjake i predstavnike vlasti kako bi razgovarali o ključnim ekonomskim pitanjima i istražili mogućnosti za ulaganje i zajedničku saradnju.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/turski-ministar-kacir-na-13-sbf-u-razvoj-i-stabilnost-na-balkanu-moraju-h9983.html</guid>
      <pubDate>Wed, 22 May 2024 11:52:52 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/turski-ministar-kacir-na-13-sbf-u-razvoj-i-stabilnost-na-balkanu-moraju-ii-zajedno-s-ekonomskim-progresom_fedbc.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Vahid Karavelić: Ono što Izrael čini u Gazi je državni terorizam]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/vahid-karaveli-ono-to-izrael-ini-u-gazi-je-dravni-terorizam-h9965.html</link>
      <description><![CDATA[- Vahid Karavelić, nekadašnji komandant Prvog korpusa Armije RBiH i autor knjige “Geopolitika i terorizam“, u intervjuu za AA govorio je o terorizmu u svijetu, dešavanjima na Bliskom istoku i situaciji u Bosni i Hercegovini i regiji]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Vahid Karavelić, nekadašnji komandant Prvog korpusa Armije RBiH i autor knjige “Geopolitika i terorizam“, u razgovoru za Agenciju Anadolu (AA) izjavio je ”izraelski napad na Pojas Gaze predstavlja školski primjer državnog terorizma kojeg nad Palestincima provodi izraelski režim”.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bogato znanje, vojno iskustvo i energiju Karavelić je proteklih godina usredotočio na istraživanje i pisanje doktorske disertacije, a potom i knjige “Geopolitika i terorizam“, koja u naučnim krugovima slovi za enciklopedijski prikaz ključnih odrednica i odnosa geopolitike i terorizma. Istakao je da je naučno istraživanje za ovo djelo trajalo više od 10 godina i da obuhvata višedecenijsko praćenje dešavanja u geopolitičkom smislu sa aspekta mira i stabilnosti u svijetu, pa tako i regiji i Bosni i Hercegovini.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240520-34622862-34622852-VAHID_KARAVELIC_ONO_STO_IZRAEL_CINI_U_GAZI_JE_DRZAVNI_TERORIZAM.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Ovo djelo je nešto što se prvi put u ovom obliku i na ovakav naučni način govori o terorizmu. Tu su stotine izvora i ja sam svojom doktorskom disertacijom pokušao dati sasvim novu definiciju terorizma“, rekao je Karavelić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Duboko je uvjeren da njegovo djelo treba prevesti i na turski, engleski, arapski i brojne svjetske jezike kako bi ovo naučno poimanje geopolitike i terorizma bilo prikazano široj i naučnoj javnosti i mimo našeg govornog područja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Do sada se u političkom diskursu od najvišeg svjetskog nivoa do lokalnih nivoa pogrešno upotrebljavao pojam terorizam. Najkraće rečeno, najčešće se pojam terorizam upotrebljava od strane jakih, velikih i moćnih da etiketiraju ono što čine mali, slabi i nemoćni. Tu je samo jedan cilj da se oni koji oponiraju velikim i moćnim prikaže teroristima. Od samog nastanka se pojam tako koristio“, kazao je Karavelić i dodao da naučni pristup sada kaže da taj oblik terorizma protiv državnih organa i država postoji, ali da je znatno manjeg obima i značaja u odnosu na ono što mnoge državne vlasti i organi čine nad sopstvenim i drugim narodima</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Karavelić je naglasio da jedan od najopasnijih i najrazornijih vrsta terorizma jeste državni terorizam koji se opet dijeli na unutrašnji i vanjski terorizam.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240520-34622862-34622851-VAHID_KARAVELIC_ONO_STO_IZRAEL_CINI_U_GAZI_JE_DRZAVNI_TERORIZAM.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Nova definicija terorizma</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U knjizi je više od 20 zvaničnih definicija terorizma, a Karavelić je kazao da je komparativnom metodom uporedio i stavove međunarodnih institucija o tom pitanju i da sve dosadašnje definicije uglavnom govore o terorizmu koji je usmjeren protiv države i njenih organa, a ne i o državnom terorizmu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Stoga sam se odlučio da dam novu definiciju terorizma. Najopštija definicija terorizma jeste da je terorizam svaka radnja i postupak koja izaziva kod ljudi psihičke i fizičke posljedice i koja je politički motivisana. To je generalna definicija i po mom uvjerenju će zasigurno vremenom morati biti prihvaćena kao takva“, istakao je Karavelić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240520-34622862-34622850-VAHID_KARAVELIC_ONO_STO_IZRAEL_CINI_U_GAZI_JE_DRZAVNI_TERORIZAM.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da je terorizam po definiciji i svaki nepravilan postupak slabijeg na nepravdu jačeg, a koji također izaziva posljedice kod ljudi i koji ima političku pozadinu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ističići da se više možemo držati samo starih definicija, Karavelić je kazao da svaki teror sa političkim motivom jeste terorizam.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Agresija na BiH klasični je primjer državnog terorizma</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Karavelić je u knjizi opširno pisao o agresiji na BiH od 1992. do 1995. kao klasičnom obliku državnog terorizma, sa posebnim osvrtom na teroriziranje građana Sarajeva i drugih gradova, a sve to argumentira presudama Haškog tribunala.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Agresija na Bosnu i Hercegovinu i sa istoka i sa zapada, od strane beogradskog nacionalističkog režima i od strane zagrebaćkog nacionalističkog režima, u cilju stvaranja velikosrpskih i velikohrvatskih država, je bio klasični primjer državnog terorizma. Ja ustvari govorim da agresija i rat vremenom iščezavaju, a da će sve više u upotrebi biti pojam terorizma jer je on sveobuhvatan pojam“, rekao je Karavelić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240520-34622862-34622847-VAHID_KARAVELIC_ONO_STO_IZRAEL_CINI_U_GAZI_JE_DRZAVNI_TERORIZAM.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Problem je što velike sile žele svijet prilagoditi sebi</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Karavelić je kazao da svijet ponovo nijemo promatra stradanje naroda u Gazi, a da možemo i u tom bliskoistočnom slučaju prepoznati vezu geopolitike i terorizma o kojima je u knjizi pisao.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“U knjizi sam govorio i da se za zaštitu od terorizma u budućnosti mora stvoriti jedinstven sigurnosni sistem od lokalnog do svjetskog nivoa i da svi sigurnosni sistemi država moraju biti kompatibilni i da postoji dobar protok informacija. Samo tako se možemo nadati boljoj sigurnosti i sa manje terorizma u svijetu“, kazao je Karavelić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ističući da najveći problem današnjice sa aspekta terorizma jeste pokušaj velikih sila da prilagode svijet sebi, Karavelić je rekao da ta borba proizvodi sukobe i terorizam.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Proizvođači oružja i kreatori sukoba</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Sa aspekta terorizma u svijetu, a posebno na Bliskom istoku, Karavelić je kazao da važnu ulogu igra namjenska industrija i proizvodnja oružja u svijetu, a o čemu je precizno statistički govorio i u svojoj knjizi “Geopolitika i terorizam“.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Po podacima iz 1995. godine, same Sjedinjene Američke Države proizvode 48 posto od ukupne namjenske proizvodnje u svijetu. Slijede Velika Britanija, Francuska, Njemačke pa Rusija i Kina. Tih nekoliko zemalja proizvode oko 50 posto svjetske proizvodnje oružja. Svega dva ili tri posto svjetske proizvodnje oružja u svijetu se pravi i preostalih 190-ak država. To govori šta je najveći uzrok terorizma i ko ga proizvodi i kako. Proizvedeno oružje neće mirovati, mora se trošiti, a da bi se trošilo potrebno je blagovremeno pripremiti teren, proizvesti kriza pa se onda vrši državni terorizam pod navodnicima i pod izgovorom uspostave demokracije ili promjene političkog sistema“, naglasio je Karavelić i dodao da se to radi planski.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240520-34622862-34622848-VAHID_KARAVELIC_ONO_STO_IZRAEL_CINI_U_GAZI_JE_DRZAVNI_TERORIZAM.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Nužna reforma Vijeća sigurnosti UN-a</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Karavelić je posebno kritikova trenutnu strukturu i način funkcioniranja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija te je dodao da je to neprihvatljivo za budućnost da pet stalnih članica imaju pravo veta na sve odluke.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Tih pet zemalja iz Vijeća sigurnosti same proizvode negdje oko 80 posto svjetskog naoružanja i vojne opreme. Vijeće sigurnosti čine oni kao rezultat Drugog svjetskog rata, a tu se mora nešto učiniti reformama kako bi se smanjio terorizam“, mišljenja je Karavelić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U kontekstu ovih podataka o proizvodnji oružja u svijetu, Karavelić je kazao da je to povezano i sa situacijom aktuelnog izraelskog napada na Pojas Gaze.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Rat u Gazi je školski primjer izraelskog državnog terorizma</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Smatra da je izraelski rat u Gazi najklasičniji i školski primjer državnog terorizma izraelskog režima protiv palestinskog naroda i Gaze. Dodao je da primjer izraelskog državnog terorizma jeste i napad na humanitarni brod “Mavi Marmara“ u Sredozemnom moru iz 2020. godine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Sve to skupa ostatak svijeta vrlo inertno i površno posmatra i opservira paušalnim komentarima da to nije dobro. Nema poduzimanja mjera i sankcija protiv onih koji proizvode i generiraju terorizm. Ja u svojoj knjizi Izrael kao državu i njegov režim stavljam u grupu najortodoksnijih i najškolskijih primjera državnog terorizma i ono što radi u Gazi jeste državni terorizam“, rekao je Karavelić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240520-34622862-34622851-VAHID_KARAVELIC_ONO_STO_IZRAEL_CINI_U_GAZI_JE_DRZAVNI_TERORIZAM_1.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Nečastan odnos Zapada prema Bošnjacima</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Komentirajući trenutnu sigurnosnu situaciju u BiH i regiji, Karavelić je kazao da je geopolitički položaj najveći problem sa aspekta sigurnosti jer se BiH nalazi na između onih koji imaju aspiracije na njen teritorij.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Ako pogledamo historiju, Bosna i Hercegovina je malo živjela u mirnom i sigurnom dobu, najčešće je ratovala i branila se“, istakao je Karavelić i kazao da su srpski i hrvatski nacionalizmi najveći i najopasniji bili i u prošlom stoljeću, a da su i danas najozbiljnija prijetnja miru u regiji.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Poručivši da je u knjizi naveo veliki broj terorističkih organizacija u svijetu, uključujući i srpske i hrvatske nacionalističke terorističke organizacije, Karavelić je kazao da su upravo one bile uzrok agresije na Bosnu i Hercegovinu. Protagonisti te agresije, smatra, ”i danas djeluju i pokušavaju spriječiti život i opstanak multietničke, multikonfesionalne i multikulturalne Bosne i Hercegovine”.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240520-34622862-34622856-VAHID_KARAVELIC_ONO_STO_IZRAEL_CINI_U_GAZI_JE_DRZAVNI_TERORIZAM.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">​​​​​​​</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ukazujući na to kako na zapadu sve više prolazi kada se za Bosnu i Hercegovinu kaže da je ona leglo terorizma, bijelog terorizma, da je puna mudžahedina, Karavelić je kazao da to nije istina, a da o tome govori i činjenica da je u BiH učinjena tolika nepravda i zločin, a da nije odgovoreno niti jednim činom osvete i revanšizma od strane bošnjačkog naroda nad kojim je počinjen i genocid.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Odnos Zapada prema Bošnjacima i muslimanima Bosne i Hercegovine i regiona je nadasve nečastan, nemoralan i nepravedan. Suština i budućnost svijeta jeste u međusobnom uvažavanju i poštivanju. Nemoguće je da iko prilagodi svijet sebi jer je on toliko heterogen da nema teoretske mogućnosti da on postane monolitan“, zaključio je Karavelić.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/vahid-karaveli-ono-to-izrael-ini-u-gazi-je-dravni-terorizam-h9965.html</guid>
      <pubDate>Mon, 20 May 2024 10:07:14 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/vahid-karaveli-ono-to-izrael-ini-u-gazi-je-dravni-terorizam_8b6d7.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Pomozi.ba pokrenuo apel za liječenje Aldina Jacića]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/pomoziba-pokrenuo-apel-za-lijeenje-aldina-jacia-h9964.html</link>
      <description><![CDATA[- Za naredne operacije kompletnog lica, nosa, vrata i uha u Istanbulu, Aldinu Jaciću potrebno je 25.000 eura]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prošao sam pakao u životu, ne može se to opisati riječima, kazao je Aldin Jacić iz Zenice koji je živ spaljen i za kojeg je Udruženje Pomozi.ba pokrenulo apel sa humanitarnim brojem 17022.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Pozivom se doniraju dvije konvertibilne marke, a broj je jedinstven za sve telekom operatere u BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Više od osam godina Aldin se bori za normalan život. Koliko neprospavanih noći zbog neopisivih bolova je iza njega, to samo on zna. Za njegovih 39 godina imao je 30 operativnih zahvata", saopćeno je iz Pomozi.ba.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ovo udruženje je 2017. godine pokrenulo prvu akciju pomoći za njegovo liječenje, a onda i 2021, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Jacić se danas mnogo bolje osjeća, samostalno se kreće, jede, što mu je prije nekoliko godina bilo nezamislivo. Posljednju u nizu operacija imao je 2022. godine kada su mu operacijom tretirani nos, ruke, očni kapci, jedno uho, a operacija drugog uha je bila neuspješna.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za naredne operacije kompletnog lica, nosa, vrata i uha u Istanbulu potrebno mu je 25.000 eura. Osim poziva na broj 17022, donacije su moguće i putem web platforme www.pomoziba.org ili standardnih žiro računa Udruženja Pomozi.ba.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">RAČUNI ZA UPLATE</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">PayPal:</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">paypal1@pomozi.ba</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">(Aldin Jacić)</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za uplate iz BiH:</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">UniCredit Bank</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">338-730-22202506-52</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Intesa Sanpaolo Banka BiH</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">154-180-20085330-48</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Raiffeisen Bank</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">161-000-02481200-94</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bosna Bank International d.d</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">141-306-53201196-79</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">NLB Banka d.d</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">132-260-20223371-17</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">ZiraatBank BH dd Sarajevo</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">186-121-03108095-46</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Asa banka d.d. Sarajevo</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">134-105-11300001-66</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Sparkasse Bank BiH</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">199-496-00059682-82</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Primalac: Udruženje "Pomozi.ba", Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Svrha: Aldin Jacić</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za uplate iz inostranstva:</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bank name: Intesa Sanpaolo Banka BiH</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">SWIFT CODE: UPBKBA22</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">IBAN: BA39 1541802008533048</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Primalac: Udruženje "Pomozi.ba", Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Svrha: Aldin Jacić</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">ERSTE BANK</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">IBAN: AT64 2011182266475400</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">BIC: GIBAATWWXXX</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Wien, Oestereich</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Name: hilfhelfen-pomozi.ba</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Verwendungszweck: Aldin Jacić</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za uplate iz Turske:</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">VAKIF KATILIM BANKASI A.S.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">İstanbul, Türkiye</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Açıklama: Aldin Jacić</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">ING</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">SWIFT: INGBNL2A</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">BAN: NL63INGB0675431905</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Het doel van de betaling: Aldin Jacić</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/pomoziba-pokrenuo-apel-za-lijeenje-aldina-jacia-h9964.html</guid>
      <pubDate>Mon, 20 May 2024 10:00:33 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/udruenje-pomoziba-pokrenulo-apel-za-lijeenje-aldina-jacia_30d30.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Konaković uputio otvoreno pismo Varhelyiju: &quot;Od čega to Vučić, Dodik, i Vi branite srpski narod?&quot;]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/konakovi-uputio-otvoreno-pismo-varhelyiju-od-ega-to-vui-h9962.html</link>
      <description><![CDATA[Ministarstvo vanjskih poslova BiH je odlučilo da neće nastaviti implementaciju Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU-u između MVP-a BiH i MVP-a i trgovine Mađarske, koji je podrazumijevao obuku diplomata iz BiH]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size:14px;">&nbsp;Ministar vanjskih poslova Bosna i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je otvoreno pismo evropskom komesaru za proširenje i susjedstvo Oliveru Varhelyiju, otužujući ga da se javno pridružio sramnoj propagandi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u kontekstu rezolucije o Srebrenici koja će sljedeće sedmice biti na glasanju u Ujedinjenih nacijama.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size:14px;">“Iz medija sam primio informaciju da ste se javno pridružili sramnoj propagandi predsjednika Srbije. Od vas sam očekivao odgovorniji, ozbiljniji, humaniji stav po pitanju rezolucije o genocidu u Srebrenici. Zbog funkcije koju obavljate morate znati da su vaše riječi teške i bolne, pogotovo onda kada su u sukobu sa onim što su univerzalne ljudske vrijednosti, moralne norme, međunarodno pravo i konvencije UN", poručio je Konaković na početku pisma.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size:14px;">Podsjetio je kako je rezolucija suštinski usmjerena ka izgradnji pravde i trajnog mira, jer to je ono što treba regionu, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size:14px;">"Napisana je za žrtve genocida. Zbog tragedije i užasa koje su preživjeli. Zbog njihovog prava na taj simbolični djelić zakašnjele pravde. Međunarodni sudovi su već osudili počinioce i one koji su odgovorni za genocid dodijelivši im ukupno 1.500 godina zatvora. Ovo nije stvar politike, već globalnih civilizacijskih vrijednosti i prije svega ljudskosti. Osporavati žrtvama genocida pravo da imaju svoj dan sjećanja, ne samo da je pogrešno već je necivilizirano”, istakao je Konaković u pismu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size:14px;">Naveo je kako ga zabrinjava to što Varhelyi svojim javnim istupima insinuira kolektivnu krivicu čitavom narodu, tako što u svojim izjavama parafrazira riječi Aleksandra Vučića.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size:14px;">Konaković je proučio kako su njegove (Vučićeve) izmišljene teorije zavjere usmjerene da destabiliziraju odnose u regionu i skrenu pažnju sa teških pitanja sa kojima se Srbija trenutno suočava. Preuzimanje retorike onih koji medaljama nagrađuju presuđene egzekutore genocida, nepovratno vas stavlja na mračnu stranu historije.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size:14px;">“Od čega to Vučić, Dodik, i Vi branite srpski narod? Od rezolucije koja ih nijednom riječju ne spominje? U tekstu rezolucije ste uspjeli vidjeti i pročitati nešto čega nema. Pročitajte pažljivije tekst rezolucije. Vaši stavovi očigledno nisu stavovi evropskih nacija niti stav Komisije, zato vas pitam čije ste stavove iznijeli tokom vašeg obraćanja na ovu temu dok ste boravili u Beogradu? Samo par dana nakon vašeg obraćanja zamjenik ministra odbrane BiH javno je odao počast presuđenom ratnom zločincu za genocid u Srebrenici. Mislite li da je to način na koji se može graditi zajednička budućnost i osigurati trajni mir u regionu? Tezu da će usvajanje rezolucije destabilizirati region mogu kreirati samo oni koji negiraju genocid, slave ratne zločince i možda imaju slične namjere u budućnosti. Upravo zbog ovakvih stvari biste trebali podržati ovu rezoluciju, kao evropski komesar, kao Evropljanin, kao čovjek”, dodao je Konaković.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size:14px;">Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je također odlučilo da neće nastaviti implementaciju Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja Evropskoj uniji između Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Mađarske, koji je podrazumijevao obuku diplomata iz BiH, a koji su 6. marta ove godine potpisali ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Szijjártó.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/konakovi-uputio-otvoreno-pismo-varhelyiju-od-ega-to-vui-h9962.html</guid>
      <pubDate>Fri, 17 May 2024 13:38:38 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/konakovi-uputio-otvoreno-pismo-varhelyiju-od-ega-to-vui-dodik-i-vi-branite-srpski-narod_11f87.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Susreti privrednika BiH i Turske u Sarajevu: Tursku delegaciju primio ministar Mijatović]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/susreti-privrednika-bih-i-turske-u-sarajevu-tursku-delegaciju-primio-h9958.html</link>
      <description><![CDATA[Delegacija turskih privrednika, tokom višednevne posjete BiH biće upoznata s potencijalima ove zemlje u vezi s mogućnostima investiranja i potencijalom razvoja u više sektora]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Zamjenik premijera Federacije Bosne i Hercegovine i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović sastao se danas u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu sa delegacijom privrednika iz Republike Turske.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ova delegacija predstavlja kompanije iz mnogih privrednih sektora i članice su Udruženja privrednika ASRIAD iz Sakarye.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Zamjenik premijera i ministar Mijatović izrazio je zadovoljstvo zbog iskazanog interesa privrednika iz Turske da dođu u Bosnu i Hercegovinu. Istakao je da su odnosi dvije države tradicionalno prijateljski, bez otvorenih pitanja, što je, kako je naveo, dovoljan razlog da se i privredna saradnja konkretizira.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240516-34583015-34583014-SUSRETI_PRIVREDNIKA_BIH_I_TURKIYE_U_SARAJEVU_TURSKU_DELEGACIJU_PRIMIO_MINISTAR_MIJATOVIC.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjednik Udruženja ASRIAD Ridvan Ulusal kazao je da se 28 predstavnika turskih kompanija nalazi u četverodnevnoj posjeti BiH s ciljem razvoja trgovinskih i ekonomskih odnosa, te da su planirani brojni poslovni susreti sa privrednicima BiH. Predstavljajući Udruženje, rekao je da je ono globalno, ima predstavništva u mnogim državama, te broji više od tri hiljade članica iz različitih industrijskih oblasti, koje su proizvodno i izvozno orijentirane.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Mijatović je, ističući podršku mogućnostima privredne saradnje, posebno naglasio da se u Federaciji Bosne i Hercegovine velika pažnja posvećuje razvoju poslovnih zona u okviru kojih domaće kompanije ostvaruju značajne izvozne rezultate širom Evropske unije.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da sve firme koje posluju u poslovnim zonama u FBiH imaju stalnu institucionalnu podršku Federalne vlade. Između ostalog, upoznao je goste i sa prilikama koje mogu pronaći u velikom rastu metalske i drvne industrije u FBiH, kao i da su u našoj zemlji prisutni i neki od najvećih proizvođača iz oblasti autoindustrije, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Voljeli bismo da vidimo veće prisustvo turskih investicija i u Bosni i Hercegovini. Namjera ove Vlade Federacije BiH, koja godinu dana obavlja dužnost, jeste da pokušamo ponovo dovesti turske investitore ovdje i zato me raduje ovaj sastanak koji je prilika da otvorimo novu stranicu. Vi ćete se sami umrežiti s bosanskohercegovačkim privrednicima, a naša uloga, kao Vlade, jeste da pomognemo da zajednički realizirate vaše projekte i tu stojimo na raspolaganju. Naš najjači adut jesu ljudi koji prave mostove saradnje, koji su ostvarili karijeru u Turskoj i u mogućnosti su da dovedu investitore. Zato želim da se ugodno osjećate u BiH, ostvarite kontakte i iskažete svoje interese i da konačno dođemo do konkretnih rezultata", kazao je Mijatović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240516-34583015-34583012-SUSRETI_PRIVREDNIKA_BIH_I_TURKIYE_U_SARAJEVU_TURSKU_DELEGACIJU_PRIMIO_MINISTAR_MIJATOVIC.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Sagovornici su saglasni da vanjskotrgovinska razmjena između Turske i Bosne i Hercegovine nije na zadovoljavajućem nivou, te da postoje veliki potencijali da se to značajno popravi. Predstavnici turskih privrednika potvrdili su opredjeljenje da se ekonomski odnosi unaprijede, te iskazali interes da ponovo dođu sa konkretnim projektima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Susreti privrednika iz Bosne i Hercegovine i Turske, kojima će prisustvovati predstavnici blizu 70 kompanija iz Bosne i Hercegovine, održavaju se danas u Sarajevu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Delegacija turskih privrednika, tokom višednevne posjete Bosni i Hercegovini biće upoznata s potencijalima ove zemlje u vezi s mogućnostima investiranja i potencijalom razvoja u više sektora.</span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/susreti-privrednika-bih-i-turske-u-sarajevu-tursku-delegaciju-primio-h9958.html</guid>
      <pubDate>Thu, 16 May 2024 13:53:09 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/susreti-privrednika-bih-i-turske-u-sarajevu-tursku-delegaciju-primio-ministar-mijatovi_89764.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BiH: Pomozi.ba pokrenulo apel za liječenje nane Semke iz Sarajeva]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-pomoziba-pokrenulo-apel-za-lijeenje-nane-semke-iz-sarajeva-h9955.html</link>
      <description><![CDATA[Rasemi je potrebno 21.700 eura kako bi u Turkiye primila četiri ciklusa kemo i imunoterapija i 30 frakcija radioterapije]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za liječenje Raseme Muzaferije iz Sarajeva koju svi odmilja zovu nana Semka, javlja Anadolu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ona ima malignu leziju na plućima, a za nju je u funkciju stavljen humanitarni broj 17041, pozivom se doniraju dvije konvertibilne marke, a broj je jedinstven za sve telekom operatere u BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Nakon urađenih pretraga Rasema je dobila dijagnozu masovne maligne lezije na plućima, karcinoma dojke i adenoma na debelom crijevu. Ovu dijagnozu je čekala godinu dana u BiH, zbog čega je bila prisiljena da ode u Turkiye na pretrage. Prioritet za liječenje kemo i radioterapijom ima lezija na plućima koja joj trenutno pravi najveći problem. Zbog pomenute lezije ima jako otežano disanje i bolan kašalj", saopćeno je iz Pomozi.ba.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Rasemi je potrebno 21.700 eura kako bi u Turkiye primila četiri ciklusa kemo i imunoterapija i 30 frakcija radioterapije. Doktori su jako optimistični i vjeruju da se ona može izliječiti. Njen muž je 100 posto invalid, te primanja koja imaju nisu dovoljna kako bi samostalno finansirali njeno liječenje.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Donacijom pomažete da i njena unučad provedu mnogo lijepih trenutaka sa svojom nanom. Osim poziva na broj 17041 donacije su moguće i putem web platforme www.pomoziba.org kao i putem standardnih žiro računa Udruženja Pomozi.ba.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">RAČUNI ZA UPLATE</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">PayPal:</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">paypal1@pomozi.ba</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">(Rasema Muzaferija)</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za uplate iz BiH:</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">UniCredit Bank</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">338-730-22202506-52</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Intesa Sanpaolo Banka BiH</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">154-180-20085330-48</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Raiffeisen Bank</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">161-000-02481200-94</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bosna Bank International d.d</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">141-306-53201196-79</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">NLB Banka d.d</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">132-260-20223371-17</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">ZiraatBank BH dd Sarajevo</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">186-121-03108095-46</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Asa banka d.d. Sarajevo</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">134-105-11300001-66</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Sparkasse Bank BiH</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">199-496-00059682-82</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Primalac: Udruženje "Pomozi.ba", Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Svrha: Rasema Muzaferija</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za uplate iz inostranstva:</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bank name: Intesa Sanpaolo Banka BiH</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">SWIFT CODE: UPBKBA22</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">IBAN: BA39 1541802008533048</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Primalac: Udruženje "Pomozi.ba", Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Svrha: Rasema Muzaferija</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">ERSTE BANK</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">IBAN: AT64 2011182266475400</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">BIC: GIBAATWWXXX</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Wien, Oestereich</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Name: hilfhelfen-pomozi.ba</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Verwendungszweck: Rasema Muzaferija</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za uplate iz Turkiye:</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">VAKIF KATILIM BANKASI A.S.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">İstanbul, Türkiye</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Açıklama: Rasema Muzaferija</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">ING</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">SWIFT: INGBNL2A</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">BAN: NL63INGB0675431905</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Het doel van de betaling: Rasema Muzaferija</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-pomoziba-pokrenulo-apel-za-lijeenje-nane-semke-iz-sarajeva-h9955.html</guid>
      <pubDate>Thu, 16 May 2024 10:05:49 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/bih_pomoziba_pokrenulo_apel_za_lijeenje_nane_semke_iz_sarajeva_h9955_2d36a.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Narednih dana u BiH nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/narednih-dana-u-bih-nestabilno-vrijeme-sa-pljuskovima-i-grmljavinom-h9954.html</link>
      <description><![CDATA[Većina padavina je na području Bosne. Jače nevrijeme je naizglednije na području Krajine, sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Na području Hercegovine lokalno su mogući slabiji pljuskovi]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Jutros je u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Lokalni pljuskovi su registrovani na području Krajine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Većina padavina je na području Bosne. Jače nevrijeme je naizglednije na području Krajine, sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Na području Hercegovine lokalno su mogući slabiji pljuskovi. Jači pljuskovi se očekuju tokom noći na petak", saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZBiH).</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između osam i 13, na jugu zemlje do 16 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25 stepeni, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U petak, u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme. U jutarnjim satima jači pljuskovi i grmljavina su mogući na području Krajine, jugozapadu Bosne i u Hercegovini, a u poslijepodnevnim satima na sjeveru i sjeveroistoku Bosne.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između devet i 14, na jugu zemlje do 18 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U subotu, u Bosni i Hercegovini preovladavat će sunčano uz umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Poslijepodne rijetko može pasti slab kratkotrajan lokalni pljusak. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između osam i 13, na jugu zemlje do 15 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U nedjelju, u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između deset i 15, na jugu zemlje do 18 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27 stepeni.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/narednih-dana-u-bih-nestabilno-vrijeme-sa-pljuskovima-i-grmljavinom-h9954.html</guid>
      <pubDate>Thu, 16 May 2024 09:15:59 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/narednih-dana-u-bih-nestabilno-vrijeme-sa-pljuskovima-i-grmljavinom_afb37.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BiH: Danas oblačno s kišom, tokom vikenda smanjenje oblačnosti]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-danas-oblano-s-kiom-tokom-vikenda-smanjenje-oblanosti-h9949.html</link>
      <description><![CDATA[Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda saopćeno je da se danas u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme uz kišu i pljuskove]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme uz kišu i pljuskove, a smanjenje oblačnosti i sunčano vrijeme očekuje se tokom vikenda.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda saopćeno je da se danas u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme uz kišu i pljuskove. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između sedam i 12 stepeni Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 19 stepeni.<br />
<br />
U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U subotu se u Bosni i Hercegovini prije podne očekuje pretežno oblačno vrijeme, lokalno sa slabom kišom u Bosni. U drugom dijelu dana smanjenje oblačnosti. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U nedjelju se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano uz umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između pet i deset stepeni Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U ponedjeljak će preovladavati sunčano uz umjerenu oblačnost. U drugoj polovini dana se očekuju lokalni pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera.</span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-danas-oblano-s-kiom-tokom-vikenda-smanjenje-oblanosti-h9949.html</guid>
      <pubDate>Fri, 03 May 2024 09:49:08 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/05/bih-danas-oblano-s-kiom-tokom-vikenda-smanjenje-oblanosti_59245.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[UN: Glasanje o rezoluciji o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici sredinom maja]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/un-glasanje-o-rezoluciji-o-proglaenju-11-jula-meunarodnim-danom-h9946.html</link>
      <description><![CDATA[Diplomatski izvori u New Yorku potvrdili su da ne sumnjaju u prihvaćanje rezolucije. Pitanje je samo koliko će zemalja biti suzdržano. Očekuje se da će desetak zemalja glasati protiv rezolucije u 193-članoj Generalnoj skupštini UN-a]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">O rezoluciji o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) glasat će sredinom maja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">O ovoj temi raspravljat će se danas na vanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a koju je Rusija sazvala na inicijativu Srba iz BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Diplomatski izvori u New Yorku potvrdili su da ne sumnjaju u prihvaćanje rezolucije. Pitanje je samo koliko će zemalja biti suzdržano.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Očekuje se da će desetak zemalja glasati protiv rezolucije u 193-članoj Generalnoj skupštini UN-a, no postoji mogućnost da će nekoliko desetaka zemalja biti suzdržano od glasanja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">O rezoluciji se trebalo glasati već ove sedmice, no navodno ima komplikacija s dnevnim redom, što Srbija predstavlja kao uspjeh svog lobiranja, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Srbija je uz pomoć Rusije u sjedištu UN-a počela žestoko lobirati protiv rezolucije, koju opisuje kao "napad na cijeli srpski narod", dok neki političari iz bh. entiteta RS čak prijete "odcjepljenjem i razgraničenjem", iako tekst rezolucije ne spominje Srbiju niti cijeli srpski narod.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Između ostalog, u nacrtu rezolucije osuđuje se negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine. Predložile su ga zemlje koje s tim imaju teško povijesno iskustvo - Njemačka i Ruanda, uz sudjelovanje drugih zemalja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Srebrenici, koja je tada bila pod zaštitom UN-a, postrojbe bosanskih Srba ubile su 1995. najmanje 8.000 Bošnjaka. Taj je zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju definirao kao genocid, a tamo i pred sudovima u BiH osuđeno je više od 50 osoba.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Masakr u Srebrenici je i Međunarodni sud pravde u Haagu (ICJ) proglasio genocidom.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">O ovoj temi raspravljat će se danas na vanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a koju je Rusija sazvala na inicijativu predstavnika Srba iz BiH. Redovna sjednica o Bosni i Hercegovini zakazana je za kraj ovog mjeseca, no članica Predsjedništva BiH iz RS-a Željka Cvijanović htjela je upozoriti Vijeće sigurnosti da se situacija u zemlji "pogoršava i zbog predložene rezolucije o Srebrenici".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Rusija, koja je prije nekoliko godina uložila veto na sličnu rezoluciju u Vijeću sigurnosti, lobirala je se da se Cvijanović pojavi putem videolinka.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">BiH će s govorom predstavljati ambasador Zlatko Lagumdžija, dok će izvijestiti i Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U međuvremenu, u ponedjeljak je u sjedištu UN-a održana rasprava u vezi s rezolucijom o Srebrenici.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Majke Srebrenice oglasile su se na mreži X da se žrtve genocida ne smiju zaboraviti i upozorile svijet da se tako nešto ne ponovi.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Juče su na panelu o Srebrenici u UN-u govorili predstavnici udruženja porodica žrtava genocida.</span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/un-glasanje-o-rezoluciji-o-proglaenju-11-jula-meunarodnim-danom-h9946.html</guid>
      <pubDate>Tue, 30 Apr 2024 13:57:43 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/un-glasanje-o-rezoluciji-o-proglaenju-11-jula-meunarodnim-danom-sjeanja-na-genocid-u-srebrenici-sredinom-maja_bdf35.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Manifestacija &quot;Dani džemata i džamija&quot;: Centralni događaj otvorenje Arnaudija džamije u Banjaluci 7. maja]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/manifestacija-dani-demata-i-damija-centralni-dogaaj-h9945.html</link>
      <description><![CDATA[Obilježavanje podsjeća na stradanje, potpuno rušenje ili oštećenje velikog broja džamija, mesdžida i drugih vakufskih objekata tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Povodom obilježavanja Dana džamija, Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini organizuje 8. po redu manifestaciju "Dani džemata i džamija", koja će trajati do 12. jula.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Voditelj Odjela za hatabet i vaz u Upravi za vjerske poslove Rijaseta Meho ef. Šljivo rekao je da obilježavanje ovog dana podsjeća na stradanje, potpuno rušenje ili oštećenje velikog broja džamija, mesdžida i drugih vakufskih objekata tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kako je najavljeno danas na konferenciji za medije, Uprava za vjerske poslove pripremila je brojne aktivnosti na području cijele države, povodom manifestacije.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Na ovaj način, ovom manifestacijom želimo da se podsjetimo na Dan džamija, a time se podsjećamo na rušenje Ferhadija džamije u Banjaluci, koja je zajedno sa Arnaudijom i drugim džamijama porušena u noći između 6. i 7. maja 1993. godine. Agresori su rušenjem džamija htjeli da sruše naše džemate, zato je nama jedan od ciljeva ove manifestacije da se podsjetimo na naše džemate i na rad i aktivnosti unutar naših džemata", rekao je direktor Uprave za vjerske poslove hafiz Mensur ef. Malkić, dodajući da će centralni događaj manifestacije otvorenje Arnaudija džamije u Banjaluci 7. maja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240430-34421264-34421258-MANIFESTACIJA_DANI_DZEMATA_I_DZAMIJA_CENTRALNI_DOGADAJ_OTVORENJE_ARNAUDIJA_DZAMIJE_U_BANJALUCI_7_MAJA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bahrudin ef. Čolo, stručni saradnik za imamet Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, detaljnije je predstavio program manifestacije, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Želimo aktuelizirati ne samo pitanje džamije, kao vjerskih objekata nego i pitanje organizacije samog vjerskog života unutar džamija i naše Islamske zajednice. Džemat je uvijek imao svoje mjesto u historiji našeg društva... Džamija bez džemata ili džemat bez džamije ne ide. Svjesni smo izazova s kojima se susrećemo i cilj programa je da o izazovima razgovaramo i nađemo najbolje rješenje", rekao je Čolo, dodajući da je moto ovogodišnje manifestacije "Naša sigurnost je u džematu“.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U petak, 3. maja, bit će održana jedinstvena hutba povodom Dana džamija. Isti dan u haremu Arnaudija džamije bit će otvorena izložba "Banjalučke džamije i gradnja Arnaudije", a u susret otvorenju Arnaudija džamije, koje je planirano 7. maja.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240430-34421264-34421259-MANIFESTACIJA_DANI_DZEMATA_I_DZAMIJA_CENTRALNI_DOGADAJ_OTVORENJE_ARNAUDIJA_DZAMIJE_U_BANJALUCI_7_MAJA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U okviru manifestacije planirane su i promocije, izložbe, okrugli stolovi, tribine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Planirana su i svečana otvorenja džamija u Nizozemskoj, u Džematu "Hajr Enschede" 11. maja, a potom u džematu "IKC Din" dan kasnije, 12. maja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Manifestacija će biti završena svečanim otvaranjem džamije Sinan-bega Boljanića u Čajniču 12. jula.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Suorganizatori manifestacije su Muftijstvo banjalučko, Muftijstvo bihaćko, Muftijstvo goraždansko, Muftijstvo mostarsko, Muftijstvo sarajevsko, Muftijstvo travničko, Muftijstvo tuzlansko, Muftijstvo zeničko, Islamska zajednica Bošnjaka u Nizozemskoj, Gazi Husrev-begova biblioteka, Institut za religijska i društvena istraživanja, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Čajniče, MIZ Travnik, MIZ Tuzla, MIZ Jajce, MIZ Mostar i MIZ Zvornik.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240430-34421264-34421255-MANIFESTACIJA_DANI_DZEMATA_I_DZAMIJA_CENTRALNI_DOGADAJ_OTVORENJE_ARNAUDIJA_DZAMIJE_U_BANJALUCI_7_MAJA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/manifestacija-dani-demata-i-damija-centralni-dogaaj-h9945.html</guid>
      <pubDate>Tue, 30 Apr 2024 13:37:34 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/manifestacija-dani-demata-i-damija-centralni-dogaaj-otvorenje-arnaudija-damije-u-banjaluci-7-maja_6df7d.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BiH: Zbog jačih udara vjetra na području sjeverne Bosne na snazi žuti meteoalarm]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-zbog-jaih-udara-vjetra-na-podruju-sjeverne-bosne-na-snazi-uti-h9944.html</link>
      <description><![CDATA[Danas u Bosni i Hercegovini preovladava sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Usljed jačih udara vjetra na području sjeverozapadne i sjeverne Bosne na snazi je žuti meteoalarm.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tako se na području prijedorske regije, posebno na njenom istoku očekuju udari vjetra veći od 40 kilometara na sat.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom. Budite svjesni krhotina koje nosi vjetar. Lokalne smetnje u aktivnostima na otvorenom su moguće usljed krhotina koje nosi vjetar", navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Inače, danas u Bosni i Hercegovini preovladava sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, javlja AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Vjetar slab do umjeren u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 23 do 29 stepeni Celzijusa.<br />
<br />
U Sarajevu sunčano. Jutarnja temperatura oko 10, a dnevna oko 26 stepeni Celzijusa.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-zbog-jaih-udara-vjetra-na-podruju-sjeverne-bosne-na-snazi-uti-h9944.html</guid>
      <pubDate>Tue, 30 Apr 2024 09:27:21 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/bih-zbog-jaih-udara-vjetra-na-podruju-sjeverne-bosne-na-snazi-uti-meteoalarm_1cb7a.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BiH: Zbog očekivanih gužvi poslijepodne posebno prema jugu nužna opreznija vožnja]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-zbog-oekivanih-guvi-poslijepodne-posebno-prema-jugu-nuna-opreznija-h9943.html</link>
      <description><![CDATA[Tokom putovanja savjetuje se oprez, izbjegavanje rizičnih preticanja i obavezno korištenje sigurnosnog pojasa]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Uvjeti za vožnju u Bosni i Hercegovini su povoljni, saobraća se po suhom kolovozu, uz dobru vidljivost.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U jutarnjim satima očekuju se gužve na gradskim saobraćajnicama, a do kraja dana na većini puteva, posebno prema jugu BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Apeluje se na sve koji planiraju duža putovanja narednih dana da se na vrijeme informišu o trenutnom stanju na putevima i čekanjima na graničnim prelazima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tokom putovanja savjetuje se oprez, izbjegavanje rizičnih preticanja i obavezno korištenje sigurnosnog pojasa. Napominje se da djeca do 5 godina moraju sjediti u odgovarajućoj auto-sjedalici. Povećan je broj biciklista, motociklista i korisnika električnih romobila, pa se mole svi učesnici u saobraćaju za pažnju i poštivanje saobraćajnih propisa.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kako navode iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) na magistralnim putevima Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most) i Stolac-Neum (na ulazu u Neum) zbog radova, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilaznice.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na magistralnom putu Tarčin-Konjic, zbog radova na sanaciji klizišta saobraćaj je regulisan semaforima, uz naizmjenično propuštanje vozila. Također na ovoj dionici u toku su radovi i na polaganju cjevovoda, zbog čega je saobraćaj na mjestu radova usporen, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na magistralnom putu Jablanica-Potoci, zbog sanacionih radova u mjestu Donja Jablanica od 08 do 16 sati saobraća se naizmjenično, jednom trakom.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Radovi se izvode i na magistralnim putevima Tuzla-Kalesija (u naselju Miljanovci), Pelagićevo-Srebrenik (tunel Ormanica), Kladanj-Vlasenica (Gojsalići), Jelah-Doboj (Kraševo), Dobro Polje-Miljevina, Čevljanovići-Nišići i Bijeljina-Rača, kao i na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku, te na magistralnom putu M-5 na tranzitu u Sarajevu (Bistrik-Vraca) i na sjevernom ulazu u Mostar. Na mjestima izvođenja radova postavljena je privremena saobraćajna signalizacija čije poštivanje je obavezno.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača obustavljen je saobraćaj za vozila preko 30 tona, dok ostala vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom, uz ograničenje brzine na 30 kilometara na sat.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 tona preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Zbog međunarodnog praznika rada 1. maja zabranjuje se prevoz eksplozivnih materija na putevima u Bosni i Hercegovini večeras od ponoći do 2. maja do 24 sata.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-zbog-oekivanih-guvi-poslijepodne-posebno-prema-jugu-nuna-opreznija-h9943.html</guid>
      <pubDate>Tue, 30 Apr 2024 09:22:42 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/bih-zbog-oekivanih-guvi-poslijepodne-posebno-prema-jugu-nuna-opreznija-vonja_8c07a.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Dodik napustio zgradu Suda BiH, pristalice uzvikivale &quot;Mile, Mile&quot;]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/dodik-napustio-zgradu-suda-bih-pristalice-uzvikivale-mile-mile-h9942.html</link>
      <description><![CDATA[Ispred zgrade Suda BiH danas su, između ostalih, bili članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, te premijer RS-a Radovan Višković]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na Sudu Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je održano ročište u okviru procesa u kojem su predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i v.d. direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić optuženi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240429-34414695-34414690-DODIK_NAPUSTIO_ZGRADU_SUDA_BIH_PRISTALICE_UZVIKIVALE_MILE_MILE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodik je stigao ispred zgrade Suda BiH tek nekoliko minuta prije početka ročišta, a tu su ga dočekale njegove pristalice aplauzima i povocima “Mile, Mile”.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ispred zgrade Suda BiH danas su, između ostalih, bili članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, te premijer RS-a Radovan Višković.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodik je po završetku ročišta napustio zgradu Suda BiH nije bio raspoložen odgovarati na pitanja novinara.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240429-34414695-34414684-DODIK_NAPUSTIO_ZGRADU_SUDA_BIH_PRISTALICE_UZVIKIVALE_MILE_MILE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240429-34414695-34414679-DODIK_NAPUSTIO_ZGRADU_SUDA_BIH_PRISTALICE_UZVIKIVALE_MILE_MILE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240429-34414695-34414677-DODIK_NAPUSTIO_ZGRADU_SUDA_BIH_PRISTALICE_UZVIKIVALE_MILE_MILE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240429-34414695-34414676-DODIK_NAPUSTIO_ZGRADU_SUDA_BIH_PRISTALICE_UZVIKIVALE_MILE_MILE.jpg" /></span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/dodik-napustio-zgradu-suda-bih-pristalice-uzvikivale-mile-mile-h9942.html</guid>
      <pubDate>Mon, 29 Apr 2024 16:00:49 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/_cb2a0.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Bećirović u Kairu: Važno je ojačati poziciju BiH u Egiptu i arapskom svijetu]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/beirovi-u-kairu-vano-je-ojaati-poziciju-bih-u-egiptu-i-arapskom-h9941.html</link>
      <description><![CDATA[Predsjedavajući predsjedništva BiH Denis Bećirović u okviru zvanične posjete Egiptu razgovarao s predsjednikom Egipta Abdelom Fattahom El-Sisijem]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s predsjednikom Arapske Republike Egipat Abdelom Fattahom El-Sisijem u Kairu u okviru zvanične posjete Egiptu. Riječ je o prvoj posjeti predsjedavajućeg Predsjedništva BiH važnoj arapskoj zemlji u posljednjih četrnaest godina.&nbsp;Bećirović srdačno je primljen u predsjedničkoj palati Al-Ittihadiya u Kairu uz najviše državne počasti. Cilj posjete je unapređenje sveukupnih odnosa Bosne i Hercegovine i Egipta s obzirom na to da duži period nije bilo razmjene posjeta na najvišem nivou.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjedavajući Predsjedništva BiH&nbsp;Denis Bećirović je istakao da želi produbiti prijateljske veze Bosne i Hercegovine i Arapske Republike Egipat. U tom kontekstu on je naglasio da je veoma važno da Bosna i Hercegovina gradi prijateljstva i savezništva na svim meridijanima i paralelama, te je ukazao na potrebu jačanja pozicije neše zemlje u Egiptu i arapskom svijetu. </span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/IMG-20240429-WA0055-1.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Bosna i Hercegovina je spoj različitih kultura i civilizacija i ona može biti most saradnje između Evrope i država na afričkom i azijskom kontinentu. Bosna i Hercegovina vodi principijelnu i miroljubivu vanjsku politiku, i kao takva prepoznata je kao pouzdan partner i faktor koji doprinosi izgradnji mira i sigurnosti, rekao je&nbsp; Bećirović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Naglasio je da je nakon postizanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Egipat među prvim državama otvorio ambasadu u Bosni i Hercegovini, pružajući čvrstu ruku prijateljstva, koju naša zemlje nije zaboravila.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, Egipat je vodio snažnu akciju za uspostavu mira, zalažući se za pokretanje procesa pomirenja u Bosni i Hercegovini, te za sveobuhvatnu obnovu naše države i njenu političku i ekonomsku stabilnost, istakao je Bećirović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U srdačnom razgovoru, predsjedavajući Predsjedništva BiH&nbsp; Denis Bećirović i predsjednik Egipta Abdel Fattah El-Sisi istakli su da dvije zemlje imaju dobre i prijateljske odnose, a što je potvrđeno mnogo puta.&nbsp;Bećirović i El-Sisi naglasili su da žele jačati i unaprijediti odnose dvije zemlje, te da je ovaj susret prilika za intenziviranje bilateralne saradnje i sveukupnih veza s naglaskom na jačanje ekonomskih odnosa.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjednik Egipta Abdel Fattah El-Sisi poručio je da njegova zemlja otvoreno podržava put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/IMG-20240429-WA0053.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović upoznao je predsjednika El-Sisija o važnosti usvajanja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bećirović i predsjednik Egipta Abdel Fattah El-Sisi posebnu pažnju posvetili su aktuelnoj situaciji na Bliskom istoku, o čemu su telefonski razgovarali u novembru prošle godine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjedavajći Predsjedništva BiH&nbsp;je istakao da Bosna i Hercegovina poštuje važnu ulogu i djelovanje Egipta, kao regionalne sile, u smjeru rješavanja aktuelne situacije u Gazi, u skladu s međunarodnim pravom, kako bi se zaustavilo nasilje i ubijanje nedužnog palestinskog naroda. On je rekao da je zaustavljanje rata, postizanje pravednog mira i uspostavljanje dvije države - Izraela i Palestine jedino dugoročno rješenje, te da će Bosna i Hercegovina na svim međunarodnim forumima i dalje ustrajavati na tom rješenju.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/IMG-20240429-WA0050.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tokom razgovora u Kairu konstatirano je da su posjete na visokom i najvišem nivou veoma važne za intenziviranje bilateralne saradnje. U tom kontekstu, Denis Bećirović uputio je poziv predsjedniku Egipta El-Sisiju za uzvratnu posjetu Bosni i Hercegovini.&nbsp;U čast predsjedavajućeg Predsjedništva BiH&nbsp;Denisa Bećirovića i delegacije, predsjednik Egipta Abdel Fattah El-Sisi priredio je svečani ručak u predsjedničkoj palati, navodi se u saopštenju&nbsp;Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva Denisa Bećirovića.&nbsp;</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/beirovi-u-kairu-vano-je-ojaati-poziciju-bih-u-egiptu-i-arapskom-h9941.html</guid>
      <pubDate>Mon, 29 Apr 2024 14:45:21 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/beirovi-u-kairu-vano-je-ojaati-poziciju-bih-u-egiptu-i-arapskom-svijetu_869ba.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Podignuta prva optužnica za negiranje genocida]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/podignuta-prva-optunica-za-negiranje-genocida-h9940.html</link>
      <description><![CDATA[Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje, koji je istu potvrdio]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Vojina Pavlovića, rođenog 1976. godine u Bratuncu, državljanina Bosne i Hercegovine, vodi se drugi krivični postupak pred Sudom BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Optuženi se tereti da je, u periodu mjeseca juna pa do 12. jula 2023. godine na području Srebrenice i Bratunca, u vrijeme održavaja komemoracije 11.jula 2023. godine i ukopa žrtava genocida u općini Srebrenica, kao predsjednik upravnog odbora Udruženja „Istočna Alternativa“ Republike Srpske svjesno i voljno odobravao izvršenje krivičnog djela genocida, ističući plakate na kojima se javno odobrava i pokušava opravdati zločin utvrđen pravomoćnim presudama MKSJ i Suda BiH.&nbsp;U optužnici se navodi da je optuženi odobrio i pokušao opravdati zločin genocida organizovanjem javnog skupa, javnosti učinio dostupnim plakate za održavanje skupa, a potom na samom skupu javnosti držao govor kojim se odobrava i pokušava opravdati zločin genocida utvrđen pravosnažnim presudama MKSJ i Suda Bosne i Hercegovine, čime je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. stav 3. i stav 4. u vezi sa stavom 3. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje, koji je istu potvrdio, navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.&nbsp;</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/podignuta-prva-optunica-za-negiranje-genocida-h9940.html</guid>
      <pubDate>Mon, 29 Apr 2024 13:34:19 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/podignuta-prva-optunica-za-negiranje-genocida_f656f.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Ministar Hrnjić: Animiranje mladih da se bave poljoprivrednom proizvodnjom]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/ministar-hrnji-animiranje-mladih-da-se-bave-poljoprivrednom-proizvodnjom-h9939.html</link>
      <description><![CDATA[Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva organiziralo je godišnju konferenciju na kojoj je resorni ministar Kemal Hrnjić predstavio aktivnosti, procese i rezultate]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine Kemal Hrnjić izjavio je da je zadovoljan urađenim u proteklog godini i da očekuje nastavak pozitivnih rezultata mjera koje ministarstvo provodi, posebno na polju animiranja mladih da se bave poljoprivrednom proizvodnjom.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva organiziralo je u Sarajevu godišnju konferenciju za medije na kojoj je resorni ministar Hrnjić predstavio aktivnosti, procese i rezultate ostvarene u protekloj godini.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Proveli smo mnogo aktivnosti. Tri glavna pravca na kojim smo radili su povećanje izdvajanja novčanih sredstava za poljoprivredu, nastojali smo pravovremeno isplatiti sve novčane podrške i treća stavka na kojoj smo intenzivno radili je unapređenje zakonodavstva i donošenje strateških dokumenata ministarstva. Godina od imenovanja na dužnost je bila godina u kojoj smo sagledali kapacitete i poduzeli aktivnosti s ciljem unapređenja sektora kojima rukovodimo, a to je nekoliko zaista bitnih sektora, poput poljoprivrede, ruralnog razvoja, voda, veterinarstva, prehrambene industrije, šumarstva, lov i ribolov. Bilo je izazovnih i teškim momenata, ali smo uz predan rad i sinergiju uposlenih u ministarstvu adekvatno i pravovremeno reagirali“, kazao je Hrnjić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240429-34412078-34412071-MINISTAR_POLJOPRIVREDE_VODOPRIVREDE_I_SUMARSTVA_FBIH_HRNJIC_ANIMIRANJE_MLADIH_DA_SE_BAVE_POLJOPRIVREDNOM_PROIZVODNJO.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Istakao je da je Federalno ministarstvo u sektoru poljoprivrede prošle godine realiziralo program novčanih podrški poljoprivredi i ruralnom razvoju u iznosu od 165,6 miliona KM, od ukupno predviđenih 166,5 miliona KM i da je budžet tako realiziran u skoro stopostotnom obimu, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Uzmemo li podatak da je godinu ranije budžet iznosio 106 miliona KM, vidimo da se radi o povećanju od čak 60 miliona KM i očekujemo da ove mjere daju rezultate u ovoj godini. Ove godine budžet iznosi 175 miliona KM, dakle dodatno je povećan i napravili smo određene izmjene u programu pa smo omogućili većem broju poljoprivrednika da apliciraju za novčane podrške“, kazao je Hrnjić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">On je naglasio da je novina podrška za mlade poljoprivrednike, podrške za upotrebu repelenata za oču</span></span><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">vanje posjeda od divljih životinja, a da su povećana sredstva za kapitalna ulaganja i za direktna izdvajanja u poljoprivrednu proizvodnju. Predviđena su i sredstva za medijsku promociju poljoprivrede.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240429-34412078-34412077-MINISTAR_POLJOPRIVREDE_VODOPRIVREDE_I_SUMARSTVA_FBIH_HRNJIC_ANIMIRANJE_MLADIH_DA_SE_BAVE_POLJOPRIVREDNOM_PROIZVODNJO.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Hrnjić je kazao da je ponosan na prilagodbu strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2021.-2027. i da je taj dokument izglasan prošle sedmice u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Očekuje da to isto učine i zastupnici Doma naroda ovog parlamenta.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“U pitanju je strategija kojom smo revidirali pristup mljekarskom sektoru, ali i drugim sektorima s ciljem njihova adekvatne prilagodbe zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Obišli smo svih deset kantona i razgovarali s poljoprivrednicima i njihovim udruženjima, vlasti i uvjerili se da kreiramo adekvatnu strategiju, prilagođenu našim poljoprivrednicima“, kazao je Hrnjić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da je adekvatnim i pravovremenim djelovanjem na minimum svedena mogućnost širenja afričke svinjske kuge i da je ta proizvodnja očuvana, a štete u Federaciji BiH su svedene na minimum.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240429-34412078-34412072-MINISTAR_POLJOPRIVREDE_VODOPRIVREDE_I_SUMARSTVA_FBIH_HRNJIC_ANIMIRANJE_MLADIH_DA_SE_BAVE_POLJOPRIVREDNOM_PROIZVODNJO.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ministarstvo je nastavilo uspješne projekte na polju međunarodne saradnje te je reaktiviralo članstvo u Stalnoj radnoj grupi za ruralni razvoj Zapadnog Balkana.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ovo Ministarstvo upošljava 93 službenika u 14 organizacionih jedinica i tri projektne jedinice.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Broj zahtjeva iz godine u godinu bilježi povećanje. Samo u modelu ruralnog razvoja prije četiri godine smo imali oko 700 zahtjeva, a u 2023. godine smo zaprimili više od 3.000 zahtjeva. Broj službenika koji obrađuje te zahtjeve ostao je isti“, kazao je Hrnjić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Izrazivši zadovoljstvo urađenim u proteklog godini, Hrnjić je najavio da će nastaviti jačim tempom s ciljem unapređenja svih oblasti koje su pod okriljem Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Mjere koje smo kreirali za 2024. godinu očekujemo da daju pozitivne rezultate. Uzmemo li u obzir sektor mljekarstva, kao najrazvijeniji sektor, tu nam podaci govore da u prava dva mjeseca ove godine imamo pozitivne trendove rasta. Očekujemo da mjera koju smo kreirali za mlade poljoprivrednike da rezultate i animira mlade da se počnu baviti poljoprivrednom proizvodnjom“, poručio je Hrnjić.</span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/ministar-hrnji-animiranje-mladih-da-se-bave-poljoprivrednom-proizvodnjom-h9939.html</guid>
      <pubDate>Mon, 29 Apr 2024 13:27:47 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/ministar-hrnji-animiranje-mladih-da-se-bave-poljoprivrednom-proizvodnjom_51157.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Nacionalni molitveni doručak u Sarajevu: Bosna treba mir i one koji su odgovorni pred Bogom i ljudima]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/nacionalni-molitveni-doruak-u-sarajevu-bosna-treba-mir-i-one-koji-su-h9938.html</link>
      <description><![CDATA[Nadstranački i nadkonfesionalni susret, koji se naslanja na tradiciju Nacionalnog molitvenog doručka u Washingtonu, okupio je osobe iz političkog, kulturnog, vjerskog, akademskog i privrednog života Zapadnog Balkana s ciljem promoviranja razumijevanja među ljudima bez obzira na političku, vjersku, ideološku, kulturnu ili drugu pripadnost]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je organiziran prvi Nacionalni molitveni doručak pod nazivom "Da svi budemo jedno", javlja Anadolu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjedavajući Kluba zastupnika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović bio je jedan od domaćina Nacionalnog molitvenog doručka, događaja koji spaja različite konfesije i politička uvjerenja. Glavni pokrovitelj ovog događaja je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, a uz Magazinovića, organizatori i domaćini su gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, zastupnik u Bundestagu SR Njemačke Josip Juratović, te profesor dr. Ahmet Shala iz SAD-a.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240429-34412828-34412823-NACIONALNI_MOLITVENI_DORUCAK_U_SARAJEVU_BOSNA_TREBA_MIR_I_ONE_KOJI_SU_ODGOVORNI_PRED_BOGOM_I_LJUDIMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><em><span style="font-size:11px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ahmet Shala iz SAD-a</span></span></em></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Nadstranački i nadkonfesionalni susret, koji se naslanja na tradiciju Nacionalnog molitvenog doručka u Washingtonu, okupio je osobe iz političkog, kulturnog, vjerskog, akademskog i privrednog života zapadnog Balkana s ciljem promoviranja razumijevanja među ljudima bez obzira na političku, vjersku, ideološku, kulturnu ili drugu pripadnost. Među prisutnima je bio i visoki predstavnik u Bosni I Hercegovini Christian Schmidt.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Graditi mostove, a ne podizati zidove i crtati granice"</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Nakon Molitvenog doručka u Plavoj sali Parlamentarne skupštine BiH održana je i panel diskusija o temi "Svjesni svoje odgovornosti pred Bogom i ljudima".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Nikada političari nisu više isticali svoju religioznost, da ne kažem, nekada i krili se iza vjere. A istovremeno nikada nije bilo više kriminala i korupcije sa političkom pozadinom. Nikada se više nije govorilo o diskriminaciji, o nepravdi, manjku solidarnosti, međusobnog poštovanja i razumijevanja. A nikada toga nije bilo više u društvu”, poručio je Magazinović na konferenciji za novinare.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240429-34412828-34412825-NACIONALNI_MOLITVENI_DORUCAK_U_SARAJEVU_BOSNA_TREBA_MIR_I_ONE_KOJI_SU_ODGOVORNI_PRED_BOGOM_I_LJUDIMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Napomenuo je kako svi zajedno trebaju razmisliti o tome.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Naravno da je naša ključna poruka danas, da naše etničke razlike, vjerska pripadnost ili bilo koja druga razlika, nije i nikada neće i ne smije biti zid između nas. Da odemo i korak dalje, naša poruka je da naše razlike nikad ne smiju biti prepreka da budemo jedno. Mislim da je u ovom trenutku, posebno uvažavajući aktuelni politički trenutak u BiH od iznimnog značaja poslati ove poruke. Mi želimo graditi mostove, a ne podizati zidove i crtati granice", zaključio je Magazinović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Juratović: "Ova zemlja treba ljude koji su odgovorni pred Bogom i pred ljudima"</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Zastupnik u Bundestagu SR Njemačke Josip Juratović u emotivnom obraćanju poručio je kako se prošlost ne smije zaboraviti, ali kako se isto tako ne smije stalno gledati u retrovizor.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Gledajmo u budućnost, vodimo dijalog, stvorimo jednu novu kulturu dijaloga. Tražimo rješenja za one ljude koje mi reprezentiramo. Ova zemlja je ispaćena, iskrvavljena, ne samo Bosna, već cijela regija. Ova zemlja treba mir. Ova zemlja treba ljude koji su odgovorni pred Bogom i pred ljudima. Bez obzira na stranku, političku opciju, vjeru. Što god zastupali ili kako razmišljali, ova zemlja treba mir, treba stabilnost, treba zdrav razum”, poručio je Juratović, te zaključio:</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Bosna i Hercegovina treba Srbe. Bosna i Hercegovina treba Bošnjake. Bosna i Hercegovina treba Hrvate. Bosna i Hercegovina treba sve. Ali treba prije svega ljude, zdravog razuma, zdravog duha i ljubavi prema čovjeku”.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240429-34412828-34412819-NACIONALNI_MOLITVENI_DORUCAK_U_SARAJEVU_BOSNA_TREBA_MIR_I_ONE_KOJI_SU_ODGOVORNI_PRED_BOGOM_I_LJUDIMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/nacionalni-molitveni-doruak-u-sarajevu-bosna-treba-mir-i-one-koji-su-h9938.html</guid>
      <pubDate>Mon, 29 Apr 2024 13:20:00 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/nacionalni-molitveni-doruak-u-sarajevu-bosna-treba-mir-i-one-koji-su-odgovorni-pred-bogom-i-ljudima_0e72e.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BiH: Zbog jačih udara vjetra poslijepodne i navečer za područje sjeveroistočne Bosne izdato upozorenje]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-zbog-jaih-udara-vjetra-poslijepodne-i-naveer-za-podruje-sjeveroistone-h9935.html</link>
      <description><![CDATA[- Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno sunčano vrijeme]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Zbog jačih udara vjetra danas poslijepodne na području sjeveroistočne Bosne na snazi je upozorenje.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Naime, na području prijedorske regije, posebno na njenom istoku popodne i uveče očekuju se udati vjetra veći od 40 kilometara na sat.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom. Budite svjesni krhotina koje nosi vjetar. Lokalne smetenje u aktivnostima na otvorenom su moguće usljed krhotina koje nosi vjetar", navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH,</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Inače, danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 5 i 10 stepeni Celzijusa, na jugu zemlje do 14 stepeni Celzijusa.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 29 stepeni Celzijusa.<br />
<br />
U Sarajevu pretežno sunčano vrijeme. Najniža jutarnja temperature zraka oko 8 stepeni Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka oko 26 stepeni Celzijusa.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-zbog-jaih-udara-vjetra-poslijepodne-i-naveer-za-podruje-sjeveroistone-h9935.html</guid>
      <pubDate>Mon, 29 Apr 2024 09:22:56 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/bih-zbog-jaih-udara-vjetra-poslijepodne-i-naveer-za-podruje-sjeveroistone-bosne-izdato-upozorenje_85897.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Bh. ministri za obrazovanje u radnoj posjeti Turskoj]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bh-ministri-za-obrazovanje-u-radnoj-posjeti-turskoj-h9934.html</link>
      <description><![CDATA[U sklopu programa “Obrazovna saradnja između Turske i Bosne  Hercegovine”.]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p dir="ltr" style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na poziv ministra nacionalnog obrazovanja Republike Turske Yusufa Tekina, bosanskohercegovački ministri za obrazovanje su učestvovali u višednevnoj radnoj posjeti u Turskoj, u sklopu programa “Obrazovna saradnja između Turske i Bosne&nbsp; Hercegovine”.</span></span></p>

<p dir="ltr" style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Učešće u programu, u organizaciji Ureda za obrazovanje turske ambasade u Sarajevu, uzeli su bh. entitetske ministrice, Federalna ministrica za obrazovanje i nauku Jasna Duraković, ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić te kantonalni ministri za obrazovanje, Naida Hota Muminović, iz Kantona Sarajevo, Ahmed Omerović, iz Tuzlanskog kantona, Mirza Mušija, iz Zeničko-dobojskog kantona, Denis Osmankić, iz Unsko-sanskog kantona, Adnan Velagić, iz Hercegovačko-neretvanskog kantona, Alisa Alikadić Herić, iz Bosansko-podrinjskog kantona, Ana Andić, iz Županije Posavske, Ante Tadić, iz Hercegbosanske županije, kao i drugi uposlenici ministarstava.</span></span></p>

<p dir="ltr" style="text-align: justify;"></p>

<p dir="ltr" style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/IMG-20240427-WA0001.jpg" /></span></span></p>

<p dir="ltr" style="text-align: justify;"></p>

<p dir="ltr" style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Nakon održanog sastanka sa pomoćnicima turskog ministra nacionalnog obrazovanja, Omerom Farukom Yelkencijem i Celilom Eren Okten, u sklopu programa je posjećen jedan od najuspješnijih turskih univerziteta, Tehnički univerzitet u Istanbulu i univerzitetski Tehnološki park (Teknopark). Održane su prezentacije i razmjena iskustva u sklopu obrazovne saradnje između Bosne i Hercegovine i Turske te projekata&nbsp;Moj izbor je turski&nbsp;i bratimljenje škola, koji se realizuju u koordinaciji sa Institutom Yunus Emre.</span></span></p>

<p dir="ltr" style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Delegacija iz BiH se sastala sa guvernerom Istanbula Dauvutom Gulom, predsjednicom Upravnog odbora IUS-a Sevgi Kurtulmus i predsjednikom Privredne komore Istanbul, Šekibom Avdagićem. Također, delegacija je prilikom posjete sjedištu Maarif fondacije održala sastanak sa predsjednikom Birolom Akgunom, gdje se razgovaralo o aktivnostima Maarif fondacije u BiH. U sklopu programa, čiji je domaćin Direktorij ministarstva nacionalnog obrazovanja pokrajine Istanbul, delegacija iz BiH je imala i priliku pobliže se upoznati sa bogatom i dugogodišnjom baštinom Istanbula.</span></span></p>

<p dir="ltr" style="text-align: justify;"></p>

<p dir="ltr" style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/IMG-20240427-WA0003.jpg" /></span></span></p>

<p dir="ltr" style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/IMG-20240427-WA0004.jpg" /></span></span></p>

<p dir="ltr" style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bh-ministri-za-obrazovanje-u-radnoj-posjeti-turskoj-h9934.html</guid>
      <pubDate>Mon, 29 Apr 2024 09:11:04 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/_1ca0e.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BiH: Za vikend sunčano i toplije vrijeme]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-za-vikend-sunano-i-toplije-vrijeme-h9932.html</link>
      <description><![CDATA[Poslijepodne i dio večeri danas širom zemlje se očekuju lokalni pljuskovi]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati sunčano vrijeme uz postepeno naoblačenje tokom dana, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dio prijepodneva po kotlinama Bosne i uz riječne tokove moguća je magla. Poslijepodne i dio večeri širom zemlje se očekuju lokalni pljuskovi. Vjetar slab na sjeveru Bosne sjeverni, a u ostatku zemlje južni. Dnevna temperatura zraka od 12 do 18 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Sarajevu će preovladavati sunčano vrijeme uz postepen porast naoblake poslije podne. U nižim dijelovima grada dio prijepodneva moguća je magla ili niska naoblaka. U drugom dijelu dana su mogući lokalni pljuskovi. Dnevna temperatura zraka kretaće se oko 14 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U subotu se očekuje sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost. Poslijepodne su mogući rijetki i slabi lokalni pljuskovi. Vjetar slab u sjevernim područjima Bosne, veći dio dana, sjeverni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka kretaće se od četiri do deset, na jugu do 13, a dnevna od 17 do 23 stepeni, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U nedjelju će prema prognozama preovladavati sunčano vrijeme. U sjevernim područjima Bosne puhaće slab sjeverni i sjeverozapadni vjetar, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od osam do 14, na jugu do 16, a dnevna od 20 do 26 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U ponedjeljak se očekuje sunčano vrijeme sa slabim vjetrom promjenjivog smjera. Jutarnja temperatura zraka kretaće se od deset do 16, na jugu do 18, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 29 stepeni.</span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-za-vikend-sunano-i-toplije-vrijeme-h9932.html</guid>
      <pubDate>Fri, 26 Apr 2024 09:18:58 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/bih-za-vikend-sunano-i-toplije-vrijeme_fc75d.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BiH: Dokumenti s memorandumom Parlamenta Federacije BiH kojima se poziva na rat su falsifikat]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-dokumenti-s-memorandumom-parlamenta-federacije-bih-kojima-se-poziva-h9931.html</link>
      <description><![CDATA[Pozivamo također i policijske organe da što prije istraže ko je tvorac falsifikata i ko sebi daje za pravo da pokušava kompromitovati najviši zakonodavni organ u Federaciji BiH, saopćeno je iz kabineta predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamenta FBiH]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Rukovodstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine saopćilo je kako su dokumenti s memorandumima Parlamenta FBiH i radnih tijela kojima se poziva na rat falsifikat i da predstavljaju lažne informacije. Pozvali su policijske organe da što prije istraže ko su autori pomenutih falsifikata, prenosi AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Građanima poručujemo da ne vjeruju tim informacijama. Iz Parlamenta FBiH nije otišao niti jedan službeni dopis s informacijama koje bi se odnosile na bilo kakvo predviđanje sukoba, a pogotovo ne poziv na oružje. Radi se o falsifikatima kojima je cilj da podignu paniku među stanovništvom. Pozivamo građane na oprez prilikom informisanja te da sve vijesti do kojih dođu, a tiču se Parlamenta FBiH, provjeravaju na našoj službenoj stranici. Pozivamo također i policijske organe da što prije istraže ko je tvorac falsifikata i ko sebi daje za pravo da pokušava kompromitovati najviši zakonodavni organ u Federaciji BiH“, saopćeno je iz kabineta predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-dokumenti-s-memorandumom-parlamenta-federacije-bih-kojima-se-poziva-h9931.html</guid>
      <pubDate>Thu, 25 Apr 2024 13:56:19 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/bih-dokumenti-s-memorandumom-parlamenta-federacije-bih-kojima-se-poziva-na-rat-su-falsifikat_16d53.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Švedska će kosponzorirati Nacrt rezolucije UN-a o Srebrenici]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/vedska-e-kosponzorirati-nacrt-rezolucije-un-a-o-srebrenici-h9929.html</link>
      <description><![CDATA[Očekuje se da će se Generalna skupština UN-a 2. maja izjašnjavati o Rezoluciji]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Švedska će kosponzorirati Nacrt rezolucije UN-a kojom bi se 11. juli trebao proglasiti "Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995." te će na taj način odati počast žrtvama i porodicama žrtava genocida u Srebrenici.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Genocid u Srebrenici koji se dogodio 1995. godine potvrđen je u presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. Švedska stoga kosponzorira Nacrt rezolucije Ujedinjenih nacija o Srebrenici kako bi odala počast žrtvama i porodicama žrtava genocida u Srebrenici. Genocid u Srebrenici koji se dogodio 1995. godine nikada ne smije biti zaboravljen ili minimiziran. Moramo se sjećati i odavati počast žrtvama, doprinositi pomirenju i učiti iz historije. Neprihvatljivo je negirati postojanje stravičnih zločina koji su počinjeni tokom konflikta, podjednako kao što je neprihvatljivo veličanje pojedinaca koji su proglašeni krivim za ove zločine, navodi se u saopštenju <strong>Ambasade Švedske u BiH.&nbsp;</strong></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Očekuje se da će se Generalna skupština UN-a 2. maja izjašnjavati o Rezoluciji.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/vedska-e-kosponzorirati-nacrt-rezolucije-un-a-o-srebrenici-h9929.html</guid>
      <pubDate>Thu, 25 Apr 2024 13:11:34 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/vedska-e-kosponzorirati-nacrt-rezolucije-un-a-o-srebrenici_c381e.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Dani vakufa u BiH: Na IUS-u održan Interaktivni forum “Vakufi 2.0: Pogledi mladih“]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/dani-vakufa-u-bih-na-ius-u-odran-interaktivni-forum-vakufi-20-h9928.html</link>
      <description><![CDATA[Kroz diskusiju sa profesoricom Fahirom Fejzić - Čengić mladi su se bolje upoznali s pojmom vakufa, a prisustvovali su i direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović i rektor IUS-a Ahmet Yildirim]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U okviru 12. manifestacije ”Dani vakufa u Bosni i Hercegovini” održan je Interaktivni forum “Vakufi 2.0: Pogledi mladih“, u organizaciji Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS).&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kroz diskusiju i razgovor sa profesoricom Fahirom Fejzić - Čengić mladi su imali priliku da se upoznaju s pojmom vakufa, a skupu su prisustvovali i direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović i rektor IUS-a Ahmet Yildirim.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Rektor Yildirim je kazao da je IUS sa zadovoljstvom domaćin ovog skupa i prilike za mlade da diskutiraju o važnoj temi vakufa i njegovog značaja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240425-34374382-34374371-DANI_VAKUFA_U_BIH_NA_IUSU_ODRZAN_INTERAKTIVNI_FORUM_VAKUFI_20_POGLEDI_MLADIH.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Organizirali smo ovaj program kako bi mladi iznijeli svoja mišljenja o vakufima s fokusom njihovog doprinosa ovaj temi. IUS, pored svojih redovnih univerzitetskih aktivnosti, učestvuje u ovakvim događajima kao društveno odgovorna ustanova. Lijepo je da je IUS kao vakufska ustanova domaćin ovakvog skupa na temu vakufa čija historija u BiH seže i pet stoljeća unazad“, kazao je Yildirim.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prvi čovjek Direkcije vakufa Zajimović je u obraćanju prisutnima istakao da u okviru promocije vakufa šire tu ideju diljem BiH, otvaraju nove vakufe i konstituišu nove vakufe koji će biti od koristi za cijelu zajednicu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Radujem se inovacijama, posebno u oblasti univerzalnih ljudskih vrijednosti kao što su dijeljenje, davanje, pomaganje i druge uzvišene aktivnosti koje unose nadu i toplinu u srca potrebnih, ali i donose radost i empatiju udjeliteljima i dobročiniteljima. Dijeljenje informacija o inicijativi poput Vakufi 2.0 s drugim ljudima ključno je za širenje svijesti i privlačenje većeg broja sudionika. Zahvaljujući dobrim ljudima i njihovim doprinosima nastala je islamska civilizacija. Dijeljenje i davanje su osobine koje čovjeka čine plemenitim i u društvu prihvatljivim, posebno za mlade, jer ako se mlad čovjek navikne na davanje, za očekivati je da će biti i dobar bračni partner, društveno koristan građanin u društvu i omiljen u zajednici“, rekao je Zajimović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240425-34374382-34374373-DANI_VAKUFA_U_BIH_NA_IUSU_ODRZAN_INTERAKTIVNI_FORUM_VAKUFI_20_POGLEDI_MLADIH.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ističući kako Vakufska direkcija prepoznaje snagu i ulogu mladih, Zajimović je kazao da su svjesni da je mladost pokretač društva i društvenih promjena, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Šta je danas vakuf u našem životu, koliko se često susrećemo s njim, jesmo li ga svjesni u njegovoj punini, šta to određuje sadašnjost i budućnost vakufa na našim prostorima, hoće li vakufi izumrijeti sa dolaskom budućih generacija, kako ih zainteresirati, probuditi, kako otrgnuti vakuf iz ralja tradicionalnih granica i predstaviti ga kao savremeni koncept unapređenja društva, neka su od pitanja o kojima se diskutiralo.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Učesnici su se posebno osvrnuli na značaj vakufa u očuvanju kulturnog i duhovnog naslijeđa naše zajednice te su ukazali na vjerske i društvene aspekte vakufa.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ovaj događaj samo je jedan od brojnih sadržaja ovogodišnje manifestacije “Dani vakufa” koja je počela 19. aprila i trajat će do 7. maja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240425-34374382-34374377-DANI_VAKUFA_U_BIH_NA_IUSU_ODRZAN_INTERAKTIVNI_FORUM_VAKUFI_20_POGLEDI_MLADIH.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240425-34374382-34374380-DANI_VAKUFA_U_BIH_NA_IUSU_ODRZAN_INTERAKTIVNI_FORUM_VAKUFI_20_POGLEDI_MLADIH.jpg" /><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240425-34374382-34374376-DANI_VAKUFA_U_BIH_NA_IUSU_ODRZAN_INTERAKTIVNI_FORUM_VAKUFI_20_POGLEDI_MLADIH.jpg" /><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240425-34374382-34374374-DANI_VAKUFA_U_BIH_NA_IUSU_ODRZAN_INTERAKTIVNI_FORUM_VAKUFI_20_POGLEDI_MLADIH.jpg" /><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240425-34374382-34374370-DANI_VAKUFA_U_BIH_NA_IUSU_ODRZAN_INTERAKTIVNI_FORUM_VAKUFI_20_POGLEDI_MLADIH.jpg" /></span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/dani-vakufa-u-bih-na-ius-u-odran-interaktivni-forum-vakufi-20-h9928.html</guid>
      <pubDate>Thu, 25 Apr 2024 12:06:47 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/dani-vakufa-u-bih-na-ius-u-odran-interaktivni-forum-vakufi-20-pogledi-mladih_7dc08.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Hurtić u posjeti Republici Turskoj]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/ministar-za-ljudska-prava-i-izbjeglice-bih-hurti-u-posjeti-republici-h9927.html</link>
      <description><![CDATA[U razgovoru sa načelnikom opštine Serdivan Osmanom Celikom, ministar Sevlid Hurtić je naglasio kako Bosnu i Hercegovinu i Turkiye veže prije svega iskreno prijateljstvo]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić tokom posjete Republici Turskoj sastao se sa zvaničnicima iz okruga Adapazar/Sakarya u kojima su naseljeni i građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Mutlu Isiksu, načelnik opštine Adapazar, ugostivši ministra Hurtića kazao je kako je Bosna i Hercegovina najznačajnija zemlja za Tursku.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Geostrateški gledano, vi ste za Tursku najvažnija država. Naša podrška i pomoć u bilo kojem smislu nikada neće izostati. Osim toga, Turci gaje veliku empatiju prema narodu BiH jer smo kulturološki vrlo slični. Ja da stotinu puta dođem u Bosnu i Hercegovinu, poželio bih i 101. put da obiđem sve gradove", rekao je Isiksu.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Zahvalivši se na srdačnom prijemu, ministar Hurtić je Isiksuu čestitao na pobjedi na izborima te rekao da je pred njim zahtjevan zadatak.</span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240425-34374229-34374223-MINISTAR_ZA_LJUDSKA_PRAVA_I_IZBJEGLICE_BIH_HURTIC_U_POSJETI_REPUBLICI_TURKIYE-1.jpg" /></span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Vi rješavate probleme naroda. Jednom ako ne uradite nešto, kao da niste uradili ništa. U Bosni i Hercegovini je to specifično jer uvijek imamo turbulencija. S druge strane, obilujemo ljepotama koje datiraju iz Osmanskog perioda, od Višegrada, Sarajeva, Mostara, Počitelja, Stoca i tako dalje", naveo je Hurtić.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U razgovoru sa načelnikom opštine Serdivan Osmanom Celikom, Hurtić je naglasio kako Bosnu i Hercegovinu i Tursku veže prije svega iskreno prijateljstvo.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Otvoreni smo prema vama za svaki vid institucionalne saradnje. Osim toga, već odavno podržavamo tursku ekonomiju brojnim dolascima na more u vašu zemlju", rekao je Hurtić.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Celik je istakao kako na teritoriji njegove opštine živi puno Bošnjaka koji su razvili biznise i integrirali se u zajednicu.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Postoje udruženja koja rade u interesu Bosne i Hercegovine i Turske. Prošle godine su započeti susreti zemljaka Bošnjaka i to je vrlo zanimljiv događaj", rekao je Celik.</span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240425-34374229-34374228-MINISTAR_ZA_LJUDSKA_PRAVA_I_IZBJEGLICE_BIH_HURTIC_U_POSJETI_REPUBLICI_TURKIYE.jpg" /></span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Hurtić je posjetio i Federaciju kulturnih udruženja BiH i fabričko postrojenje za preradu mlijeka.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ministar je obišao i prostorije Svjetskog saveza dijaspore kojeg vodi Hasan Šehović. Ukratko su predstavljene aktivnosti saveza, predstojeći turnir u futsalu koji će se naredne sedmice održati na Vlašiću, kao i glavni odbor saveza, te predstojeći kongres Svjetskog saveza dijaspore planiran za juni u Sarajevu.</span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240425-34374229-34374227-MINISTAR_ZA_LJUDSKA_PRAVA_I_IZBJEGLICE_BIH_HURTIC_U_POSJETI_REPUBLICI_TURKIYE.jpg" /></span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240425-34374229-34374226-MINISTAR_ZA_LJUDSKA_PRAVA_I_IZBJEGLICE_BIH_HURTIC_U_POSJETI_REPUBLICI_TURKIYE.jpg" /></span></span></p>

<p></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/ministar-za-ljudska-prava-i-izbjeglice-bih-hurti-u-posjeti-republici-h9927.html</guid>
      <pubDate>Thu, 25 Apr 2024 11:56:37 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/ministar-za-ljudska-prava-i-izbjeglice-bih-hurti-u-posjeti-republici-turkiye_95537.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[FBiH: Za Međunarodni praznik rada neradni 1. i 2. maj]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/fbih-za-meunarodni-praznik-rada-neradni-1-i-2-maj-h9926.html</link>
      <description><![CDATA[- Tokom praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe neće biti otvoreni]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine objavilo je danas da su za Prvi maj - Međunarodni praznik rada, neradni dani 1. i 2. maj.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da se, prema Zakonu o praznicima ("Službeni list SFRJ" broj: 6/73), koji se primjenjuje kao federalni zakon u skladu s Uredbom o preuzimanju i primjeni saveznih zakona ("Službeni list RBiH" broj: 2/92), odnosno Zakonom o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom ("Službeni list RBiH" broj: 13/94), Prvi maj/svibanj obilježava kao međunarodni praznik rada tokom dva dana, 1. i 2. maja/svibnja", naveli su iz ministarstva i dodali:</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"S obzirom da Prvi maj 2024. godine pada u srijedu, obavještavamo javnost da će neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine biti srijeda, 1. maj/svibanj te četvrtak, 2. maj/svibanj 2024. godine."</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U skladu s tim, tokom praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe neće biti otvoreni.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/fbih-za-meunarodni-praznik-rada-neradni-1-i-2-maj-h9926.html</guid>
      <pubDate>Thu, 25 Apr 2024 10:41:28 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/fbih-za-meunarodni-praznik-rada-neradni-1-i-2-maj_8a84f.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[U BiH danas oblačno s kišom ili lokalnim pljuskovima]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/u-bih-danas-oblano-s-kiom-ili-lokalnim-pljuskovima-h9924.html</link>
      <description><![CDATA[Jutarnja temperatura zraka od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 10 do 16, na jugu zemlje do 18 stepeni Celzijusovih, objavio je FHMZ BiH]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu zemlje se očekuje kiša ili lokalni pljuskovi. Padavine uglavnom poslijepodne i dio večeri.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Vjetar slab do umjeren u sjevernim područjima Bosne istočni i sjeveroistočni, u ostatku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 10 do 16, na jugu zemlje do 18 stepeni Celzijusovih.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Sarajevu jutro pretežno sunčano, uz postepen porast naoblake tokom dana. Poslijepodne i tokom noći su mogući lokalni pljuskovi. Jutarnja temperatura oko 4, a dnevna oko 12 stepeni, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH u petak ujutro pretežno sunčano, uz postepeno naoblačenje poslijepodne. U jutarnjim satima po kotlinama centralne i istočne Bosne može biti magle. Poslijepodne se očekuju lokalni pljuskovi. Vjetar slab do umjeren u sjevernim područjima Bosne sjeverni i sjeverozapadni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevna od 12 do 18, na jugu zemlje do 20 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U subotu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana lokalno slaba kiša ili rijetki lokalni pljuskovi su mogući ponegdje u Hercegovini, zapadnim i centralnim područjima Bosne. Vjetar slab južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, a dnevna od 14 do 20 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U nedjelju sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od 8 do 14, a dnevna od 20 do 26 stepeni.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/u-bih-danas-oblano-s-kiom-ili-lokalnim-pljuskovima-h9924.html</guid>
      <pubDate>Thu, 25 Apr 2024 09:19:37 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/_7944e.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[U Sarajevu preminuo bh. fotograf Milutin Stojčević]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/u-sarajevu-preminuo-bh-fotograf-milutin-stojevi-h9923.html</link>
      <description><![CDATA[Milutin Stojčević radio je za &quot;Slobodnu Bosnu&quot; dugi niz godina. Kroz svoj fotoobjektiv svjedočio je svim važnim događajima u postratnoj Bosni i Hercegovini, vrijedno bilježeći aktuelna zbivanja i ličnosti]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;U Sarajevu je jutros u 78. godini preminuo Milutin Stojčević, doajen bh. fotografije i dugogodišnji fotoreporter "Slobodne Bosne", potvrđeno je iz kuće za koju je radio.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Stojčević je radio za "Slobodnu Bosnu" dugi niz godina. Kroz svoj fotoobjektiv svjedočio je svim važnim događajima u postratnoj Bosni i Hercegovini, vrijedno bilježeći aktuelna zbivanja i ličnosti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Među kolegama fotoreporterima i novinarima bio je omiljen zbog svoje kolegijalnosti, skromnosti i smisla za humor po kojima će ga uvijek pamtiti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240424-34365041-34365040-U_SARAJEVU_PREMINUO_BH_FOTOGRAF_MILUTIN_STOJCEVIC.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Mlađe generacije fotoreportera su kod Mićka rado dolazile po savjet i podršku, koju im je uvijek nesebično pružao, navodi "slobodna-bosna.ba", prenosi&nbsp;AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Svoje radove predstavljao je i na brojnim izložbama.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Posljednji ispraćaj i sahrana Milutina Stojčevića obavit će se u petak, u 13 sati, na groblju Vlakovo.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/u-sarajevu-preminuo-bh-fotograf-milutin-stojevi-h9923.html</guid>
      <pubDate>Wed, 24 Apr 2024 16:20:59 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/u-sarajevu-preminuo-bh-fotograf-milutin-stojevi_fcd05.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Komemoracija povodom smrti Dževada Jahića: Temeljna ličnost savremene lingvističke bosnistike]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/komemoracija-povodom-smrti-devada-jahia-temeljna-linost-savremene-h9919.html</link>
      <description><![CDATA[Sjednici su prisustvovali predstavnici Univerziteta u Sarajevu, Filozofskog fakulteta, Instituta za jezik, Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i članovi porodice]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Povodom smrti akademika Dževada Jahića, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih lingvista koji je preminuo prošle sedmice, u srijedu je u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu održana komemorativna sjednica.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Sjednici su prisustvovali predstavnici Univerziteta u Sarajevu, Filozofskog fakulteta, Instituta za jezik, Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i članovi porodice.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Akademkinja Hasnija Muratagić Tuna kazala je da se Jahić zalagao za afirmaciju bosanskog jezika, Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Bosna mora biti ponosna što je imala takvog čovjeka u svojim redovima", rekla je Muratagić Tuna.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U ime Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar kazao je da odlazak Jahića ostavlja prazninu koja će se teško nadoknaditi.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240424-34363113-34363110-KOMEMORACIJA_POVODOM_SMRTI_DZEVADA_JAHICA_TEMELJNA_LICNOST_SAVREMENE_LINGVISTICKE_BOSNISTIKE-1.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Taj najveći, najznačajniji, najsveobuhvatniji, najkompleksniji projekat izrade višetomnog rječnika bosanskog jezika ostaje nezavršen. Imao sam čast da budem dio tima koji je zadnjih desetak godina intenzivno pomagao profesoru u tom autorskom radu. Vidjećemo da li će se moći skupiti snage koje bi dovršile taj projekat, koji se jednom radi u istoriji jedne zemlje", kazao je Zlatar.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Lejla Nakaš, profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kazala je da je profesor Jahić ostavio veliko djelo te je ispunio svoju naučničku svrhu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Sigurno je da je rječnik djelo po kojem je postao poznat izvan naučnih krugova i sigurno je djelo koje je osiguralo njegovo trajno prisustvo među budućim generacijama filologa", istakla je Nakaš.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod“, kazao je da je akademik Jahić temeljna ličnost savremene lingvističke bosnistike.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Najznačajniji bosnistički filolog našeg vremena i jedan od najvećih koje smo ikada imali. Možemo reći na neki način naš nacionalni lingvističko-filološki bard. Njegov naučni opus, složen je i obiman, kretao se od dijalektologije, kao nauke, koju je najprije upoznavao ono što je osobenost bosanskog jezičkog bića preko sociolingvistike, preko koje ulaze u te složene društvene odnose unutar kojih funkcionira i sam jezik, pa sve do historije jezika, historije bosanskog jezika, leksikologije i leksikografije, pri čemu je historija jezika profesoru Jahiću davala na dubini njegovih lingvističkih, filoloških uvida, a leksikografija davala na toj pojavnoj širini. U tom smislu možemo pratiti i razvoj njegova naučnog opusa. Počev od početnih radova i prvih knjiga preko fundamentalno važne trilogije o bosanskom jeziku, u kojem je još krajem prošloga stoljeća 1999. godine trasiran magistralni put njegovih kasnijih radova", rekao je Kodrić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kako je kazao, Jahić je bio "tragalac za bitima bosanskog jezika i to je ona perspektiva iz koje je motrio i sebe i svijet oko sebe i razumijevao ono što je bosanska ne samo jezička, već uopće naša kulturna i društvena, pa i povijesna zbilja".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240424-34363113-34363106-KOMEMORACIJA_POVODOM_SMRTI_DZEVADA_JAHICA_TEMELJNA_LICNOST_SAVREMENE_LINGVISTICKE_BOSNISTIKE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dženaza-namaz akademiku Dževadu Jahiću klanjaće se u srijedu u Begovoj džamiji u 13 sati, a ukop će se obaviti u 17 sati u Prači.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Jahić je rođen 15. augusta 1948. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Rogatici. Završio je studij srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu 1973. Magistarski rad pod nazivom "Lovačka terminologija i lovački žargon u govoru rogatičkog kraja" odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1977. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Ijekavskoštakavski govori istočne i jugoistočne Bosne" odbranio je 1981. na Filološkom fakultetu u Beogradu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Radio je u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu radio je od 1975. Godine 1983. izabran je za docenta, 1989. za vanrednog, a 2002. za redovnog profesora na predmetima Historijska gramatika i Historija bosanskog književnog jezika. Od 1989. do 1993. bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Katedri slavenskih jezika Filološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Područja Jahićevog naučnog zanimanja bila su dijalektologija, historija jezika, sociolingvistika, iz kojih je objavio veći broj radova u naučnim časopisima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bio je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Osim naučnog, bavio se i književnim radom, a objavio je i više zbirki pjesama.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Autor je djela: "Sedra pelinova", "Trešnjev bunar", "Vitorin vrijes", "Ijekavskoštakavski govori istočne Bosne", "Stakleni mejt", "Bošnjački narod i njegov jezik", "Rječnik bosanskog jezika" i drugih.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240424-34363113-34363110-KOMEMORACIJA_POVODOM_SMRTI_DZEVADA_JAHICA_TEMELJNA_LICNOST_SAVREMENE_LINGVISTICKE_BOSNISTIKE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240424-34363113-34363109-KOMEMORACIJA_POVODOM_SMRTI_DZEVADA_JAHICA_TEMELJNA_LICNOST_SAVREMENE_LINGVISTICKE_BOSNISTIKE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240424-34363113-34363105-KOMEMORACIJA_POVODOM_SMRTI_DZEVADA_JAHICA_TEMELJNA_LICNOST_SAVREMENE_LINGVISTICKE_BOSNISTIKE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240424-34363113-34363107-KOMEMORACIJA_POVODOM_SMRTI_DZEVADA_JAHICA_TEMELJNA_LICNOST_SAVREMENE_LINGVISTICKE_BOSNISTIKE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/komemoracija-povodom-smrti-devada-jahia-temeljna-linost-savremene-h9919.html</guid>
      <pubDate>Wed, 24 Apr 2024 12:59:39 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/komemoracija-povodom-smrti-devada-jahia-temeljna-linost-savremene-lingvistike-bosnistike_80012.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[IUS domaćin biznis konferencije &quot;Brzorastuće kompanije - Heroji ovog doba&quot;]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/ius-domain-biznis-konferencije-brzorastue-kompanije-heroji-h9918.html</link>
      <description><![CDATA[Konferencija će okupiti 250 učesnika, direktora i vlasnika brzorastućih kompanija, kao i određeni broj studenata koji će imati priliku upoznati se sa predstavnicima kompanija, kao budućim potencijalnim poslodavnicma.]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Internacionalni univerzitet u Sarajevu ( IUS) domaćin je biznis konferencije „Brzorastuće kompanije – Heroji ovog doba“, koju već sedam godina organizuju Poslovne novine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Konferencija će okupiti 250 učesnika, direktora i vlasnika brzorastućih kompanija, kao i određeni broj studenata koji će imati priliku upoznati se sa predstavnicima kompanija, kao budućim potencijalnim poslodavnicma.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Projekat 'Brzorastuće kompanije', organizuje se već sedmu godinu. Poslovne novine kontinuirano analiziraju ne samo bh. privredu nego&nbsp; regionalnu, te kroz svoj projekat predstavljaju ono najbolje što bh. pruvreda može da ponudi. Moram naglasiti da smo ove godine prvi put pustili regionalnu platformu online, koja će promovirati regionalne brzorastuće kompanije u regiji: &nbsp;U Sloveniji, Hrvatskoj, Crnog Gori, Albaniji, Srbiji. Projekat ima za cilj da svake godine da na osnovu finansijskih&nbsp; rezultata kompanija, predstavi one koje su našle tajnu uspjeha da budu bolje, da zaposle više ljudi, da ostvare veće prihode. Danas ćemo imati i niz predavača koji će na tu temu i govoriti kako su uspjeli i na koji način su prevazišli sve ove nedaće sa kojima se svi mi privrednici na tržištu susrećemo, kazao je Emil Kučuković, direktor Poslovnih novina.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Konferencija, ističe direktor Poslovnih novina, ima simboličan naziv i to 'Heroji ovog doba'.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Između ostalog to nam je jedan zvanično tituliran heroj nacije, koji je sa nama tu. Koji se vratio iz Njemačke i povukao 15 inžinjera i poceo proizvodnju ovdje, kako se vratiti i krenuti dalje, kazao je Kučukalić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Osim bh. predavača na biznis konferenciji predstavnit će se i predstavnici iz regiona.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Kao&nbsp; svake godine imamo i regionalne predavače, ove godine nam je tu Janja iz Beograda, koja će i nama privredinicima i ali studentima na neki način pojasniti kako korištenjem LinkedIn profila možemo doći do novih klijenata, novih kupaca i kako lični brending utječe na razvoj generalnog poslovanja, dodao je Kučukalić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/409bd69e-63d8-426c-99ae-11b0192dbcc9.jpeg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Pitanje rasprostranjenosti poduzetništva među mladima direktor Poslovnih novina pojašnjava kako je evidentat veliki broj start up kompanija koji koji pokreću mladi ljudi.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Naša misija evo već 50&nbsp; godina Poslovnih novina da promovira ono najbolje što privreda nudi, mi kontirnuirano promoviramo, i danas smo baš i odabrali univerzitet kao prostor gdje ćemo djelovati, i gdje smo pozvali i studente da budu dio ove priče. &nbsp;Svjesni smo da imamo veliki broj start upa, komapanija mladih ljudi koji stvaraju velika djela. &nbsp;Želimo da na bilo koji način ako damo doprinos, i mi kao medij i ove kompanije koje su tu sa svojim iskustvima i damo doprinos ovim mladim ljudima da se odvaže, da odu u privatni biznis, pojasnio je Kučukalić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Cilj konferencije, kako su istakli predstavnici, je okupljanje i povezivanje direktora i vlasnika brzorastućih kompanija i studenata ovog univerziteta. Jedna ovakva konferencija je veoma važna i za Internacionalni univerzitet u Sarajevu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Jako je bitno da se ovakve konferencije održavaju. Jako smo ponosni i veliko zadovoljstvo nam je što je IUS domaćin ove jedne prestižne konferencije koja spaja taj &nbsp;poslovni svijet. A, također, mi je drago da će i naši studenti uzeti učešće na ovoj konferenciji, tako da se zbliže sa industrijom.&nbsp; To se podudara sa našim nastavnim planom i programom, gdje redovno imamo u svim studijskim programima internship, gdje studenti moraju biti barem mjesec raditi u industriji, kazala je Kanita Karađuzović Hadžiabdić, prorektorica za međunarodnu saradnju i istraživanje IUSa.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Karađuzović Hadžiabdić smatra da je veoma bitno da se studenti usmjere u kreiranje i osnivanje svojih star up-a.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- To je nešto sto stalno govorim svojim studentima. Nekim studentima je glavno da rade u državnoj firmi. Ne, bitno je da vi osnujete svoje start up ,da radite, da budete sam svoj šef, i da stvarate nešto svojim rukama.&nbsp; To je neko posebno zadovoljstvo i današnja konferencija im je posebna prilika da upoznaju takve industrije, kompanije, dodala je Karađuzović Hadžiabdić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/8e052493-5665-41aa-b66a-9ce0eb0831c8.jpeg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Jedan od učesnika na današnjoj konferenciji je Elvir Salčinović, vlasnik IEHsoftlabs kompanije.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za njega je održavanje ovakve konferencije je jedan način motivacije novih poduzetnika.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Obzirom da živimo u zemlji u kakvoj živimo, imamo jako puno negativnih informacija. Mislim da su ovo sjajne informacije, kako bi se ljudi potakli na neka druga razmišljanja, a mislim da je poduzetništvo jako bitno za razvoj svake zemlje. Tako da ovakva dešavanja koja omogućavaju prezetnaciju upravo tih nekih pozitivnih priča, koje mogu biti motivacijski na jedan način, a sa druge strane privrednici, koji žele da idu u pravcu usavršavanja, nekako se uvezuju.&nbsp; Tako da mislim su ovakve konferencije su sjajne. Može se proširiti svoj networking, upoznati interensante ljude a na neki način imati i izazov jer najbolje je porediti se sa ljudima koji su stekli neke rezultate ozbiljne, kaže Salčinović. &nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/4025bd1e-7ab1-456e-8b59-241567e62348.jpeg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/75930ec6-4478-4353-bc3c-c43603a64920.jpeg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="margin-left:18.0pt"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/ius-domain-biznis-konferencije-brzorastue-kompanije-heroji-h9918.html</guid>
      <pubDate>Wed, 24 Apr 2024 12:52:54 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/ius-domain-biznis-konferencije-brzorastue-kompanije-heroji-ovog-doba_ccae8.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Ove godine na hadž putuje 2.225 državljana Bosne i Hercegovine]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/ove-godine-na-had-putuje-2225-dravljana-bosne-i-hercegovine-h9916.html</link>
      <description><![CDATA[Planirano je da prvi avion sa 152 osobe s Međunarodnog aerodroma u Sarajevu poleti 6. juna u 10.05 sati, nakon čega će do 12. juna u 12 narednih letova u Saudijsku Arabiju otputovati sve bh. hadžije]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;U organizaciji Ureda za hadž i umru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ove godine na hadž će otputovati 2.225 državljana BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Planirano je da prvi avion sa 152 osobe s Međunarodnog aerodroma u Sarajevu poleti 6. juna u 10.05 sati, nakon čega će do 12. juna u 12 narednih letova u Saudijsku Arabiju otputovati sve bh. hadžije.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ove godine će hadžije sletjeti na aerodrom u Džedi, odakle će autobusima biti prevezeni u hotel u Mekki. Nakon što završe s obredima hadža, otputovat će u Medinu, gdje će posjetiti Poslanikovu džamiju i druge znamenitosti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Povratak za Bosnu i Hercegovinu planiran je od 25. juna do 1. jula.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Ovo do sada nije bio slučaj. S obzirom na dosadašnja iskustva, želimo olakšati našim hadžijama da obrede u Mekki obave u što boljem zdravlju. Također, na ovaj način ćemo preduprijediti i eventualne probleme s letovima", izjavio je za agenciju MINA rukovodilac Ureda za hadž i umru Dževad ef. Hadžić, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Elektronske vize za hadžije su već spremne, a kako je najavio efendija Hadžić, u narednom periodu bit će provedene i sve potrebne edukacije vodiča i hadžija, kako bi što spremnije pristupili izvršavanju ove vjerske dužnosti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Stalno radimo na poboljšanju uvjeta za naše hadžije, vodeći računa o pripremama u Bosni i Hercegovini, samom putu, ispravnom obavljanju obreda, ali i njihovom smještaju u Mekki i Medini. Hadž je u određenim danima, a pripreme za njega traju cijele godine", kazao je Hadžić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">O bh. hadžijama brinut će 47 vodiča i šest šerijatskih konsultantica, te medicinski tim kojeg će činiti sedam ljekara i sedam medicinskih tehničara.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za reisul-hudždžadža imenovan je bivši banjalučki muftija Nusret ef. Abdibegović, a glavni vodič će biti Izet ef. Čamdžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zavidovići.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Najstarija osoba koja će ove godine otputovati na hadž je Derviša Huseinagić iz Gradačca koja ima 87 godina, a najmlađi je petogodišnji Ensar Hukić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ensar će ove godine obaviti hadž sa svojim sestrama, trinaestogodišnjom Aminom i četrnaestogodišnjom Sumejom, te ocem Ahmetom Hukićem i majkom Seadom Sarić - Hukić.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/ove-godine-na-had-putuje-2225-dravljana-bosne-i-hercegovine-h9916.html</guid>
      <pubDate>Tue, 23 Apr 2024 15:22:42 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/ove-godine-na-had-putuje-2225-dravljana-bosne-i-hercegovine_5289d.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Dani vakufa: Promovisana knjiga &quot;Turbeta u Bosni i Hercegovini 1463-2008&quot;]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/dani-vakufa-promovisana-knjiga-turbeta-u-bosni-i-hercegovini-1463-2008-h9915.html</link>
      <description><![CDATA[Ovo obimno djelo predstavlja svojevrsnu monografiju sakralnih objekata koji su vezani za mjesta posljednjeg počivališta znamenitih vjerskih, političkih i vojnih ličnosti. Predstavlja iznimno vrijedan doprinos razumijevanju turbeta kroz prizmu njihovih arhitektonskih, likovnih i historijskih vrijednosti]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Knjiga "Turbeta u Bosni i Hercegovini 1463-2008", Maje Dizdara i rahmetli Lamije Hadžiosmanović, promovisana je danas u okviru manifestacije "Dani vakufa u Bosni i Hercegovini".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na promociji, koja je održana u prostorijama Bošnjačkog instituta - Fondacija Adil Zulfikarpašić u Sarajevu, govorili su Senaid Zajimović, Haris Dervišević, Elvir Duranović i autor Dizdar, želeći svojim izlaganjima ukazati na važnost očuvanja sjećanja na turbeta, s obzirom na njihovu ulogu u bosanskohercegovačkom društvu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Radi se o veoma iscrpnom naučnom djelu koje je podrazumijevalo obilazak brojnih lokacija širom Bosne i Hercegovine, pronalazak turbeta, pronalazak brojne dokumentacije koja govori o historijatu turbeta, kao i o samom sadržaju, nastanku turbeta, sa svim onim što ona podrazumijevaju, a najčešće podrazumijevaju pomen za istaknute ljude, uglednike, šehide, vojskovođe. Zašto je to za nas u Islamskoj zajednici važno? Promovisati turbeta za nas ne znači promovisati samo nadgrobne spomenike i skupiti građu koja o njima govori, za nas su turbeta, prije svega, dokazi višestoljetne egzistencije Bošnjaka na ovim prostorima", izjavio je direktor Vakufske direkcije Zajimović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240423-34353684-34353676-DANI_VAKUFA_PROMOVISANA_KNJIGA_TURBETA_U_BOSNI_I_HERCEGOVINI_14632008.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Istakao je je da su turbeta značajna i u aspektu proučavanja društvenih kretanja u tom periodu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Turbeta nisu samo nadgrobni spomenici, sa njihovih natpisa, sa njihovog oblika, samog sadržaja, možemo čitati o društvenim kretanjima, političkim kretanjima, kao i demografskim kretanjima. Mnogo toga se saznaje s turbeta", objasnio je Zajimović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Naveo je da su "u našem narodu turbeta uglavnom vezana za dobre ljude".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Mi se prema njima odnosimo kao prema svim dijelovima naše bogate i slavne historije, odnosimo se s skrušenošću, čak činimo dove kod turbeta, ili na neki drugi način iskazujemo to strahopoštovanje", kazao je Zajimović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Istakao je da je Vakufska direkcija od početka bila zainteresovana za nastanak ovog djela, jer su turbeta po svojoj prirodi vakufi, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Iz svih tih razloga smo uvrstili današnji sadržaj u program manifestacije, i s radošću smo promovisali ovo djelo", poručio je Zajimović</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ovo obimno djelo predstavlja svojevrsnu monografiju sakralnih objekata koji su vezani za mjesta posljednjeg počivališta znamenitih vjerskih, političkih i vojnih ličnosti. Predstavlja iznimno vrijedan doprinos razumijevanju turbeta kroz prizmu njihovih arhitektonskih, likovnih i historijskih vrijednosti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Ovo je monumentalna studija. Riječ je o jednom od najznačajnijih djela koja tretiraju arhitekturu turbeta, odnosno arhitekturu u kontekstu islamske baštine u Bosni i Hercegovini. Prvi put imamo djelo koje tretira isključivo turbeta. Važno je naglasiti da nije predstavljena samo arhitektura, nego sve što je vezano za ove cjeline. Riječ je o jednom leksikonu, koji je i budućim generacijama istraživača nepresušno djelo", izjavio je Haris Dervišević.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240423-34353684-34353680-DANI_VAKUFA_PROMOVISANA_KNJIGA_TURBETA_U_BOSNI_I_HERCEGOVINI_14632008.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Čitalačkoj publici knjiga nudi puno detalja i zanimljivosti koje do sada nisu zabilježene.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240423-34353684-34353679-DANI_VAKUFA_PROMOVISANA_KNJIGA_TURBETA_U_BOSNI_I_HERCEGOVINI_14632008.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240423-34353684-34353677-DANI_VAKUFA_PROMOVISANA_KNJIGA_TURBETA_U_BOSNI_I_HERCEGOVINI_14632008.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240423-34353684-34353675-DANI_VAKUFA_PROMOVISANA_KNJIGA_TURBETA_U_BOSNI_I_HERCEGOVINI_14632008.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240423-34353684-34353674-DANI_VAKUFA_PROMOVISANA_KNJIGA_TURBETA_U_BOSNI_I_HERCEGOVINI_14632008.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/dani-vakufa-promovisana-knjiga-turbeta-u-bosni-i-hercegovini-1463-2008-h9915.html</guid>
      <pubDate>Tue, 23 Apr 2024 15:08:31 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/dani-vakufa-promovisana-knjiga-turbeta-u-bosni-i-hercegovini-1463-2008_01baa.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BiH: Nedostaje radnika u sektoru građevine i trgovine, potrebno stvarati radnu snagu potrebnu tržištu rada]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-nedostaje-radnika-u-sektoru-graevine-i-trgovine-potrebno-stvarati-h9914.html</link>
      <description><![CDATA[Anketna stopa pokazuje da je oko 12,7 posto stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;U Bosni i Hercegovini još uvijek je deficit radne snage u sektoru građevine i trgovine. Potrebno je stvarati radnu snagu koja je konkurentna na tržištu rada, poručeno je danas u Sarajevu na konferenciji pod nazivom "Obrazovanje, zapošljavanje i privreda" - Tržište rada u Bosni i Hercegovini - trenutno stanje, izazovi, perspektive i rješenja iz ugla privrednika.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ivan Barbalić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, rekao je da je sve interesantnije pitanje radne snage, tržišta rada i partnera koji učestvuju u tom procesu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"S jedne strane postoji velika količina domaćih radnika koji teže da odu i rade u inostranstvu. Naša agencija je neko ko sprovodi implementaciju sporazuma o zapošljavanju sa određenim brojem zemalja. S druge strane, poslodavci sve više insistiraju i traže da se angažuju strani radnici, a pri tome smatraju da naši zakoni i procedure nisu konkurentni i da se oni ne mogu u tome kvalitetno natjecati sa poslodavcima drugih zemalja u regionu. A najveći problem je zadržavanje domaćih radnika", pojasnio je Barbalić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prema njegovim riječima, među nezaposlenim ljudima u Bosni i Hercegovini je veliki broj ljudi, više od 50 posto ne traži aktivno posao, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240423-34351333-34351330-BIH_NEDOSTAJE_RADNIKA_U_SEKTORU_GRADEVINE_I_TRGOVINE_POTREBNO_STVARATI_RADNU_SNAGU_POTREBNU_TRZISTU_RADA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"U razgovorima sa poslodavcima još uvijek je deficit u građevini, trgovini...Međutim, tu se radi i o deficitu visokokvalificirane radne snage. Od 2013. godine pratimo pozitivne trendove. Raste stopa zaposlenosti, pada nezaposlenost, ali naravno da to nije dovoljno. Ono što je problematično jeste da naša evidencija na neki način nije kvalitetna jer je značajan broj ljudi na birou, registrovano kao nezaposleno, a pri tome ne traži posao", istakao je Barbalić navodeći da na taj način ostvaraju zdravstveno osiguranje.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Naglasio je da anketna stopa pokazuje da je oko 12,7 posto stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Govorio je i o tome šta je potrebno uraditi kako bi se stanje na tržištu promijenilo.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Mislim da ljudi iz obrazovanja treba da sa poslodavcima ojačaju dijalog, tu nedostaje jedne određene dinamike. Vrlo često možemo primijetiti da ono što je ponuda u obrazovnom sistemu, možda adekvatno ne odgovara tržištu rada. Potrebno je stvarati radnu snagu koja je konkurentna na tržištu rada, ali pratimo velike globalne trendove i trenutno je na Zapadu velika potražnja za radnicima i to je privlačna ponuda za radnike iz naše regije", poručio je Barbalić navodeći da je paradoks da poslodavci jako insistiraju na dovođenju stranih radnika.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240423-34351333-34351329-BIH_NEDOSTAJE_RADNIKA_U_SEKTORU_GRADEVINE_I_TRGOVINE_POTREBNO_STVARATI_RADNU_SNAGU_POTREBNU_TRZISTU_RADA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora Bosne i Hercegovine, podsjetila je Vijeće u Bosni i Hercegovini posluje već 18 godina.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Danas okupljamo 70 kompanija, stranih i domaćih. Mislimo da je pitanje radne snage najvažnija tema u državi. Ako pitate kompanije koji je to izazov ili problem sa kojim se suočavaju i šta im predstavlja najveću prepreku za rast i konkurentnost kažu da je to upravo nedostataka što stručne radne snage, tako i radne snage uopšte. Mislimo da se o tome ne govori dovoljno u javnosti", pojasnila je Miovčić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Navela je da povećanje plata danas nije dovoljno da bi ljudi ostali u jednoj kompaniji.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Kompanije se negdje takmiče i žele da pruže što bolje uslove rada. Vrlo su svjesni da je potrebno paziti te ljude i dati im nešto više", kazala je Miovčić.</span></span></p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240423-34351333-34351323-BIH_NEDOSTAJE_RADNIKA_U_SEKTORU_GRADEVINE_I_TRGOVINE_POTREBNO_STVARATI_RADNU_SNAGU_POTREBNU_TRZISTU_RADA.jpg" /></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-nedostaje-radnika-u-sektoru-graevine-i-trgovine-potrebno-stvarati-h9914.html</guid>
      <pubDate>Tue, 23 Apr 2024 13:44:07 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/bih-nedostaje-radnika-u-sektoru-graevine-i-trgovine-potrebno-stvarati-radnu-snagu-potrebnu-tritu-rada_dcad9.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Bećirović: Francuska podržava nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/beirovi-francuska-podrava-nezavisnost-suverenitet-i-teritorijalni-h9913.html</link>
      <description><![CDATA[Bećirović razgovarao s predstavnicima Grupe prijateljstva Francuska – Zapadni Balkan u Senatu Republike Francuske]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović primio je delegaciju Grupe prijateljstva Francuska – Zapadni Balkan u Senatu Republike Francuske, na čelu s predsjednicom Grupe senatorkom Martom de Cidrac. Sastanku je prisustvovao i ambasador Republike Francuske u BiH François Delmas.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović je, uz izraze dobrodošlice francuskim senatorima, ocijenio da su ukupni odnosi između Bosne i Hercegovine i Republike Francuske dobri i prijateljski. Izrazio je zahvalnost na podršci Francuske u svim oblastima, a naročito pri donošenju odluke o otpočinjanju pristupnih pregovora s Evropskom unijom. Dr. Bećirović je ocijenio važnim pojačan angažman Francuske u Bosni i Hercegovini i regiji, u kontekstu očuvanja političke, ekonomske i sigurnosne stabilnosti.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Razgovarano je i o usvajanju rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995.&nbsp; Bećirović je izrazio zahvalnost Francuskoj i njenom predsjedniku Emmanuelu Macronu na podršci rezoluciji o genocidu u Srebrenici, ocijenivši to kao još jednu potvrdu prijateljskih odnosa Bosne i Hercegovine i Francuske.</span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/IMG-20240423-WA0002.jpg" /></span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović istakao je da će se usvajanjem rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a ukazati na globalnu važnost prevencije genocida, te da će usvajanje, između ostalog, doprinijeti izgradnji održivog mira i ohrabriti proces pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tokom razgovora senatorka Marta de Cidrac je naglasila da Francuska podržava evropske i euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine. Istaknuto je da će Francuska kao svjedok Dejtonskog mirovnog sporazuma, nastaviti podržavati nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Senatu Francuske /Gornji dom/ djeluje Grupa prijateljstva Francuska - Zapadni Balkan. Predsjednica Grupe prijateljstva za Zapadni Balkan u aktuelnom sazivu je Marta de Cidrac. Delegirani predsjednik za Bosnu i Hercegovinu u grupi je Didier Mendelli. Grupa prijateljstva Francuska - Zapadni Balkan doprinijela je podršci Francuske za dobijanje bezviznog režima za građane Bosne i Hercegovine i podržava njen put ka EU, navodi se u saopštenju Predsje</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/beirovi-francuska-podrava-nezavisnost-suverenitet-i-teritorijalni-h9913.html</guid>
      <pubDate>Tue, 23 Apr 2024 11:01:06 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/beirovi-francuska-podrava-nezavisnost-suverenitet-i-teritorijalni-integritet-bih_9df9a.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[TIKA nastavlja s realizacijom projekata u BiH: Završena još jedna policijska obuka i uručeni certifikati]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/tika-nastavlja-s-realizacijom-projekata-u-bih-zavrena-jo-jedna-policijska-h9906.html</link>
      <description><![CDATA[Turska je država s kvalitetnom policijom i predavačima i to sigurno može doprinijeti nama da se edukujemo i bolje pripremimo za sve izazove, poručio je federalni ministar Isak]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodjelom certifikata uspješno je okončana još jedna policijska obuka u okviru projekta kojeg provode Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), Generalna direkcija policije Republike Turkiye i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Od 15. aprila u Bosni i Hercegovini je provedena obuka iz oblasti borbe protiv korupcije koja je realizirana u okviru Projekta saradnje u međunarodnoj policijskoj obuci, kojeg provode TIKA, Generalna direkcija policije Republike Turkiye i Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Svečana ceremonija dodjele certifikata polaznicima obuke upriličena je danas u Sarajevu uz prisustvo federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, koordinatora TIKA-e u BiH Erdinca Isika i predstavnika Ambasade Republike Turske u Sarajevu, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240419-34310386-34310382-TIKA_NASTAVLJA_S_REALIZACIJOM_PROJEKATA_U_BIH_ZAVRSENA_JOS_JEDNA_POLICIJSKA_OBUKA_I_URUCENI_CERTIFIKATI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Doprinos Turske&nbsp;</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Resorni federalni ministar Isak izrazio je zadovoljstvo prisustvom ceremoniji te je izrazio zahvalnosti Republici Turske na podršci koju pruža policijskim strukturama u BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Moram se zahvaliti direktoru TIKA-e iz više razloga, a jedan je da sam informisan da su uvijek tražili način da pomognu Ministarstvu unutrašnjih poslova FBiH i ovoj Policijskoj akademiji. Nadam se i siguran sam da će se ova saradnja nastaviti i u budućnosti", kazao je Isak.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">On je izrazio vlastitu spremnost i spremnost MUP-a FBiH da gostoprimstvom i na svaki način odgovori na projekte podrške koji dolaze iz Republike Turske.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Turskaje država s kvalitetnom, profesionalnim i dobrom policijom i predavačima i to sigurno može doprinijeti nama da se edukujemo i bolje pripremimo za sve izazove. Još jednom vam hvala, Turska&nbsp;je mnogo uradila za moju državu", poručio je Isak.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240419-34310386-34310379-TIKA_NASTAVLJA_S_REALIZACIJOM_PROJEKATA_U_BIH_ZAVRSENA_JOS_JEDNA_POLICIJSKA_OBUKA_I_URUCENI_CERTIFIKATI.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Četrnaesta godina saradnje</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Koordinator TIKA-e za BiH Isik je u obraćanju predstavio rad agencije na globalnom nivou, s posebnim osvrtom na projekte u BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Ovo je još jedan u nizu projekata koji TIKA već dugi niz godina realizira u saradnji s Generalnom direkcijom policije Turske&nbsp;u okviru naše međunarodne saradnje", kazao je Isik.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ističući kako TIKA djeluje sa svojim predstavništvima u 61 državi, Isik je kazao da je samo na prostoru BiH u proteklih 30-ak godina realizirano više hiljadu projekata iz različitih oblasti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Veoma važnim smatramo ovaj projekt saradnje u policijskoj edukaciji. Ova naša saradnja je počela 2010. godine i želimo je dodatno unapređivati u budućnosti. Do sada je različite obuke prošlo oko 650 policijskih službenika iz BiH. Realiziramo to sve dobrom saradnjom s resornim ministarstvima i ambasadom", kazao je Isik.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240419-34310386-34310381-TIKA_NASTAVLJA_S_REALIZACIJOM_PROJEKATA_U_BIH_ZAVRSENA_JOS_JEDNA_POLICIJSKA_OBUKA_I_URUCENI_CERTIFIKATI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Od 2010. godine u Turske i BiH organizirano je oko 40 različitih obuka na različitim poljima, kao što su borba protiv kibernetičkog kriminala, borba protiv terorizma, upravljanje društvenim događajima, borba protiv krađe automobila, policijsko rukovodstvo, obavještajni podaci o kriminalu, borba protiv međunarodnog kriminala i te obuke je pohađalo blizu 650 policajaca iz Bosne i Hercegovine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240419-34310386-34310380-TIKA_NASTAVLJA_S_REALIZACIJOM_PROJEKATA_U_BIH_ZAVRSENA_JOS_JEDNA_POLICIJSKA_OBUKA_I_URUCENI_CERTIFIKATI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240419-34310386-34310377-TIKA_NASTAVLJA_S_REALIZACIJOM_PROJEKATA_U_BIH_ZAVRSENA_JOS_JEDNA_POLICIJSKA_OBUKA_I_URUCENI_CERTIFIKATI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240419-34310386-34310376-TIKA_NASTAVLJA_S_REALIZACIJOM_PROJEKATA_U_BIH_ZAVRSENA_JOS_JEDNA_POLICIJSKA_OBUKA_I_URUCENI_CERTIFIKATI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240419-34310386-34310374-TIKA_NASTAVLJA_S_REALIZACIJOM_PROJEKATA_U_BIH_ZAVRSENA_JOS_JEDNA_POLICIJSKA_OBUKA_I_URUCENI_CERTIFIKATI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/tika-nastavlja-s-realizacijom-projekata-u-bih-zavrena-jo-jedna-policijska-h9906.html</guid>
      <pubDate>Fri, 19 Apr 2024 11:25:35 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/tika-nastavlja-s-realizacijom-projekata-u-bih-zavrena-jo-jedna-policijska-obuka-i-urueni-certifikati_383d4.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Direktor Memorijalnog centra Srebrenica pozvao građane RS da se odupru histeriji lidera ovog entiteta]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/direktor-memorijalnog-centra-srebrenica-pozvao-graane-rs-da-se-odupru-h9905.html</link>
      <description><![CDATA[Populisti koji nemaju više bankovne račune, koji su vidno nervozni jer im ne stižu plate, spremni su srušiti vladavinu prava i sve tekovine ljudskih prava, samo zato što su oni u panici, poručio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić jutros je pozvao građane i građanke Bosne i Hercegovine koji žive na području entiteta Republika Srpska bez obzira na nacionalnost i drugu pripadnost da se ne povinuju govoru mržnje i histeriji koju su politički lideri ovog entiteta širili sa jučerašnjeg skupa u Banjoj Luci, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Populisti koji nemaju više bankovne račune, koji su vidno nervozni jer im ne stižu plate, spremni su srušiti vladavinu prava i sve tekovine ljudskih prava, samo zato što su oni u panici. Spremno su podigli histeriju oko Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kako bi još jednom iskoristili kartu svjetske zavjere da spase svoje pozicije. Institucija Memorijalnog centra Srebrenica ničim nije dala doprinos ka podjelama u našoj zajednici. Naši ljudi, saradnici i zaposlenici žive i rade u Bratuncu i Srebrenici. Oni dijele stvarnost naroda ovdje, bez obzira kako se ko zvao. Naša jedina misija je pravda, borba da se sačuvaju svjedočenja i priče, te da iskoristimo lekcije iz Srebrenice za generacije koje dolaze. To radimo i zbog svoje i zbog vaše djece, ako ćete već i djecu da dijelite. A mi ne dijelimo. U našu instituciju dolaze i dolaziće ljudi svih nacionalnosti, imamo prijatelje u svim dijelovima regiona i zajedno radimo na tome da genocid nad Bošnjacima Srebrenice bude opomena. Za sve", poručio je Suljagić, naglasivši:&nbsp;</span></span><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Oni su jučer otvoreno govorili protiv Evropske unije, Njemačke, Italije, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije. Kada pogledate oko sebe, vidjećete koliko su te zemlje pomogle obnovu Bosne i Hercegovine, gdje su sve unaprijedili živote ljudi i s ove i s one strane entitetske linije razgraničenja. Na svakom koraku vidite tragove njihovog rada u našim zajednicama. A gdje su ti prijatelji o kojima pričaju govornici jučerašnjeg skupa? Nema ih, oni ne dolaze. Iskoristimo priliku donošenja Rezolucije o Srebrenici da se suočimo s činjenicama i da zatvorimo tamno poglavlje historije naše zemlje. Neka ovo bude tačka suočavanja, a ne sukoba i nacionalističke histerije."</span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/direktor-memorijalnog-centra-srebrenica-pozvao-graane-rs-da-se-odupru-h9905.html</guid>
      <pubDate>Fri, 19 Apr 2024 10:04:41 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/direktor-memorijalnog-centra-srebrenica-pozvao-graane-rs-da-se-odupru-histeriji-lidera-ovog-entiteta_7a786.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[New York: Bećirović i Komšić razgovarali s generalnim sekretarom UN-a Gutteresom]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/new-york-beirovi-i-komi-razgovarali-s-generalnim-sekretarom-un-a-h9904.html</link>
      <description><![CDATA[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić ukazali su generalnom sekretaru UN-a Antoniju Gutteresu na važne činjenice vezane za prijedlog rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić razgovarali su s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Gutteresom u New Yorku.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U sjedištu Ujedinjenih nacija Bećirović i Komšić, zahvalili su se generalnom sekretaru Gutteresu na dosadašnjoj podršci aktivnostima i mjerama u borbi protiv negiranja genocida, govora mržnje i veličanja ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, navedeno je iz Predsjedništva BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Gutteresu su ukazali na važne činjenice vezane za prijedlog rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Naglašeno je da je pravosnažnim presudama najviših sudova UN-a (Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju) potvrđeno da je nad Bošnjacima u “UN sigurnoj zoni Srebrenica“ počinjen genocid.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Istaknuta je važnost da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. godine. Naglasili su da će UN, usvajanjem rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, ukazati na važnost promoviranja istine o počinjenom genocidu, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240419-34308484-34308483-NEW_YORK_BECIROVIC_I_KOMSIC_RAZGOVARALI_S_GENERALNIM_SEKRETAROM_UNA_GUTTERESOM.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Iz Predsjedništva BiH dodaju da je Gutteres naglasio da je apsolutno neprihvatljiv bilo kakav oblik negiranja genocida, te je iskazao punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tokom razgovora s generalnim sekretarom UN-a Gutteresom, Bećirović i Komšić istakli su da je osnovni cilj rezolucije izgradnja mira, sigurnosti i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji. Također, naglašeno je da je važno usvajanje rezolucije i zbog očuvanja kredibiliteta UN-a i ukazivanja na važnost poštivanja presuda sudova UN-a, izvlačenja pouka iz neuspjeha UN-a u sprečavanju genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, kao i ukazivanja i na globalnu važnost prevencije genocida.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bećirović i Komšić su podsjetili i na riječi generalnog sekretara UN-a Guterresa, koji je na 25. godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, između ostalog, rekao da izgradnja budućnosti mira zahtijeva suočavanje s prošlošću, zaključili su iz Predsjedništva BiH.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/new-york-beirovi-i-komi-razgovarali-s-generalnim-sekretarom-un-a-h9904.html</guid>
      <pubDate>Fri, 19 Apr 2024 09:43:33 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/new-york-beirovi-i-komi-razgovarali-s-generalnim-sekretarom-un-a-gutteresom_d3e68.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Bunoza: Saradnja sa Turskom izuzetno važna u borbi protiv sajber kriminala]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bunoza-saradnja-sa-turskom-izuzetno-vana-u-borbi-protiv-sajber-kriminala-h9901.html</link>
      <description><![CDATA[Ministar pravde BiH Davor Bunoza je naglasio da je Turska veliki prijatelj BiH te da je ta zemlja uvijek poštivala teritorijalni integritet i suverenitet BiH i da dvije zemlje danas imaju priliku sarađivati u oblasti pravosuđa]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza izjavio je u četvrtak na Međunarodnom simpozijumu “Borba protiv sajber kriminala“ u Sarajevu da su saradnja i razmjenjivanje iskustva sa Turskom izuzetno važni u pogledu borbe protiv kibernetičkog kriminala.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) jučer je počeo trodnevni Međunarodni simpozijum “Borba protiv sajber kriminala“, koji je organiziran u saradnji Turske pravosudne akademije, Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA), Centra za obuku sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Centra za obuku sudija i javnih tužilaca Republike Srpske.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240418-34300131-34300126-MINISTAR_PRAVDE_REPUBLIKE_TURKIYE_YILMAZ_TUNC_U_POSJETI_BIH-1.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Simpozijum okuplja najeminentnije stručnjake iz oblasti borbe protiv sajber kriminala iz Bosne i Hercegovine, Turske, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, a izuzetna je platforma za razmjenu iskustava i ideja u ovoj oblasti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U okviru simpozijuma IUS su danas posjetili i prigodnim govorima se obratili ministar pravde Republike Turske Yilmaz Tunc i ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bunoza je naglasio da je Turska&nbsp;veliki prijatelj BiH te da je ta zemlja uvijek poštivala teritorijalni integritet i suverenitet BiH i da dvije zemlje danas imaju priliku sarađivati u oblasti pravosuđa.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Pohvalivši organizaciju skupa na IUS-u, Bunoza je rekao da će se ove zemlje u budućnosti suočavati s kibernetičkim kriminalom, zbog čega je nužno sarađivati i razmjenjivati iskustvo.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Bez takvog povezivanja ne možemo očekivati dobre rezultate u borbi protiv sajber kriminala. Moram također naglasiti, s obzirom na podijeljene nadležnosti, da je borba proti sajber kriminala više u nadležnosti entiteta u Bosni i Hercegovini, manje je na državnoj razini”, rekao je Bunoza, dodajući da je to jedan od najvećih izazova u BiH, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240418-34300131-34300124-MINISTAR_PRAVDE_REPUBLIKE_TURKIYE_YILMAZ_TUNC_U_POSJETI_BIH.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Naveo je da je drugi izazov s kojim će se BiH suočavati odlazak IT stručnjaka.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Bosna i Hercegovina proizvodi jako dobre IT stručnjake. Nažalost, ne možemo ih zadržati. Najbolji odlaze u zemlje Evropske unije”, istakao je Bunoza.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Treći izazov s kojim se BiH susreće je nedostatak tehnologije i zastarjela oprema.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Nažalost, u Bosni i Hercegovini imamo zastarjelu opremu i zaista nam je potrebna pomoć ukoliko želimo da imamo puno bolje rezultate u borbi protiv sajber kriminala. Također, izazov u budućnosti sa kojim ćemo se susretati jeste borba protiv kibernetičkog kriminala u pogledu zloupotrebe umjetne inteligencije i zloupotrebe virtualnih valuta”, rekao je Bunoza.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da su u periodu od 2019. do 2021. godine sajber napadi na institucije porasli za 300 posto.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“U Bosni i Hercegovini smo 2022. imali jedan sajber napad gdje smo doista uz tešku muku uspjeli sačuvati našu dokumentaciju. To je bio pokazatelj koliko se zapravo puno više i ozbiljnije posvetiti ovom problemu”, rekao je državni ministar pravde.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Naglasio je da je, kada je u pitanju međunarodna saradnja, veoma bitna saradnja u borbi protiv sajber kriminala sa Interpolom, Europolom, FBI uredima te OSCE-om.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Učinjen je napredak i u suradnji sa Europolom, jer smo imenovali kontakt točku za suradnju sa Europolom, a čime se omogućuje efektivni rad policijskih agencija u Bosni i Hercegovini”, poručio je.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Istakao je da pravosudni odgovor na sajber kriminal mora biti ažuriranje zakonodavnog okvira.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“U Bosni i Hercegovini nažalost, kada govorimo o državnom nivou kasnimo”, kazao je Bunoza.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240418-34300131-34300113-MINISTAR_PRAVDE_REPUBLIKE_TURKIYE_YILMAZ_TUNC_U_POSJETI_BIH-1.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da je važan dio reforme javne uprave i pravosuđa u BiH digitalizacija i da je ta zemlja 2016. godine među prvima u regionu donijela zakon o elektronskom potpisu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Sve zemlje regiona su nas pretekle”, naglasio je Bunoza te u nastavku govora ponovo istakao važnost reforme javne uprave i pravosuđa.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Poručio je da će institucije u BiH nastaviti raditi i da su im veoma bitna iskustva iz Turske i drugih evropskih zemalja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Bosna i Hercegovina je postkonfliktno društvo gdje je jedan od prioriteta ka EU-u pomirenje među narodima. Mi u Bosni i Hercegovini najbolje znamo šta su sukobi. Trideset godina poslije osjećamo posljedice tog sukoba i ne mogu reći koliko nas to i dan danas sprječava kada trebamo napraviti nešto korisno za državu, kada trebamo donijeti koristan zakon”, rekao je ministar pravde BiH.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bunoza-saradnja-sa-turskom-izuzetno-vana-u-borbi-protiv-sajber-kriminala-h9901.html</guid>
      <pubDate>Thu, 18 Apr 2024 12:46:13 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/bunoza-saradnja-sa-turkiye-izuzetno-vana-u-borbi-protiv-sajber-kriminala_3307c.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Turski ministar pravde Tunc: Genocid u Srebrenici se nije smio dogoditi, slična patnja se ponavlja u Gazi]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/turski-ministar-pravde-tunc-genocid-u-srebrenici-se-nije-smio-dogoditi-h9900.html</link>
      <description><![CDATA[Želimo izgraditi svijet pun mira i spokoja uzimajući pouke iz historije, a ne zaboravljajući ono što se dogodilo u prošlosti. Vjerujemo da je to moguće, rekao je ministar pravde Republike Turkiye Yilmaz Tunc u Sarajevu]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ministar pravde Republike Turkiye Yilmaz Tunc izjavio je da se genocid u Srebrenici nije smio dogoditi, ali da se slična patnja ljudi danas ponavlja u Gazi te je poručio da Turkiye čini sve kako bi se zaustavili barbarski izraelski napadi na narod u Pojasu Gaze.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) jučer je počeo trodnevni Međunarodni simpozijum “Borba protiv sajber kriminala“, koji je organiziran u saradnji Turske pravosudne akademije, Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA), Centra za obuku sudija i tužilaca Federacije BiH i Centra za obuku sudija i javnih tužilaca RS-a.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Simpozijum okuplja najeminentnije stručnjake iz oblasti borbe protiv sajber kriminala iz Bosne i Hercegovine, Turkiye, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, a izuzetna je platforma za razmjenu iskustava i ideja u ovoj oblasti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240418-34300131-34300109-MINISTAR_PRAVDE_REPUBLIKE_TURKIYE_YILMAZ_TUNC_U_POSJETI_BIH.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U okviru Simpozijuma IUS su danas posjetili i prigodnim govorima se obratili ministar pravde Republike Turkiye Tunc i ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Ima gradova u kojima život teče i gdje god pogledate miriše historija. Sarajevo je jedan od tih gradova. Turkiye ima jake historijske, kulturne i socijalne veze sa Bosnom i Hercegovinom koje datiraju daleko u prošlost. Ove veze su zasnovane na čvrstom prijateljstvu i bratskim odnosima koji su postojali između Turaka i Bosanaca i Hercegovaca još od osmanskog perioda“, kazao je Tunc.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ističući kako je u Bosni i Hercegovini kroz vjekove očuvana multietničnost i tolerancija, Tunc je naglasio da je veoma važno gajiti poštivanje etničkog porijekla, vjerskih ili drugih pripadnosti te je dodao da se u Sarajevu osjeća kao kod kuće jer s ponosom vidi tragove predaka.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/turski-ministar-pravde-tunc-genocid-u-srebrenici-se-nije-smio-dogoditi-h9900.html</guid>
      <pubDate>Thu, 18 Apr 2024 11:57:07 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/turski-ministar-pravde-tunc-genocid-u-srebrenici-se-nije-smio-dogoditi-slina-patnja-se-ponavlja-u-gazi_a5db2.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Drugi dan Međunarodnog simpozijuma &quot;Borba protiv sajber kriminala&quot;: Potpisan Protokol o saradnji IUS-a i Turske pravosudne alademije]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/drugi-dan-meunarodnog-simpozijuma-borba-protiv-sajber-kriminala-h9899.html</link>
      <description><![CDATA[Nakon govora Yilmaza Tunca, ministra pravde Republike Turske, i Davora Bunoze, ministra pravde BiH, svečano potpisan i Protokol o saradnji između Turske pravosudne akademije i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Drugog dana Međunarodnog simpozijuma pod nazivom "Borba protiv sajber kriminala",&nbsp; potpisan je Protokol o saradnji na polju obrazovanja između Internacionalnog univerziteta u Sarajevu i Turske pravosudne akademije.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U&nbsp; uvodnom govoru Yılmaz Tunç, ministar pravde Republike Turske, kazao je kako je borba protiv krivičnih djela počinjenih u virtuelnom svijetu, gdje ne postoje geogradske i političke granice između država, važna za svaku zemlju.&nbsp;</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Podsjećajući da je razvoj oblasti informatike i tehnologije donio pogodnosti i prednosti u naše živote u mnogim oblastima, Tunc je dodao kako je došlo do porasta krivičnih djela počitnjenih u virtuelnom okruženju, što je sasvim nova vrsta kriminala.&nbsp;</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Postalo je moguće počiniti krivična djela kao što su prevara, krađa, ucjena i prijetnje, a da se sa žrtvom ne mora nalaziti u istom fizičkom okruženju. Osim toga, proširen je obim djelovanja kriminalnih grupa ili terorističkih organizacija, povećale su se mogućnosti komunikacije i propagande“, naveo je turski ministar.&nbsp;</span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240418-34300131-34300108-MINISTAR_PRAVDE_REPUBLIKE_TURKIYE_YILMAZ_TUNC_U_POSJETI_BIH.jpg" /></span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Turski ministar je naglasio da je Republika Turska napravila važne zakonske promjene i iskorake u okviru borbe protiv sajber kriminala, te je naglasio da je nužno razvijati pravne infrastrukture, a koje uključuju efikasne mjere i sankcije odvraćanja.&nbsp;</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Napomenuo je kako je Turska potpisnica glavnih međunarodnih sporazuma u oblasti sajber kriminala, naročito Konvencije Vijeća Evrope o kibernetičkom kriminalu, poznate kao Budimpeštanska konvencija.Turski ministar Tunc je kazao kako njegova zemlja održava efikasnu pravosudnu saradnju i kontirnuirano radi na unapređenju vlastitih pravnih i zakonodavnih okvira.&nbsp;</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Turski ministar pravde Tunc govorio je i o važnosti kvalitetnog obrazovanja u obuci sudija i tužilaca te je dodao da je važno da obrazovni sistem bude izgrađen na osnovnim vrijednosti pravde i pravičnosti.</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- U tom smislu pridajemo značaj razvoju naše saradnje sa prijateljskim zemljama u oblasti pravnog obrazovanja, kao i u oblasti pravosuđa. Na taj način će se razmjenjivati ​​informacije o obrazovnim sistemima različitih zemalja i imaćemo priliku da zajednički vidimo primjere dobre prakse. Vjerujem da će Memorandum o razumijevanju između Turske akademije pravde i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu biti jedan od najboljih primjera saradnje u oblasti pravnog obrazovanja, zaključio je Tunc.</span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240418-34300131-34300128-MINISTAR_PRAVDE_REPUBLIKE_TURKIYE_YILMAZ_TUNC_U_POSJETI_BIH.jpg" /></span></span></p>

<p></p>

<p><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px;">Nakon govora Yilmaza Tunca, ministra pravde Republike Turske, i Davora Bunoze, ministra pravde BiH, svečano potpisan i Protokol o saradnji&nbsp;između Turske pravosudne akademije i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu. Potpisali su ga predsjednik Turske pravosudne akademije Muhittin Ozdemir i rektor IUS-a Ahmet Yildirim.</span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/drugi-dan-meunarodnog-simpozijuma-borba-protiv-sajber-kriminala-h9899.html</guid>
      <pubDate>Thu, 18 Apr 2024 10:22:06 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/drugi-dan-meunarodnog-simpozijuma-borba-protiv-sajber-kriminala-potpisan-protokol-o-saradnji-ius-a-i-turske-pravosudne-alademije_4810a.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Bećirović i Komšić u UN-u: Usvajanjem rezolucije ukazati na globalnu važnost prevencije genocida]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/beirovi-i-komi-u-un-u-usvajanjem-rezolucije-ukazati-na-globalnu-h9897.html</link>
      <description><![CDATA[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić razgovarali su s ambasadorima zemalja OIC-a u sjedištu UN-a]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić razgovarali su s ambasadorima zemalja članica Organizacije islamske saradnje (OIC) u sjedištu Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku (SAD) povodom predstavljanja Nacrta rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. Sastanku je prisustvovao i ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Zlatko Lagumdžija, javlja Anadolu.</p>

<p>"Na početku sastanka, Denis Bećirović i Željko Komšić zahvalili su se na podršci našoj zemlji od strane OIC-a, organizacije koju čini 57 zemalja, a u kojoj Bosna i Hercegovina ima status posmatrača. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić ukazali su na važnost usvajanja rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. Naglašeno je da su sudovi UN-a donijeli pravosnažne presude o genocidu u Srebrenici i da je međunarodna obaveza da se poštuje međunarodno pravo i sudovi UN-a", navodi se u saopštenju iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u kojem nadalje konstatuju:</p>

<p>"Denis Bećirović i Željko Komšić poručili su da je važno usvojiti rezoluciju kako bi se, između ostalog, zaštitila istina o genocidu u Srebrenici. Istaknut je značaj međunarodne solidarnosti u suočavanju s prošlošću kako bi se osiguralo da se zlo poput onog u Srebrenici nikada više ne ponovi. Tokom razgovora ukazano je i na važnost Rezolucije OIC-a usvojene 2011. godine na 39. sjednici Vijeća ministara vanjskih poslova OIC-a u Astani kojom su pozvane članice ovog tijela da 11. juli obilježavaju kao Dan žalosti. Taj poziv je dodatno naglašen i na 48. redovnom zasjedanju Vijeća ministara vanjskih poslova OIC-a u Islamabadu 2022. godine kada je usvojena Rezolucija o Bosni i Hercegovini."</p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/beirovi-i-komi-u-un-u-usvajanjem-rezolucije-ukazati-na-globalnu-h9897.html</guid>
      <pubDate>Thu, 18 Apr 2024 09:59:59 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/beirovi-i-komi-u-un-u-usvajanjem-rezolucije-ukazati-na-globalnu-vanost-prevencije-genocida_64661.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Sud BiH: Održano novo ročište Dodiku i Lukiću, naredno 29. aprila]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/sud-bih-odrano-novo-roite-dodiku-i-lukiu-naredno-29-aprila-h9895.html</link>
      <description><![CDATA[Na današnjem ročištu svjedočili su bivši direktori Službenog glasnika RS-a Milka Devušić i Vladimir Јanković]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Sudu Bosne i Hercegovine u srijedu je održano novo ročište predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti Službenog glasnika RS-a Milošu Lukiću, zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na današnjem ročištu svjedočili su bivši direktori Službenog glasnika RS-a Milka Devušić i Vladimir Јanković.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240417-34292604-34292590-SUD_BIH_ODRZANO_NOVO_ROCISTE_DODIKU_I_LUKICU_NAREDNO_29_APRILA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Nakon saslušanja svjedoka trebalo je pristupiti izvođenju dokaza Tužilaštva, ali je to prolongirano za naredno ročište, jer je ostavljeno vremena odbrani da se pismeno izjasne o dokazima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Naredno ročište zakazano je za 29. april u 14 sati, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Glavni pretres protiv Dodika je, nakon višekratnog prolongiranja, otvoren 5. februara, a protiv Lukića 13. februara, budući da je na ročištu 17. januara postupak protiv njih privremeno razdvojen, nakon što Lukić iz zdravstvenih razloga nije pristupio suđenju. Sud Bosne i Hercegovine je na prethodnom ročištu održanom 6. marta spojio predmete protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240417-34292604-34292592-SUD_BIH_ODRZANO_NOVO_ROCISTE_DODIKU_I_LUKICU_NAREDNO_29_APRILA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Simpatizeri politike predsjednika RS-a, među kojima i pojedini zvaničnici iz manjeg bh. entiteta, okupili su se ispred Suda BiH gdje je održano novo ročište.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za krivično djelo za koje se terete Dodik i Lukić predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240417-34292604-34292596-SUD_BIH_ODRZANO_NOVO_ROCISTE_DODIKU_I_LUKICU_NAREDNO_29_APRILA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/sud-bih-odrano-novo-roite-dodiku-i-lukiu-naredno-29-aprila-h9895.html</guid>
      <pubDate>Wed, 17 Apr 2024 16:01:40 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/sud-bih-odrano-novo-roite-dodiku-i-lukiu-naredno-29-aprila_ef433.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Na graničnom prelazu Bosanski Brod pronađena petogodišnja djevojčica]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/na-graninom-prelazu-bosanski-brod-pronaena-petogodinja-djevojica-h9894.html</link>
      <description><![CDATA[Djevojčici je dodijeljen specijalni staratelj za djecu strane državljane bez pratnje i žrtve trgovine djecom, a preduzimaju se aktivnosti na realizaciji vraćanja djeteta majci]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na graničnom prelazu Bosanski Brod identifikovana je i zbrinuta petogodišnja djevojčica iz Njemačke, žrtva međunarodne trgovine ljudima, saopštilo je Tužilaštvo BiH.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Tužilac iz Odsjeka za krijumčarenje ljudi i trgovinu ljudima Tužilaštva Bosne i Hercegovine koordinisao je aktivnosti u saradnji sa Službom za poslove sa strancima BiH i Graničnom policijom BiH, koji su prilikom kontrole robe i putnika redovne autobuske linije na graničnom prelazu Bosanski Brod detaljnim analizama otkrili i identifikovali žrtvu međunarodne trgovine ljudima. Identifikovana žrtva je petogodišnja djevojčica koja se nalazila u pratnji stranog državljanina, koji je po nalogu postupajućeg tužioca zadržan u Službi za poslove sa strancima BiH, a žrtva je u skladu sa pravosudnim smjernicama za zaštitu žrtava trgovine ljudima adekvatno zbrinuta i smještena u sigurnu kuću", navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Žrtvi je dodijeljen specijalni staratelj za djecu strane državljane bez pratnje i žrtve trgovine djecom.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Djevojčica nalazi se u bazi potraga za osobama za kojima tragaju međunarodne institucije te je postupajući tužilac u stalnoj komunikaciji sa nadležnim tužilaštvom i policijom u Wiesbadenu, Njemačka, a preduzimaju se aktivnosti na realizaciji vraćanja djeteta majci, dodaje se.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tužilaštvo BiH zahvalilo je na efikasnoj i profesionalnoj saradnji inspektorima Službe za poslove sa strancima BiH i sigurnoj kući koja je pružila podršku u ovim aktivnostima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/na-graninom-prelazu-bosanski-brod-pronaena-petogodinja-djevojica-h9894.html</guid>
      <pubDate>Wed, 17 Apr 2024 14:42:35 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/na_graninom_prelazu_bosanski_brod_pronaena_petogodinja_djevojica_iz_njemake_koja_je_rtva_trgovine_ljudima_h9894_84a34.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Na IUS-u počeo Međunarodni simpozijum &quot;Borba protiv sajber kriminala&quot;]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/na-ius-u-poeo-meunarodni-simpozijum-borba-protiv-sajber-kriminala-h9890.html</link>
      <description><![CDATA[Organizatori ovog simpozijuma su IUS u saradnji sa Turskom pravosudnom akademijom, Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA), Centar za obuku sudija i tužilaca FBiH, Centar za obuku sudija i javnih tužilaca RS-a.]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Internacionalni univerzitet u Sarajevu domaćin je Međunarodnog simpozijuma "Borba protiv sajber kriminala", koji je počeo danas na ovoj obrazvnoj instituciji.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Organizatori ovog simpozijuma su IUS u saradnji sa Turskom&nbsp;pravosudnom akademijom, Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA), Centar za obuku sudija i tužilaca FBiH, Centar za obuku sudija i javnih tužilaca RS-a.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/P1003406.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Simpozijum okuplja najeminentnije stručnjake iz oblasti borbe protiv sajber kriminala iz Bosne i Hercegovine, Turske i regije.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Uvodne govore održali su Arben Murtezić, direktor Centra za obuku sudija i tužilaca FBiH, Slobodan Zec, direktor Centra za obuku sudija i javnih tužilaca RS-a, te Muhittin Özdemir, predsjednik Turske pravosudne akademije te Erdniç Işik, direktor TIKA-e.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na samom početku Muhittin Özdemir, predsjednik Turske pravosudne akademije naglasio je kako je sajber kriminal jedan ozbiljan problem.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Kao turska institucija zadužena za obuku sudija i tužilaca, Turska pravosudna akademija provodi i edukativne aktivnosti za sudije i tužioce prijateljskih zemalja. U tom kontekstu smo danas u Sarajevu i otvaramo simpozijum koji smo organizirali sa kolegama iz Bosne i Hercegovine uz podršku TIKA-e i domaćina IUS-a. Nadamo se da će ovaj skup biti koristan jer su tu kolege iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i cijele regije. Sajber kriminal je postao važna tema i borba protiv te vrste kriminala zahtijeva ovakvu saradnju.&nbsp;</span></span><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ovo je važna tema na međunarodnom nivou jer je riječ o problemu sa kojim se susreću sve zemlje. Moramo zajedno djelovati i raditi kako bismo se efikasnije borili protiv ovog problema koji prelazi sve granice, kazao je Özdemir.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/P1003635.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je kako je međunarodna saradnja veoma važna u borbi protiv ove, kako ističe Özdemir, vrste kriminala.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ahmet Yıldırım, rektor Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, izrazio je zahvalnost za organiziranje ovog događaja te naglasio kako se on održava upravo na 20. godišnjicu IUS-a.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ponovio je potrebu zajedničkog djelovanja i saradnje u borbi protiv sajber kriminala, koji, navodi on, nema granicu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Izuzetno smo sretni da se ovaj važni skup održava na IUS-u jer je to prvi simpozijum te vrste koji Turska pravosudna akademija organizira u saradnji sa partnerskim institucijama u Bosni i Hercegovini i zemljama Balkana. Izuzetno smo ponosni da smo ugostili ovako eminentna imena iz oblasti pravosuđa.&nbsp;</span></span><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ovaj simpozijum je od velike važnosti i za naš univerzitet i naše profesore sa Pravnog fakulteta. Borba protiv sajber kriminala je bitna za sve jedinice koje se bore protiv ove vrste kriminala. Potrebno je zajedno djelovati, kazao je Yıldırım za AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/P1003812.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Arben Murtezić, direktor Centra za obuku sudija i tužilaca Federacije BiH, također je kazao da je današnji simpozijum važan zbog eminentnih učesnika i organizatora.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Važno je i to što su pokrovitelji TIKA, Ministarstvo pravde Turske i Turska pravosudna akademija. To su naši stalni partneri. Tema je goruća i radi se o sajber kriminalu, digitalnim dokazima i pitanja koja su svakodnevnica u cijelom svijetu, pa tako i u našem regionu. Turska je pokazala velike rezultate i ekspertizu i s nestrpljenjem očekujemo da razmijenimo iskustva i čujemo dosta toga od stručnjaka i Turkiye, kazao je Murtezić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/P1003518.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Slobodan Zec, direktor Centra za obuku sudija i javnih tužilaca RS-a, izrazio je u obraćanju prisutnim zahvalnost institucijama Republike Turkiye koje su organizirale ovaj eminentni skup u Sarajevu, kao i na izuzetno bogatoj saradnji i podršku koju pružaju institucijama RS-a i BiH uopće.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">- Kratko vrijeme sam na poziciji direktora, ali vidim da je saradnja na ovom polju između Turkiye i Bosne i Hercegovine i zemalja regije izuzetno plodna i da se Republika Turkiye nameće kao lider jugoistočne Evrope kada je u pitanju saradnja pravosudnih institucija i izuzetno sam zadovoljan na tome jer je Turkiye izuzetno opredijeljena i ima veliko iskustvo na polju borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, kaže&nbsp;Zec.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/P1003571.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na prvoj sesiji nazvanoj "Trenutno stanje sajber kriminala i sigurnost informacijskih sistema, moderatora Mahmut Kaana Yüksela, javnog tužioca&nbsp;iz Ankare, prof. dr. Eylem Aksoy Retornaz sa Pravnog fakulteta Univerziteta Galatasaray, je govorila o kripto imovini valute i krivičnom pravu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Profesorica Retornaz je naglasila razlike u krivičnim zakonima, načinima na koji se u Krivičnom zakonu Republike Turske definisano krivično djelo kada su u pitanju krađe kriptovaluta i ličnih&nbsp;informacija.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Osim toga, profesorica je govorila i o krivičnim djelima počinjenih protiv uzimanja ličnih podataka.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za danas&nbsp; su planirane dvije sesije a Međunarodni simpozij održat će se od 17. do 19. aprila 2024. godine na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/P1003457.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/P1003550.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/P1003655.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/P1003700.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/na-ius-u-poeo-meunarodni-simpozijum-borba-protiv-sajber-kriminala-h9890.html</guid>
      <pubDate>Wed, 17 Apr 2024 10:18:56 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/na-ius-u-poeo-meunarodni-simpozijum-borba-protiv-sajber-kriminala_16196.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Posjeta gradonačelnice Karić Kosovu: Prvi put zvanično uspostavljene veze između Sarajeva i Prištine]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/posjeta-gradonaelnice-kari-kosovu-prvi-put-zvanino-uspostavljene-h9889.html</link>
      <description><![CDATA[Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić boravi u službenoj posjeti Prištini gdje je razgovarala s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani Sadriu]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić boravi u službenoj posjeti Prištini na poziv predsjednice Kosova Vjose Osmani Sadriu, gdje učestvuje na Međunarodnom forumu "Žene, mir i sigurnost - WPS - Women, Peace, Security", prenosi AA.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tokom susreta s kosovskom predsjednicom istaknuto je da se jačanjem regionalne saradnje i dijaloga kreiraju ključni koraci za ostvarivanje stabilnosti i prosperiteta cijelog Balkana.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na tom putu je, istakle su sagovornice, jako važno usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici od strane Skupštine Kosovo.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34282917-34282916-POSJETA_GRADONACELNICE_KARIC_KOSOVU_PRVI_PUT_ZVANICNO_USPOSTAVLJENE_VEZE_IZMEDU_SARAJEVA_I_PRISTINE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Ovim činom Republika Kosovo iskazala je posvećenost istini i pravdi i odlučnost da bude aktivni sudionik svjetskog mirovnog pokreta", istakla je Karić te kosovskoj predsjednici poklonila Cvijet Srebrenice.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Jedna od tema bilo je pitanje ukidanja viznog režima između BiH i Kosova.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Karić se susrela i s gradonačelnikom Prištine Perparimom Ramom, čime su po prvi put i zvanično uspostavljene veze između prijestolnica Bosne i Hercegovine i Kosova.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34282917-34282913-POSJETA_GRADONACELNICE_KARIC_KOSOVU_PRVI_PUT_ZVANICNO_USPOSTAVLJENE_VEZE_IZMEDU_SARAJEVA_I_PRISTINE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Na moje veliko zadovoljstvo razgovarala sam s gradonačelnikom najmlađeg glavnog grada u Evropi. Cilj nam je povezati naše gradove, otvoriti brojne mogućnosti za saradnju u obostranom interesu", kazala je Karić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Obraćajuči se sudionicima Međunarodnog foruma "Žene, mir i sigurnost", gradonačelnica Sarajeva Karić je poručila da "aktivizam žena mora ostati nezaustavljiv proces, koji će dovesti do njihove još veće zastupljenosti u svim sferama društvenog života".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Budimo podrška jedna drugoj. Za bolje sutra svih nas", poručila je Karić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U pratnji Karić bio je gradski vijećnik Samir Bejić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34282917-34282916-POSJETA_GRADONACELNICE_KARIC_KOSOVU_PRVI_PUT_ZVANICNO_USPOSTAVLJENE_VEZE_IZMEDU_SARAJEVA_I_PRISTINE_1.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34282917-34282915-POSJETA_GRADONACELNICE_KARIC_KOSOVU_PRVI_PUT_ZVANICNO_USPOSTAVLJENE_VEZE_IZMEDU_SARAJEVA_I_PRISTINE.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34282917-34282911-POSJETA_GRADONACELNICE_KARIC_KOSOVU_PRVI_PUT_ZVANICNO_USPOSTAVLJENE_VEZE_IZMEDU_SARAJEVA_I_PRISTINE.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/posjeta-gradonaelnice-kari-kosovu-prvi-put-zvanino-uspostavljene-h9889.html</guid>
      <pubDate>Tue, 16 Apr 2024 15:35:16 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/posjeta-gradonaelnice-kari-kosovu-prvi-put-zvanino-uspostavljene-veze-izmeu-sarajeva-i-pritine_2ca03.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Počinje kampanja “Zaustavimo nasilje“]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/poinje-kampanja-zaustavimo-nasilje-h9888.html</link>
      <description><![CDATA[Kao krunski događaj kampanje, 15. maja bit će upriličeno donatorsko veče sa prenosom uživo na Hayat televiziji, kada će biti sumiran ishod kampanje i kada će Sigurnim kućama u FBiH biti dodijeljenja prikupljena finansijska sredstva, a svim partnerima i prijateljima projekta uručene zahvalnice]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Od 15. aprila do 15. maja ove godine bit će realizovana društveno-odgovorna kampanja “Zaustavimo nasilje” koja se sprovodi pod rukovodstvom Sigurnih kuća u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koju su već podržale brojne poznate ličnosti, kompanije, organizacije i institucije koje dijele zajedničku misiju: biti dio zajednice koja ne želi nasilje.&nbsp;</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Pozivamo vas da budete dio kampanje 'Zaustavimo nasilje' koju Hayat televizija pokreće u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije, a čiji je cilj podizanje svijesti o prevenciji svih oblika rodno zasnovanog nasilja, davanje glasa žrtvama nasilja te prikupljanje donatorskih sredstava za rad Sigurnih kuća u Bosni i Hercegovini“, objavili su iz Hayata i dodali:&nbsp;</span></span><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Kampanja 'Zaustavimo nasilje' pokrenuta je s ciljem da tragični slučajevi femicida i drugih oblika nasilja kojima je bh. javnost svjedočila u proteklom periodu ne budu samo još jedan u nizu statistički podatak, nego opomena, pouka i podsticaj da se institucionalno i sistemski pristupi rješavanju problema nasilja, sa fokusom na nasilje nad ženama, kao i da se poboljša finansiranje životnih potreba štićenica Sigurnih kuća i njihovih porodica, jer cilj boravka u ustanovama ovog tipa nije preživljavanje nego življenje i izbavak iz kruga nasilja te osposobljavanje za nastavak nezavisnog života.“</span></span></p>

<p><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kao krunski događaj kampanje, 15. maja bit će upriličeno donatorsko veče sa prenosom uživo na Hayat televiziji, kada će biti sumiran ishod kampanje i kada će Sigurnim kućama u FBiH biti dodijeljenja prikupljena finansijska sredstva, a svim partnerima i prijateljima projekta uručene zahvalnice, prenosi AA.&nbsp;</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/poinje-kampanja-zaustavimo-nasilje-h9888.html</guid>
      <pubDate>Tue, 16 Apr 2024 14:20:22 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/poinje-kampanja-zaustavimo-nasilje_df2e8.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Hiljade ljudi na obilježavanju 31. godišnjice masakra: Teško je opisati riječima šta se desilo u Ahmićima]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/hiljade-ljudi-na-obiljeavanju-31-godinjice-masakra-teko-je-opisati-h9887.html</link>
      <description><![CDATA[Senad Hasanbašić stigao je s grupom prijatelja iz Tešnja kako bi zajedno sa stanovnicima Ahmića obilježili godišnjicu zločina]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Hiljade građana i brojne delegacije iz Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, posjetili su Ahmiće kod Viteza kako bi učestvovali na obilježavanju 31. godišnjice od masakra nad bošnjačkim civilima, javlja Anadolu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Senad Hasanbašić stigao je sa grupom prijatelja iz Tešnja kako bi zajedno sa stanovnicima Ahmića obilježili godišnjicu zločina.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Došli smo s omladinom što i jeste cilj da vide šta se desilo i da se nikada na zaboravi", rekao je Hasanbašić i dodao:&nbsp;</span></span><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Obaveza nas starijih je prenositi na mlade generacije da se sjećaju ovih datuma, kao što je ovaj 16. april kada je počinjen zločin u Ahmićima i da se ne smije zaboraviti jer ako se zaboravi, lako će se ponoviti."</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281590-34281589-HILJADE_LJUDI_NA_OBILJEZAVANJU_31_GODISNJICE_MASAKRA_TESKO_JE_OPISATI_RIJECIMA_STA_SE_DESILO_U_AHMICIMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Mladi Adijan Zečević iz Zenice učestvovao je sa stotinama drugih ljudi u pohodu "Put istine i sjećanja" iz Zenice do Ahmića kako bi dali doprinos kulturi sjećanja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Važno je sjećati se, pamtiti i obilježavati da se nikada nešto slično ne bi ponovilo. Važno je da se zna da se ovo desilo", rekao je on.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Iako dosta mlad, naglasio je da i sam poznaje historijske činjenice koje govore o zločinima počinjenim tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, uključujući i masakr u Ahmićima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Ovo je presuđeni ratni zločin i jedna činjenica da se ovo desilo", kazao je.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281590-34281588-HILJADE_LJUDI_NA_OBILJEZAVANJU_31_GODISNJICE_MASAKRA_TESKO_JE_OPISATI_RIJECIMA_STA_SE_DESILO_U_AHMICIMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Indira Hodžić stigla je iz Bihaća kako bi učestvovala u obilježavanju zločina.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Došli smo da obilježimo ovo i da podsjetimo mlade na to šta se desilo u Ahmićima", kazala je Hodžić, napominjući da je teško opisati riječima kako se osjeća kada pomisli da su u Ahmićima ubijena i djeca i žene.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Ne mogu vam opisati. Ne znam kako je neko mogao to da uradi bilo kome, ne samo djeci", dodala je.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Smatra da mlade generacije u BiH ne znaju dovoljno o tome šta se dešavalo tokom agresije.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Ali trebaju stariji da potaknu mlade i da dolaze na ovakva okupljanja. Ja inače idem na ova okupljanja, ali ovdje smo prvi put", kazala je.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281590-34281587-HILJADE_LJUDI_NA_OBILJEZAVANJU_31_GODISNJICE_MASAKRA_TESKO_JE_OPISATI_RIJECIMA_STA_SE_DESILO_U_AHMICIMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Komemoraciji u Ahmićima prisustvovali su brojni domaći zvaničnici svih nivoa vlasti kao i strani zvaničnici, uključujući ministra odbrane BiH Zukana Heleza i bivšeg komandanta britanskog bataljona u okviru mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u BiH Boba Stewarta.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U sklopu obilježavanja godišnjice masakra organizovana je i simbolična šetnja "Put istine i sjećanja" od Viteza do sela Ahmići, a druga grupa učesnika je održala pohod od Zenice do Ahmića.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281517-34281502-OBILJEZENA_31_GODISNJICA_MASAKRA_NAD_BOSNJACIMA_U_AHMICIMA_PRENOSITI_ISTINU_NAJVECI_LIJEK_ZA_POMIRENJE_1.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) "Džokeri" i "Maturice" izvršili su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/hiljade-ljudi-na-obiljeavanju-31-godinjice-masakra-teko-je-opisati-h9887.html</guid>
      <pubDate>Tue, 16 Apr 2024 14:11:09 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/hiljade-ljudi-na-obiljeavanju-31-godinjice-masakra-teko-je-opisati-rijeima-ta-se-desilo-u-ahmiima_b18c2.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Obilježena 31. godišnjica masakra nad Bošnjacima u Ahmićima: Prenositi istinu najveći lijek za pomirenje]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/obiljeena-31-godinjica-masakra-nad-bonjacima-u-ahmiima-prenositi-h9886.html</link>
      <description><![CDATA[Enisa Ahmić - Mulić, preživjela svjedokinja iz Ahmića, ispričala je detalje masakra koji je izvršen nad nedužnim civilima]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">rojne delegacije i zvaničnici iz Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, posjetili su danas Ahmiće kod Viteza gdje je obilježena 31. godišnjica od masakra nad bošnjačkim civilima, javlja Anadolu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na početku komemoracije prikazan je film o zločinu u Ahmićima u kojem je jedan od haških osuđenika, ratni komandant Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Dario Kordić kazao da bi sve ponovio.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Komemoraciji su prisustvovali brojni domaći zvaničnici svih nivoa vlasti kao i strani zvaničnici, uključujući ministra odbrane BiH Zukana Heleza i bivšeg komandanta britanskog bataljona u okviru mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u BiH Boba Stewarta.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tokom obilježavanja 31. godišnjice od zločina nad Bošnjacima u Ahmićima, predsjednik Organizacijskog odbora Advan Akeljić istakao je da postoje brojni dokazi da je zločin u Ahmićima izvršen na sistemski i planski način.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Zločin u Ahmićima je bio planiran i o tome postoje mnogi dokazi na osnovu kojih je Sud u Hagu donio presude, a posljedice su 116 ubijenih civila, od čega 11 djece. Zločin je izvršen na sistemski način. Zločini se aboliraju, a neki poručuju da bi sve ponovo uradili. Ovo su poruke koje nam daju imperativ da pojačamo iznošenje istine. Osuđujemo također negiranje zločina i zaštitu zločinaca. Pozivamo nadležne institucije da odmah pristupe procesuiranju svih negiranja zločina. Da se nikada i nikome ne ponove Ahmići", kazao je Akeljić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281517-34281510-OBILJEZENA_31_GODISNJICA_MASAKRA_NAD_BOSNJACIMA_U_AHMICIMA_PRENOSITI_ISTINU_NAJVECI_LIJEK_ZA_POMIRENJE.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Preživjela svjedokinja</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Enisa Ahmić - Mulić, preživjela svjedokinja iz Ahmića, ispričala je detalje masakra koji je izvršen nad nedužnim civilima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Imala sam samo 14 godina kada su rano ujutro streljali mog oca Šukreta. Slike tog maskara izredale su se pred mojim očima s kojima od tada živim 31 godinu. Potom padaju komšija i njegova supruga, a potom i moj amidža i njegovo troje djece. Najstarije je imalo osam godina, srednje šest, a najmanje beba od samo tri mjeseca. Njegova supruga je ranjena i izgorjela je. Ljudske leševe su odmah palili i neki su živi izgorjeli, kao i moja strina, njene jauke je čuo moj djed Sakib", kazala je preživjela žrtva.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281517-34281509-OBILJEZENA_31_GODISNJICA_MASAKRA_NAD_BOSNJACIMA_U_AHMICIMA_PRENOSITI_ISTINU_NAJVECI_LIJEK_ZA_POMIRENJE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bivši komandant britanskog bataljona Bob Stewart, koji je u Ahmiće stigao s grupom bivših britanskih vojnika koji su prvi otkrili zločin u tom mjestu, istakao je da nisu imali dovoljno osoblja niti dovoljno vozila da urade bilo šta da se spriječi zločin u Ahmićima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Nisam ja nikakav heroj, niko nije heroj, ali vojnici iz Velike Britanije smatrali su svojom dužnošću da zaštite ljude. U jednom trenutku mi je bilo naređeno da se vratim i rekao sam svojim ljudima da ćemo se možda morati povući, ali većina mojih vojnika mi je rekla 'nema načina da napustimo ovu zemlju, ovi ljudi su kao naša porodica, oni su poput nas na svaki mogući način'. Možda su različite vjere, bosanski muslimani, ali razmišljaju, ponašaju se i briga im je ista kao naša. Mi u Velikoj Britaniji Bosnu i Hercegovinu smatramo posebnih mjestom. Međunarodna zajednica je 1993. godine iznevjerila Ahmiće i zbog toga se izvinjavam, jer je 116 ljudi tada ubijeno", kazao je Stewart.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281517-34281508-OBILJEZENA_31_GODISNJICA_MASAKRA_NAD_BOSNJACIMA_U_AHMICIMA_PRENOSITI_ISTINU_NAJVECI_LIJEK_ZA_POMIRENJE_1.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo istakao je da je obaveza svih da govore i podsjećaju na historijske i pravne činjenice.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Govoriti i prenositi istinu je najveći lijek za pomirenje i povjerenje. Govoriti istinu i samo istinu. Ovi ljudi u Vitezu, kao i u Srebrenici, muslimani ne traže osvetu nego traže pomirenje bez obzira što u to vrijeme Ahmići nisu imali puške. Ubiti jedno dijete od tri mjeseca, ubiti 11 djece, i počiniti genocid u Srebrenici, ovo nas je samo ojačalo", rekao je.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281517-34281506-OBILJEZENA_31_GODISNJICA_MASAKRA_NAD_BOSNJACIMA_U_AHMICIMA_PRENOSITI_ISTINU_NAJVECI_LIJEK_ZA_POMIRENJE.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Borba protiv fašizma</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Helez je komentarišući dešavanja tog 16. aprila 1993. godine poručio da ljudi moraju biti uvijek spremni da se bore protiv fašizma koji, kako je rekao, i dalje postoji na prostoru BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Moramo uvesti vojnu obuku u srednje škole. Naša djeca ne znaju rukovati oružjem. Ovdje da je bila spremna jedinica koja će braniti ovo područje, ne bi se ovo desilo. Ljudi su vjerovali svojim komšijama, jer su ovdje pobijeni civili. Kažu jedinica za specijalne namjene. Kakva je to jedinica i taj specijalac koji ubije dijete od tri mjeseca? Baš bih volio sresti tog specijalca da ga pogledam u lice", kazao je Helez.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Naglasio je da je vrlo važno da sadašnje i buduće generacije znaju šta se desilo tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Naša djeca ne znaju i mi moramo djeci objasniti kroz udžbenike, nastavu, historiju. Nema čega da se stidimo, moramo im objasniti šta se desilo, ko je to uradio i iz kojih razloga. Taj fašizam, koji se nosi iz kuće, evo već po drugi put u roku od 50 godina dešava se na istim prostorima od istih neljudi", rekao je Helez.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281517-34281516-OBILJEZENA_31_GODISNJICA_MASAKRA_NAD_BOSNJACIMA_U_AHMICIMA_PRENOSITI_ISTINU_NAJVECI_LIJEK_ZA_POMIRENJE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Poslije komemoracije otkrivena je spomen-ploča na Memorijalnom kulturnom centru Ahmići koji je nazvan po bivšem komandantu britanskog bataljona Bobu Stewartu, a potom je upriličena i posjeta Centralnom šehidskom mezarju u Vitezu gdje je položeno cvijeće.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U sklopu obilježavanja godišnjice masakra organizovana je i simbolična šetnja "Put istine i sjećanja" od Viteza do sela Ahmići, a druga grupa učesnika je održala pohod od Zenice do Ahmića.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Napad na Ahmiće</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) "Džokeri" i "Maturice" izvršili su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281517-34281498-OBILJEZENA_31_GODISNJICA_MASAKRA_NAD_BOSNJACIMA_U_AHMICIMA_PRENOSITI_ISTINU_NAJVECI_LIJEK_ZA_POMIRENJE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281517-34281515-OBILJEZENA_31_GODISNJICA_MASAKRA_NAD_BOSNJACIMA_U_AHMICIMA_PRENOSITI_ISTINU_NAJVECI_LIJEK_ZA_POMIRENJE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281517-34281512-OBILJEZENA_31_GODISNJICA_MASAKRA_NAD_BOSNJACIMA_U_AHMICIMA_PRENOSITI_ISTINU_NAJVECI_LIJEK_ZA_POMIRENJE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281517-34281511-OBILJEZENA_31_GODISNJICA_MASAKRA_NAD_BOSNJACIMA_U_AHMICIMA_PRENOSITI_ISTINU_NAJVECI_LIJEK_ZA_POMIRENJE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281517-34281504-OBILJEZENA_31_GODISNJICA_MASAKRA_NAD_BOSNJACIMA_U_AHMICIMA_PRENOSITI_ISTINU_NAJVECI_LIJEK_ZA_POMIRENJE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34281517-34281503-OBILJEZENA_31_GODISNJICA_MASAKRA_NAD_BOSNJACIMA_U_AHMICIMA_PRENOSITI_ISTINU_NAJVECI_LIJEK_ZA_POMIRENJE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/obiljeena-31-godinjica-masakra-nad-bonjacima-u-ahmiima-prenositi-h9886.html</guid>
      <pubDate>Tue, 16 Apr 2024 13:42:27 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/obiljeena-31-godinjica-masakra-nad-bonjacima-u-ahmiima-prenositi-istinu-najvei-lijek-za-pomirenje_59d58.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Kadet iz BiH Dino Ništović, uspješno završio školovanјe na Kraljevskoj vojnoj akademiji Sandhrst u UK]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/kadet-iz-bih-dino-nitovi-uspjeno-zavrio-kolovane-na-kraljevskoj-h9885.html</link>
      <description><![CDATA[Na Kralјevskoj vojnoj akademiji u Sandhrstu školuju se oficiri Kopnene vojske Ujedinjenog Kralјevstva, kao i međunarodni kadeti]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na svečanoj ceremoniji, koja je prošle nedjelje,&nbsp;održana na Kralјevskoj vojnoj akademiji u Sandhrstu (RMAS - Royal Military Academy Sandhurst) u Ujedinjenom Kralјevstvu, izvršena je promocija kadeta u prve oficirske činove, gdje je među međunarodnim kadetima, promovisan i kadet Dino Ništović iz Bosne i Hercegovine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na Kralјevskoj vojnoj akademiji u Sandhrstu školuju se oficiri Kopnene vojske Ujedinjenog Kralјevstva, kao i međunarodni kadeti. Školovanje traje godinu i sastoji se od: početnog, srednjeg i završnog nivoa, te se godišnje promovišu tri klase, aprilska, augustovska i decembarska.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/160424-4.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tako je u 2024. godini, u 232. klasi, od 26 međunarodnih kadeta promovisan i kadet Dino Ništović iz Bosne i Hercegovine. Kadet Ništović je nakon uspješno okončanog jednogodišnjeg školovanja promovisan u čin potporučnika i svoju karijeru će nastaviti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Promociji su prisustvovale brojne zvanice iz političkog i vojnog milјea zemlјe domaćina, predstavnici diplomatskog i vojno-diplomatskog kora u Ujedinjenom Kralјevstvu i članovi porodica promovisanih kadeta. U ime Bosne i Hercegovine, na poziv komandanta RMAS general-majora Z.R. Steninga, promociji su prisustvovali Nј.E ambasador Osman Topčagić i vojni ataše pri Ambasadi Bosne i Hercegovine u Londonu, brigadir Nebojša Janković. Oni su kadetu iz Bosne i Hercegovine čestitali prvi oficirski čin i poželјeli mnogo sreće u budućoj karijeri u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane BiH.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/160424-3.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Centralni događaj ove ceremonije bila je Parada vladaru (Sovereigns Parade) koja se tradicionalno održava od 1948. godine.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/kadet-iz-bih-dino-nitovi-uspjeno-zavrio-kolovane-na-kraljevskoj-h9885.html</guid>
      <pubDate>Tue, 16 Apr 2024 12:02:44 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/_68bf6.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[U Mostaru se sastali Krišto i Lajčak]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/u-mostaru-se-sastali-krito-i-lajak-h9884.html</link>
      <description><![CDATA[Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto zahvalila se posebnom izaslaniku EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslavu Lajčaku na konstantnoj podršci u procesu evropskih integracija BiH]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto razgovarala je danas, uoči otvaranja 25. međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, s posebnim izaslanikom Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslavom Lajčakom o evropskom putu BiH.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34280536-34280530-BIH_U_MOSTARU_SE_SASTALI_KRISTO_I_LAJCAK.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine naveli su da je Krišto zahvalila Lajčaku na njegovoj konstantnoj podršci u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Kazala je kako je Bosna i Hercegovina, u proteklom razdoblju, načinila izuzetan iskorak na evropskom putu i da službeno otvaranje pristupnih pregovora predstavlja svojevrsnu potvrdu i priznanje zajedničkog dobrog rada i predanosti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Krišto je istaknula kako Bosni i Hercegovini predstoji ozbiljan posao, “s neočekivanim izazovima s kojima smo suočeni, a koji se ne uklapaju u naš evropski put i naše evropsko opredjeljenje“. Naglasila je da je iznenađujuća reakcija visokog predstavnika Christiana Schmidta zatekla sve političke aktere, čime su grubo prekinuti vrlo dobra sinergija i rad koalicije na državnom nivou, s obzirom na to da su izmjene i dopune Izbornog zakona BiH od strane resornog ministarstva već u proceduri, piše AA.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34280536-34280531-BIH_U_MOSTARU_SE_SASTALI_KRISTO_I_LAJCAK.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na kraju sastanka predsjedavajuća Krišto je naglasila kako je potrebno nastaviti daljnji reformski proces u interesu opstojnosti, sigurnosti i evropske budućnosti BiH, države jednakopravnih konstitutivnih naroda i drugih koji u njoj žive, zaključili su iz Vijeća ministara BiH.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/u-mostaru-se-sastali-krito-i-lajak-h9884.html</guid>
      <pubDate>Tue, 16 Apr 2024 11:47:17 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/u-mostaru-se-sastali-krito-i-lajak_e4fe5.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BiH: Hrvatski državljani glasaju na parlamentarnim izborima]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-hrvatski-dravljani-glasaju-na-parlamentarnim-izborima-h9883.html</link>
      <description><![CDATA[Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj biraće tri od ukupno 151 saborskog zastupnika, u 11. izbornoj jedinici koja obuhvata ukupno 41 državu]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U utorak su u Bosni i Hercegovini u 7 sati otvorena biračka mjesta za parlamentarne izbore u Hrvatskoj.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Glasanje državljana Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini biće održano 16. i 17. aprila u terminu od 7 do 19 sati.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj biraće tri od ukupno 151 saborskog zastupnika, u 11. izbornoj jedinici koja obuhvata ukupno 41 državu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34280275-34280274-BIH_HRVATSKI_DRZAVLJANI_GLASAJU_NA_PARLAMENTARNIM_IZBORIMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Od 110 biračkih mjesta u dijaspori, najviše ih je u Bosni i Hercegovini, ukupno 43, dva manje nego na prethodnim izborima održanim 2020. godine, a glasaće se u ukupno sedam bh. gradova, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Najviše biračkih mjesta biće otvoreno u Mostaru - 22, u Vitezu će ih biti pet, u Sarajevu četiri, u Tuzli dva, u Banjoj Luci jedno, dok će u Livnu biti otvorena četiri biračka mjesta.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Njemačkoj će biti otvoreno 12 biračkih mjesta, po četiri biračka mjesta biće otvorena u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, po tri su biračka mjesta određena za Italiju i Srbiju (jedno u Beogradu, dva u Subotici). Po dva biračka mjesta su u Crnoj Gori, Austriji, Mađarskoj, Švajcarskoj te u Kanadi, dok će u svim preostalim državama biti otvoreno po jedno biračko mjesto.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34280275-34280273-BIH_HRVATSKI_DRZAVLJANI_GLASAJU_NA_PARLAMENTARNIM_IZBORIMA-1.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Inače, parlamentarni izbori za zastupnike u Hrvatskom saboru održaće se u Hrvatskoj u srijedu 17. aprila. U zemlji i u dijaspori na 6.884 biračka mjesta za četverogodišnji saborski mandat nadmetaće se 2.302 kandidata na 165 lista.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prema odluci o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor koju je donio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, srijeda 17. april, dan provođenja izbora u Hrvatskoj, neradni je dan.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34280275-34280272-BIH_HRVATSKI_DRZAVLJANI_GLASAJU_NA_PARLAMENTARNIM_IZBORIMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34280275-34280271-BIH_HRVATSKI_DRZAVLJANI_GLASAJU_NA_PARLAMENTARNIM_IZBORIMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34280275-34280270-BIH_HRVATSKI_DRZAVLJANI_GLASAJU_NA_PARLAMENTARNIM_IZBORIMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34280275-34280269-BIH_HRVATSKI_DRZAVLJANI_GLASAJU_NA_PARLAMENTARNIM_IZBORIMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240416-34280275-34280268-BIH_HRVATSKI_DRZAVLJANI_GLASAJU_NA_PARLAMENTARNIM_IZBORIMA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-hrvatski-dravljani-glasaju-na-parlamentarnim-izborima-h9883.html</guid>
      <pubDate>Tue, 16 Apr 2024 11:06:27 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/bih-hrvatski-dravljani-glasaju-na-parlamentarnim-izborima_ae636.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BiH: Od sredine dana postepeno pogoršanje vremena]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-od-sredine-dana-postepeno-pogoranje-vremena-h9882.html</link>
      <description><![CDATA[U srijedu oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima, a na planinama sa snijegom. U nizinama centralne, istočne i zapadne Bosne je moguć snijeg ili susnježica, objavili su iz FHMZ-a BiH]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;U Bosni i Hercegovini jutros preovladava sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Na dijelu sjevera, istoka i jugoistoka je pretežno oblačno vrijeme, objavili su iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Temperature zraka izmjerene u 8 sati: Bjelašnica 6; Široki Brijeg i Zvornik 12; Sokolac i Zenica 13; Doboj, Ivan Sedlo i Tuzla 14; Banja Luka, Drvar, Livno i Mostar 15; Bijeljina i Trebinje 17; Prijedor, Sarajevo i Srebrenica 18; Bugojno, Gradačac i Sanski Most 19; Neum 20; Bihać 21 stepen Celzijusa.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">“Danas u prvom dijelu dana sunčano uz malu do umjerenu naoblaku i jugo koje će usloviti više temperature zraka. Od sredine dana postepeno pogoršanje vremena sa sjeverozapada koje će usloviti zahlađenje i do kraja dana će se proširiti na cijelu zemlju. U Bosni u nizinama prvo će padati kiša koja u večernjim satima i tokom noći na srijedu može prelaziti u susnježicu ili snijeg, a u višim područjima će padati samo snijeg. U Hercegovini će većinom padati kiša, a snijeg može padati na planinama. Vjetar umjeren i jak južnog smjera. U drugom dijelu dana vjetar postepeno mijenja smjer na sjever“, navode iz FHMZ-a BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusa, sa dolaskom padavina u opadanju, prenosi AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Sarajevu veći dio dana umjerena naoblaka. Jače naoblačenje i kiša se očekuju u večernjim satima. U noći na srijedu može padati i susnježica. Najviša dnevna temperatura zraka oko 25 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U srijedu oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima, a na planinama sa snijegom. U nizinama centralne, istočne i zapadne Bosne je moguć snijeg ili susnježica. Vjetar u Bosni slab sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slab do umjeren južni, tokom noći u skretanju na sjeverni. Jutarnja temperatura zraka u Bosni od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna u Bosni od 4 do 10, na jugu zemlje od 8 do 15 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Pretežno oblačno vrijeme sa kišom, a u višim područjima sa susnježicom i snijegom očekuje se u četvrtak. Poslije podne i krajem dana, postupan prestanak padavina. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a najviša dnevna od dnevna od 9 do 16 stepeni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U petak umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Nešto manje oblačnosti očekuje se na jugu. Jutarnja temperatura od 4 do 10, a najviša dnevna od dnevna od 8 do 14, na jugu do 16 stepeni Celzijusa.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-od-sredine-dana-postepeno-pogoranje-vremena-h9882.html</guid>
      <pubDate>Tue, 16 Apr 2024 09:26:36 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/bih-od-sredine-dana-postepeno-pogoranje-vremena_af061.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Svjetski dan umjetnosti: Zajednička izložba radova studenata IUS-a i turskog Ankara Haci Bayram Veli Univerziteta]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/svjetski-dan-umjetnosti-zajednika-izloba-radova-studenata-ius-a-i-h9881.html</link>
      <description><![CDATA[]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Povodom Svjetskog dana umjetnosti, Internacionalni univerzitet u Sarajevu (IUS), u saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti Univerziteta Haci Bayram Veli iz Ankare, bio je domaćin kolektivne izložbe na kojoj je izloženo oko 50 umjetničkih djela, čiji su autori profesori i studenti sa obje obrazovne institucije.</p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/art-1_0.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;">Izložba je održana u Umjetničkoj galeriji IUS-a, prikazujući raznoliku lepezu umjetničkih izraza i kulturnih perspektiva.</p>

<p style="text-align: justify;">Docent Emir Hambo, program koordinator studijskog programa Vizuelne umjetnosti i dizajn vizualnih komunikacija na IUS-u, sa entuzijazmom je govorio o događaju, ističući njegov značaj kao slavlja kreativnosti, izražavanja i dubokog utjecaja umjetnosti na naše živote.</p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/art-2_0.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;">Naglasio je snagu saradnje i kulturne razmjene koju predstavlja ova zajednička izložba, ističući vrijednost okupljanja umjetnika iz različitih sredina i tradicija.</p>

<p style="text-align: justify;">Prorektor prof. dr. Kürşat Göktürk predstavljao je Univerzitet Haci Bayram Veli na događaju, naglašavajući univerzalni jezik umjetnosti koji ujedinjuje ljude i odražava duboke emocije, historiju i kulture.</p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/art-3_0.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;">Izrazio je divljenje izloženim radovima, koji&nbsp; ilustriraju bogatstvo i raznolikost bosanskohercegovačke i turske umjetničke baštine.</p>

<p style="text-align: justify;">Izložba nije samo pružila platformu za umjetnički dijalog i međusobno uvažavanje, već je poslužila i kao dokaz trajnih veza između akademskih zajednica IUS-a i Univerziteta Haci Bayram Veli.</p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/art-4.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;">Podstičući takvu saradnju, ove institucije nastavljaju da promovišu međukulturalno razumijevanje i kreativnost na globalnom nivou.</p>

<p style="text-align: justify;">Kolektivna izložba u Umjetničkoj galeriji IUS-a bit će postavljena od 15. do 25. aprila 2024. godine.</p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/art-5_0.jpg" /><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/art-6_0.jpg" /><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/art-7_0.jpg" /></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/svjetski-dan-umjetnosti-zajednika-izloba-radova-studenata-ius-a-i-h9881.html</guid>
      <pubDate>Mon, 15 Apr 2024 18:40:11 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/_84124.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[U Bosni i Hercegovini izdato narandžasto upozorenje za snažan vjetar]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/u-bosni-i-hercegovini-izdato-narandasto-upozorenje-za-snaan-vjetar-h9880.html</link>
      <description><![CDATA[Iz FHMZ-a napominju da su sutra mogući udari vjetra južnog smjera brzine 60-80 km/h]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) Bosne i Hercegovine izdao je danas narandžasto upozorenje za snažan vjetar.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Upozorenje je izdato za veći dio Bosne i Hercegovine, očekuje se da će snažan vjetar biti prisutan tokom sutrašnjeg dana.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Iz FHMZ-a napominju da su mogući udari vjetra južnog smjera brzine 60-80 km/h.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Nakon dužeg razdoblja s natprosječnim temperaturama zraka i nadmašenih apsolutnih maksimuma za april, iz FHMZ-a u jutrošnjoj prognozi naveli su da u Bosnu i Hercegovinu stiže osjetnija promjena vremenskih prilika.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Porast naoblake, kiša, pljuskovi i pad temperature zraka u popodnevnim satima u utorak prvo će zahvatiti sjeverna i sjeverozapadna, a do kraja dana proširiti se i na ostala područja zemlje, javlja AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na planinama kiša će postepeno prelaziti u susnježicu. Nestabilno vrijeme s kišom i snijegom preovladavaće do kraja sedmice. Temperatura zraka biće ispod prosjeka za ovo doba godine. U višim područjima izvjestan je i mraz.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Minimalne temperature zraka variraće između nula i šest stepeni Celzijusovih u Bosni, na jugu Hercegovine do 10. Najviše dnevne temperature u Bosni između dva i osam stepeni, na jugu zemlje do 15. Minimalne očekivane temperature u pretplaninskim područjima oko minus četiri stepena.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Od utoraka, 23. aprila, prema raspoloživim sinoptičkim materijalima prognozira se stabilizacija vremenskih prilika. U jutarnjim satima u višim područjima moguć je i dalje slab mraz, a maksimalne dnevne temperature biće u porastu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Jutarnja temperatura uglavnom između jedan i sedam stepeni u Bosni, na jugu zemlje do 10. Najviša dnevna temperatura u Bosni od osam do 14, u Hercegovini do 18 stepeni Celzijusovih.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/u-bosni-i-hercegovini-izdato-narandasto-upozorenje-za-snaan-vjetar-h9880.html</guid>
      <pubDate>Mon, 15 Apr 2024 16:02:50 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/u-bosni-i-hercegovini-izdato-narandasto-upozorenje-za-snaan-vjetar_2bde1.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Bećirović: Oružane snage BiH jedina legalna vojna sila u našoj državi]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/beirovi-oruane-snage-bih-jedina-legalna-vojna-sila-u-naoj-dravi-h9878.html</link>
      <description><![CDATA[Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović u kasarni &quot;Adil Bešić&quot; u Bihaću prisustvovao centralnoj svečanosti obilježavanja Dana Armije Republike Bosne i Hercegovine]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović prisustvovao je u ponedjeljak centralnoj svečanosti obilježavanja Dana Armije Republike Bosne i Hercegovine u kasarni "Adil Bešić" u Bihaću.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bećirović se obratio na centralnoj svečanosti povodom obilježavanja 32. godišnjice od osnivanja Armije Republike Bosne i Hercegovine i 19. godišnjice 2. pješadijskog – rendžerskog puka Oružanih snaga BiH i, između ostalog, poručio da se "s najvećim ponosom sjećamo Armije Republike Bosne i Hercegovine i čuvamo tradiciju slobodarske Armije RBiH koja je branila multietničku, demokratsku i nedjeljivu državu Bosnu i Hercegovinu ravnopravnih građana i naroda".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Armija RBiH je najzaslužnija za činjenicu da su odbranjeni rezultati legalnog i međunarodno priznatog referenduma za nezavisnu, suverenu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu. Kao predsjedavajući Predsjedništva BiH duboku zahvalnost iskazujem onima koji su žrtvovali svoje živote za odbranu države Bosne i Hercegovine, ratnim vojnim invalidima, porodicama šehida i poginulih boraca, zlatnim ljiljanima i svim borcima za nesebičan doprinos u odbrani i izgradnji naše države Bosne i Hercegovine", istakao je Bećirović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/IMG-20240415-WA0034.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Zahvalnost je iskazao i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Danas su Oružane snage BiH jedina legalna vojna sila u našoj državi. One su, između ostalog, zadužene i spremne za pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini, kao i pomoć civilnim organima i stanovništvu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. S obzirom na to da često čujemo neodgovorne izjave pojedinaca koji prijete našoj domovini, posebno želim naglasiti temeljni cilj Oružanih snaga BiH, a to je osiguranje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine”, rekao je Bećirović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da Oružane snage BiH predstavljaju garant sigurnosti za svakog čovjeka.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"One su legalna oružana sila koja je uvijek spremna da, zajedno sa stotinama hiljada patriota u državi i inozemstvu, brani našu domovinu", naglasio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/IMG-20240415-WA0032.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ponovio je da su državni organi Bosne i Hercegovine jasno definisali strateške ciljeve - punopravno članstvo u NATO i Evropskoj uniji.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Zahvaljujem se NATO-u i našim saveznicima na pomoći i podršci u jačanju Oružanih snaga BiH, kao i cjelokupnog sigurnosnog i odbrambenog sistema. Prije sedam dana sam u Briselu, u kapacitetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, razgovarao s generalnim sekretarom NATO-a. Ohrabruje činjenica da je u sjedištu NATO-a iskazana spremnost da se Bosni i Hercegovini pomogne na njenom ubrzanom putu u evroatlantske i evropske integracije. U Briselu sam pokrenuo konkretne aktivnosti i jasno ukazao da je punopravno članstvo u NATO-u najbolja garancija sigurnosti za sve ljude. To je najbolje moguće naslijeđe koje možemo ostaviti našoj djeci i budućim generacijama. Mi smo uvijek budni i oprezni, ali i svjesni da bitku za Bosnu i Hercegovinu moramo voditi u institucijama države i isključivo institucionalnim putem. Mi nećemo nikada pokleknuti. Jačat ćemo državne institucije i naše veze sa Sjevernoatlantskim savezom. Snažit ćemo Oružane snage BiH. Čuvat ćemo državu Bosnu i Hercegovinu i nastavit ćemo evropski i evroatlantski put", poručio je Bećirović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/IMG-20240415-WA0031.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/IMG-20240415-WA0033.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/beirovi-oruane-snage-bih-jedina-legalna-vojna-sila-u-naoj-dravi-h9878.html</guid>
      <pubDate>Mon, 15 Apr 2024 14:27:21 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/beirovi-oruane-snage-bih-jedina-legalna-vojna-sila-u-naoj-dravi_5c2b9.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Učenje ezana sa munare Begove džamije u Sarajevu tradicija duga skoro 500 godina]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/uenje-ezana-sa-munare-begove-damije-u-sarajevu-tradicija-duga-skoro-h9873.html</link>
      <description><![CDATA[Trenutno su u Begovoj džamiji četiri mujezina, a jedan od njih je i Ammar Efendić, koji 12 godina vjernike poziva na namaz (molitvu) s munare visoke 45 metara, a da bi došao do vrha, prelazi 125 stepenica]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Gazi Husrev-begova džamija ili Begova džamija u Sarajevu sagrađena prije skoro 500 godina bez sumnje predstavlja jedno od najljepših djela islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Džamija je vakuf (zadužbina) Gazi Husrev-bega, bosanskog sandžakbega, i predstavlja jedan od najznačajnijih objekata iz njegove bogate zaostavšine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Džamiju je 1530. godine sagradio mimar Adžem Esir Ali, Perzijanac iz Tabriza, koji je bio glavni arhitekta u Carigradu, prijestolnici Osmanskog carstva. Uz mimara Hajrudina Starijeg bio je jedan od vodećih kreatora takozvane ranocarigradske arhitektonske škole, a sarajevska Begova džamija smatra se jednim od najvrednijih ostvarenja te škole izvan Carigrada.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U vremenu kada je sagrađena, Begova džamija je predstavljala objekat od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva, ali i za to da Sarajevo dobije status šehera - grada</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240403-34168456-34168445-UCENJE_EZANA_SA_MUNARE_BEGOVE_DZAMIJE_U_SARAJEVU_TRADICIJA_DUGA_SKORO_500_GODINA.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Objekat od važnosti za urbani razvoj</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Džamija je smještena u prostrano dvorište popločano kamenom, kojim dominira veliki šadrvan (fontana), a sa strane se nalaze turbeta (islamski nadgrobni spomenik, mauzolej). Okružuju je brojne baščaršijske uličice načičkane raznim zanatlijskim, trgovačkim i ostalim dućanima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Zajedno sa obližnjom Sahat-kulom, munara Begove džamije skoro su neizostavan element na razglednicama Sarajeva. Ona je u današnje vrijeme nezaobilazna tačka za turiste iz cijelog svijeta koji posjećuju glavni grad Bosne i Hercegovine</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Vakufnamama iz 1531. i 1537. Gazi Husrev-beg je zavještao dobra koja su imala neprocjenjiv doprinos kulturnom, vjerskom i obrazovnom napretku stanovnika Sarajeva. Najprije je uvakufio džamiju, imaret i hanikaf, potom medresu i biblioteku, a na kraju i dodatnu imovinu za samoodrživost svih objekata.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240403-34168456-34168447-UCENJE_EZANA_SA_MUNARE_BEGOVE_DZAMIJE_U_SARAJEVU_TRADICIJA_DUGA_SKORO_500_GODINA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kada je riječ o specifičnostima Begove džamije, osim pet dnevnih namaza, tu su i dodatni ibadeti koje je Gazi Husrev-beg propisao. To je hatma (učenje kompletnog Kur'ana), koja se uči iza podne namaza, svaki dan, tako što 30 džuzhana (učača džuza) istovremeno prouči svaki svoj džuz (30-ti dio Kur’ana od 20 stranica) i zajednički predaju hatma-dovu pred dušu Gazi Husrev-bega. Istovremeno se uči i tevhid.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ono što je još karakteristično za ovu džamiju, a propisano je vakufnamom iz 1531. godine, jeste da se u džamiji jednom godišnje, 12. rebiul evvela, na dan rođenja poslanika Muhammeda, uči mevlud. Određeno je i koliko se sredstava može utrošiti za taj mevlud.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tradicija učenja ezana s munare</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ono po čemu je Begova džamija još specifična jeste tradicija učenja ezana sa munare. Ova tradicija se zadržala samo u Begovoj džamiji i definirana je, kao i svi mujezinski poslovi, na osnovu Vakufname Gazi Husrev-bega iz 1531. godine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Trenutno su u Begovoj džamiji četiri mujezina, a jedan od njih je i Ammar Efendić. Već 12 godina s munare Begove džamije vjernike poziva na namaz. Munara je visoka 45 metara, a ima oko 125 stepenica.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Prvi put sam počeo mujeziniti u Gazi Husrev-begovoj džamiji kao učenik Gazi Husrev-begove medrese, tačnije u drugom razredu. Inače, učenici koji pokažu afinitet prema lijepom, melodičnom učenju Kur'ana, onda dolaze u Begovu džamiju i počinju da mujezine. Nakon završene Medrese, stupio sam u mujezinsku službu, na poziv prvog, glavnog imama Gazi Husrev-begove džamije hafiza Mensura Malkića", ispričao je Efendić za Anadolu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240403-34168456-34168451-UCENJE_EZANA_SA_MUNARE_BEGOVE_DZAMIJE_U_SARAJEVU_TRADICIJA_DUGA_SKORO_500_GODINA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Osim Ammara, u Begovoj džamiji mujezine i hafizi Izudin, Asim i Ahmed.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Uskoro obilježavamo 500 godina Gazi Husrev-begove džamije, odnosno Gazi Husrev-begovog vakufa i tradicija učenja ezana sa munare traje 500 godina. Mujezini se već 500 godina svakodnevno penju na munaru učeći ezan, penjući se 125 stepenica. Taj kontinuitet od 500 godina da se svakodnevno mujezini penju na munaru ima samo Gazi Husrev-begova džamija, koliko je meni poznato. Imaju još neke džamije, ali u tim džamijama mujezini se penju samo na određene namaze ili sa određenim povodom", pojasnio je Efendić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Međutim, u Gazi Husrev-begovoj džamiji mujezini se na munaru penju svakodnevno, osim tokom nekih vremenskih neprilika kada je predviđeno da mujezini uče ezan ispred džamije, odnosno sa za to određenog kamena.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"To je usljed velikih padavina, vjetra. I tokom ramazana, u vrijeme iftara, mujezin uči ezan sa kamena", kazao je Efendić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Učenje ezana sa munare je ranije bilo i u drugim džamijama, međutim, zbog napretka tehnologije, to se danas rijetko radi.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Bilo je i u drugim džamijama dok nije došlo do napretka tehnologije i dok tehnologija nije došla i u džamije. Tada su mujezini počeli da koriste ozvučenje i mikrofone, jer funkcija zapravo ezana jeste da se on čuje. Ezan je oglašavanje početka nastupanja namaskog vremena. Dakle, funkcija ezana jeste da pozove vjernike u džamiju, da pozove vjernike na namaz", pojasnio je Efendić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240403-34168456-34168444-UCENJE_EZANA_SA_MUNARE_BEGOVE_DZAMIJE_U_SARAJEVU_TRADICIJA_DUGA_SKORO_500_GODINA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Naš sagovornik objašanjava da su Vakufnamom definirane posebnosti ove džamije i određeni i poslovi mujezina.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Mujezin treba da ima lijep moral, lijep i melodičan glas i da se ističe po odgovornosti i preciznosti u obavljanju svojih poslova, jer je mujezinski posao, to vrijeme namaza, tačno i precizno definisano. Gazi Husrev-begova džamija ima neke posebnosti koje je razlikuju od ostalih džamija. Te posebnosti definirane su Vakufnamom i u njoj su precizno određeni svi poslovi, sve vjerske obaveze koje će se obavljati u džamiji. Posebna je i po tome što se svaki dan uči hatma gazi Husrev-begu. Begova džamija je i glavna i centralna džamija muslimana u Bosni i Hercegovini, kao i svih Bošnjaka širom svijeta. Begova džamija i pomoćni objekti čine samo srce Baščaršije", pojasnio je Efendić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Velika mu je čast što je mujezin u ovom sakralnom objektu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Prije svega, čast mi je, jer je za mujezina obećana velika nagrada od Allaha dž.š. O tim nagradama govori se u mnogobrojnim hadisima Božjeg Poslanika a.s. U jednom hadisu Božji Poslanik kaže: 'Kada bi vjernici znali kolika je vrijednost prvog safa i mujezina koji oglašava ezan, bacali bi kosku da se odredi ko će da bude mujezin, odnosno ko će da pristupi prvo safu.' U drugom hadisu se kaže da će sve što čuje ezan posvjedočiti. Dakle, i ljudi i životinje i biljke", kazao je Efendić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">I u tom kontekstu, prisjetio se da je hafiz Ismet ef. Spahić, bivši zamjenik reisu-l-uleme IZBiH, prvi imam i hatib Gazi Husrev-begove džamije, u periodu od 1985. pa do 2009. godine, jednom prilikom rekao da ga je prilikom posjete jednom povratničkom džematu džematlija upitao zašto mu ne uspijeva bašta.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240403-34168456-34168442-UCENJE_EZANA_SA_MUNARE_BEGOVE_DZAMIJE_U_SARAJEVU_TRADICIJA_DUGA_SKORO_500_GODINA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"On mu je rekao da se ne čuje ezan, da je to zbog ezana", rekao je Efendić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Iznutra i izvana Begova džamija je ukrašena skladnim ornamentima, arabeskama i kaligrafskim napisima, untrašnjost džamije je ta koja posebno očarava svakog njenog posjetioca. U prednjem dijelu, na samoj sredini zida, nalazi se mihrab, mjesto odakle imam predvodi molitvu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Desno od njega je mimber, kojeg također koristi imam, tokom džuma-namaza, molitve petkom ili bajram-namaza. S desne strane glavnog ulaza je mahfil (galerija), predviđen za mujezina, koji pomaže imamu tokom vođenja molitve. Džamija ima ukupno 51 prozor, a prema gore se pruža pogled na lijepo ukrašenu kupolu, visoku 26 metara. Sve to zajedno čini harmoničnu cjelinu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Stjecište dobročinitelja&nbsp;</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Upečatljiv je i natpis na arapskom jeziku iznad glavnog ulaza u džamiju, koji kaže: "Džamiju dobrih ljudi Husrev-beg podiže, u ime Boga (kao) dom onih koji ničice padaju. On je utamanitelj neprijatelja, pomagač boraca za vjeru, širitelj dobročinstva, pomagač pobožnih. Bog nam nadahnu njen kronostih: (Ovo je) stjecište dobročinitelja, dom zahvalnih Bogu".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240403-34168456-34168440-UCENJE_EZANA_SA_MUNARE_BEGOVE_DZAMIJE_U_SARAJEVU_TRADICIJA_DUGA_SKORO_500_GODINA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Džamija je više puta restaurirana, a prva restauracija je obavljena 1737. godine, nakon što je znatno oštećena kada je Eugen Savojski zapalio Sarajevo 1697. godine. Nakon toga je 1795. urađeno oslikavanje unutrašnjosti koja je bilo oštećena. Džamija je u više navrata bila zahvaćena požarima, slučajnim ili izazvanim. Za vrijeme granatiranja Sarajeva u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995.), Begova džamija je pogođena s više od 100 minobacačkih i topovskih projektila.</span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/uenje-ezana-sa-munare-begove-damije-u-sarajevu-tradicija-duga-skoro-h9873.html</guid>
      <pubDate>Wed, 03 Apr 2024 09:41:56 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/uenje-ezana-sa-munare-begove-damije-u-sarajevu-tradicija-duga-skoro-500-godina_cda7c.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Danas u BiH umjereno do pretežno oblačno vrijeme]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/danas-u-bih-umjereno-do-preteno-oblano-vrijeme-h9872.html</link>
      <description><![CDATA[Poslije podne ponegdje na sjeverozapadu Bosne je moguća slaba kiša]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kako navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH poslije podne ponegdje na sjeverozapadu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dnevna temperatura zraka od 14 do 20 stepeni Celzijusa, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Sarajevu sunčano uz postepeno naoblačenje tokom dana.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dnevna temperatura zraka oko 17 stepeni Celzijusa.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/danas-u-bih-umjereno-do-preteno-oblano-vrijeme-h9872.html</guid>
      <pubDate>Wed, 03 Apr 2024 09:12:37 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/danas-u-bih-umjereno-do-preteno-oblano-vrijeme_8cbcd.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[U Sarajevu 75. godišnjica NATO saveza: Još uvijek se vodimo idealima slobode, demokratije i vladavine prava]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/u-sarajevu-75-godinjica-nato-saveza-jo-uvijek-se-vodimo-idealima-h9870.html</link>
      <description><![CDATA[NATO Štab Sarajevo organizovao je prijem povodom obilježavanja 75. godišnjice NATO Saveza]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Vrijednosti i principi na kojima je izgrađen Sjevernoatlantski&nbsp;savez (NATO) ostali su nepromijenjeni i jednako relevantni danas kao i prije 75 godina. Još uvijek se vodimo idealima slobode, demokratije i vladavine prava, poručeno je na prijemu organizovanom u Sarajevu povodom obilježavanja 75. godišnjice ovog Saveza.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">NATO Štab Sarajevo organizovao je prijem povodom obilježavanja 75. godišnjice NATO Saveza.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Komandantica NATO Štaba Sarajevo, brigadna generalica Pamela McGaha kazala je u obraćanju prisutnima da su nakon Drugog svjetskog rata, slobodne zemlje Evrope i Sjeverne Amerike, u nastojanju da unaprijede političku i ekonomsku stabilnost u sjevernoatlantskom području, prepoznale da stvarni mir podrazumijeva više nego samo odsustvo rata.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240402-34161456-34161448-U_SARAJEVU_75_GODISNJICA_NATO_SAVEZA_JOS_UVIJEK_SE_VODIMO_IDEALIMA_SLOBODE_DEMOKRATIJE_I_VLADAVINE_PRAVA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"S ciljem da ostvare takav mir, sklopile su Sporazum kojim su se obavezale da će se agresiji suprotstavljati zajedno. Taj savez 12 zemalja postao je poznat pod imenom Organizacija Sjevernoatlantskog sporazuma ili kraće – NATO. Od tada, od trenutka kad je taj historijski sporazum potpisan 1949. u Washingtonu, NATO Savez obezbjeđuje mir i slobodu za svoje članice", istakla je McGaha.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Podsjetila je na riječi generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberg koji je jedanput rekao: "Razlog zašto je NATO najuspješniji savez u historiji je to što je bio u stanju da se prilagođava promjenama u svijetu".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"A svijet se zasigurno promijenio od 1949. Posebno je u proteklih nekoliko godina svijet postao opasniji, ali je i NATO ojačao. Evoluirali smo kako bismo bili u stanju suprotstaviti se novim prijetnjama, tehnologijama i izazovima, i kod kuće i šire. Stekli smo i nove Saveznike – od 12 smo narasli do 32 suverene i nezavisne zemlje. Također smo proširili i naša partnerstva sa zemljama diljem svijeta", kazala je McGaha.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kroz sve to, naglasila je, vrijednosti i principi na kojima je Savez izgrađen ostali su nepromijenjeni i jednako relevantni danas kao i prije 75 godina, piše AA.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240402-34161456-34161442-U_SARAJEVU_75_GODISNJICA_NATO_SAVEZA_JOS_UVIJEK_SE_VODIMO_IDEALIMA_SLOBODE_DEMOKRATIJE_I_VLADAVINE_PRAVA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Još uvijek se vodimo idealima slobode, demokratije i vladavine prava. Još uvijek smo ujedinjeni u želji da spriječimo rat i sačuvamo mir. I dalje dijelimo temeljno uvjerenje da smo zajedno jači, sigurniji i prosperitetniji, bilo kao Saveznici ili kao partneri. Za nas ovdje u Bosni i Hercegovini, to partnerstvo se i dalje produbljuje", poručila je McGaha.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Navela je da je tokom 20 godina otkad je misija SFOR-a ustupila mjesto NATO Štabu Sarajevo, vrijedan i posvećen tim stručnjaka, i onih koji nose uniformu i civila - iz BiH i zemalja širom Saveza – zajedno radi u cilju ostvarenja boljeg života za građane BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Na našem novogodišnjem prijemu ove godine imali smo priliku odati priznanje nekolicini pojedinaca koji su doprinijeli u ostvarivanju naših rezultata tokom prošle godine. Danas želim iskoristiti priliku da se zahvalim i hiljadama onih koji su u proteklih 20 godina pomogli da naše partnerstvo bude ono što je danas: od NATO Štaba Sarajevo i Saveznika koji podržavaju naš rad do muškaraca i žena u odbrambenim i sigurnosnim institucijama BiH čiji svakodnevni napori pomažu da BiH bude sigurnija", istakla je McGaha.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240402-34161456-34161437-U_SARAJEVU_75_GODISNJICA_NATO_SAVEZA_JOS_UVIJEK_SE_VODIMO_IDEALIMA_SLOBODE_DEMOKRATIJE_I_VLADAVINE_PRAVA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prema njenim riječima, zemlje koje su se tokom prethodnih 75 godina pridružile Savezu vrlo dobro znaju da reformski proces koji vodi dostizanju standarda NATO-a nije ni brz ni lak.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"On zahtijeva vrijeme, resurse i, iznad svega, političku volju. Ali, nimalo ne sumnjam da bi sve te zemlje rekle da je proces vrijedan truda i da su zbog reformi koje su Saveznici proveli njihovi građane postali sigurniji, ekonomije jače, a demokratije otpornije nego ikad prije. To je ono za šta se NATO zalaže, za šta se zalagao 75 godina, i za šta će nastaviti zalagati u budućnosti", dodala je McGaha.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prisutnima se obratio i ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Izrazio je čast što prisustvuje prijemu kojim se obilježava 75. godina NATO Saveza i 20 godina partnerstva Bosne i Hercegovine sa Savezom.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240402-34161456-34161453-U_SARAJEVU_75_GODISNJICA_NATO_SAVEZA_JOS_UVIJEK_SE_VODIMO_IDEALIMA_SLOBODE_DEMOKRATIJE_I_VLADAVINE_PRAVA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"U 75 godina postojanja, NATO savez se razvio u najjači vojno-politički savez koji je postojao u historiji čovječanstva. Područje koje je bilo pod zaštitom NATO saveza nikada u posljednje 74 godine nije pretrpjelo agresije. Upravo iz tog razloga, u cilju zaštite mira, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, naša zemlja teži ka članstvu u ovaj Savez. Danas obilježavamo i 20 godina saradnje naše zemlje i NATO saveza. U tih 20 godina, naše Oružane snage napravile su veliki iskorak u profesionalnom razvoju, izgradnji kompetencija, a najviše zahvaljujući programima edukacije, obuke i vježbe", kazao je Helez.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Podsjetio je da je NATO savez u zvaničnim istupima naveo da bi Bosna i Hercegovina u maju ove godine mogla dobiti status kandidata za pristupanje Savezu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240402-34161456-34161446-U_SARAJEVU_75_GODISNJICA_NATO_SAVEZA_JOS_UVIJEK_SE_VODIMO_IDEALIMA_SLOBODE_DEMOKRATIJE_I_VLADAVINE_PRAVA.jpg" /></p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240402-34161456-34161441-U_SARAJEVU_75_GODISNJICA_NATO_SAVEZA_JOS_UVIJEK_SE_VODIMO_IDEALIMA_SLOBODE_DEMOKRATIJE_I_VLADAVINE_PRAVA.jpg" /></p>

<p><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240402-34161456-34161438-U_SARAJEVU_75_GODISNJICA_NATO_SAVEZA_JOS_UVIJEK_SE_VODIMO_IDEALIMA_SLOBODE_DEMOKRATIJE_I_VLADAVINE_PRAVA.jpg" /></p>

<p></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/u-sarajevu-75-godinjica-nato-saveza-jo-uvijek-se-vodimo-idealima-h9870.html</guid>
      <pubDate>Tue, 02 Apr 2024 11:47:13 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/u-sarajevu-75-godinjica-nato-saveza-jo-uvijek-se-vodimo-idealima-slobode-demokratije-i-vladavine-prava_1add8.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Narednih dana u BiH promjenljivo vrijeme sa temperaturama do 22 stepena]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/narednih-dana-u-bih-promjenljivo-vrijeme-sa-temperaturama-do-22-stepena-h9867.html</link>
      <description><![CDATA[Jači pljuskovi su registrovani na području Krajine i sjeveru Bosne, a slabiji na zapadu Hercegovine i jugozapadu Bosne]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Jutros je pretežno sunčano vrijeme na jugu Bosne i Hercegovine, istoku i dijelu centralne Bosne.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Jači pljuskovi su registrovani na području Krajine i sjeveru Bosne, a slabiji na zapadu Hercegovine i jugozapadu Bosne.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Danas u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Jači pljuskovi su na području Bosne. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 20 stepeni", saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U srijedu, u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnja temperatura zraka većinom između dva i sedam, na jugu zemlje do deset, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 15 i 21 stepen.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U četvrtak, u Bosni i Hercegovini sunčano uz umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura zraka većinom između četiri i devet, na jugu do 11, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 16 i 22 stepena.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U petak, sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura zraka većinom između šest i 12, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 16 i 22 stepena.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/narednih-dana-u-bih-promjenljivo-vrijeme-sa-temperaturama-do-22-stepena-h9867.html</guid>
      <pubDate>Tue, 02 Apr 2024 09:25:54 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/narednih-dana-u-bih-promjenljivo-vrijeme-sa-temperaturama-do-22-stepena_ffe0a.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Glavni imam Medžlisa Banja Luka Muamer Okanović: Građani se raduju džamiji Arnaudiji kao što su se radovali i Ferhadiji]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/glavni-imam-medlisa-banja-luka-muamer-okanovi-graani-se-raduju-h9864.html</link>
      <description><![CDATA[Arnaudija, kao i Ferhadija, svakako je kulturna, civilizacijska baština Banjaluke, svih njenih građana. To je bila, to treba da bude i to treba i da ostane, izjavio je Okanović u razgovoru za Anadolu povodom otvorenja ponovo izgrađene banjalučke džamije]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Glavni imam Medžlisa Banjaluka hafiz Muamer ef. Okanović izjavio je za Anadolu da se nadaju da će 7. maj biti dan kada će Arnaudija otvoriti svoja vrata svim džematlijama, svim onima koji žele i iščekuju da obave namaz u ovoj džamiji, kao i za sve posjetitelje koji željno iščekuju taj trenutak kada će imati priliku da uđu, posjete ovu džamiju i da se dive arhitektonskoj, duhovnoj, kulturološkoj baštini koja je nekoliko stoljeća bila prisutna na ovim prostorima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da očekuju znamenite goste koji će svojim udjelom doprinijeti samom činu svečanog otvorenja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prema njegovim riječima, Aranudija je džamija koju vezuje slična sudbina kao i Ferhat-pašinu džamiju. Izgrađena je krajem 16. stoljeća, 1595. godine, samo nekoliko decenija nakon Ferhadija džamije. Izgradio ju je Hasan defterdar, ministar finansija Fehat-paše Sokolovića, potpisnik vakufname Ferhat-paše Sokolovića i njegov suvremenik.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240401-34154407-34154387-GLAVNI_IMAM_MEDZLISA_BANJALUKA_MUAMER_OKANOVIC_GRADANI_SE_RADUJU_DZAMIJI_ARNAUDIJI_KAO_STO_SU_SE_RADOVALI_I_FERHADIJI.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;"Sestra" džamije Ferhadija</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Okanović je rekao da, kao što dijele povijesnu vezu, Arnaudija je na neki način kroz povijest dobila epitet sestre Ferhadije džamije, tako dijele i tragičnu sudbinu, odnosno 7. maj 1993. godine, kada su u ranim jutarnjim satima detonirane Ferhadija i Arnaudija džamija.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Podsjetio je da se na samo polaganje kamena temeljca čekalo nekoliko decenija, koji je svečano položen 2017. godine i već nakon nekoliko godina „iščekujemo, radujemo se i naša srca su ozarena zbog same mogućnosti da ova džamija postane pristupačna vjernicima i svim onima koji se dive ovakvom vidu umjetnosti i arhitekture“.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240401-34154407-34154402-GLAVNI_IMAM_MEDZLISA_BANJALUKA_MUAMER_OKANOVIC_GRADANI_SE_RADUJU_DZAMIJI_ARNAUDIJI_KAO_STO_SU_SE_RADOVALI_I_FERHADIJI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">„Arnaudija džamija je uz Božiju pomoć finalizirana. Radovi su završeni, a najveći udjel u njenoj obnovi ima Vakufska direkcija Republike Turkiye, što je svakako izuzetno znamenit poduhvat i za Banjaluku i za Bosnu i Hercegovinu i za sve naše džamije koje su dijelile sudbinu ove džamije Hasana defterdara, koje su uklanjane, a koje su ponovno izgrađene, kao što je i Kizlaragina džamija u Mrkonjić-Gradu čijem se otvorenju takođe radujemo i čije otvorenje iščekujemo“, rekao je Okanović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Naglasio je kako je Arnaudija džamija po svojoj konstrukciji veoma slična, štaviše stilom građe skoro identična Ferhadiji džamiji. Dimenzijama je malo manja, zbog toga je dobila epitete "mlađe sestre" Ferhadija džamije.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Ono što se vezuje za Arnaudija džamiju što je njena specifičnost jeste akšam-taš ili mali minaret, mala munarica, kako su je prozvali, koja je imala funkcionalnu ulogu za vrijeme mjeseca ramazana, kada bi se mujezin uspinjao i pozivao vjernike na namaz, odnosno nagovještavao da je kraj posta za taj ramazanski dan“, kazao je Okanović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Akšam-taš posebnost Arnaudije</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Istakao je da je taj akšam-taš zapravo posebnost koju ne dijeli mnogo džamija, zapravo po tome se Arnaudija džamija izdvaja, a po tome je na neki način i stanovništvo ovog grada osjetilo posebnu sentimentalnost prema ovoj džamiji i po čemu se posebno sjećaju Arnaudija džamije.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Okanović ne sumnja da će upravo taj sentiment, taj detalj, munarica ili akšam-taš biti jedan od detalja koji će osvježiti memoriju, pa i mladost mnogih ljudi koji su odrastali i dijelili svakojake lijepe trenutke i momente u okrilju harema ove džamije, neovisno o konfesiji.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prema njegovim riječima, ovo je jedna od džamija gdje je samo turbe dijelom džamije. Uz ovu džamiju nalazi se turbe Hasana defterdara, graditelja i njegove supruge, tako da je i to jedna od specifičnosti po kojoj se može istaknuti ova džamija.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240401-34154407-34154391-GLAVNI_IMAM_MEDZLISA_BANJALUKA_MUAMER_OKANOVIC_GRADANI_SE_RADUJU_DZAMIJI_ARNAUDIJI_KAO_STO_SU_SE_RADOVALI_I_FERHADIJI.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Obnovom Arnaudije završava se proces obnove 16 porušenih banjalučkih džamija. Poput Ferhat-pašine džamije, Arnaudija džamija je sazdana na fragmentima koji su nakon njenog rušenja odnošeni na razna mjesta.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Okanović je rekao da su decenije su bile neophodne da se ti fragmenti pronađu, da se dovedu u stanje iskoristivosti i određen broj tih fragmenata je uzidan i u Arnaudija džamiju, kao što je slučaj i sa Ferhat-pašinom džamijom.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">„Naravno, ti fragmenti imaju svoju simboličku vrijednost, jer podsjećaju na vrijeme prije rušenja Arnaudija i Ferhadija džamije, ali također oni odišu kolektivnom memorijom, kolektivnim sjećanjem da svaki posjetilac, svaka osoba koja posjeti Arnaudija, Ferhadija džamiju samim pogledom na te fragmente prisjeti se i podsjeti se na te mračne, tamne dane kada su džamije ili generalno objekti ovakvog jednog kulturološkog značaja uklanjani i da zapravo to bude podsjetnik svima nama da se takve stvari više nikada ne dešavaju i da budemo graditelji, a nikada rušitelji“, naglasio je Muamer ef. Okanović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240401-34154407-34154388-GLAVNI_IMAM_MEDZLISA_BANJALUKA_MUAMER_OKANOVIC_GRADANI_SE_RADUJU_DZAMIJI_ARNAUDIJI_KAO_STO_SU_SE_RADOVALI_I_FERHADIJI.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size:16px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Civilizacijska i kulturna baština</span></span></strong></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da to treba da bude jedan vid podstreka za svaki mogući način napredovanja, kako društvenog, tako duhovnog, pa i kulturološkog, materijalnog, „što je svakako dio baštine i grada Banjaluke, a općenito i svih građana“.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Okanović je istakao da veliki broj građana, neovisno o konfesiji, neovisno o pripadnostima, dijeli sentiment, osjeća jaku emociju prema ovoj džamiji, te da je veliki broj upita dobijao čak i prije godinu dana, prije nego što su imali informaciju o samom zvaničnom otvaranju, kada će konačno biti Arnaudija otvorena. Pošto se već prije godinu dana nazirala, kako minaret tako i sama konstrukcija džamije „veliki broj građana već je postavljao pitanja i izražavao želju da dođe da posjeti, odnosno da dočeka sam taj svečani čin otvorenja, proklanjanja, kada će imati priliku da posjeti". Prema njegovim riječima, to potvrđuje da građani željno iščekuju, raduju se Arnaudija džamiji, kao što su se radovali i Ferhadiji.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">„Arnaudija, kao i Ferhadija je svakako kulturna, civilizacijska baština Banjaluke, svih njenih građana. To je bila, to treba da bude i to treba i da ostane“, rekao je glavni imam Medžlisa Banjaluka.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240401-34154407-34154405-GLAVNI_IMAM_MEDZLISA_BANJALUKA_MUAMER_OKANOVIC_GRADANI_SE_RADUJU_DZAMIJI_ARNAUDIJI_KAO_STO_SU_SE_RADOVALI_I_FERHADIJI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240401-34154407-34154401-GLAVNI_IMAM_MEDZLISA_BANJALUKA_MUAMER_OKANOVIC_GRADANI_SE_RADUJU_DZAMIJI_ARNAUDIJI_KAO_STO_SU_SE_RADOVALI_I_FERHADIJI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240401-34154407-34154399-GLAVNI_IMAM_MEDZLISA_BANJALUKA_MUAMER_OKANOVIC_GRADANI_SE_RADUJU_DZAMIJI_ARNAUDIJI_KAO_STO_SU_SE_RADOVALI_I_FERHADIJI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240401-34154407-34154395-GLAVNI_IMAM_MEDZLISA_BANJALUKA_MUAMER_OKANOVIC_GRADANI_SE_RADUJU_DZAMIJI_ARNAUDIJI_KAO_STO_SU_SE_RADOVALI_I_FERHADIJI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240401-34154407-34154394-GLAVNI_IMAM_MEDZLISA_BANJALUKA_MUAMER_OKANOVIC_GRADANI_SE_RADUJU_DZAMIJI_ARNAUDIJI_KAO_STO_SU_SE_RADOVALI_I_FERHADIJI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240401-34154407-34154392-GLAVNI_IMAM_MEDZLISA_BANJALUKA_MUAMER_OKANOVIC_GRADANI_SE_RADUJU_DZAMIJI_ARNAUDIJI_KAO_STO_SU_SE_RADOVALI_I_FERHADIJI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240401-34154407-34154390-GLAVNI_IMAM_MEDZLISA_BANJALUKA_MUAMER_OKANOVIC_GRADANI_SE_RADUJU_DZAMIJI_ARNAUDIJI_KAO_STO_SU_SE_RADOVALI_I_FERHADIJI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/glavni-imam-medlisa-banja-luka-muamer-okanovi-graani-se-raduju-h9864.html</guid>
      <pubDate>Mon, 01 Apr 2024 09:28:36 +0200</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/04/glavni-imam-medlisa-banja-luka-muamer-okanovi-graani-se-raduju-damiji-arnaudiji-kao-to-su-se-radovali-i-ferhadiji_e5902.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Obraćanje na posebnoj sjednici NSRS: Dodik traži poništavanje odluka Christiana Schmidta]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/obraanje-na-posebnoj-sjednici-nsrs-dodik-trai-ponitavanje-odluka-h9862.html</link>
      <description><![CDATA[Predsjednik RS-a smatra da je potrebno da PS BiH zabrani organima BiH primjenu odluka Schmidta, da proglasi sajt OHR-a neprihvatljivim i nezakonitim mjestom objave akata i da zabrani Službenom glasniku BiH da objavljuje akte stranaca i njihovih organizacija]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska danas je za relaksiranje situacije u Bosni i Hercegovini predložio "da se od strane kolonijalne uprave ponište sve odluke lažnog Schmidta (op.a. Cristiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH) u roku od sedam dana“.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da ukoliko se to ne uradi, da predstavnici RS treba da zakažu sjednicu Parlamentarne skupštine (PS) BiH i da se na njoj proglase "nedozvoljenim i ništavnim odluke“ Schmidta, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Da zabrani organima BiH primjenu tih odluka. Da proglasi sajt OHR-a neprihvatljivim i nezakonitim mjestom objave akata. Da Parlamentarna skupština zabrani Službenom glasniku BiH da objavljuje akte stranaca i njihovih organizacija“, rekao je Dodik.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240328-34118804-34118798-BIH_DODIK_TRAZI_PONISTAVANJE_ODLUKA_CHRISTIANA_SCHMIDTA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da nakon toga na istoj sjednici Predstavničkog doma, odnosno PS BiH se donese Izborni zakon BiH sa svim tehničkim poboljšanjima koja bi se primjenjivala odmah pri predstojećim izborima i razvlastio CIK BiH kao paradržavni institut i organizacija i da se CIK svede na ono što zaista jeste.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Smatra da PS BiH posebnim aktom treba potvrdi da jedino mjesto koje može donositi zakone u BiH za nivo BiH jeste PS BiH. Dodao je da je potrebno da se na toj sjednici utvrdi brzi put za približavanje EU sa jasnim nagovještajima o tome šta treba da se uradi.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Da se na toj PS BiH donese deklaracija i potvrdi teritorijalni integritet BiH i politički sistem koji je predviđen ustavom i da se na taj način pošalje poruka želje za brzom stabilizacijom“, rekao je Dodik.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da na toj skupštini treba proglasiti neprijateljima BiH američkog, britanskog i njemačkog ambasadora i Schmidta i zabraniti im djelovanje i protjerati ih iz BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ukoliko se to ne desi Dodik predlaže da RS odmah obustavi do kraja i da se ne vraća u sistem odlučivanja u BiH, ali da predstavnici RS-a budu prisutni, ali da ne odlučuju.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Da sa partijama sa kojim se nalazimo u partnerstvu na nivou BiH raskinemo bilo kakvo partnerstvo, da ponudimo drugim strukturama kod Bošnjaka, recimo SDA da napravimo novi dogovor koji bi omogućio novo vrijeme. Da će RS donijeti deklaraciju i potvrditi teritorijalni integritet BiH, nama to nije sporno, ali će potvrditi ustavno uređenje BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda“, kazao je Dodik.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da je potrebno da RS odmah nastavi sa provođenjem svih do sada donesenih odluka Narodne skupštine vezanim za status RS-a.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Da se RS povuče iz sporazuma o vojsci, indirektnim porezima, VSTV-u i svim drugim sporazumima i da aktivira zakon o Agenciji za lijekove i druge zakone da donese po hitnoj proceduri koji su već pripremljeni. Da RS odmah donese svoj izborni zakon i već danas ga usvoji u formi nacrta kako bi se mogao dogovoriti termin za sveopšti dijalog i da se u najskorije vrijeme on potvrdi i kao definitivni akt“, kazao je Dodik.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">On je dodao da RS, ukoliko se sve ovo ne desi na Uskršnjem saboru koji je dogovoren između Srbije i RS insistira na dejtonskoj ulozi Srbije „da se deklaracijom tog sabora proglasi da su Bošnjaci prekršili Dejtonski sporazum i da Srbija više ne može da stoji iza toga i da je Srbija spremna na međunarodnim institutima da brani RS i Dejtonski sporazum“.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"U svakom slučaju možda ima prostora za još neke dogovore između Bošnjaka, Srba i Hrvata“, rekao je Dodik.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je NS RS danas treba da jasno kaže da imovina nije tema o kojoj se razgovara, kao i da donese zaključak da Vlada RS napravi sveobuhvatni program mjera za modernizaciju i opremanje policije RS-a.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prethodno je Dodik rekao da je cilj svih pritisaka na RS je obesmišljavanje, slabljenje i prisiljavanje ovog entiteta da prihvati nametnute odluke.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Naglasio je da neće odustati od odbrane RS-a i srpskog naroda i da nikad neće žrtvovati interese RS-a zbog ličnog komoditeta.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Neću da odustanem, ne bojim se, krećem u novu fazu političke i svake druge borbe za Republiku Srpsku“, rekao je Dodik.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240328-34118804-34118794-BIH_DODIK_TRAZI_PONISTAVANJE_ODLUKA_CHRISTIANA_SCHMIDTA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da će ako vidi bi RS mogla imati problem pitaće narod na referendumu za mišljenje "jer je odgovoran čovjek“.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt objavio je u utorak da je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini koje se odnose na integritet izbornog procesa.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tehničke izmjene podrazumijevaju da Centralna izborna komisija BiH imenuje predsjednike biračkih odbora, uvođenje skenera, identifikacije birača i videonadzora.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ovaj potez Dodik je nazvao zabijanjem noža u leđa BiH, navodeći da je taj nož duboko zariven i čije će "čupanje biti bolno“.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Za potez Christiana Schmidta rekao je da je to urađeno glupo, nasilnički i primitivno.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tokom obraćanja poslanicima Dodik je rekao da su Republika Srpska i Federacija BiH strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu, navodeći da samo one sporazumno mogu da mijenjaju Ustav.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodik je negirao genocid u Srebrenici i rekao da su presude za to bile politički motivisane.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Danas je počela 11. posebna sjednica Narodne skupštine RS-a na kojoj se razmatra "Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku".</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/obraanje-na-posebnoj-sjednici-nsrs-dodik-trai-ponitavanje-odluka-h9862.html</guid>
      <pubDate>Thu, 28 Mar 2024 14:19:52 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/03/obraanje-na-posebnoj-sjednici-nsrs-dodik-trai-ponitavanje-odluka-christiana-schmidta_d6d11.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Danas se obilježava Veliki četvrtak koji označava početak trodnevnice Uskrsa za katoličke vjernike]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/danas-se-obiljeava-veliki-etvrtak-koji-oznaava-poetak-trodnevnice-h9856.html</link>
      <description><![CDATA[Katolici na Veliki četvrtak slave uspostavu dvaju sakramenata: euharistije i misnog posvećenja]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Danas se obilježava Veliki četvrtak koji označava početak trodnevnice Uskrsa za katoličke vjernike.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ujutro se održavaju krizmene mise, a navečer se katolici sjećaju Isusove posljednje večere. Za vjernike katolike počinje uskrsno trodnevlje s vrhuncem na Uskrsnu nedjelju.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na Veliki četvrtak biskupi služe krizmene mise ujutro, a tokom večernjih misa svećenici simbolično peru noge vjernicima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na krizmenim misama biskupi posvećuju maslinovo ulje u svetu krizmu koja se zatim tokom godine koristi na krštenjima, krizmama, misnim posvetama i posvetima oltara ili crkava, a svećenici obnavljaju svoja svećenička obećanja kao znak međusobne povezanosti i povezanosti s Crkvom, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na večernjim misama prisjeća se Isusove posljednje večere s apostolima, postavljanje euharistije i misna posveta.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Također obnavlja se ritual tokom kojeg je Isus prao noge svojim učenicima. Svećenici simbolično peru noge odabranim vjernicima u znak služenja i poniznosti.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Katolici na Veliki četvrtak slave uspostavu dvaju sakramenata: euharistije i misnog posvećenja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na posljednjoj večeri, gdje je sa svojim učenicima slavio Pashu, Isus je blagoslovio kruh i vino te ih dao učenicima da jedu i piju.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Osim toga, Veliki četvrtak smatra se danom utemeljenja Euharistije, kada je Isus prinio prvu euharistijsku žrtvu ili misu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Vatikanu će se ujutro krizmana misa održati u bazilici sv. Petar. Poslijepodne će papa Franjo predvoditi misu u ženskom zatvoru Rebibbia u Rimu, nakon koje će uslijediti pranje nogu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Evangelisti, koji Uskrs slave na isti dan kao i katolici, ne pripremaju bogoslužje na Veliki četvrtak, jer euharistiju shvaćaju više na simboličkoj razini.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ove će godine, međutim, pravoslavni vjernici Uskrs slaviti 5. maja zbog korištenja drugog kalendara.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/danas-se-obiljeava-veliki-etvrtak-koji-oznaava-poetak-trodnevnice-h9856.html</guid>
      <pubDate>Thu, 28 Mar 2024 09:43:14 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/03/danas-se-obiljeava-veliki-etvrtak-koji-oznaava-poetak-trodnevnice-uskrsa-za-katolike-vjernike_f1fb2.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Nakon protesta rudara u Sarajevu: Vlada FBiH obećala isplatu plata]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/nakon-protesta-rudara-u-sarajevu-vlada-fbih-obeala-isplatu-plata-h9853.html</link>
      <description><![CDATA[Narednih dana ćemo saopćiti šta je to budućnost rudnika Zenica. Budućnost Zenice za naredni period će odlučiti stručni tim, kazao je ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Rudari i predstavnici Vlade FBiH postigli su dogovor na današnjem sastanku o isplati plata za januar i februar rudarima RMU Zenica.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Oko 300 rudara iz sedam rudnika Koncerna JP Elektroprivreda BiH protestovalo je danas ispred zgrade Vlade Federacije BiH u Sarajevu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><a href="https://www.balkannews.ba/bih/protest-rudara-u-sarajevu-bojimo-se-da-se-ne-ponovi-februar-2014-godine-h9851.html">Protest je organizovan po zaključku Saveza samostalnih sindikata radnika u rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine</a>, koji ni jučer nije uspio postići dogovor o isplati plate za rudare Rudnika mrkog uglja Zenica, kojima nije isplaćena plaća ni topli obrok za januar i februar ove godine, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tokom protesta uslijedio je sastanak dvije delegacije, a kojem su prisustvovali predstavnici Sindikata, Vlade FBiH i direktor Elektroprivrede BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić kazao je da potvrđuje da Vlada i sindikati imaju apsolutnu sinergiju.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Svjesni smo da moramo češće razgovarati i nalaziti rješenja. Utvrdili smo da postoje finansijska sredstva u budžetu Federacije BiH koja će kroz određene procedure nastojati iskoristiti u narednom periodu za isplatu plata rudare rudnika u Zenici", kazao je Lakić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ponovo su konstatovali da zatečeno stanje u rudnicima nije bilo dobro.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Sindikalna borba nije trajala samo danas, on atraje unazad mnogo desetina godina", pojasnio je Lakić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Istakao je da su opredjeljenja da se moraju zajednički suočiti sa svim problemima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Konstatovali smo da proizvodnja u rudniku Zenica u prethodnom periodu nije bila na zadovoljavajućem nivou, ali smo kao Vlada prihvatili kolektivni ugovor da se plate isplate što ćemo svakako i uraditi, a odnose se na januar i februar", kazao je Lakić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Nada se da će sve završiti u narednoj sedmici.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Narednih dana ćemo saopćiti šta je to budućnost rudnika Zenica. Budućnost Zenice za naredni period će odlučiti stručni tim. Mi smo dobili elaborat, stručni tim, ga analizira i u narednih 15-tak dana ćemo saopćiti šta je to daljnja budućnost rudnika Zeniza“, dodao je Lakić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Predsjednik Sindikata Sinan Husić kazao je da se suočavaju sa teškom i složenom problematikom u jednom od rudnika.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Danas smo se usaglasili jer su pokrenute sve mjere i radnje koje se trebaju pokrenuti, a da bi se realizovalo ovo usaglašeno rješenje, mi očekujemo da se u toku naredne sedmice u potpunosti realizuje usaglašeno rješenje na bazi koga će biti isplaćene plate za januar i februar. U slučaju da iz bilo kojeg datuma ne dođe do toga sindikat će odmah utvrditi reakciju", poručio je Husić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Zahtijevaju da se u narednih 15 dana u potpunosti utvrdi odluka po pitanju statusa rudnika Zenica.</span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/nakon-protesta-rudara-u-sarajevu-vlada-fbih-obeala-isplatu-plata-h9853.html</guid>
      <pubDate>Wed, 27 Mar 2024 14:14:01 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/03/nakon-protesta-rudara-u-sarajevu-vlada-fbih-obeala-isplatu-plata_89405.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Komemoracija Abdulahu Sidranu u Sarajevu: Pjesnik čije su anegdote već dio urbane legende grada]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/komemoracija-abdulahu-sidranu-u-sarajevu-pjesnik-ije-su-anegdote-ve-h9852.html</link>
      <description><![CDATA[Posljednji ispraćaj i dženaza Abdulahu Sidranu, biće u haremu Begove džamije u Sarajevu danas nakon ikindije namaza u 15.40 sati, nakon čega će velikan bh. književnosti biti sahranjen u haremu džamije Ferhadija]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U Narodnom pozorištu u Sarajevu u srijedu je upriličena komemoracija u čast bosanskohercegovačkog akademika, istaknutog književnika, pjesnika i scenariste Abdulaha Sidrana, koji je preminuo u subotu u 80. godini, nakon duge i teške bolesti.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">O liku i djelu Abdulaha Sidrana govorili pjesnici, književnici, režiseri, a komemoraciji su prisustvovali članovi porodice, prijatelji, kolege, saradnici i mnogobrojni poštovaoci njegovog rada.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Pjesnik Mile Stojić rekao je da je Sidranove anegdote i apoftegme su već dio urbane legende grada pod Trebevićem, koje se neprestano prepričavaju po kafanama i književnim krugovima.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Upamtio sam njegovu izreku koja se odnosila na našeg kolegu, da ljudi koji ne vole muziku i nemaju smisla za humor, nemaju šta tražiti u književnosti. Veliko umijeće ostvario je u filmskim scenarijima od kojih je pet, šest ekranizirano, a prva dva njegovom režiseru osigurala su svjetsku slavu", rekao je Stojić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34109775-34109765-KOMEMORACIJA_ABDULAHU_SIDRANU_U_SARAJEVU_PJESNIK_CIJE_SU_ANEGDOTE_VEC_DIO_URBANE_LEGENDE_GRADA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Pjesnik Slobodan Blagojević je u ime Akademije nauka i umjetnosti BiH rekao je da su Sarajevo i cijela BiH izgubili svog pjesnika i dobrog duha.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"U Sarajevu i o Sarajevu pjevali su i pjevaju i danas mnogi sjajni pjesnici, ali nikog od njih ne možemo poistovjetiti s gradom u svim njegovim dimenzijama, kao što nam se prirodno nameće da to učinimo s našim Abdulahom Sidranom. Nije ni u svjetskoj poeziji čest slučaj ovakvog poistovjećenja, ovakvog estetski uspjelog duhovnog sjedinjavanja pjesnika i grada", rekao je Blagojević.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da Sidrana smatraju kao pjesnika koji je svom gradu podario autentični lirski glas.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Grad je dobio svog lirskog tumača, a u proznim knjigama izvanrednog pamtioca i nenadmašno duhovitog i humanog opisivača“, rekao je Blagojević.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ademir Kenović, dugogodišnji Sidranov prijatelj i režiser filmova za koje je akademik pisao scenarije, kazao je da je ovo "tužno vrijeme u kojem tješi to što smo živjeli u isto vrijeme sa Sidranom".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Divili su mu se mnogi zbog njegove ličnosti, onog što je radio, zbog bogatstva različitosti koje je posjedovao, bezbroj suprotnosti s kojima je živio. Bio je blag, a odlučan, otvoren, a diskretan, snažan a nježan, istovremeno dječački naivan i oštrog oka, misli i pera pa je stvarnost mogao duboko sagledavati. Bio je duhovit do suza", rekao je Kenović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34109775-34109763-KOMEMORACIJA_ABDULAHU_SIDRANU_U_SARAJEVU_PJESNIK_CIJE_SU_ANEGDOTE_VEC_DIO_URBANE_LEGENDE_GRADA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Književnik Zlatko Topčić u ime Društva pisaca BiH rekao je da je Sidran bio "glas po kojem su nas prepoznavali".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Pjesnik koji je najpotpunije izrazio biće svog naroda i duh svog vremena. Dokaz je kosmičke pravde kako se veliki pjesnici mogu iznjedriti i u malim društvima i malim narodima", rekao je Topčić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U ime Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar rekao je da je akademska zajednica i cijela BiH ostala bez još jednog velikana, akademika, mislioca, pjesnika, književnika kojeg je narod volio, slušao i poštivao.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Abdulahovi savjeti, promišljanja, vizije utkani su u zajedničku borbu za našu domovinu, državu punih ljudskih prava i sloboda za sve njene narode. Institucije BiH nisu položile ispit prema jednom od najvažnijih pjesnika, scenarista, dramaturga, mislilaca našeg vremena. Abdulah Sidran je položio ispit prema svojoj voljenoj Bosni i prema svom bošnjačkom narodu kojem je s ponosom pripadao. Položio je ispit i prema svojoj porodici za koju se borio do posljednjeg daha. Sidran će ostati fenomen koji je ponikao iz svog naroda nikada ga ne napuštajući i ne odvajajući se od njega, a njegov bosanski narod uzvraćao mu je poštovanjem, pažnjom i podrškom", rekao je Zlatar.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Publicist i novinar Ruždija Adžović, autor nedavno objavljene knjige "Sidran: živjeti, svjedočiti epohu", rekao je da je Sidran svima obogatio život svojom poezijom, prozom, filmskim scenarijima i iznad svega svojom mudrošću.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Abdulah Sidran je živio sa svojim narodom, volio susrete s običnim čovjekom, osluškivao bolje od drugih puls svog grada, sugrađana i to vješto pretakao u remek djelo. Niko bolje od Sidrana, kako je to sam kazao u mojoj knjizi o njemu, nije budio zaboravljene mirise Sarajeva", rekao je Adžović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34109775-34109767-KOMEMORACIJA_ABDULAHU_SIDRANU_U_SARAJEVU_PJESNIK_CIJE_SU_ANEGDOTE_VEC_DIO_URBANE_LEGENDE_GRADA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Posljednji ispraćaj i dženaza Abdulahu Sidranu, su danas u haremu Begove džamije u Sarajevu nakon ikindije namaza u 15.40 sati, nakon čega će velikan bh. književnosti biti sahranjen u haremu džamije Ferhadija.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Abdulah Sidran rođen je 1944. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zvorniku i Sarajevu. Apsolvirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Povremeno je radio kao urednik omladinskih listova i javnih tribina te, do 1992. godine, na Televiziji BiH kao vodeći dramaturg. Između tih povremenih uposlenja, živio i radio je kao profesionalni pisac.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U književnosti se javio šezdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju "šezdesetosmaškom". Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i društvenim priznanjima (Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog preduzeća "Svjetlost", Zmajeva nagrada) U ratu objavljena, knjiga njegove poezije "Sarajevski tabut" nagrađena je "Nagradom slobode" PEN centra Francuske.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34109775-34109770-KOMEMORACIJA_ABDULAHU_SIDRANU_U_SARAJEVU_PJESNIK_CIJE_SU_ANEGDOTE_VEC_DIO_URBANE_LEGENDE_GRADA.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Izbori iz njegove poezije, u prevodu na njemački, francuski, italijanski, objavljeni su u Austriji, Francuskoj, Italiji... Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio je nagradu "Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Scenarista je filmova "Sjećaš li se Dolly Bell", "Otac na službenom putu", "Kuduz", "Praznik u Sarajevu" i "Savršeni krug". Bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u šahu.</span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/komemoracija-abdulahu-sidranu-u-sarajevu-pjesnik-ije-su-anegdote-ve-h9852.html</guid>
      <pubDate>Wed, 27 Mar 2024 13:34:16 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/03/komemoracija-abdulahu-sidranu-u-sarajevu-pjesnik-ije-su-anegdote-ve-dio-urbane-legende-grada_24668.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Protest rudara u Sarajevu: Bojimo se da se ne ponovi februar 2014. godine]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/protest-rudara-u-sarajevu-bojimo-se-da-se-ne-ponovi-februar-2014-godine-h9851.html</link>
      <description><![CDATA[Protest je organizovan po zaključku Saveza samostalnih sindikata radnika u rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, koji ni jučer nije uspio postići dogovor o isplati plate za rudare Rudnika mrkog uglja Zenica, kojima nije isplaćena plata ni topli obrok za januar i februar ove godine]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Oko 300 rudara iz sedam rudnika Koncerna JP Elektroprivreda BiH protestuje danas ispred zgrade Vlade Federacije BiH u Sarajevu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Protest je organizovan po zaključku Saveza samostalnih sindikata radnika u rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, koji ni jučer nije uspio postići dogovor o isplati plate za rudare Rudnika mrkog uglja Zenica, kojima nije isplaćena plata ni topli obrok za januar i februar ove godine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Delegacija rudara trenutno je u zgradi Vlade FBiH na pregovorima. Zenički rudari još nisu dobili januarsku i februarsku platu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na protestu su rudari iz svih sedam rudnika Koncerna JP Elektroprivreda BiH, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34108918-34108901-PROTEST_RUDARA_U_SARAJEVU_BOJIMO_SE_DA_SE_NE_PONOVI_FEBRUAR_2014_GODINE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikalne organizacije rudnika Kreka u Tuzli, rekao je da su njihovi zahtjevi kristalno jasni.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Danas smo samo za to da se poštuje kolektivni ugovor. Potpisnik kolektivnog ugovora je Vlada FbiH i zato smo tu. Nisu isplaćene januarska i februarska plata, a to je obaveza prema kolektivnom ugovoru", rekao je Tokić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prema njegovim riječima, pitanje sudbine rudnika Zenica se rješava na drugi način, a to je izradom elaborata.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Struka mora kazati kako i u kom obimu vidi taj rudnik. Nama je najbitniji socijalni aspekt, a to je uvezivanje staža, isplata otpremnina. Danas smo ovdje isključivo zbog nepoštovanja kolektivnog ugovora. Ovakva tranzicija neće proći, napravit ćemo pakao. Danas je došlo koliko smo i rekli – oko 300. Ukoliko ne bude rješenja onda dolazimo i sa porodicama. Rudari moraju dobiti platu", istakao je Tokić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Senid Dizdarević iz rudnika u Zenici bio je danas na protestima u Sarajevu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34108918-34108900-PROTEST_RUDARA_U_SARAJEVU_BOJIMO_SE_DA_SE_NE_PONOVI_FEBRUAR_2014_GODINE.jpg" /></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Situacija nije dobra, tri mjeseca radimo bez plate, toplog obroka, ikakve naknade. Ljudi su u teškoj situaciji, krediti, računi…Sve pristiže, treba platiti račune", istakao je Dizdarević.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kako je kazao, ukoliko se danas ne postigne rješenje, sljedeći put će doći u većem broju.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Bojim se da se ne ponovi februar 2014. godine", dodao je Dizdarević.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Danas je tu bio i rudar Ermin Smaka iz rudnika u Kaknju.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34108918-34108902-PROTEST_RUDARA_U_SARAJEVU_BOJIMO_SE_DA_SE_NE_PONOVI_FEBRUAR_2014_GODINE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Došao sam da podržim zeničke rudare, dva mjeseca nisu primili platu", rekao je Smaka koji ima još dvije godine do penzije.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kako je kazao, kod njih u rudniku je dobra situacija.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Zenički rudari u štrajk su stupili 6. marta, jer nisu dobili nijednu plaću iz ove godine.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34108918-34108901-PROTEST_RUDARA_U_SARAJEVU_BOJIMO_SE_DA_SE_NE_PONOVI_FEBRUAR_2014_GODINE_1.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34108918-34108897-PROTEST_RUDARA_U_SARAJEVU_BOJIMO_SE_DA_SE_NE_PONOVI_FEBRUAR_2014_GODINE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34108918-34108896-PROTEST_RUDARA_U_SARAJEVU_BOJIMO_SE_DA_SE_NE_PONOVI_FEBRUAR_2014_GODINE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34108918-34108895-PROTEST_RUDARA_U_SARAJEVU_BOJIMO_SE_DA_SE_NE_PONOVI_FEBRUAR_2014_GODINE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34108918-34108894-PROTEST_RUDARA_U_SARAJEVU_BOJIMO_SE_DA_SE_NE_PONOVI_FEBRUAR_2014_GODINE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240327-34108918-34108893-PROTEST_RUDARA_U_SARAJEVU_BOJIMO_SE_DA_SE_NE_PONOVI_FEBRUAR_2014_GODINE.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/protest-rudara-u-sarajevu-bojimo-se-da-se-ne-ponovi-februar-2014-godine-h9851.html</guid>
      <pubDate>Wed, 27 Mar 2024 12:13:42 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/03/protest-rudara-u-sarajevu-bojimo-se-da-se-ne-ponovi-februar-2014-godine_bf622.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Ministarstvo odbrane BiH raspisalo oglas za prijem 400 kandidata  u profesionalnu vojnu službu u činu vojnika Oružanih snaga BiH]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/ministarstvo-odbrane-bih-raspisalo-oglas-za-prijem-400-kandidata-u-profesionalnu-h9849.html</link>
      <description><![CDATA[Neki od opštih uslova koje kandidati moraju ispunjavati su da su kandidati državljani Bosne i Hercegovine, da nisu mlađi od 18 godina niti stariji od 27 godina u vrijeme prijema.]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine objavilo je danas, 27. marta 2024. godine, Javni oglas za prijem kandidata u profesionalnu vojnu službu u početnom činu vojnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Rok za prij</span></span><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">avu na Javni oglas je 21 dan od dana objavljivanja na službenoj veb-stranici Ministarstava odbrane BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na oglas se mogu prijaviti mladići i djevojke koji imaju završenu srednju školu III i IV stepena ili trenutno pohađaju završni razred srednje škole. Neki od opštih uslova koje kandidati moraju ispunjavati su da su kandidati državljani Bosne i Hercegovine, da nisu mlađi od 18 godina niti stariji od 27 godina u vrijeme prijema.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prijavom na oglas mladi imaju priliku da osiguraju stalan i siguran posao, profesionalnu karijeru i mogućnost napredovanja u Oružanim snagama BiH.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Potrebne informacije i obrasce za prijavu kandidati će moći preuzeti na službenoj internet stranici Ministarstva odbrane BiH (www.mod.gov.ba) ili lično dobiti od centara za regrutovanje i tranziciju i informisati se putem sljedećih telefona:</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">a) Centar za regrutovanje i tranziciju Sarajevo, tel. 033/773-437;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">b) Centar za regrutovanje i tranziciju Banja Luka, tel. 051/335-886;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">c) Centar za regrutovanje i tranziciju Čapljina, tel. 036/811-084 i</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">d) Centar za regrutovanje i tranziciju Tuzla, tel. 035/814-954</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/Prijavi-se-Plakati.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ukoliko kandidati budu ispunjavali opšte i posebne uslove i dostave potrebnu dokumentaciju, blagovremeno će biti obaviješteni o vremenu i mjestu testiranja i provjera, početku osnovne vojničke obuke i drugim bitnim informacijama.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Testiranja kandidata će se obaviti u centrima za regrutovanje u Sarajevu, Banjoj Luci, Čapljini i Tuzli.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Nakon završenih testiranja, Komisija za izbor će obaviti intervju sa najuspješnijim kandidatima i, nakon završenog intervjua, izvršiti izbor i predložiti ministru odbrane BiH kandidate za upućivanje na osnovnu vojničku obuku.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kandidati koji uspješno završe osnovnu vojničku obuku primaju se u vojnu službu u početnom činu vojnika na formacijska mjesta koja se popunjavaju kandidatima iz reda sva tri naroda u BiH, kao i iz reda ostalih</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/ministarstvo-odbrane-bih-raspisalo-oglas-za-prijem-400-kandidata-u-profesionalnu-h9849.html</guid>
      <pubDate>Wed, 27 Mar 2024 09:32:25 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/03/ministarstvo-odbrane-bih-raspisalo-oglas-za-prijem-400-kandidata-u-profesionalnu-vojnu-slubu-u-inu-vojnika-oruanih-snaga-bih_e6fed.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Bećirović podržao odluku Schmidta: Tehničkim izmjenama vraća se izborni integritet]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/beirovi-podrao-odluku-schmidta-tehnikim-izmjenama-vraa-se-izborni-h9848.html</link>
      <description><![CDATA[Bećirović je istakao da je Bosna i Hercegovina &quot;demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora, a slobodnih i demokratskih izbora ne može biti ukoliko je izborni integritet doveden u pitanje&quot;]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podržao je odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bećirović je istakao da je Bosna i Hercegovina "demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora, a slobodnih i demokratskih izbora ne može biti ukoliko je izborni integritet doveden u pitanje".</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini rezultat su njegovih ovlaštenja proizašlih iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Christian Schmidt, kao legitimni visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, ima ovlasti da intervenira u političkim procesima u Bosni i Hercegovini kako bi osigurao provedbu Dejtonskog sporazuma. U Dejtonskom sporazumu je, između ostalog, navedeno da se demokratskim organima vlasti i pravičnim procedurama najbolje stvaraju miroljubivi odnosi unutar pluralističkog društva", dodao je Bećirović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da je izborni integritet ključni koncept u demokratskom izbornom procesu i ima veliki značaj za stabilnost, transparentnost i legitimnost izbora, prenosi AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Izbornim integritetom se osigurava legitimitet izabranih zvaničnika. Zahvaljujući integritetu izbornog procesa građani su sigurni da je izbor nosioca vlasti utemeljen na njihovoj volji, a ne na volji brojača glasova", istakao je.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Bećirović smatra da su tehničke izmjene bile neophodne i prijeko potrebne u bosanskohercegovačkom društvu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Stoga izražavam žaljenje što se izmjene i dopune Izbornog zakona nisu usvojile i ranije, unutar najvišeg zakonodavnog organa vlasti - Parlamentarne skupštine BiH. U svakom slučaju, tehničkim izmjenama vraća se izborni integritet, što u konačnici rezultira povjerenjem građana u cjelokupni demokratski proces. Izmjene koje rezultiraju uvjerenjem građana da su izbori pošteni i slobodni od manipulacija, istovremeno održavaju vitalnost demokratije u Bosni i Hercegovini i osiguravaju da izborni rezultati odražavaju volju građana. Građani Bosne i Hercegovine, zaslužuju da se izbor vlasti vrši u skladu s dugoročnim ustavnim načelima vladavine prava i pravne sigurnosti. Izborna pravila u Bosni i Hercegovini ne smiju odstupati od onih koji su na snazi u savremenim demokratskim državama", zaključio je Bećirović.</span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/beirovi-podrao-odluku-schmidta-tehnikim-izmjenama-vraa-se-izborni-h9848.html</guid>
      <pubDate>Wed, 27 Mar 2024 09:20:59 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/03/_6e179.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Islamska zajednica u BiH pripremila 10.000 iftara za stanovnike u Gazi]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/islamska-zajednica-u-bih-pripremila-10000-iftara-za-stanovnike-u-gazi-h9847.html</link>
      <description><![CDATA[Prije dva dana Islamska zajednica u BiH je na više lokacija u Rafahu i središnjem Pojasu Gaze podijelila skoro 9.000 iftarskih obroka]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini danas je, 16. dana ramazana i uoči mubarek noći Lejletul-bedr, pripremila oko 10.000 iftara za ugroženo stanovništvo u Gazi.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Prije dva dana Islamska zajednica u BiH je na više lokacija u Rafahu i središnjem Pojasu Gaze podijelila skoro 9.000 iftarskih obroka. Prije toga, ugroženom stanovništvu podijeljeni su i prehrambeni paketi, te druge potrepštine koje su im neophodne, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240326-34104267-34104266-ISLAMSKA_ZAJEDNICA_U_BIH_PRIPREMILA_10000_IFTARA_ZA_STANOVNIKE_U_GAZI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Pomoć se distribuira u saradnji sa Humanitarnom organizacijom "Human Appeal", a Islamska zajednica stalno pregovara sa brojnim humanitarnim organizacijama kako bi se unaprijedila distribucija pomoći na pogođena područja i stanovištvu isporučila potrebna pomoć, objavila je agencija MINA.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240326-34104267-34104264-ISLAMSKA_ZAJEDNICA_U_BIH_PRIPREMILA_10000_IFTARA_ZA_STANOVNIKE_U_GAZI.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;"><img class="detayFoto" src="https://www.balkannews.ba/images/upload/AA-20240326-34104267-34104263-ISLAMSKA_ZAJEDNICA_U_BIH_PRIPREMILA_10000_IFTARA_ZA_STANOVNIKE_U_GAZI_1.jpg" /></span></span></p>

<p style="text-align: justify;"></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/islamska-zajednica-u-bih-pripremila-10000-iftara-za-stanovnike-u-gazi-h9847.html</guid>
      <pubDate>Wed, 27 Mar 2024 09:18:26 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/03/islamska-zajednica-u-bih-pripremila-10000-iftara-za-stanovnike-u-gazi_69eb6.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Komšić: Izmjene Izbornog zakona BiH dobre za poštenije izbore]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/komi-izmjene-izbornog-zakona-bih-dobre-za-potenije-izbore-h9846.html</link>
      <description><![CDATA[Kako je objavljeno iz kabineta člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić je istakao da je sada važno posvetiti se drugim zakonima na putu prema Evropskoj uniji]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je da su izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, dobre za poštenije izbore u zemlji.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Izmjene Izbornog zakona koje je danas nametnuo visoki predstavnik će dugoročno osigurati poštenije izbore. Trebaće vremena da vidimo sve efekte izmjena, ali trenutno izgleda kao da će glas građana Bosne i Hercegovine vrijediti više nego ranije, jer će se glasovima manje manipulirati", kazao je Komšić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kako je objavljeno iz njegovog kabineta, Komšić je istakao da je sada važno posvetiti se drugim zakonima na putu prema Evropskoj uniji (EU).</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Za Bosnu i Hercegovinu je dobro i što pravimo korak naprijed u procesu pristupanja Evropskoj uniji, i što HDZ (Hrvatska demokratska zajednica, op.a.) nema više mogućnost podmetati svoje političke ambicije u vidu trećeg entiteta u proces zaštite izbornog integriteta. Sada je vrijeme da se posvetimo drugim zakonima koji su neophodni za otvaranje pregovora", rekao je Komšić.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt objavio je danas da je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini koje se odnose na integritet izbornog procesa.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Tehničke izmjene podrazumijevaju da Centralna izborna komisija BiH (CIK) imenuje predsjednike biračkih odbora, uvođenje skenera, identifikacije birača i videonadzora.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/komi-izmjene-izbornog-zakona-bih-dobre-za-potenije-izbore-h9846.html</guid>
      <pubDate>Wed, 27 Mar 2024 09:12:10 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/03/komi-izmjene-izbornog-zakona-bih-dobre-za-potenije-izbore_ce199.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[OHR objavio nametnute izmjene: Paket za poboljšanje integriteta izbornog procesa u BiH]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/ohr-objavio-nametnute-izmjene-paket-za-poboljanje-integriteta-izbornog-h9845.html</link>
      <description><![CDATA[Nakon što se Christian Schmidt obratio javnosti, na stranici Ureda visokog predstavnika (OHR) objavljene su detaljnije informacije iz Paketa za poboljšanje integriteta izbornoga procesa]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">&nbsp;Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt objavio je danas da je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini koje se odnose na integritet izbornog procesa.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Nakon što se Schmidt obratio javnosti, na stranici Ureda visokog predstavnika (OHR) objavljene su detaljnije informacije iz Paketa za poboljšanje integriteta izbornoga procesa.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Bližimo se još jednim izborima, a vlasti u Bosni i Hercegovini nisu adresirale brojne probleme, sumnje i nedoumice iz prethodnih izbornih ciklusa, kao i goleme neusklađenosti s međunarodnim demokratskim standardima na koje već 15 godina ukazuju međunarodni partneri. Stoga je visoki predstavnik prepoznao potrebu intervenirati, imajući u vidu nesposobnost ili nespremnost domaćih vlasti da isprave teške nedostatke u izbornom procesu", navode iz OHR-a.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodaju da birači u BiH moraju imati ravnopravnu priliku sudjelovati u izborima i moraju biti sigurni da je njihov glas adekvatno prebrojan i ispoštovan u kasnijem formiranju vlasti. Izborne krađe moraju biti sustavno spriječene, javlja AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"S ovim ciljem, a nakon brojnih konzultacija s međunarodnim partnerima, domaćim institucijama, političkim predstavnicima i nevladinim organizacijama, visoki predstavnik je donio paket mjera za poboljšanje integriteta izbornog procesa u BiH", navodi se na stranici OHR-a.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Ovaj paket pokriva veliki broj oblasti. U najkraćem, ove se izmjene odnose na sljedeće oblasti:</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Poboljšanje integriteta i nadzora pri glasanju i prebrojavanju glasova, uključujući i veću sigurnost pri rukovanju izbornim materijalima prije i nakon glasanja, te profesionalizaciju biračkih odbora. Veća transparentnost pri registraciji birača, pogotovo kada su u pitanju osobe koje glasuju u odsustvu i izbjeglice, ali i provjere ispravnosti registra birača. Transparentnije i sigurnije odvijanje izbora od početka do kraja, što podrazumijeva, između ostalog, i elektronsku identifikaciju birača, videonadzor, kao i elektronsko prebrojavanje glasova."</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Osim toga, izmjene se odnose i na ove oblasti:</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Jasnije zaštite ljudskih i građanskih prava prije, za vrijeme i poslije izbora, uključujući i preciznije procedure za rješavanje žalbi i sankcioniranje, te poboljšanje rodne ravnopravnosti. Sprečavanje manipulacije birača, između ostalog i strožim mjerama protiv prijevremene političke promocije i lažnih vijesti, uz veću transparentnost kada je u pitanju financiranje kampanja i medija. Nesmetana provedba izbora s pravovremenim osiguranjem sredstava za provedbu izbora i boljim definiranjem ovlasti, integriteta i nezavisnosti Centralne izborne komisije", navodi se.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Imajući u vidu opseg ovoga paketa, ali i kratko vrijeme prije sljedećih izbora, predviđeno je da se ove mjere uvode postupno na odabranim pilot-područjima na Općinskim izborima 2024, kako bi se testirala i omogućila široka primjena za Opće izbore 2026, navedeno je na stranici OHR-a.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/ohr-objavio-nametnute-izmjene-paket-za-poboljanje-integriteta-izbornog-h9845.html</guid>
      <pubDate>Wed, 27 Mar 2024 09:07:51 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/03/ohr-objavio-nametnute-izmjene-paket-za-poboljanje-integriteta-izbornog-procesa-u-bih_5266b.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[BiH: Zbog radova na brojnim dionicama puteva nužna opreznija vožnja]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/bih-zbog-radova-na-brojnim-dionicama-puteva-nuna-opreznija-vonja-h9841.html</link>
      <description><![CDATA[I dalje se upozorava na učestale odrone na brojnim dionicama i savjetuje opreznija vožnja]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na većini puteva u Bosni i Hercegovini saobraća se po pretežno suhom kolovozu, uz dobru vidljivost.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">I dalje se upozorava na učestale odrone na brojnim dionicama i savjetuje opreznija vožnja.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U toku su radovi na rušenju tunelske cijevi na dionici magistralnog puta Dobro Polje-Miljevina, zbog čega je saobraćaj na ovoj dionici obustavljen. Predviđeno je da radovi traju do kraja ovog mjeseca, a za to vrijeme putnička i teretna vozila do 20 tona koriste alternativni pravac Trnovo-Grebak-Ustikolina-Foča. Putnička vozila, kao i teretna vozila do 12 tona mogu koristiti i pravac Sarajevo- Rogatica- Ustiprača- Goražde-Foča.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača vozila do 12 tona ukupne dozvoljene mase saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 12 tona saobraćaj obustavljen,&nbsp;piše AA.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Kako navode iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most iz pravca Ključa, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilazni pravac.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">U toku su i radovi na ulazu u Neum (Stolac-Neum) zbog čega je saobraćaj obustavljen i preusmjeren na postojeću obilaznicu (Dubrovačka ulica).</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Radovi se izvode i na magistralnim putevima: Jablanica-Potoci, Tarčin-Raštelica, Žepče-Zenica, Čevljanovići-Nišići, Grude-Vitina i Bijeljina-Rača, kao i na sjevernom ulazu u Mostar, te na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku. Na mjestima izvođenja radova postavljena je privremena saobraćajna signalizacija čije poštivanje je obavezno.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.</span></span></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/bih-zbog-radova-na-brojnim-dionicama-puteva-nuna-opreznija-vonja-h9841.html</guid>
      <pubDate>Tue, 26 Mar 2024 09:31:18 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/03/bih-zbog-radova-na-brojnim-dionicama-puteva-nuna-opreznija-vonja_e58b1.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
    <item>
      <title><![CDATA[Muslimani večeras obilježavaju odabranu noć Lejletul-bedr]]></title>
      <link>https://www.balkannews.ba/bih/muslimani-veeras-obiljeavaju-odabranu-no-lejletul-bedr-h9840.html</link>
      <description><![CDATA[Sedamnaestog dana ramazana druge godine po hidžri desila se čuvena Bitka na Bedru, koja je po broju učesnika bila mala bitka, ali po značaju je bila jedna od najznačajnijih u povijesti islama]]></description>
      <content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Mubarek noć Lejletul-bedr nastupa večeras s akšam-namazom, a u džamijama širom Bosne i Hercegovine i dijaspore bit će obilježena prigodnim programima, dok je sutra, 27. marta, Dan pobjede na Bedru.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">O Bedru i porukama Bedra za Agenciju MINA govorio je dr. Ahmed ef. Adilović, muftija travnički.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Sedamnaestog dana ramazana druge godine po hidžri desila se čuvena Bitka na Bedru. Po broju učesnika to je bila mala bitka, ali po značaju, to je bila jedna od najznačajnijih bitki u povijesti islama. Na strani istine, predvođeni Muhammedom, s.a.v.s., bilo je nešto preko 300 ashaba, a na strani zablude bilo je oko 1.000 ratnika. Pored toga, ashabi su bili slabo naoružani, a mušrici su bili daleko bolje naoružani i bili su ubijeđeni da će pobijediti", naveo je muftija.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dodao je da su, međutim, "ashabi imali snažnu vjeru, imali su jasan cilj koji žele ostvariti, bili su potpuno predani svojoj misiji, u potpunosti su primjenjivali upute svoga vođe, tj. Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bili su spremni na maksimalnu žrtvu radi istine i nisu nimalo sumnjali u pomoć Gospodara svjetova”.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"To je i presudilo u bici, tako da su ashabi, koji ljudskim mjerilima gledano nisu imali nikakve šanse, ustvari izvojevali fantastičnu pobjedu, iz koje muslimani širom svijeta i nakon više od 1.400 godina izvlače pouke i poruke”, objasnio je muftija Adilović.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Naglasio je da su brojne pouke i poruke Bitke na Bedru, od kojih ovom prilikom navodi samo neke, piše AA.&nbsp;</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Za svaki uspjeh u životu potreban je trud i zalaganje. Ashabi nisu sjedili kod svojih kuća i očekivali da se problem riješi, nego su učinili sve što je u njihovoj moći da pobijede. Za svaki uspjeh u životu treba se oslanjati na Allaha, dž.š., i moliti Ga za pomoć, te slijediti sunnet Muhammeda, s.a.v.s. O pobjedi u Bici na Bedru Allah, dž.š., između ostalog kaže: ‘Zaista vas je Allah pomogao na Bedru, kada ste bili malobrojni. Zato se bojte Allaha, da biste bili zahvalni!’ (Alu Imran, 123.)”, istaknuo je muftija.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Također, naglasio je da je jedna od pouka i poruka da za pobjedu u borbi nije presudna brojnost i opremljenost, "nego čvrsta vjera u Svemogućeg Gospodara svjetova, maksimalan trud i oslanjanje na Allaha, dž.š”.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"Ista stvar je i sa svim ostalim životnim uspjesima. U tom smislu Allah, dž.š., kaže: ‘Koliko su puta malobrojne čete, Allahovom voljom, nadjačale mnogobrojne čete!’ (El-Bekare, 249.) Za pobjedu i uspjeh u životu od velike je važnosti da budemo spremni da žrtvujemo dio svoga vremena, truda, imetka, pa i svoje živote u određenim situacijama. Primjer ashaba u Bici na Bedru nam upravo to svojedoči”, naveo je muftija.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">Dalje je istaknuo da je savjetovanje sa saradnicima važno u ostvarenju pobjede i cilja u životu.</span></span></p>

<p style="text-align: justify;"><span style="font-size:14px;"><span style="font-family:Arial,Helvetica,sans-serif;">"To vidimo iz Poslanikovog, s.a.v.s., savjetovanja s ashabima o položaju na kojem će se sukobiti s neprijateljem. Lijepo i ljudsko postupanje u svim situacijama, pa i u slučaju zarobljenika. Dobro je poznat humani čin Poslanika, s.a.v.s., kojim je ponudio otkup zarobljenika, između ostalog i opismenjavanjem ashaba koji do tada nisu znali čitati i pisati. Pokornost Vladaru svjetova i pridržavanje islamskih propisa su uvjet za sve životne uspjehe i pobjede. Zato se, između ostalog, trebamo maksimalno truditi da svoj život uskladimo s islamskim propisima, odnosno voljom Vladara svjetova. Suprotno tome, tj. nepokornost Allahu, dž.š., vodi neuspjehu i porazu, što se desilo godinu dana kasnije, tj. u Bici na Uhudu. Islam teži miru, ali ako su ugroženi ljudski životi, onda je obaveza boriti se protiv neprijatelja i zaštititi nevine ljude”, poručio je muftija travnički Ahmed ef. Adilović.</span></span></p>

<p></p>]]></content:encoded>
      <guid>https://www.balkannews.ba/bih/muslimani-veeras-obiljeavaju-odabranu-no-lejletul-bedr-h9840.html</guid>
      <pubDate>Tue, 26 Mar 2024 09:14:25 +0100</pubDate>
      <enclosure url="https://www.balkannews.ba/images/haberler/2024/03/muslimani-veeras-obiljeavaju-odabranu-no-lejletul-bedr_01004.jpg" type="image/jpeg"/>
      <author>BalkanNews</author>
    </item>
  </channel>
</rss>
