Bruto domaći proizvod (BDP) zemlje dostigao je 8,8 biliona turskih lira (263,8 milijardi eura) u periodu januar - mart.

"Nakon što su analizirane djelatnosti koje čine bruto domaći proizvod, dodana vrijednost je povećana za 11,1 posto u građevinarstvu, 5,5 posto u informacijama i komunikaciji", navodi se.

U posljednjem kvartalu 2023. godine turski BDP porastao je za četiri posto, piše AA. 

Maslinovo ulje je bogat izvor brojnih blagotvornih i hranjivih tvari te vitamina što ga čini lako dostupnom namirnicom s mnoštvom ljekovitih svojstava.

Posljednjih nekoliko godina na policama "Bingo marketa" širom Bosne i Hercegovine građani mogu pronaći i masline i maslinovo ulje koje se uvozi iz Turske.

Abdurrahman Uvak, direktor firme "UVAK" d.o.o., ističe kako je posljednjih godina sve veća potražnja za njihovim proizvodima i u BiH, piše AA. 

"Ja sam u Bosnu i Hercegovinu došao 1998. godine. Prvo smo se bavili sektorom tekstila, a kasnije smo proširili poslovanje i na druge grane, uključujući sektor hrane. Trenutno sam vlasnik kompanije koja je iz Turkiye dosad izvezla oko tri hiljade različitih artikala", kazao je Uvak.

On je dodao kako od 2017. godine sarađuju sa poznatom markom "Marmarabirlik", čiji su zastupnik za tržište BiH od ove godine.

"Prošle godine smo prodali 30 tona maslinovog ulja i 26 tona maslina, a ove godine cilj je 70 tona maslinovog ulja i 110 tona maslina. Kao što vidite, u posljednjih pet godina ostvarili smo značajan napredak, počeli smo sa dvije do dvije i po tone, a danas prodajemo oko 100 tona proizvoda", kazao je Uvak.

Istakao je da mnogi ljudi u BiH preferiraju maslinovo ulje i masline koje su probali dok su ljetovali u Turskoj.

"Ranije su u BiH u ovom sektoru bili dominanti Italija i Španija, a povremeno i Grčka, ali zahvaljujući upravi 'Marmarabirlik' ostvarili smo značajan napredak u proteklom periodu i u budućnosti planiramo da svake godine prodaja naših proizvoda raste 30-40 posto", rekao je Uvak.

Ljiljana Dugonjić iz "Bingo marketa" istakla je da su kupci vrlo zainteresovani za masline i maslinovo ulje iz Turske.

"Kupci su se veoma iznenadili kada su vidjeli da uvozimo ulje i masline iz Turske, s obzirom na to da su se s ovim proizvodima upoznali kada su išli na odmor u Tursku. Iznenadili su se i rekli kako ne moraju sada stalno ići, makar zbog ovog ulja i maslina", kazala je Dugonjić.

Naglasila je da u ponudi imaju maslinovo ulje od 250 mililitara, pola litre i litar, dodajući da svako može za sebe naći ponešto u skladu sa potrebama.

Mnoga su istraživanja pokazala su pozitivne efekte maslinovog ulja na zdravlje. Maslinovo ulje prepuno je hranjivih sastojaka, vitamina i ljekovitih svojstava zbog kojih djeluje protubakterijski, protuupalno, protugljivično i protuvirusno.

Naime, prema prvoj procjeni, godišnja stopa inflacije u eurozoni u martu je iznosila 2,4 posto, što je 0,2 postotna boda manje nego u februaru. Na mjesečnoj su razini cijene robe široke potrošnje porasle za 0,8 posto, objavio je europski statistički ured Eurostat.

Prošli mjesec najviše su poskupile usluge, za 4,0 posto, na godišnjem nivou, pa se rast tih cijena nije promijenio u odnosu na februar. Hrana, alkohol i duhan skuplji su za 2,7 posto (u februaru za 3,9 posto), a neenergetska industrijska roba za 1,1 posto (u februaru za 1,6 posto). Energije su, pak, pale za 1,8 posto (u februaru za 3,7 posto).

Ne računajući cijene energije, hrane, alkohola i duhana, te podatke uzima u obzir Vijeće Evropske središnje banke pri donošenju odluka o monetarnoj politici, godišnja stopa inflacije u martu iznosila je 2,9 posto, a mjesečna 1,1 posto. Bez energije, godišnja stopa iznosila je također 2,9 posto, a mjesečna 0,9 posto.

Prema prvoj procjeni, Slovenija je u decembru imala godišnju inflaciju od 3,4 posto, mjereno harmoniziranim indeksom, što je isto kao i u februaru. Na mjesečnoj razini, prema tom indeksu, cijene su porasle za 0,6 posto.

Najvišu godišnju stopu inflacije u martu imale su Hrvatska (4,9 posto), Austrija (4,2 posto) i Estonija (4,1 posto). Najmanje su imale Litva (0,3 posto) i Finska (0,7 posto).

Turski sektor geotermalne energije ističe se svojim inovativnim tehnologijama, što privlači veliki interes stranih investitora za ovu oblast.

Tehnike bušenja koje se koriste za proizvodnju geotermalne energije, integrirani sistemi koji omogućavaju korištenje geotermalne energije u područjima kao što su grijanje i hlađenje, kao i proizvodnja električne energije i tehnologije skladištenja su među inovativnim tehnologijama koje se ističu u ovom turskom sektoru.

Predsjednik JESDER-a Senturk rekao je za Anadolu da se najnovije svjetske tehnologije koriste u investicijama u GPP u Turkiye.

Ističući da iskustvo stečeno u turskim investicijama u GPP u posljednjih 15 godina predstavlja važan primjer za investitore, Senturk je rekao da će sa sve većim interesom stranih investitora za sektor i smanjenjem troškova, ulaganja u geotermalne elektrane u Turkiye dostići nivo od 4.000 megavata električne energije (MWe).

“S obzirom da će se geotermalna tehnologija razvijati i pojeftiniti u budućnosti, ova investicija će se još više povećati. Fokusiranje na domaću proizvodnju u sektoru geotermalne energije i razvoj domaće tehnologije znači rješavanje velike stavke troškova za investitore“ rekao je Senturk.

Ističući da se GPP ističu kao “najčistije“ elektrane u pogledu proizvodnje električne energije bez otpada, Senturk je rekao te elektrane nemaju nikakav otpad koji je štetan za okolinu, piše AA. 

“Sva naša bušenja se izvode sa vrhunskim tehnologijama i u skladu sa ekološkim zakonodavstvom. Naša bušenja su na dubinama između 2.500 i 5.000 metara, a njeni prosječni troškovi su između tri i šest miliona dolara“, pojasnio je Senturk.

Turkiye zauzima 25. mjesto po rezervama litijuma

Što se tiče litijuma dobijenog iz postrojenja za proizvodnju geotermalne energije, Senturk je rekao da izvlačenje litijuma iz fluida varira u zavisnosti od geohemijske strukture polja.

“Iz tog razloga, da bi se dobili pouzdani podaci, studije moraju biti sprovedene na regionalnom osnovu i rezerve koje se mogu dobiti moraju se detaljno izračunati prema terenu“, rekao je.

Ističući da je Turkiye na 25. mjestu po rezervama litijuma i da će potražnja za litijem rasti korištenjem visokotehnoloških proizvoda, Senturk je kazao da će taj trend neizbježno rasti dok se ne nađe ekonomičnija alternativa.

“Neizbežno je da će se ovakva situacija nastaviti sve dok se ne budu ekonomičnije nabavili novi materijali koji mogu zamijeniti litijum. Među studijama u kojima se istražuju rudnici i minerali u okviru Ministarstva energetike i prirodnih resursa Turkiye nalaze se i studije koje imaju za cilj dobijanje vrijednih minerala. Prateći ove projekte utvrđujemo potencijal i činimo ga industrijski upotrebljivim. Ako to uspijemo postići, bićemo u povoljnoj poziciji i u smislu skladištenja energije i izvoznih proizvoda. Geotermalni resursi, koji se mogu koristiti u desetinama sektora od proizvodnje električne energije do plemenitih metala i vađenja minerala, igrat će važnu ulogu u budućnosti Turkiye“, istakao je Senturk.

Dodaje da trenutno 65 licenciranih GPP-a pruža uslugu u Turkiye sa instaliranom snagom od 1.691 megavata.

“Elektrane osnovane u ovim oblastima plaćaju državi godišnju uplatu od približno 600 miliona dolara, uključujući porez na dodatnu vrijednost, korporativni porez, porez po odbitku, premije institucija socijalnog osiguranja, državni udio i plaćanje naknade za prenos. S druge strane, u izgradnja naših elektrana u ovoj fazi koristi se 70 posto domaćih mašina i komponenti. Fokusiranje na domaću proizvodnju i razvoj domaće tehnologije znači rješavanje velike troškovne stavke za nas investitore“, zaključio je Senturk.

Turkish Airlines je objavio najnovije podatke o broju putnika tokom prošle godine.

U 2023. godini ukupan broj putnika je povećan za 10,1 posto u odnosu na isti period 2022. godine i dostigao je 6,1 milion.

Popunjenost aviona Turkish Airlinesa na međunarodnim letovima iznosila je 80 posto, a na domaćim 78 posto, javlja AA. 

Broj putnika na međunarodnim linijama iznosio je 2,2 miliona u decembru 2022. godine, a u istom periodu 2023. porastao je za 19 posto na 2,6 miliona.

Obim prevezenog tereta i pošte u decembru 2022. iznosio je 137,9 hiljada tona, a prošlog mjeseca porastao je za 15,8 posto na 159,7 hiljada tona.

U saopštenju se navodi da je broj prevezenih putnika u periodu januar - decembar prošle godine porastao za 16,1 posto u odnosu na 2022. godinu, na 83,4 miliona, što je najveći broj putnika ove aviokompanije svih vremena.

Broj putnika na međunarodnim linijama iznosio je 23,4 miliona u periodu januar - decembar 2022. godine, a u istom periodu 2023. porastao je za 27,1 posto na 29,8 miliona.

Ukupna popunjenost putnika porasla je za 1,9 posto u odnosu na isti period 2022. godine i dostigla 82,6 posto.

Obim prevezenog tereta i pošte iznosio je 1,68 miliona tona 2022. godine, a u 2023. je smanjen za 1,2 posto na 1,66 miliona.

U saopštenju se navodi da je broj aviona u floti Turkish Airlinesa porastao na 440.

Brojni pozivi na bojkot usmjereni su proteklih nekoliko mjeseca protiv poznatih svjetskih brendova koji navodno imaju proizraelske stavove ili navodno imaju finansijske veze s Izraelom.

Od 7. oktobra, nakon nemilosrdnih izraelskih zračnih napada i kopnene invazije na Pojas Gaze, na društvenim mrežama su također pokrenuti brojni pozivi na bojkot kompanija koje se dovode u vezu s Izraelom.

McDonald's je posebno pogođen nakon što je izraelska podružnica lanca brze hrane objavila na društvenim mrežama da je podijelila hiljade besplatnih obroka osoblju u izraelskoj vojsci dvije sedmice nakon početka rata.

CEO McDonald'sa priznao je da je bojkot utjecao na mnoge brendove poput McDonald’sa, piše AA. 

"Svjestan sam da nekoliko tržišta na Bliskom istoku i neka izvan regije doživljavaju značajan poslovni utjecaj zbog rata i povezanih dezinformacija koje utiču na brendove poput McDonald’sa", rekao je Kempczinski na stranici Linkedln i dodao:

"Ovo je obeshrabrujuće i neutemeljeno. U svakoj državi u kojoj poslujemo, uključujući i muslimanske zemlje, McDonald's s ponosom predstavljaju lokalni vlasnici-operateri koji neumorno rade kako bi služili i podržavali svoje zajednice dok zapošljavaju hiljade sugrađana", kazao je CEO McDonald'sa.

Kroz ovaj javni poziv Evropska unija će podržati poljoprivredna gazdinstva koja doprinose stabilizaciji/jačanju proizvodne konkurentnosti i povećanju nivoa produktivnosti primarne poljoprivredne proizvodnje.

Podrška će biti pružena kroz modernizaciju i uvođenje novih tehnologija i inovacija, unapređenju kvaliteta proizvoda, higijene i sigurnosti hrane, promovisanje dobrih poslovnih praksi i održivog razvoja putem poboljšanja upravljanja prirodnim resursima, zaštite okoliša, zaštite radnika i sigurnosti hrane, te doprinose ublažavanju posljedica nastalih uslijed pandemije COVID-19.

Sredstva podrške po jednoj prijavi mogu iznositi od 40.000 KM do maksimalno 150.000 KM (bez PDV-a). Prihvatljive investicije uključuju nabavku traktora, mašina i druge poljoprivredne mehanizacije za poljoprivrednike u BiH.

Za svaki projekat podnosilac prijave mora osigurati vlastito sufinansiranje u iznosu od minimalno 35 posto ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava kroz mjeru podrške je 65 posto ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije za sve sektore.

Prihvatljivi podnosioci prijava za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru mjere podrške mogu biti obrti/samostalni preduzetnici, zadruge i preduzeća, piše AA. 

Za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju prihvatljivi su svi projekti koji se odnose isključivo na poljoprivredne sektore kao što su: proizvodnja mlijeka, mesa, uzgoj žitarica i uljarica, uzgoj voća - uključujući vinogradarstvo i masline, uzgoj povrća, proizvodnja sadnog materijala (sadnice voća, sjemenski krompir), proizvodnja jaja, uzgoj začinskog bilja i ljekobilja. Prijave na ovaj javni poziv se mogu podnijeti od 10. januara, te je krajnji rok za podnošenje prijava 20. februar 2024. godine, do 15 sati. Prijave podnesene nakon isteka roka se neće uzeti u razmatranje.

Prijave se podnose isključivo putem elektronskog sistema dostave prijava https://javnipoziv.undp.ba/ koji je obezbijedio EU4AGRI projekat. Dostavljanje prijava u bilo kojem drugom formatu (e-mail, pošta, fax i sl.) nije prihvatljivo i prijave dostavljene na taj način neće biti uzete u razmatranje. Dodatna pitanja u vezi ovog poziva se mogu dostaviti putem online platforme https://javnipoziv.undp.ba/ u periodu od 10. januara do 10. februara 2024. godine.

Online informativna sesija može se pogledati na oficijelnoj facebook stranici projekta EU4AGRI, koja je objavljena 21. decembra 2023.godine. Više informacija o ovom Javnom pozivu možete saznati putem zvanične web stranice projekta www.eu4agri.ba .

EU4AGRI je četverogodišnji (2020-2024) projekat Evropske unije vrijedan 20,25 miliona eura čiji je cilj modernizacija poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini. Projekat provode i sufinansiraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija (CzDA).

Iz UIO BiH je saopšteno da je u petak 8. decembra na Jedinstvenom računu UIO ukupno prikupljeno 10.050.302.619,68 KM. Riječ je o prihodima od PDV-a, akciza, carina i putarina.

"Prema trendovima u naplati prihoda od indirektnih poreza do kraja 2023. godine očekuje se da će UIO prikupiti oko 10,6 milijardi KM", navode iz UIO BiH.

U toku cijele prošle godine ukupno je prikupljeno 9 milijardi i 926 miliona KM, piše AA. 

Bivši premijer Crne Gore Dritan Abazović saopštio je da je kompanija, koja je 2021. i 2022. godinu završila sa gubitkom, na kraju oktobra ove godine ostvarila dobit od 3,8 miliona eura.

Abazović je naglasio da je uspjeh javnog preduzeća, koje je ranije opstalo uz pomoć države, uspjeh bivše vlasti, piše cdm.me. 

Agencija za statistiku BiH objavila je u srijedu da je nivo cijena u julu 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za četiri posto.

U odnosu na prošlu godinu, prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholna pića (8,7 posto), alkoholna pića i duhan za (4,4 posto), stanovanje i režijski izdaci (7,6 posto), namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće (8,7 posto), zdravstvo (3,1), komunikacije (1,8 posto), rekreacija i kultura (6,8 posto), obrazovanje (2,3 posto), restorani i hoteli (7,7 posto) te ostala dobra i usluge za 9,8. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća za 5,1 posto i prevoz za 13,2 posto.

Kada je riječ o poskupljenjima u julu u odnosu na juni ove godine, zabilježen je rast cijena alkoholnih pića i duhana za 0,1 posto, piše AA. 

Cijene u segmentu zdravstva povećane su za 0,2 posto, prevoza za 1,1 posto, komunikacija za 0,4 posto, rekreacije i kulture za 1,5 posto. Cijene u restoranima i hotelima porasle su za 0,3 posto.

U segmentu hrana i bezalkoholna pića u julu je u odnosu na juni ove godine u prosjeku zabilježen pad cijena od 0,9 posto. Cijene odjeće i obuće manje su za 4,4 posto. U segmentu stanovanje i režijski izdaci cijene su manje za 0,2 posto.

Sajam šljive će otvoriti premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, a svečana ceremonija otvaranja održat će se u Gradskom kinu s početkom u 11 sati.

Sajam se održava na 5.000 kvadratnih metara otvorenog i zatvorenog prostora u kompleksu sportske dvorane u Gradačcu, a ulaznice za posjetioce koštat će 3 KM a za organizovane grupe i penzionere 1 KM.

“Ove godine sajamski prostor je podijeljen u tri sekcije, za prehrambeno-prerađivačku industriju, poljoprivrednu proizvodnju, obrte i stare zanate te poljoprivrednu opremu i mehanizaciju“, rekao je Ensar Mešanović, voditelj Turističkog ureda Turističke zajednice grada Gradačca, piše AA. 

Među gostima je i Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, dugogodišnji prijatelj Sajma šljive, Gradačca i Bosne i Hercegovine, koji će sa Ensarom Mešanovićem uručiti jubilarna priznanja organizatora.

Najstarija specijalizovana manifestacija u Bosni i Hercegovini, jubilarni 50. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije Sajam šljive održat će se u Gradačcu od 23. do 26. avgusta 2023. godine.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec maj 2023. godine iznosila je 1.277,00 KM, radi se o posljednjem podatku objavljenom od strane Federalnog zavoda za statistiku. Minimalna plata prema odluci Vlade FBiH je 596,00 KM.

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 45,17 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 21,08 posto, objavio je SSSBiH.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca, piše AA. 

Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije: prehrana 44,74 posto, stanovanje i komunalne usluge 13,95 posto, higijena i održavanje zdravlja 9,55 posto, obrazovanje i kultura 9,20 posto, odjeća i obuća 10,61 posto, prijevoz 4,88 posto i održavanje domaćinstva 7,07 posto.

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki.

Najveći broj bosanskohercegovačkih građana trenutno odlazi u Sloveniju, Njemačku, Austriju pa onda u Hrvatsku u kojoj takođe nedostaje radnika, ali situacija s dobijanjem dozvola je komplikovanija nego u drugim evropskim zemaljama.

"Ono što je interesantno jeste da ove godine Hrvatska nije najtraženija i najinteresantnija bh. građanima. Takva situacija je iz više razloga. Veliku ulogu igra situacija s inflacijom. Moram napomenuti da je Hrvatska najgora u Evropskoj uniji po stopi inflacije, dakle, primanja su ostala ista, a standard života je poskupio. Bilježimo i blagi pad kada je riječ o turističkoj sezoni u Hrvatskoj, što utiče i na odlazak naših radnika u tu zemlju. U Hrvatskoj postoji i problem kada je riječ o izdavanju radnih dozvola, čeka se i do devet, deset mjeseci", pojasnio je Raškaj.

Slovenija efikasnija od Hrvatske

Mišljenja je da je to iskoristila Slovenija koja svoje dozvole rješava u najkraćem mogućem roku, najkasnije za mjesec dana, a generalno traje oko 15, 20 dana.

"Najveći broj bh. građana trenutno odlazi u Sloveniju, Njemačku, Austriju, pa onda u Hrvatsku. Kada je riječ o najtraženijim zanimanjima, u Hrvatskoj trenutno nedostaje 20.000 građevinskih radnika koji bi radili na obnovi od zemljotresa. To je zaista velik broj. Imamo i radnike koji ne žele da rade i primaju socijalnu pomoć u Austriji i Njemačkoj. Međutim, najnovija informacija koja dolazi iz Austrije jeste da oni kreću u detaljnu provjeru tih ljudi koji primaju socijalnu pomoć, koji su sposobni za rad, a koji ne žele da prihvate posao koji im se nudi u Austriji", naglasio je Raškaj.

Prošle godine su u Bosni i Hercegovini najtraženiji radnici bili u IT sektoru, piše AA. 

"Međutim, došlo je do pada potražnje u IT sektoru pa skoro i nemamo oglasa ove sezone za IT. Ono čega smo se najviše bojali jeste da će se val otkaza iz Amerike preliti na Evropu i Bosnu i Hercegovinu. Trenutno su u Bosni i Hercegovini najtraženija zanimanja u građevinskom sektoru, od tesara, armirača, zavarivača, zatim sektor transporta, vozača kamiona mnogo nedostaje, uslužnih djelatnosti - trgovine, ali isto tako zbog turističke sezone u Hercegovini nedostaju radnici i u sektoru hotelijerstva, zatim u ugostiteljskim objektima. Tu bih dodao i zanatske manje radnje gdje nedostaje postolara, mehaničara...", istakao je Raškaj.

Samo plata nije dovoljna

Ukazao je i na veliki problem u građevinskom sektoru u kojem plate i nisu niske.

"Znači da više nije stvar samo u platama, nego je problem i u komunikaciji. Smatramo da svaka ozbiljna firma u Bosni i Hercegovini treba imati kvalitetnog PR-a koji će biti prva linija u komunikaciji s građanima i da detaljno objasni šta to poslodavac još nudi osim plate", izjavio je Raškaj za Anadolu.

Iako veliki broj bh. građana odlazi u Njemačku, smatra da zabrinjava činjenica Zavoda za zapošljavanje Njemačke koji su ukazali na pad potražnje za projektantima.

"Ako se više ne budu tražili projektanti, smatram da će i Njemačka krenuti u nekom pravcu recesije i krize", rekao je Raškaj.

Osim građevinskog sektora, najveći problem je u oblasti turizma.

"Ugostiteljski objekti u cijeloj Evropi muku muče s radnom snagom, od konobara do hotelijera, sobarica, čitačica", poručio je Raškaj.

Loš obrazovni sistem

Podijelio je i podatak da je od početka ove godine iz Hrvatske u neke druge zemlje otišlo do 20 posto radne snage.

"Tome je pridonio šengen, jer je otvorio vrata građanima koji žive uz granicu sa Slovenijom, da odu raditi tamo jer su veće plate. U Bosni i Hercegovini, u odnosu na prošlu godinu, porast broj onih koji odlaze je deset posto. Najčešći uzrok koji navode građani, ali i poslodavci koji nas kontaktiraju, jeste politička situacija u Bosni i Hercegovini, a na drugom mjestu su primanja", pojasnio je Raškaj.

Samtra da bi se riješili problemi s deficitarnim zanimanjima potrebno je pozabaviti se obrazovnim sistemom, uvezati obrazovne ustanove na svim nivoima i praviti analize tržišta rada.

"Učenici i studenti ne upisuju zanimanja koja su tražena. Možemo vidjeti da je u Hrvatskoj trenutno na upisima na fakultete upražnjeno 20.000 mjesta, dakle, nema studenata koji bi upisali tražena zanimanja. I dalje se, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i regiji upisuju fakulteti koji lijepo zvuče - pravni, ekonomski... I dalje se ne radi na tome da se ograniči broj upisa za ona zanimanja kojih je trenutno previše na tržištu, a da se fokus, s nekim stimulansima, prebaci na ona deficitarna zanimanja", istakao je Raškaj.

Dok traju politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini, mladi u sve većem broju pakuju kofere i odlaze iz ove zemlje.

Zaustaviti val odlazaka

Svakodnevno svjedočimo odlascima mlade kvalifikovane radne snage, što dovodi do toga da u Bosni i Hercegovini ostaje sve manje ljudi, a time dolazi i do problema na tržištu rada.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi nešto više od pola miliona mladih, u dobi od 19 do 29 godina. Nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, međutim, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.

Raškaj smatra da je jedno od rješenja da se zaustavi val odlazaka mladih ljudi smirivanje političke situacije. Mišljenja je da Bosna i Hercegovina ima potencijale da privuče strane investicije čime će se obezbijediti u dodatna radna mjesta.

“Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu, prema zemlji porijekla vlasnika, je iz Turkiye i to pet hiljada, odnosno 27,2 odsto, iz Rusije 4.380 ili 23,8 odsto, iz Srbije 2.140 ili 11,6 odsto i Ukrajine 874, odnosno 4,7 odsto”, navodi se u saopštenju.

Najveći broj preduzeća u stranom vlasništvu u prošloj godini bilo je u Budvi 5.770, što je 31,3 odsto od ukupnog broja. Nakon Budve, slijede Podgorica i Bar, piše AA. 

Po sektorima djelatnosti, najviše preduzeća u stranom vlasništvu bilo je u sektorima trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala, a zatim slijede stručne, naučne i tehničke djelatnosti i građevinarstvo.

Posmatrajući aktivne poslovne subjekte po opštinama i zemlji porijekla vlasnika, u Budvi i Podgorici najviše je aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu iz Turkiye, a u Baru, Herceg Novom i Tivtu iz Rusije.

U izvještaju je navedeno da su regionalne ekonomije otporne uprkos očekivanoj stopi rasta u regionu na 2,6 posto i tekućem rastu cijena.

Konstatovano je da su Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija premašile nivoe rasta prije pandemije, uprkos efektima ruske invazije na Ukrajinu, visokim cijenama energije i hrane i nepovoljnim finansijskim uslovima.

Očekuje se da će rast biti potaknut privatnom potrošnjom, izvozom i javnim ulaganjima u nekim zemljama, ali region treba da ponovo izgradi tampon kako bi se pripremio za buduće šokove i poduzeo reforme na strani ponude kako bi se pripremio za održiviji i zeleniji rast, navodi se u izvještaju, navodi Reuters. 

Inflacija na Zapadnom Balkanu je 2022. porasla na najviši nivo u dvije decenije, pri čemu je inflacija na hrani u prosjeku iznosila 20 posto, a pritisci na cijene i dalje su povišeni početkom 2023., što zahtijeva dalje pooštravanje monetarne politike, saopštila je banka.

Prema istraživanju Vijeća za regionalnu saradnju i rezultatima Albanci su najpesimističniji građani Zapadnog Balkana kada su u pitanju ekonomski izgledi nakon ruske invazije na Ukrajinu. Skoro polovina Albanaca vjeruje da se situacija neće poboljšati. Oko 66 posto ispitanika na Kosovu, u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, smatra da rat ugrožava njihovu lokalnu ekonomiju, dok njih 30 posto smatra da je rizik značajan. Polovina ispitanih, piše Euroactiv.com, ne vidi da će doći do promjena u doglednoj budućnosti, dok je trećina rekla da će se sitacija pogoršati a samo njih devet posto misli da će biti poboljšanja. 

Sa druge strane, najoptimističniji su građani Kosova. Njih 15 posto vjeruje u svjetliju budućnost. Građani Srbije su na drugom mjesto kada je riječ o nepovjerenju i to sa 41 posto. 

Pozitivno je, međutim, i to da je 67 posto  Makedonaca, 66 posto Bosanaca i Hercegovaca, 69 posto Kosovara i 60 posto Srba generalno zadovoljno načinom na koji su vlasti reagovale na rat.

Značajno je i to da 77 posto građana regiona vjeruje da će doći do ekonomskog pada, 63 posto je zabrinuto zbog prekida u snabdijevanju gasom, 35 posto izražavaju ekonomsku nesigurnost dok 21 posto strahuju od produbljivanja društvenih i političkih podjela, 14 posto strahuje od usporaanja integracije u EU i 23 posto od novog priliva izbjeglica. 

U svim ekonomijama regiona, postoje tri glavna problema u ekonomskoj oblasti: Ekonomski pad; snabdijevanje hranom i gasom i obezbjeđivanje njihove privrede.

Gotovo svi građani Zapadnog Balkana zalažu se za ekonomske sankcije Rusiji (48%), dok ih skoro isti broj (45%) ne odobrava. Srbija je jedina zemlja u regionu koja se nije pridružila svim sankcijama EU i SAD protiv Moskve, uprkos pozivima da to učini.

Građani Kosova prednjače sa 84 posto za usvajanje mjera za pridruživanje sankcijama Rusiji, dok je 77 posto Srba protiv sankcija.

Zanimljivo je da čak 71 posto građana Sjeverne Makedonije smatra da Rusiji ne treba uvoditi ekonomske sankcije.

Sjeverna Makedonija, Rusija i Crna Gora bore se sa ruskim uticajem i dezinformacijama u javnoj sferi. U međuvremenu, Albanija i Kosovo imaju relativno malo sličnih problema i obje su prihvatile ukrajinske izbjeglice u svoje zemlje

Prema izvještajima međunarodnih institucija, 18 posto stanovništva u Bosni i Hercegovini živi u siromaštvu. Podaci Centralne banke BiH, navode da je ukupan iznos novca koji građani koji žive u inostranstvu šalju svojim porodicama u 2022. godini povećan za oko 600 miliona te da se približio 5 milijardi KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec januar 2023. iznosila je 1.208 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku).

Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 596 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 41,77 posto. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 20,61 posto, objavio je SSSBiH.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi): Prehrana 43,36 posto, stanovanje i komunalne usluge 13,70 posto, higijena i održavanje zdravlja 8,09 posto, obrazovanje i kultura 10,72 posto, odjeća i obuća 12,44 posto, prijevoz 4,77 posto i održavanje domaćinstva 6,92 posto.

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki.

Ovo usklađivanje primjenjivat će se retroaktivno od 1. januara ove godine.

Na današnjoj sjednici Vlada Federacije BiH je usvojila informaciju Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje o konačnom usklađivanju penzija u skladu sa članom 79. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, te je zadužila Federalni zavod PIO da izvrši dodatno usklađivanje penzija za 2023. godinu u iznosu od 5,15 posto počev od 1.1.2023. godine, a što sa akontativnim usklađivanjem od 11,1 posto ukupno iznosi 16,25 posto.

Ovo je najveći pojedinačan rast penzija u Federaciji BiH do sada. Riječ je o petom povećanju penzija u posljednih godinu dana u Federaciji BiH, piše AA. 

Najniža penzija krajem 2021. godine iznosila je 382 KM, a nakon ovog povećanja od 5,15 posto, odnosno redovnog usklađivanja za 16,25 posto, ona bi trebala biti 517,3 KM. To je rast od 135,3 KM ili 35,42 posto.

Također, na kraju 2021. zagarantovana penzija je iznosila 478,91 KM. Nakon svih usklađivanja, trebala bi da iznosi 618,3 KM, što je u odnosu na decembar 2021. godine povećanje od 139,4 KM, odnosno 29,11 posto.

Razlika današnjeg povećanja od 5,15 posto u odnosu na akontativno, penzionerima će biti isplaćena retroaktivno, računajući od 1. januara ove godine.

"UIO je u prva tri mjeseca 2023. godine privredi vratio 556 miliona KM što je za 76 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine", navodi se u saopštenju.

Nakon što je UIO privredi vratio 556 miliona KM po osnovu povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su 1 milijardu i 872 miliona KM i veći su za 124 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2022. godine.

Samo u martu 2023. godine prikupljeno je 858 miliona KM indirektnih poreza što je za 52 miliona KM više u odnosu na mart prošle godine, piše AA. 

Za finansiranje državnih institucija u prva tri mjeseca 2023. godine raspoređen je iznos od 214 miliona KM. Ostatak prihoda, odnosno najveći dio prihoda od indirektnih poreza raspoređen je entitetima i Brčko distriktu. Tako je Federaciji BiH raspoređen iznos od 744 miliona KM, Republici Srpskoj iznos od 421 miliona KM i Brčko distriktu iznos od 51 miliona KM.

Iz UIO-a navode da je po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH dobila dodatnih 47,7 miliona KM, Republika Srpska 31,2 miliona KM i Distrikt Brčko 1,6 miliona KM.

“Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM", ističu iz UIO-a BiH.

Sastanku kojim je predsjedavala ministrica rada i socijalne politike Jovana Trenčevska prisustvovali su premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, kao i stručnjaci iz resornih ministarstava i drugih institucija, uključujući i predstavnike nekoliko udruženja penzionera.

Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski je nakon sastanka izjavio da je rast penzija veći od očekivanog, dodajući da su penzioneri svoje penzije zaradili.

- Osim ovog martovskog usklađivanja penzija, u septembru slijedi još jedno usklađivanje troškova života i povećanja prosječne plate, što znači da će u jednoj kalendarskoj godini povećanje penzija biti oko 16 odsto, rekao je Kovačevski.

Dodao je da će se današnjim povećanjem prosječna penzija sa 17.666 denara (287 eura) povećati na 19.150 denara (311 eura).

Ministrica rada i socijalne politike Jovana Trenčevska objasnila je da se prema novoj metodologiji usklađivanja penzija, osim povećanja troškova života, u obzir uzima i povećanje prosječne plate.

Prema podacima statističkih institucija, prosječna plata u Sloveniji i Hrvatskoj u decembru mjesecu iznosila je 1.000 eura. U Albaniji i na Kosovu prosječna plata iznosila je ispod 500, dok je u Bosni i Hercegovini 600 eura. U Sjevernoj Makedoniji stanovništvo prima prosječnu platu od 537 eura, piše Danas.rs. 

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, Hrvatska je bila zemlja u koju je BiH najviše izvozila u 2022. godini.

Izvoz iz BiH u Hrvatsku porastao je za 36,7 posto u odnosu na prethodnu godinu i dosegao je 1,36 milijardi eura, od čega značajan dio čini izvoz električne energije. Uvoz je iznosio 1,45 milijardi eura.

Prema službenim podacima, iznos izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku bio je milijardu KM (500 milijuna eura).

- Neto priliv stranih direktnih investicija u periodu januar - novembar iznosio je 733,8 miliona eura, što je 61 odsto više u odnosu na isti period 2021. godine, navodi se u Biltenu CBCG.

Ukupan priliv stranih direktnih investicija porastao je 36,6 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat rasta vlasničkih ulaganja, piše AA. 

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 106,1 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 204,5 miliona eura.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 612,2 miliona eura, što čini 51,2 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 410,3 miliona eura, a u preduzeća i banke 201,9 miliona eura.

Priliv investicija u formi interkompanijskog duga iznosio je 359,61milion eura, što je 34,4 odsto ukupnog priliva.

Proizvođači automobila u Turkiye proizveli su više od 1,35 miliona vozila prošle godine, uključujući automobile i komercijalna vozila, pokazuje najnoviji izvještaj.

Skoro 72 posto svih proizvedenih vozila izvezeno je 2022. godine, što je porast od četiri posto u odnosu na godinu ranije.

Turkiye je 2022. godina ostvarila profit od 31,4 milijarde dolara od izvoza vozila, što je šest posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupno tržište automobila u zemlji poraslo je sedam posto na godišnjoj osnovi na 827.147 jedinica, navodi se u izvještaju.

Proizvodnja putničkih automobila prošle godine je također porasla za četiri posto na 810.889 jedinica.

Najveći svjetski proizvođači automobila, uključujući Ford, Hondu, Hyundai, Mercedes, Renault i Toyotu, imaju fabrike u Turkiye, koja važi za jedno od vodećih svjetskih tržišta za prodaju automobila.

U najnovijem izvještaju Svjetske banke Global Economic Prospects, očekivanje ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine, koje je ranije najavljivano na 3,1 posto, smanjeno je na 2,5 posto. U izvještaju, također, navodi Je i prognoza rasta regionalne ekonomije Zapadnog Balkana smanjena za 0,6 posto na 2,5 posto.

Revidirane procijenjene stope ekonomskog rasta zemalja u regionu bile 2,2 posto za Albaniju, 0,8 posto za Hrvatsku, 3,7 posto za Kosovo, 3,4 posto za Crnu Goru, 2,4 posto za Sjevernu Makedoniju i 2,3 posto za Srbiju.

U izvještaju se navodi da će globalni rast nastaviti da usporava do kraja 2023.

- Prihodi od indirektnih poreza u 2022. godini iznosili su 9 milijardi i 926 miliona KM i veći su za 1 milijardu i 480 miliona KM ili 17,53 posto u odnosu na isti period 2021. godine kada su iznosili 8 milijardi i 445 miliona KM, saopšteno je iz UIO.

UIO je u prošloj godini privredi vratila 2 milijardu i 99 miliona KM što je za 573 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine, piše AA. 

- Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-decembar 2022. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 7 milijardi i 826 miliona KM i veći su za 907 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021. godine, navode iz UIO.

U decembru 2022. godine prikupljeno je 856 miliona KM indirektnih poreza što je za 65 miliona KM više u odnosu na decembar 2021. godine.

Za finansiranje državnih institucija u 2022. godini raspoređen je iznos od 865 miliona KM. Federaciji BiH je ukupno raspoređeno 4 milijarde i 300 miliona KM, Republici Srpskoj 2 milijarde i 372 miliona KM i Brčko distriktu 240 miliona KM.

Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, Federacija BiH je dobila dodatnih 208 miliona KM, Republika Srpska 137 miliona KM i Brčko distrikt 7 miliona KM.

U Srbiji je inflacija oko 15 posto, u Bosni i Hercegovini 17, u Hrvatskoj 13 posto, u Sjevernoj Makedoniji 20 posto i Sloveniji 10 posto. 

Prosječna plata isplaćena Federaciji BiH za mjesec septembar 2022. iznosila je 1.140 KM, minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 543 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 38,17 posto, a milinalnom platom 18,18 posto.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četvoročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije: prehrana (42,97 posto); stanovanje i komunalne usluge (12,96 posto); higijena i održavanje zdravlja (8,31 posto); obrazovanje i kultura (10,38 posto); odjeća i obuća (14,06 posto); prevoz (4,62 posto) i održavanje domaćinstva (6,70 posto), piše AA. 

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest šest stavki.

Prema pisanjima turskog lista Hurriyet, cijena akcija turskog avio-prijevoznika, koja je 31. Decembra 2021. Godine iznosila 20,02 turske lire, porasla je u ponedjeljak za 592,3 posto i iznosi 138,6 TL.

Od trećeg kvartala godine, navodi AA, ukupni prihodi Turkish Airlinesa od 6,1 milijardu dolara, premašili su njegove ukupne prihode u istom periodu 2019. godine za 52 odsto, dok su prihodi od avio-kargo porasli za 110 posto na približno 880 miliona dolara u istom periodu. 

Neto profit kompanije iznosio je 1,5 milijardi dolara u trećem kvartalu.

Prema podacima CBCG-a, od početka godina do kraja septembra, priliv po osnovu doznaka je iznosio 631,89 miliona eura. U odnosu na isti period prošle godine, priliv doznaka je veći za 111 miliona eura ili za 21,5 odsto.

Najveći priliv novca po osnovu doznaka je stigao iz Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Irske i Velike Britanije sa iznosima većim od 30 miliona eura, a najmanji iz država poput Turkmenistana, Gvatemale i El Salvadora sa iznosima nižim od 300 eura, piše AA. 

Centralna banka Crne Gore evidentira samo iznose koji dolaze formalnim putevima, poput banaka i kompanija koje se bave transferima novca. Procjenjuje se da je priliv doznaka mnogo veći, jer veliki broj crnogorskih građana koji radi u inostranstvu, novac šalje preko porodice i prijatelja i ti iznosi ne ulaze u zvaničnu statistiku.

Događaj je organiziran u suradnji s Islamskim centrom za razvoj trgovine (ICDT) i Institutom za standarde i mjeriteljstvo islamskih zemalja (SMIIC), a Anadolu Agency globalni je komunikacijski partner tog skupa koji je jutros otvorio vrata posjetiteljima u Istanbul Expo Centru. Otvaranju je prisustvovao i turski ministar trezora i financija Nureddin Nebati.

Skup se održava pod pokroviteljstvom Predsjedništva Turkiye, a ove godine se održava pod motom “Za održivu trgovinu: Istražite razvoj globalne halal industrije sa svim njezinim aspektima“.

Učesnicima je na početku pročitana i poruka koju je uputio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, piše AA. 

- Halal tržište, koje je svojim čistim, zdravim, pouzdanim proizvodima i uslugama dobilo na važnosti u globalnom konkurentskom okruženju, postalo je sektor koji ne preferiraju samo muslimani, već i sve grupe potrošača. Neka produktivni budu samit i expo koje organiziramo kako bi Turkiye postala centralna zemlja u halal ekonomiji, kao i za razvoj halal trgovine i za otvaranje novih tržišta. Čestitam svima koji su doprinijeli organizaciji Svjetskog samita halal privrede i 9. OIC Halal Expo-a, koji će okupiti sve vinovnike svjetske halal ekonomije, poručio je turski predsjednik Erdogan.

Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je Sjevernoj Makedoniji zajam od 530 miliona eura za poboljšanje ekonomije od posljedica Covid - 19 i rata u Ukrajini.

Prema dvogodišnjem ugovoru o zajmu, institucija sa sjedištem u Washingtonu odmah će isplatiti 110 miliona eura, dok će ostale tranše kredita biti puštene kada Skoplje ispuni uslove sporazuma.

U saopćenju MMF-a na tu temu navedeno je da su Sjevernu Makedoniju pogodila dva uzastopna globalna šoka i da je, dok se oporavljala od posljedica pandemije, zbog rata u Ukrajini bila žrtva rasta cijena roba. 

MMF je izrazio uvjerenje da će Sjeverna Makedonija izaći iz svog takozvanog programa Linije predostrožnosti (PLL) kada ugovor istekne 2024. godine.

Sjeverna Makedonija je službeno započela pregovore o članstvu s Evropskom unijom u julu, 17 godina nakon što je imenovana za kandidata, piše Barrons.com. 

Godišnja stopa inflacije, mjerena u septembru, najavljena je na 12,8 posto.

Od oktobra, hrana i bezalkoholna pića 19,7 odsto, restoranske i hotelske usluge 17,8 odsto, kirija, voda, struja, gas i druga goriva 16,1 odsto, aparati za domaćinstvo 15,8 odsto, prevoz 11,5 odsto, razna roba i usluge povećani su za 10,7 odsto, obuća i odjevni materijali porasli su za 6,6 posto, alkoholna pića i duvan za 4,4 posto, zdravstvene usluge za 3,5 posto i obrazovne usluge za 2,3 posto, prenosi Jutarnji.hr. 

Od 1. januara oprostiti će se od kune i preći na euro, a Hrvatska se nada da će zajednička valuta EU učiniti ekonomiju zemlje otpornijom

U zemlji u kojoj je euro već uveliko prihvaćen, navodi se da je 80 posto depozita u bankama pretvoreno u eure.

Prema podacima koje je novinar AA prikupio iz Skupštine turskih izvoznika (TIM), za 10 mjeseci u ovoj godini ostvaren je izvoz od 17 milijardi i 286 miliona dolara prema balkanskim zemljama uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Rumuniju, Srbiju, Sloveniju i Grčku.

U istom periodu prošle godine taj broj bio je na nivou od 14 milijardi i 188 miliona dolara, pa je izvoz na Balkan u odnosu na prošlu godinu porastao za 21,8 posto.

Najveći izvoz u pomenutom periodu među balkanskim zemljama ostvaren je u Rumuniju (5,22 milijarde dolara), slijede Bugarska (3,76 milijardi dolara), Grčka (2,38 milijarda dolara), Srbija (1,43 milijarde dolara), te Slovenija (1,36 miliona dolara).

U ostale zemlje regije izvoz je bio manji od milijardu dolara, Albanija (836,63 miliona dolara), Bosna i Hercegovina (602,47 miliona dolara), Sjeverna Makedonija (537,75 miliona), Kosovo (520,38 miliona dolara), Hrvatska (482,64 miliona dolara), te Crna Gora (128,12 miliona dolara).

Najveći porast izvoza u Crnu Goru

Izvoz na područje Balkana porastao je u 10 zemalja u razdoblju januar-oktobar ove godine u odnosu na isto razdoblje 2021. U jednoj zemlji se smanjio.

U ovom periodu najveći rast izvoza ostvaren je prema Crnoj Gori sa 49 posto. Nakon Crne Gore, zemlja sa najvećim porastom izvoza među balkanskim zemljama bila je Albanija sa 43,8 posto.

Izvoz prema Rumuniji povećan je 32 posto, Bugarskoj 29,4 posto, Sjevernoj Makedoniji 26 posto, Hrvatskoj 25,9 posto, Srbiji 24 posto, Kosovu 21,8 posto, Bosni i Hercegovini 18,9 posto i Grčkoj 2,2 posto. Izvoz u Sloveniju smanjen je za 2,2 posto.

 U region 48 odsto izvoza dolazi iz Istanbula

Kada je riječ o izvozu u zemlje Balkana na osnovu gradova, najveći je bio iz Istanbula i iznosio 8,2 milijarde dolara.

Ovim iznosom Istanbul je snosio 48 posto izvoza od 17,28 milijardi dolara u zemlje Balkana.

Sektor hemijskih materijala i proizvoda ostvario je najveći izvoz na područje Balkana. U ovom periodu sektor hemijskih materijala i proizvoda izvezao je u zemlje Balkana 3,12 milijardi dolara.

Nakon ovog sektora slijede sektori čelik, automobilska industrija, crni i obojeni metali, električna energija i elektronika, piše AA. 

Prema podacima TIM-a, količina izvoza u zemlje Balkana i stopa rasta u periodu januar-oktobar 2021. i 2022. godine izgledaju ovako:

1. JANUAR - 31. OKTOBAR 

Time su se državljani Rusije plasirali na drugo mjesto po broju registrovanih firmi u Srbiji.

Na prvom mjestu i dalje su državljani Kine. Govoreći za Srnu, Milan Lučić, direktor Agencije za privredne registre Republike Srbije, kazao je da su među prvih deset Italijani, Hrvati i Slovenci, dok su na desetom mjestu Amerikanci, te da se najveći dio tih firmi bavi djelatnostima u oblasti informacionih tehnologija. 

Tokom poslovne posjete Bosni i Hercegovini održane su terenske posjete i sastanci sa predstavnicima domaćih kompanija i državnih institucija.

Pored plasmana proizvoda koji će značajno povećati poljoprivrednu proizvodnju, planirano je i otvaranje fabrike za proizvodnju đubriva u Bosni i Hercegovini, gdje je planiran izvoz u zemlje regiona i EU.

Turska aviokompanija planira od 2. decembra započeti letove sa presjedanjem za Izmir te od 16. februara direktne letove za taj turski grad.

Sa ovim redovnim  linijama  broj destinacija za koje leti Turkish Airlines iz Beograda povećat će se na četiri. Kompanija, podsjetimo, trenutno  saobraća ka Istanbulu i Ankari.

Pored novih letova, Turkish Airlines planira da od 2. decembra poveća frekvenciju letova Ankara - Beograd na četiri puta nedeljno.

Očekuje se da će Air Srbija, koja ima ugovor o saradnji sa Turkish Airlinesom, u narednim mjesecima pokrenuti nove letove za Tursku. 

Prosječna neto zarada u septembru je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, porasla za 34,7 odsto. Prosječna bruto zarada u septembru je iznosila 887 eura.

- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u septembru u odnosu na avgust porasle 1,4 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 1,4 odsto, navodi se u saopštenju.

Po sektorima djelatnosti, prosječne neto zarade u septembru su u odnosu na avgust porasle u sektorima poslovanje nekretninama 4,1 odsto, saobraćaj i skladištenje 2,1 odsto, snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 1,5 odsto, trgovina na veliko i malo - popravka motornih vozila i motocikala 1 odsto, finansijske i djelatnost osiguranja i ostale uslužne djelatnosti po 0,9 odsto, piše AA. 

Pad prosječne neto zarade u septembru je u odnosu na avgust zabilježen u sektorima zdravstvena i socijalna zaštita 1,1 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1 odsto, građevinarstvo i informisanje i komunikacije po 0,7 odsto.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) i ove godine, raznim aktivnostima, promoviše važnost štednje te posjetama učenika osnovnih i srednjih škola, obilježava 31. oktobar - Svjetski dan štednje.

U druženjima s učenicima osnovnih škola "Isak Samokovlija" i "Kovačići" iz Sarajeva i Srednje ugostiteljsko-turističke škole i Srednje poslovno-komercijalne i trgovačke škole Sarajevo, CBBiH je edukativnim aktivnostima nastojala podići svijest mlađih o potrebi i značaju štednje. I ovaj vid obilježavanja Svjetskog dana štednje, sastavni je dio finansijske edukacije koju CBBiH posljednjih godina provodi s ciljem jačanja finansijske inkluzije na način odgovornog upravljanja finansijama za dobrobit ekonomskoga razvoja i rasta Bosne i Hercegovine.

Prema posljednjim raspoloživim podacima CBBiH, na kraju septembra 2022. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 14,22 milijarde KM.

Na godišnjoj osnovi, depoziti stanovništva na kraju septembra bilježe pad od 271,8 miliona KM ili 1,9 posto, što je, prvenstveno, posljedica povlačenja depozita i neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini u periodu od marta do maja, da bi nakon toga došlo do ponovnog porasta depozita.

Uočava se promjena preferencije u pogledu likvidnosti, jer građani značajno povećavaju svoja držanja u depozitima koji su visoko likvidni i raspoloživi u kratkom roku (transakcijski depoziti rastu za 10,7 posto), dok se kod oročenih i štednih depozita bilježi pad od 13,8 posto.

Posmatrano po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti na kraju septembra 2022. godine iznose 4,70 milijardi KM ili 33,1 posto ukupnih depozita stanovništva, od toga kratkoročni depoziti čine 356 miliona KM (7,6 posto), a dugoročni 4,35 milijardi KM (92,4 posto). Transakcijski računi i depoziti po viđenju iznose 9,52 milijarde KM i čine 66,9 posto ukupnih depozita stanovništva, od toga transakcijski računi iznose 5,72 milijarde KM, a depoziti po viđenju 3,80 milijardi KM.

U pogledu valutne strukture, nedavno je došlo do bitne promjene koja se ogleda u tome da su ukupni depoziti u domaćoj valuti prevazišli ukupne depozite u stranim valutama. Depoziti u domaćoj valuti su dostigli iznos od 7,29 milijardi KM što čini 51,3 posto učešća, dok depoziti u eurima i u KM sa valutnom klauzulom vezanom za euro valutu iznose 6,26 milijardi KM ili 44 posto. Štednja u ostalim stranim valutama je vrlo skromna i iznosi 674 miliona KM ili 4,7 posto učešća.

Većina građana vjeruje da je štednja važna, ali manji broj je u mogućnosti da redovno odvaja novac na mjesečnom nivou, naročito danas kada inflacija smanjuje kupovnu moć. Stanovnici BiH štede novac kako bi stvorili rezerve za teže periode koji mogu doći, a jedan dio to čini kako bi finansirali veće kupovine ili odlaske na odmor.

Domaće depozitne institucije pružaju sigurno utočište za domaće štediše, a regulatorne javne institucije pažljivo nadgledaju njihov rad da bi osigurale da se sa štednjom građana upravlja na propisan i siguran način. Depoziti građana predstavljaju glavni izvor finansiranja za domaće banke i imaju daleko najveće učešće od 49,6 posto u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka i njihovoj zaštiti se posvećuje velika pažnja od svih uključenih institucija.

Italijanski nacionalni institut za statistiku (ISTAT) objavio je da je inflacija u septembru iznosila 8,9 posto te da je godišnja inflacija u Italiji porasla u oktobru na 11,9 posto.

Kako navode italijanski mediji, ovo je najviša stopa inflacije u Italiji od 1984. godine. Na mjesečnom nivou zabilježeno je povećanje inflacije od 3,5 posto.

U saopštenju ISTAT-a navodi se da je do poskupljenja u Italiji došlo prvenstveno zbog povećanja troškova energije.

Svečana ceremonija biće održana na nacionalni praznik Dan republike koji Turkiye obilježava 29. oktobra. Ove godine Republika slavi 99. rođendan.

Inicijativom predsjednika Erdogana, turski san o domaćem i nacionalnom automobilu ponovo je zaživio, a potraga za investitorima pod vodstvom Unije komora i berzi Turkiye (TOBB) završena je za kratko vrijeme.

Domaća proizvodnja automobila provodit će se pod koordinacijom Ministarstva industrije i tehnologije Turkiye i TOBB-a, a Protokol o saradnji za zajedničko ulaganje u automobilskom projektu potpisale su 2. novembra 2017. godine kompanije Anadolu Group, BMC, Kiraca Holding, Turkcell Group i Zorlu Holding.

Potom se ušlo u fazu osnivanja i tehničkih i finansijskih analiza. Grupacija TOGG je zvanično osnovana 25. juna 2018. godine, a pored pet partnerskih kompanija, TOBB je preuzeo pet posto vlasništva, da bi potom vlasnički udio povećao na osam posto. Za direktora TOGG-a imenovan je Mehmet Gurcan Karakas.

Krajem 2019. godine utvrđena je lokacija na kojoj će biti izgrađena fabrika, a uz prisustvo predsjednika Erdogana predstavljene su i karakteristike i prototipi dva modela turskog električnog automobila C-SUV i C-Sedan, javlja AA. 

Sve potrebne dozvole i saglasnosti su izdate do marta 2020. godine, a dizajn enterijera i eksterijera TOGG automobila registrovan je od strane Kancelarije Evropske unije za prava intelektualne svojine (EUIPO) 12. aprila, dok je Kineski institut za patente 24. juna iste godine registrovao dizajn SUV-a i limuzine turskog automobila.

Izgradnja fabričkog kompleksa za proizvodnju električnih automobila u distriktu Gemlik u provinciji Bursa zvanično je počela u julu 2020. godine na površini od 1,2 miliona metara kvadratnih.

TOGG je odabrao Farasis, jednog od vodećih svjetskih proizvođača Li-Ion baterija, kao svog poslovnog partnera za proizvodnju baterijskog seta u Turkiye.

TOGG-ov novi logo predstavljen je 18. decembra 2021. godine. Dvije strelice u dizajnu logotipa, koje se spajaju u dragi kamen u sredini, simboliziraju spajanje istočne i zapadne kulture i ističu da je TOGG tehnološka kompanija koja spaja tehnologiju i ljude na raskrsnici danas i sutra.

Testiranje turskog automobila TOGG vršeno je na licenciranim pistama u Turkiye, Švedskoj i Argentini, a uspjeh u toj fazi otvorio je put i za sutrašnje svečano otvaranje kompleksa fabrike za serijsku proizvodnju električnog automobila koji se izdvaja po bogatim dizajnerskim i tehnološkim karakteristikama.

TOGG-u će trebati manje od pola sata za punjenje 80 posto baterije. Automobil, koji će imati opcije dometa “300+“ i “500+“ kilometara sa svojom urođenom električnom modularnom platformom, bit će stalno povezan sa centrom i moći će primati ažuriranja putem 4G/5G veze.

Opremljen dugotrajnom baterijom, koju obezbjeđuju napredni sistemi za upravljanje baterijom i sistemi aktivnog upravljanja toplotom, automobil može da ubrza od 0-100 km/h za manje od 7,6 sekundi sa 200 konjskih snaga i 4,8 sekundi sa 400 konjskih snaga.

Sa baterijom integrisanom u platformu, kompatibilnom sa Euro NCAP nivoom od pet zvjezdica, imat će visoku otpornost na udarce i 30 posto veću otpornost na torziju.

Nakon završetka homologacijskih testova, prvi SUV u C segmentu biće lansiran na tržište krajem prvog kvartala 2023. godine. Potom će sedan i hatchback modeli u C segmentu ući u proizvodnu liniju. U narednim godinama, dodavanjem B-SUV-a i C-MPV-a, biće upotpunjen asortiman TOGG-a koji se sastoji od pet modela.

Kada kompleks dostigne kapacitet godišnje proizvodnje od 175.000 vozila, zapošljavat će 4.300 ljudi. TOGG planira da do 2030. godine proizvede milion primjeraka vozila.

Takav korak dogovoren je na poslovnom forumu u Istanbulu, koji je prethodne sedmice održan u toj turskoj metropoli, a u organizaciji FIPA-e (op.a. Agencije za unaprijeđenje stranih investicija u BiH), uz partnerstvo Odbora za ekonomske odnose s inostranstvom Republike Turkiye - DEIK. 

Forumu su prisustvovali Milica Marković, predsjednica FIPA-e, Hasan Topaloglu, predsjednik Tursko-bh.poslovnog vijeća Hasan Topaloglu te Adis Alagić, ambasador Bosne i Hercegovine u Ankari.  

Kako je za Nezavisne novine kazala Milica Marković, direktorica FIPA-e, nije još razgovarano o obimu investicija ali su turskim poslovnim ljudima, kako ističe, najatraktivniji bili energetika i turizam.

- Oni su se posebno interesovali za gradnju fabrike solarnih panela te proizvodnju energije putem solarnih panela. Jedna turska grupacija, koja je najveći proizvođač solarnih panela u ovoj zemlji i čiji je vlasnik bio na forumu, najavila je posjetu BiH, gdje će ispitati i sagledati sve uslove na terenu i onda se definitivno odlučiti da li će praviti neke proizvodne kapacitete u BiH, istakla je Marković. 

Marković je naglasila kako još nisu ponuđene lokacije na kojima bi se fabrika solarnih panela mogla graditi, ali da će se shodno projektima i to pripremiti i investitorima ponuditi nekoliko lokacija. 

Osim o projektima investicije, turske biznismene je interesovala mogućnost obezbjeđivanja radne snage, prosječne plate kao i mogućnost dovođenja radnika iz Turkiye. 

Šef Kancelarije svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christpher Sheldon, kazao je za Oslobođenje, da su se ekonomije zemalja zapadog Balkana u 2022. godini nastavile suočavati sa turbulentnim vanjskim okruženjem izlaska iz pandemije koronavirusa. 

U istom izjveštaju na rečeno je kako se ekonomije BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova, i Albanije oporavljaju uprkos izazovima.  Prema izvještaju, neophodne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje nivoa konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih investicija u zemlji i reinvestiranje, unapređenje kvalliteta obrazovanja i  podizanje standarda upravljanja.

Ovogodišnji MUSIAD EXPO će biti 19. po redu, a održat će se u Istanbulskom sajamskom i kongresnom centru TUYAP.

U saopštenju MUSIAD-a navodi se da će na MUSIAD EXPO-u, najsveobuhvatnijem trgovinskom sajmu u Turkiye i regionu, biti održani brojni događaji i aktivnosti.

U okviru sajma održat će se i Međunarodni poslovni forum (IBF) pod nazivom “Prehrambena sigurnost i očuvanje generacija“.

Kako se navodi, u okviru IBF-a govorit će se o "elementima koji ugrožavaju prehrambenu sigurnost te o uticaju nutrijenata na ljude“.

Također su planirane i panel diskusije na kojima će se razgovarati o važnosti halal i zdrave hrane, piše AA. 

Predsjednik IBF-a Erol Yarar istakao je u saopštenju da globalna kriza dovodi u opasnost prehrambenu sigurnost.

Upozorio je na globalne poremećaje u opskrbi i logistici do kojih je došlo tokom pandemije koronavirusa.

"Globalni politički događaji, ekonomske nestabilnosti, oružani sukobi i klimatski problemi doveli su prehrambenu sigurnost u opasnost više nego ikada prije u historiji", kazao je Yarar te dodao:

"Štete nastale zbog prekida lanaca snabdijevanja i logistike tokom perioda pandemije još nisu nadoknađene, a regionalni sukobi su doveli do globalne nestašice hrane i poremećaja u lancima snabdijevanja. Stoga su sve države bile prinuđene da promijene strategije kako bi održale prehrambenu sigurnost", rekao je Yarar.

Novembarska ugovorna cijena gasa na TTF-u, virtuelnoj platformi za trgovinu prirodnim gasom sa sjedištem u Holandiji, iznosila je u petak, 14. oktobra, 141,99 eura po megavat-satu.

Pad industrijske i kućne potražnje prirodnog gasa u Evropi doprinio je padu cijena, javlja AA. 

Osim toga, padu cijene su doprinijele mjere koje su poduzele evropske zemlje za smanjenje potrošnje prirodnog gasa i povećanje stope popunjenosti skladišta prirodnog gasa.

FIPA je uz partnerstvo Odbora za ekonomske odnose s inostranstvom Republike Turkiye (DEIK) i predsjedavajućim Tursko-bosanskohercegovačkog poslovnog vijeća Hasanom Topalogluom, te ambasadorom BiH u Turkiye Adisom Alagićem organizovala poslovni forum u Istanbulu.

Kako je saopšteno iz FIPA-e tokom foruma predstavljeni su projekti iz oblasti energetike, izgradnje turističkih kompleksa, metalo-prerađivačkog sektora i sektora proizvodnje hrane. Predstavljeni su projekti za koje su turske komapanije iskazale interes, čime se unapređuje učinkovitost ovakvih privrednih manifestacija.

Dodaje se da je kao rezultat ove posjete Turkiye dogovorena posjeta velike turske grupacije BiH s ciljem ispitivanja lokacija i uslova za izgradnju fabrike solarnih panela.

U saradnji s Gradom Konyom, gradonačelnikom Ugur Ibrahim Altayom, generalnim sekretarom, počasnim konzulom BiH u Konyi Ercanom Usluom i Industrijskom komorom Konje organizovan je i poslovni forum u Konyi. Predstavnici FIPA-e i ambasador Alagić su tom prilikom predstavili osnovne karakteristike poslovnog ambijenta i prednosti za ulaganje BiH, piše AA. 

Marković je istaknula da u posljednje dvije decenije bilateralni odnosi dvije zemlje su znatno unaprijeđeni i da je Turska u 2021.godini među tri najveća investitora u BiH. Prvi Sporazum o slobodnoj trgovini BiH i Turkiye potpisan je 2003. godine, koji je proširen i obogaćen 2019. godine i stupio na snagu 1. avgusta 2021.

Takođe je između ostalog navela da su niža cijena električne energije, niži porezi na dobit kompanija i blizina tržišta EU su ključni faktor za ulaganje turskih privrednika u BiH.

Dogovoren je dolazak kompanija zainteresovanih za turističko-ugostiteljski sektor, te proizvodnju energije iz otpada i bio mase.

Na sajmu svoje proizvode, uglavnom prehrambene, izlaže dvadesetak agrobiznisa kojima rukovode žene.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja Kosova Faton Peci izjavio je na otvaranju da su žene u agrobiznisu razbile stigmu da je poljoprivreda težak rad i da je samo za muškarce.

Peci je istakao da ministarstvo kroz strateške dokumente žene tretira ravnopravnim, ali ih i favorizuje kroz institucionalnu podršku kako bi se ojačala njihova pozicija i omogućila finansijska nezavisnost, piše AA. 

- Naša misija je da transformišemo agro-ruralnu ekonomiju čineći je inkluzivnom, produktivnom, održivom i konkurentnom na domaćem i inostranom tržištu, naglasio je Peci.

Događaj je realizovala organizacija EcoKosWomen uz podršku projekta SIRED (Održivi i inkluzivni ekonomski i ruralni razvoj) švajcarskog Caritasa.

U odnosu na septembar 2021. godine, najveći rast cijena zabilježen je u prijevozu za 17,2 posto i hrani za 14 posto.

Prema vijesti Tirana Timesa, ekonomisti komentiraju da inflacija potrošačkih cijena artikala koje osjeća javnost može iznositi i do 12 posto.

U zemlji, u kojoj su u prošloj godini cijene nafte porasle za 30 posto, mlijeka, sira i jaja za 24 posto, kruha za 17 posto i mesa za 12 posto, poskupljenja u kategorijama odjeće, komunikacija i zabave ograničena su na otprilike dva posto.

- Air Serbia je odlučila da obezbedi odgovarajuće kapacitete i posebne cene da bi svi pujtnici čiji su planovi za putovanje sada delimično ili potpuno ugroženi brzo i udobno prevezi do svojih krajnjih destinacija, preko Beograda, navode iz Air Serbia.

Također, istakli su da će cijene za pomenute letove biti niže od prosječnih za ovaj period godine te da, ovisno od desitnacije, počinju od 69 eura za putovanje u jednom smjeru preko Beograda.

- Karte će biti u prodaji od danas posle podne do 16. oktobra za putovanja od 1. novembra, napisali su na svom Facebook nalogu.

Nakon aerodroma u Istanbulu, najprometniji je londonski „Heatrow“, potom pariški „Charles de Gaulle“ te aerodromi u Amsterdamu i Madridu. 

Iako su rezultati dobri, niko od aerodroma nije dostigao broj putnika koje je uslužio u pretpandemijskoj godini, a najbliži je onaj u Istanbulu koji je imao 9,7 posto manji promet u odnosu na isti period 2019.  

Među 80 najprometnijih aerodroma u Evropi ove godine našla su se i dva balkanska – u Beogradu i Splitu. 

Beogradski aerodrom „Nikola Tesla“, sa ukupno 717.050 putnika u augustu, je na 68. mjestu i ima bolje rezultate u odnosu na aerodrome na Malti, u Tirani i Sofiji. Beogradski aerodrom je ujedno zadržao poziciju najprometnijeg aerodroma u bivšoj Jugoslaviji sa 3.572.011 prevezenih putnika od januara do danas, čime je smješten na 68. mjesto najprometnijih aerodroma Evrope.  

Aerodrom u Splitu se pozicionirao kao 77. najprometniji sa 625.622 putnika, a bio je ispred aerodrome u Toulouseu, Santoriniju i Torinu, a odmah iza aerodroma u Bordeauxu, Eindhovenu i Nantesu. 

U istom periodu turisti su ostvarili 2.167.603 noćenja, što je više za 45,1 posto više u odnosu na isti period 2021. godine.

Broj noćenja domaćih turista viši je za 11,2 posto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 77,2 posto u odnosu na isti period 2021. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 37,2 posto dok je 62,8 posto učešće stranih turista, piše AA. 

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije (15,1 posto), Hrvatske (13,1 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (5,8 posto), Slovenije i Njemačke sa po (5,4 posto), Saudijske Arabije (4,9 posto) i Turkiye (4,6 posto), što je ukupno 54,3 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 45,7 posto noćenja.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu je Kuvajt s prosječnim zadržavanjem od 3,8 noći, Irska i Ujedinjeni Arapski Emirati s po 3,1 noći, Francuska sa tri noći, Katar s 2,9 noći te Egipat i Japan s po 2,8 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti "hoteli i sličan smještaj" s učešćem od 93,3 posto.

Iz MONSTAT-a je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 470,2 miliona eura, što je 76,6 odsto više u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 43,5 odsto i iznosio je 2,29 milijardi eura.

- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 20,5 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 16,7 odsto, navodi se u saopštenju.

U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 149,4 miliona eura, koje čine električna energija od 127,3 miliona eura i ostalo.

U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 446 miliona eura, koje čine drumska vozila od 134,2 miliona eura, električne mašine, aparati i uređaji 86,9 miliona eura i ostalo.

Najveći spoljnotgovinski partneri u izvozu bili su Švajcarska sa 102,3 miliona eura, Srbija 88,1 milion eura i Bosna i Hercegovina sa 64,5 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 391,9 miliona eura, Kina 204,7 i Grčka sa 194,1 miliona eura, piše AA. 

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i sa Evropskom unijom (EU).

Generalna direkcija civilnog vazduhoplovstva Turkiye objavila je da aerodrom Istanbul nastavlja nizati uspjehe kao i u proteklom periodu.

"U periodu od 19. do 26. septembra 2022. godine aerodrom Istanbul bio je najprometniji aerodrom u Evropi sa prosječno 1.286 letova dnevno. Turkish Airlines je također sa dnevnim prosjekom od 1.376 letova zauzeo treće mjesto među avio kompanijama", navodi se.

Aerodrom Istanbul je svečano otvoren u oktobru 2018. godine i spada u red najvećih i najvažnijih aerodroma u svijetu, piše AA. 

Prema podacima EUROCONTROL-a, na drugom mjestu je aerodrom Schiphol u Amsterdamu sa prosjekom od 1.272 leta dnevno, a treće mjesto zauzima aerodrom Paris Charles de Gaulle sa 1.236 letova.

Kako je saopšteno iz PG biroa, gradski menadžer Marjan Junčaj predstavio je investicioni ambijent u Podgorici, mogućnosti i povoljnosti za ulaganja domaćih i stranih investicija, kao i projekat biznis zona.

"Ovim projektom je omogućeno da se slobodne parcele s kojima raspolaže glavni grad, a koje se nalaze u blizini Aerodroma Podgorica, daju na dugoročni zakup od 30 godina, po vrlo povoljnim uslovima", kazao je Junčaj i dodao da se Crna Gora ubrzano infrastrukturno razvija, a da je Podgorica najbolje povezana s ostalim gradovima do kojih se može doći za veoma kratko vrijeme.

Rukovoditeljka Službe za međunarodnu saradnju Ljiljana Šćepanović je istakla da na ovaj način glavni grad želi da promoviše investicioni potencijal Podgorice i Crne Gore, i naglasila da pored brojnih potencijalnih investitora iz drugih zemalja, ipak turski investitori pokazuju najveću zainteresovanost za ulaganje na teritoriji Podgorice.

Zamjenik predsjednice i generalni sekretar Privredne Komore Crne Gore Pavle Radovanović, istakao je da Privredne komore i lokalna samouprava imaju odličnu saradnju, ali i podsjetio na izuzetnu komunikaciju s privrednom komorom Turkiye.

"Privredna komora i gradska uprava imaju isti cilj, a to je da povežemo privrednike iz prijateljske zemlje s našim privrednicima i da ponudimo projekte koji su spremni za finansiranje", kazao je Radovanović, prenosi AA.

Zamjenik direktora crnogorske Agencije za investicije Andrej Lakić predstavio je rad agencije i istakao neke od trenutno najvažnijih sektora u Crnoj Gori, kao što su energetika, poljoprivreda, IT sektor i turizam.

Savjetnik za trgovinske odnose u Ambasadi Turkiye Erdal Karaomerolu, iskazao je zahvalnost zbog organizacije ovakvog događaj i dodao da je ovo odlična prilika za upoznavanje investicionih potencijala Podgorice i Crne Gore.

Predsjednik udruženja Burse Tabaklar Ersoy kazao je da je Bursa veoma razvijen grad u Turkiye, grad industrije, privrede, tekstila s preko tri miliona stanovnika te istakao da postoji značajna zainteresovanost turskih investitora i predstavnika uspješnih firmi za ulaganja na teritoriji Crne Gore.

Prehrambena industrija, dizajn i dekoracija, građevinske djelatnosti, ugostiteljstvo, usluge pravne podrške i konsalting dio su oblasti kojima se bave predstavnici uspješnih turskih kompanija, a koji su zainteresovani da svoje biznise razviju i na teritoriji Podgorice i Crne Gore.

U istom periodu uvoz je iznosio 18,52 milijarde KM, što je za 39,4 posto više nego u istom periodu prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 64,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,64 milijarde KM.

Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 2,21 milijardu KM, što je za 57,9 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 2,26 milijarde KM, što je za 32,4 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 98,1 posto.

Izvoz u zemlje EU je iznosio 8,78 milijardi KM, što je za 35,2 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 10,39 milijardi KM, što je za 31 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 84,5 posto.

Izvor: AA

Istakao je da je Svjetska Banka tokom prethodnih 30 godina podržala Bosnu i Hercegovinu kroz 81 projekat, uloživši 2,5 milijarde američkih dolara.

Od navedenog iznosa, 63 projekta koja je finansirala IDA, što su bili povoljni krediti sa grant udjelom oko 80 posto, u ukupnom iznosu od oko 1,5 milijardi američkih dolara.

Zajednički je konstatovano da je IDA u velikoj mjeri finansirala značajne potrebe obnove BiH, posebno u periodu od 1996 - 2010. godine, od kada se BiH počinje zaduživati, uglavnom na komercijalnoj osnovi.

"Sagovornici su razmijenili mišljenje o realizaciji aktivnosti vlasti u BiH da postanu IDA donator. Namjera vlasti u BiH je da od 2023. godine uđe u ovaj proces, a da se kroz dvije do tri godine približi doniranju iznosa koji je predviđen pravilima IDA-e. BiH na ovaj način želi ukazati na važnost pomoći koju je dobila od IDA-e, ali i istovremeno da se pridruži zemljama članicama EU, koje su redovni IDA donatori", saopšteno je iz Vijeća ministara BiH, prenosi AA.

Vlada je ranije ograničila cijene tone peleta u trgovinama na malo na maksimalnih 320 eura, dok je cijena ako se pelet kupuje direktno kod proizvođača 269 eura.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković predložio je da se usvoji Odluka o izmjeni i dopuni odluke o privremenom ograničavanju izvoza određenih drvnih sortimenata, odnosno da ograniči izvoza peleta iz Crne Gore.

Joković je kazao da su na sve načine pokušali da se dogovore s proizvođačima peleta, ali da to nije dalo rezultata.

"Mi moramo ograničiti izvoz pelete. Za one koji budu prodavali u Crnoj Gori onoliko koliko je dogovoreno i za potrebe Crne Gore, a za ostatak davati saglasnost za izvoz", rekao je Joković, prenosi AA.

Sastankom je predsjedavao predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. Sastanku su također prisustvovali premijer Federacije BiH Fadil Novalić, ministrica finansija Federacije BiH Jelka Milićević, guverner Centralne banke BiH Senad Softić, zamjenik generalnog direktora MMF-a Bo Li, direktor Evropskog odjeljenja MMF-a Alfred Kamer, izvršni direktor koji zastupa BiH u MMF-u Paul Hilbers, šefica Misije MMF-a u BiH Alina Ianku i rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Endru Jevel.

Predstavnici MMF-a željeli su da čuju od članova Fiskalnog vijeća BiH kakve su procjene ekonomske situacije u BiH i u okruženju te koje su finansijske potrebe BiH u 2023. godini.

Zajednički je zaključeno da su dva ključna izazova za naredni period: kako obuzdati rastuću inflaciju i na koji način se suočiti s nadolazećom energetskom krizom.

Članovi Fiskalnog savjeta BiH su upoznali predstavnike MMF-a sa politikama i mjerama koje su u 2022. godini provodili kao odgovor na rastuću inflaciju, a koje su se u najvećoj mjeri odnosile na povećanje budžetskih davanja svim kategorijama stanovništva, s ciljem očuvanja dostignutog nivoa životnog standarda.

"Predstavnici MMF-a su jasno ukazali da oni nisu za smanjenje poreskih opterećenja, ali su spremni da podrže vlasti u provođenju ciljanih socijalnih mjera podrške pojedinim kategorijama stanovništva. Poseban interes predstavnici MMF-a su iskazali za politike ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanje istim, koje planiraju provoditi vlasti u BiH", saopšteno je iz Vijeća ministara BiH, prenosi AA.

Prema rezultatima koje je objavila CBBiH, u pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2021. godine je iz Švicarske (210,8 miliona KM), a onda iz Turkiye (147,0 miliona KM) i Velike Britanije (126,1 milion KM).

Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti trgovine na malo u iznosu od 172,9 miliona KM, zatim u oblasti proizvodnje gotovih metalnih proizvoda 114,1 miliona, te u oblasti proizvodnje baznih metala 102,7 miliona KM.

Prilivi investicija se mogu okarakterizirati kao ohrabrujući, jer su za 250 miliona veći nego u 2020. godini.

Navodi se da se trend rasta reinvestirane zarade postojećih preduzeća sa stranim investicijama iz 2020. godine nastavio i u 2021. godini. S tim da su reinvestirane zarade imale manje učešće (od 54%) u ukupnim tokovima, jer je zabilježeno značajno povećanje investicija u formi vlasničkih udjela, dok je istovremeno došlo do smanjenja ostalog kapitala.

Na kraju 2021 godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 16,28 milijardi KM. Ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,88 milijardi KM) ili 17,7% ukupnog stanja investicija, Hrvatsku (2,72 milijarde KM) ili 16,7% i Srbiju (2,25 milijardi KM) ili 13,8%. Posmatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (3,67 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,75 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,44 milijardi KM).

“Uspeli smo da pronađemo jasan pravac za mjere koje je potrebno preduzeti za rješavanje krize rasta cijena“, rekao je novinarima Jozef Sikela, češki ministar saobraćaja i industrije nakon hitnog sastanka ministara EU zaduženih za energetiku.

Ministri su pozvali Evropsku komisiju da predstavi zakonski prijedlog na osnovu početnog nacrta koji je izvršno tijelo EU objavilo ranije ove sedmice.

“Ministri su dali podršku planovima o ograničavanju prihoda proizvođača električne energije niskim troškovima proizvodnje i uvođenju solidarnog doprinosa kompanija za fosilna goriva, koji će se koristiti za ublažavanje uticaja visokih cijena energije na kupce“, rekao je Sikela, prenosi AA.

Vlade članica EU-a također očekuju od Evropske komisije da predloži hitnu i privremenu intervenciju na energetskom tržištu koja uključuje ograničavanje cijena gasa i pružanje podrške za likvidnost komunalnih preduzeća.

Izvršno tijelo EU-a također treba predstaviti mjere za smanjenje potražnje za električnom energijom širom EU-a.

Sikela se nada da će Evropska komisija i zemlje EU moći da se dogovore i da može sazvati još jedan hitan sastanak ministara energetike kako bi zvanično odobrili odluku prije kraja septembra.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je danas boravio u zvaničnoj posjeti Hrvatskoj gdje je ranije danas održao sastanak sa hrvatskim kolegom Milanovićem, a dvojac je potom učestvovao i na Poslovnom forumu koji je u Zagrebu okupio brojne privrednike iz Hrvatske i Turkiye.

“Veliko mi je zadovoljstvo obratiti se pred ovakvim skupom hrvatskih i turskih gospodarstvenika. Poslovni forumi predstavljaju važan dio gospodarske diplomacije. Oni otvaraju mogućnosti u kojima će se vaši poslovni interesi poklopiti na dobrobit naših država. Usljed pandemije, ovo je prvi takav forum koji organiziramo umom mandatu. Drago mi je da je upriličen prilikom službene posjete turskog predsjednika Hrvatskoj“, rekao je Milanović, prenosi AA.

Zahvalivši se organizatorima i učesnicima današnjeg Foruma, Milanović je kazao da interes za nove poslovne prilike pokazuju kako hrvatske i turske poslovne zajednice istinski nastoje unaprijediti i dodatno produbiti dobre bilateralne gospodarske veze.

“Mnogi bi kontekst u kojem se nalazimo bili spremni opisati pojmom savršene oluje. Neizvjesnost, rizici i stres su na visokoj razini u globalnoj ekonomiji i u nacionalnim ekonomijama. Jednako vrijedi i za politiku, ustvari politika se prelijeva u ekonomiju. Možemo jasno identificirati sile koje će utjecati na ekonomske ishode u 2022. godini, od rata u Ukrajini, zaoštravanja monetarne politike, usporavanja rasta u Kini pa do pristupa cjepivu protiv pandemije. Pitanje je možemo li jednako dobro identificirati sile koje će utjecati na političke ishode u ovoj godini i na kojoj razini. Možda je čak važnije od toga ukazati na potrebu za ravnotežom i međusobnim uvažavanjem različitih interesa. Naravno, to je uvijek mnogo lakše reći, nego ostvariti“, kazao je Milanović.

Ističući kako se uvažavanjem različitih interesa osigurava zastupljenost preferencija svih članova političke zajednice, Milanović je kazao da to u ovako olujnim vremenima omogućava kakvu, takvu političku ravnotežu.

“Politika bez principa je društveni grijeh, jednako kao i poslovanje bez osnova morala. Uvjeren sam da svi prisutni razumiju oba procesa i aktivno će doprinijeti da principi i moralnost obilježe našu saradnju u budućnosti“, rekao je Milanović.

Milanović je dalje kazao kako se dobri dugogodišnji odnosi Hrvatske i Turkiye ogledaju i u stalnom jačanju ekonomskih, trgovinskih i investicijskih veza. Dodao je da je prošle godine bilateralna trgovinska bilateralna razmjena bila na rekordnih 846 miliona dolara, da nastavlja rasti i da je sve više turskih ulaganja u Hrvatskoj.

On je kazao da je i lično primio brojne turske privrednike i da su i u pandemijskoj 2020. godini kod njega dolazili samo privrednici od formata koji su upravo iz Turkiye.

“Hrvatska nudi jedinstvenu kombinaciju prednosti članstva u Evropskoj uniji, makroekonomske stabilnosti koja postaje konstanta, prometne pristupačnosti i izdašnih poticajnih mjera za investicijske projekte“, kazao je Milanović.

Naglasio je da postoji svijet i izvan Evropske unije i da Hrvatska ozbiljno računa na taj svijet.

“Hrvatska je već sada prepoznata kao atraktivno ulagačko odredište, jednako kao što i uspješne hrvatske kompanije imaju svoje mjesto na turskom tržištu, na turskom tržištu u okviru ekonomije koja pokazuje neočekivanu, skoro nevjerovatnu otpornost, žilavost na sve ono što je tuče sa svih strana, na visoku inflaciju inflaciju, na poseban, osebujan, jedinstven pristup kamatama, dakle kamatama primarne emisije u Turkiye koje prkose svim onim što predstavlja nekakvu konvencijalnu mudrost u ekonomiji. Turske stope rasta su visoke i Turkiye se, protivno zlim prognozama koje su često dolazile iz uglavnom zapadnih medija, nije raspala, nego pokazuje otpornost i uspjeh. To samo pokazuje da ne postoje stereotipi i da su stereotipi opasna stvar. Neka pravila postoje i njih se moramo držati, ali isto tako, nova pravila postavljaju hrabri i pametni, kazao je Milanović.

Ističući kako je ovo vrijeme velikih promjena međunarodnog ekonomskog krajolika i suočavanja s poremećajima u globalnom oporavku i opasnosti da nacionalni ekonomski prioriteti zasjene dugoročne globalne ciljeve, hrvatski predsjednik Milanović je poručio da porast nejednakosti, klimatske promjene i demografski izazovi nisu rješivi unutar granica nacionalnih država te je dodao da je odgovor i šurenju i produbljivanju međusobnih veza, prepoznavanju i uvažavanju različitih interesa te zajedničkom radu na postizanju obostrano korisne ravnoteže.

“Drago mi je što će se ovom službenom posjete njegove ekselencije predsjednika Republike Turkiye učvrstiti naše međusobno povjerenje i pokrenut napredak u našim odnosima. Iskreno vam želim uspjeh u svemu dobrom što radite i planirate. Pozivam vas da nastavite težiti svemu što nas spaja, prije svega nizom zajedničkih poslovnih inicijativa, kao i otkrivanju novih područja za buduću tursko-hrvatsku saradnju“, zaključio je Milanović.

Erdogan je danas boravio u posjeti Hrvatskoj gdje je ranije danas održao sastanak sa predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem, a nakon toga je svečano otvorio džamiju i Islamski kulturni centar u Sisku.

"Jutros sam imao sastanak s predsjednikom Hrvatske, a nakon toga imali smo sastanak delegacija. Razgovarali smo i o našim trgovinskim odnosima. Vjerujem da će odluke koje smo donijeli doprinijeti jačanju saradnje i prijateljstva između naših država. Momentum koji smo postigli posljednjih godina u smislu ekonomske saradnje je obečavajući", kazao je Erdogan u obraćanju na Poslovnom forumu kojem je prisustvovao i predsjednik Milanović.

Podsjetio je da je trgovinska razmjena dviju država od njegove prethodne posjete Hrvatskoj, 2016. godine, do danas porasla dva i po puta.

"Na kraju 2015. godine naša trgovinska razmjena je iznosila 387 miliona dolara, a na kraju 2021. godine dostigla je 900 miliona dolara. Tokom te posjete postavili smo cilj da za pet godina naš trgovinski obim povećamo na milijardu dolara, ali u tome nismo uspjeli zbog pandemije, ali vjerujem da ćemo ove godine taj cilj lako dostići", rekao je turski čelnik.

Dodao je da je sada kratkoročni cilj trgovinskog obima dvije milijarde dolara, a srednjoročni i dugoročni cilj pet milijardi dolara.

Napomenuo je da turske kompanije investiraju u brojne sektore u Hrvatskoj, prvenstveno u energetiku, građevinarstvo, infrastrukturu, turizam i bankarstvo.

"Siguran sam da će ovaj poslovni forum biti dodatni podstrek koji će povećati momentum u našim ekonomskim i trgovinskim odnosima. Mi državnici smo također odlučni da uklonimo birokratske prepreke koje stoje pred poslovnim svijetom, a na vama, ljudima u poslovnom svijetu je zadaća da date doprinos jačanju ekonomskih veza naših država", rekao je Erdogan, piše AA.

Govoreći o turskoj ekonomiji, Erdogan je kazao kako je u 2020. godini, kada je globalna ekonomija pala za 3,4 posto, Turkiye ostvarila stopu rasta od 1,8 posto.

"U vremenu kada je svjetska ekonomija suočena s rizikom ozbiljnog pada, zabilježili smo stopu rasta od 7,5 posto u prvom kvartalu 2022. godine i 7,6 posto u drugom kvartalu. Od ovog mjeseca naš izvoz premašio je 250 milijardi dolara na godišnjem nivou" , rekao je Erdogan.

Osvrnuo se i na namjensku industriju njegove zemlje, naglašavajući kako je na tom planu ostvaren veliki uspjeh.

"Zahvaljujući našem iskoraku koji smo napravili u oblasti tehnologije bespilotnih letjelica danas smo jedna od tri najuspješnije zemlje u svijetu na tom polju", rekao je Erdogan, te dodao:

"Uz naš ofanzivni borbeni dron Akinci podigli smo našu flotu bespilotnih letjelica u višu ligu. Isto tako, sa sistemom borbenih bespilotnih aviona imamo cilj postati broj jedan u svijetu."

Erdogan je podvukao kako je napredak njegove zemlje u ovoj oblasti najbolji i najkonkretniji pokazatelj snage turske ekonomije i povjerenja u Turkiye.

Erdogan je danas boravio u posjeti Hrvatskoj, koja je bila treća stanica njegove regionalne turneje u okviru koje je prethodno boravio u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

U brojnoj delegaciji koju je Erdogan predvodio u posjeti Hrvatskoj su bili šef turske diplomatije Mevlut Cavusoglu, ministar unutrašnjih poslova Suleyman Soylu, ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy, ministar odbrane Hulusi Akar, ministar industrije i tehnologije Mustafa Varank, ministar poljoprivrede i šumarstva Vahit Kirisci, ministar trgovine Mehmet Mus, ministar transporta i infrastrukture Adil Karaismailoglu, zamjenik predsjednika Stranke pravde i razvoja (AK Parti) Numan Kurtulmus, pomoćnik predsjednika i portparol AK Partije Omer Celik, pomoćnik predsjednika AK Partije Efkan Ala, predsjednica Ogranka žena AK Partije Ayse Kesir, šef Uprave za vjerske poslove Turkiye Ali Erbas, šef Direkcije za komunikacije Fahrettin Altun, glasnogovornik Predsjedništva Turkiye Ibrahim Kalin, šef Direkcije za odbrambenu industriju Ismail Demir, predsjednik Vijeća za visoko obrazovanje Turkiye Erol Ozver i brojni drugi zvaničnici i privrednici iz Turkiye.

Ekonomske teme će preovladavati dnevnim redom posjete, a predsjednik Poslovnog vijeća Turkiye - Srbija pri Odboru za vanjsko-ekonomske odnose (DEIK) Bayram Akgul istakao je da Turkiye i Srbija gaje viševjekovne odnose i da u posljednje vrijeme ostvaruju historijski dobre ekonomske i trgovinske odnose.

"Povećan je interes turskih investitora za Srbiju i raste obim trgovinske razmjene između Turkiye i Srbije. Srbija je postala jedan od važnih partnera Turkiye na Balkanu. Za nas nije važno samo da Srbiji prodamo neku robu, već je jedan od najvažnijih naših ciljeva da se turski investitori u saradnji sa Srbijom otvaraju ka svijetu", kazao je Akgul.

Kazao je i da turski investitori i privrednici u Srbiji imaju izuzetnu pažnju i da se za njih lično interesira i s njima kontaktira i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Dodao je da je jedan od faktora zašto je Srbija privlačna turskim investitorima i to što se Srbija pragmatično odnosi kada su u pitanju njihove potrebe i rješavanje problema, piše AA. 

"Nadamo se da ćemo u skoro vrijeme ostvariti naše ciljeve povećanja bilateralne trgovinske razmjene na pet milijardi dolara kratkoročno i na deset milijardi u dugoročnom planu", kazao je Akgul.

U okviru Erdoganove posjete u Srbiji će biti održan i Poslovni forum koji će organizirati DEIK/Poslovno vijeće Turkiye - Srbija i Vanjskotrgovinska komora Srbije, a Akgul je kazao da takvi forumi okupljaju uspješne privrednike iz dvije zemlje i doprinose promociji investicionih potencijala i uspostavi saradnje među poslovnim ljudima. Dodao je da je poljoprivreda jedan od sektora koji će biti u fokusu, a da su tu i važni sektori građevinarstva, tekstila, automobilske podindustrije, usluge zajedničkih izvođenja radova na velikim projektima.

"Važno je konstantno raditi na jačanju saradnje u tim sektorima i raditi zajedničke projekte, uspostavljati saradnju među univerzitetima, a tu su i novi investitori iz oblasti informacionih tehnologija. Veliki interes postoji i za turski zdravstveni sektor. Znate da je Turkiye ostvarila veliki napredak u razvoju zdravstva u protekle dvije decenije i želimo to dijeliti i dalje razvijati s drugima", kazao je Akgul.

Ukazujući na važnost Erdoganove posjete Srbiji, Akgul je rekao da će ona biti iznimno korisna, jer u Beograd dolazi delegacija u kojoj je više od stotinu turskih privrednika. Dodao je da će ta delegacija posjetiti i Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.

Kazao je da turski privrednici i investitori ponajviše interesa pokazuju za Srbiju i da očekuju da i u BiH i drugi vide da se vlasti prema njima odnose onako kako to zvanični Beograd radi. Dodao je kako se turskim investitorima u Srbiji daju podsticaji za osiguranje zemljišta, kao i novčane podrške za zapošljavanje.

"Tu je najvažnije to što se ured srbijanskog predsjednika direktno bavi i zanima za investitore i bavi se njihovim problemima. Za svaki problem možete naći osobu kojoj ćete to adresirati", kazao je Akgul.

Turskim investitorima savjetovao je da u Srbiji ulažu u sektore tehnologije i industrije, kao što su automobilska podindustrija, oblast elektronike i informacionih tehnologija. Dodao je da postoji dobar potencijal i za zajedničke poljoprivredne projekte.

"Smatram da su predstojeće posjete predsjednika Erdogana Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj veoma važne. Mi smo društvo koje nema aspiracije da kolonijalizira tuđe prirodne resurse, već želimo jačati saradnju i zajednički raditi na razvoju. Na Balkanu zagovaramo upravo to, zajedničke projekte, zajednički razvoj i rast. Cilj nam je da pri realizaciji naših razvojnih ciljeva u to uključimo i razvoj Balkana", zaključio je Akgul.

Privredna saradnja između Srbije i Turkiye značajno je unaprijeđena posljednjih godina, što pokazuje kontinuirano povećanje obima trgovinske razmene i pojačan interes turskih investitora za ulaganja u Srbiju, izjavila je za Anadolu Agency (AA) rukovodilac Centra za Evropu Privredne komore Srbije (PKS) Marija Sepi i precizirala da je u 2021. godini ukupna spoljnotrgovinska razmena dvije zemlje u robi iznosila 1.731.800.000 eura.

Od toga, izvoz iz Srbije u Turkiye bio je 289,7 miliona eura, što je smanjenje od 8,7 odsto manje nego 2020. godine, a uvoz iz Turkiye u Srbiju dostigao iznos od 1.442.100.000 eura što predstavlja povećanje od 43,8 odsto nego 2020. godine.

U prvoj polovini ove godine ukupna spoljnotrgovinska razmena u robi Srbije i Turkiye iznosila je 1,2 milijarde eura.

U tom periodu izvoz u Turkiye iznosio je 183 miliona eura, što je povećanje od 36 odsto u odnosu na isti period 2021. godine.

Uvoz iz Turkiye u Srbiju je dostigao iznos od 1,04 milijarde eura što je povećanje od 67 odsto u odnosu prvu polovinu 2021. godine.

Na listi zemalja u koje Srbija izvozi svoju robu Turkiye se našla na 23. mjestu sa udjelom od 1,3 odsto u ukupnom izvozu Srbije, a na listi zemalja iz kojih Srbija uvozi robu Turkiye zauzima peto mesto s udjelom od 4,9 odsto u ukupnom srbijanskom uvozu, navela je Sepi.

Ukazala je da se prema podacima za 2021. godinu, ne računajući Kinu, Turkiye nalazi među 10 naznačajnih spoljnotrgovinskih partnera Srbije s učešćem od pet odsto u srbijanskom uvozu, među kojima su i evropski partneri.

Sepi je istakla da je svima želja da srpsko-turska privredna saradnja biće podignuta na nivo koji odgovara realnim mogućnostima.

"Ekonomski odnosi između Srbije i Turkiye u proteklih nekoliko godina značajno su unaprijeđeni i kada je u pitanju nivo međusobne trgovinske razmjene i prisustvo turskih investitora, ali i pored toga i dalje su ispod realnih potencijala. Turkiye je uvijek predstavljala značajnog privrednog partnera za Srbiju, a trenutno su ekonomski odnosi dvije zemlje na najvišem nivou, zahvaljujući dobrim političkim odnosima", rekla je Sepi.

Prema podacima Agencije za privredne registre, u Srbiji je registrovano 699 aktivnih privrednih subjekata čiji su većinski vlasnici državljani Turkiye, odnosno pravna lica registrovana u Turkiye.

Sepi je istakla da se investicije turskih kompanija u Srbiji u poslednjih nekoliko godina intenziviraju s perspektivom daljeg rasta.

Prema procjenama, investicije kompanija iz Turkiye u Srbiji dostigle su 250 miliona dolara, a te kompanije zapošljavaju oko 10.000 radnika.

Vodeći izvozni proizvodi Srbije u Turkiye u 2021. godini bile gume za putničke automobile, autobuse i kamione, cirkulacione pumpe za grejne sisteme, preparati za pranje i čišćenje namenjeni maloprodaji, cigarete, električni grejni otpornici i hrana za pse i mačke.

Vodeći uvozni proizvodi Srbije iz Turkiye u 2021. godini su rude gvožđa i koncentrati, čelik u šipkama, autobusi, konstrukcije i delovi od gvožđa i čelika, potkošulje i majice od pamuka, aluminijumski profili i limun.

Kao najznačajnije potencijale za unapređenje saradnje Sepi navodi tekstilnu industriju, kroz uvoz prediva iz Turkiye i doradu i preradu u Srbiji, i izvoz gotovih tekstilnih proizvoda na treća tržišta; prehrambenu industriju, kroz izvoz mesa i mesnih prerađevina iz Srbije u Turkiye i zajedničke kompanije za proizvodnju organske hrane u Srbiji; i poljoprivredu, kroz zajedničku proizvodnju žitarica i plasman na treća tržišta.

Unapređenje saradnje ima potencijala i u industriji kože i obuće, preko izvoza sirove kože iz Srbije, u automobilskoj industriji, putem izvoza delova za automobile i šinska vozila, i zajedničku proizvodnju traktora u Srbiji, i u hemijskoj industriji, kroz izvoz farmaceutskih proizvoda i plastičnih proizvoda iz Srbije.

Prema raspoloživim podacima Narodne banke Srbije, od 2010. godine zaključno sa trećim kvartalom 2022. godine ulaganja iz Turkiye iznosili su oko 235 miliona eura, prema čemu je Turkiye na 21. mjestu liste zemalja s najvećim ulaganjima u Srbiju u pomenutom periodu.

U skladu sa Sporazumom o slobodnoj trgovini između Srbije i Turkiye potpisanim 2009. godine, od 1. januara 2015. godine trgovina industrijskim proizvodima odvija se bez naplate carina, a zahvaljujući tom sporazumu izvoz iz Srbije u Turkiye je porastao deset puta, a uvoz sedam puta.

U periodu od septembra 2021. do avgusta 2022. Turkiye je izvezla 340.147 tona lješnjaka, saopštilo je Udruženje izvoznika regije Crnog mora.

Turkiye, najveći svjetski izvoznik lješnjaka, izvozi oko 75 posto svojih lješnjaka u evropske zemlje, piše AA. 

Tokom prethodne izvozne sezone 2020/2021, zemlja je prodala 292.440 tona lješnjaka i ostvarila zaradu od 2,01 milijardu dolara.

Za osam mjeseci tekuće godine procesuirano je ukupno 987.662 što je za 21 posto više u odnosu na isti period 2019. godine, a realizovano je 10.912 aviooperacija tj. 13 posto više u odnosu na 2019. godinu.

Svakako treba pomenuti i to da je mjesec august 2022. godine najprometniji mjesec u historiji poslovanja Međunarodnog aerodroma Sarajevo, tokom kojeg je opsluženo ukupno 217.253 putnika.

Zanimljiv podatak je i to da je od početka godine pa do kraja augusta tekuće godine opsluženo čak preko pola milliona putnika više, nego u istom periodu prethodne godine.

Sudeći prema trenutnim statističkim pokazateljima, vjerujemo da bi do kraja godine Međunarodni aerodrom Sarajevo mogao premašiti rekord po pitanju broja putnika iz 2019. godine kada je opsluženo 1.143.680 putnika. 

Zasluge za uspjeh kakav trenutno bilježi najprometniji aerodrom u BiH,  svakako treba pripisati predanom radu i zalaganju svih radnika, Uprave aerodroma, Nadzornog odbora, kao i Granične policije BiH, Kontrole letenja, Kantonalne uprave civilne zaštite KS (Profesionalna vatrogasna jedinica- Ispostava aerodrom), Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, te ostalim pratećim službama, navode iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo. 

Troškovi za struju, plin, vodu i ostali kućni troškovi povećani su za 15,4 posto, dok je tek neznatan pad zabilježen kod obuće i tekstila.

- Prošlogodišnji iznos direktnih stranih ulaganja u BiH je najveći od 2009. godine, u prethodnih trinaest godina, saopšteno je iz FIPA-e.

Zemlje koje su u Bosnu i Hercegovinu u 2021. godini najviše investirale su Švicarska, Turkiye i Velika Britanija. Značajno povećanja kapitala u 2021. godini u BiH registrovale su i Austrija, Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija, prenosi AA. 

- S obzirom da je pandemija COVID-19 imala negativan utjecaj na investicije u cijelom svijetu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, porast investicija u prošloj godini je pokazao da i kriza može biti šansa, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da FIPA intenzivno radi na pronalasku novih investitora za BiH, uključujući i ostale svakodnevne aktivnosti informisanja poslovnih zajednica u inostranstvu o mogućnostima ulaganja i raspoloživim investicijskim projektima BiH. Blisko sarađuje s postojećim investitorima u BiH u otklanjanju administrativnih prepreka koje im stoje na putu širenja investicija te i na taj način doprinosi rastu investicija u zemlji.

 Iz Fondacije Mozaik, kako piše Dnevni avaz, navode da se može napraviti 280.000.000 obroka od 140.000 tona uništene godišnjehrane. Osim namirnica koje završe u kontejnerima, veliki problem predstavlja i hrana koja propada u skladištima, tvornicama, ugostiteljskim objektima i trgovinama. 

Tim potezom francuski lanac samoposluga slijedi druge vodeće francuske kompanije koje su, nakon pritiska vlade također poduzele korake kako bi pomogle potrošačima u zemlji da se nose s rekordnim rastom cijena.

Carrefour je najavio da planira zamrznuti cijene 100 proizvoda do 30. novembra, piše AA. 

Odluka se odnosi na različite kategorije proizvoda, od prehrambenih do sredstva za higijenu i malih kućanskih aparata.

Ranije su drugi maloprodajni lanci, poput supermarketa Leclerc, zamrzli cijene u pokušaju da pomognu u očuvanju kupovne moći Francuza.

Godišnja stopa inflacije u Francuskoj je u julu dostigla 6,1 posto, što je najviše od jula 1985. godine.

Jedinstvena evropska valuta jutros je na londonskoj berzi nakratko pala na 0,9990 dolara jer je zabrinutost oko globalnih ekonomskih izgleda navela investitore da se okrenu dolaru u svojim kupovinama.

Kurs eura pada mjesecima i sada je nivou kao i onaj dolara, piše AA. 

Krajem januara, saopštenje američkih Federalnih rezervi (FED) da pokreće niz dosljednih i značajnih povećanja kamatnih stopa uzrokovalo je jačanje dolara.

Euro je, u posljednje četiri sedmice izgubio 2,06 posto vrijednosti, a u posljednjih 12 mjeseci pao je za 14,78 posto.

- Prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u drugom kvartalu u Crnoj Gori veća je 8,7 odsto u odnosu na prethodni kvartal, navodi se u saopštenju.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Podgorici u drugom kvartalu iznosila je 1.390 eura.

- U primorskom regionu je iznosila 1.470 eura, u središnjem 611 eura, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 915 eura, precizira se u saopštenju.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u drugom kvartalu iznosila je 1.430 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 591 euro, javlja AA. 

Prema podacima državna Agencija za statistiku, najveća prosječna plata u Bosni i Hercegovini u junu iznosila je 1.770 konvertibilnih maraka (KM) i isplaćena je u oblasti finansija i osiguranja, a najniža 730 KM u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane.

Niske prosječne plate u junu primili su radnici u građevinarstvu - 819 KM, zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 932 KM, dok je prosječna plata zaposlenih u trgovini iznosila 879 KM.

U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji prosječna plata iznosila je 1.659 KM, a sektoru informacija i komunikacija - 1.625 KM, javlja AA. 

Prosječna plata zaposlenih u sektoru obrazovanja u junu je iznosila 1.152 KM, a u zdravstvu 1.443 KM.

Tako je u Ankari održan poslovni okrugli sto slovenačkih i turskih kompanija, a učesnicima su se obratili Pahor i ministar za ekonomski razvoj i tehnologiju Han.

Trgovina između Slovenije i Turkiye je prošle godine dostigla 1,14 milijardi eura. Obostrano ga žele dodatno ojačati, zbog čega su se Pahoru i Hanu u Turkiye pridružile mnoge slovenačke kompanije, između ostalog iz oblasti građevinarstva, turizma, tekstila, logistike, medicine i hemijske industrije, saopštilo je Ministarstvo za ekonomski razvoj i tehnologiju.

Dvije zemlje su u prva četiri mjeseca ove godine bile na dobrom putu ka cilju povećanja saradnje, jer je vrijednost robne razmjene bila deset posto veća nego u istom periodu prošle godine.

"Mnoge kompanije preoblikuju svoje lance snabdijevanja. U tome vidim mogućnosti za jačanje saradnje između slovenačkih i turskih kompanija", rekao je Han u obraćanju na poslovnom okruglom stolu u organizaciji Privredne komore Slovenije i turske spoljnotrgovinske komore DEIK.

Pahor je na okruglom stolu naglasio i da je u 2019. robna razmjena između dvije zemlje već premašila cilj od milijardu eura zacrtan u deklaraciji o strateškom partnerstvu, piše AA. 

Trendovi u razmjeni usluga su dobri, ali ima još dosta neiskorištenog potencijala u stranim investicijama, rezimirane su predsjednikove izjave u njegovom kabinetu.

"Slovenačka privreda je vrlo inovativna i visokotehnološka. Zato sigurno neće biti teško pronaći projekte koji su u zajedničkom interesu slovenačkih i turskih kompanija", dodao je Han, koji prilike vidi posebno u investicijama, turizmu, transportu, poljoprivredi, šumarstvu i ishrani, nauci i tehnologiji, sportu i informacionim tehnologija.

Ministar se upoznao i s postojećim oblicima saradnje, projektima između turskih i slovenačkih kompanija i izazovima s kojima se suočavaju. On je pozvao turske kompanije da ulažu u Sloveniju.

Podaci o investicijama pokazuju da je na kraju 2020. godine kumulativna vrijednost turskih investicija u Sloveniji iznosila 19,8 miliona eura, a akcijski kapital devet miliona eura. Kumulativna vrijednost direktnih investicija slovenačkih kompanija u Turkiye dostigla je 14,2 miliona eura.

Han će se poslijepodne sastati i s turskim ministrom industrije i tehnologije Mustafom Varankom. Među važnijim točkama razgovora bit će jačanje ljetnih veza THY na aerodromu Brnik, rad zajedničke slovenačko-turske ekonomske komisije i izazovi vezani za logistiku i članstvo Turkiye u Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju GPAI.

Dvojica ministara potpisaće i međuvladin protokol, kojim će dvije zemlje pojednostaviti administrativne procedure u sprovođenju zajedničkih tendera za saradnju istraživačkih institucija.

Drugi dan državne posjete Pahor je započeo polaganjem vijenca na grob osnivača moderne turske države Mustafe Kemala Ataturka, a poslijepodne će se sastati s domaćinom, turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Han će se također pridružiti sastanku.

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica pruža podršku povratnicima u razvoju početnih biznisa od 2017. godine.

Pravo učešća imaju pravna i fizička lica, poslovni subjekti ili obrtnici/preduzetnici koji su u početnoj fazi poslovanja, maksimalno do 18 mjeseci starosti, u vlasništvu povratnika, sa prebivalištem u povratničkim zonama na području Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta.

Kroz ovaj program za period 2017-2021 podržano je 270 start-up firmi, za što je ministarstvo izdvojilo više 2,1 miliona konvertibilnih maraka (KM).

Na današnjoj ceremoniji u Tesliću ugovore je potpisao federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić i 47 odabranih korisnika iz 14 općina i gradova iz entiteta RS. Vrijednost potpisanih ugovora iznosi 654.218,86 KM, piše AA. 

“U 2022. godini na javni poziv se prijavilo 148 poslovnih subjekata iz oba entiteta i Brčko distrikta, što je najveći broj aplikanata do sada, broj je za 15 posto uvećan u odnosu na prošlu godinu, a udvostručen u odnosu na ranije godine. Posebno nas raduje da su 34 posto od ukupnog broja korisnika žene poduzetnice, a čak 45 posto lica mlađe životne dobi do 35 godina starosti. Zastupljen je vrlo širok dijapazon različitih djelatnosti od proizvodnih djelatnosti i tradicionalnih starih zanata, do turističkih, transportnih i usluga u IT sektoru. Realizacijom potpisanih ugovora dajemo novu vrijednost za 14 povratničkih sredina u entitetu RS“, kazao je Ramić.

Ugovor o namjenskom korištenju odobrenih sredstava potpisala je Mejrima Kapić iz Teslića, koja se bavi proizvodnjom i prodajom pekarskih proizvoda.

“Svoju poslovnu ideju razvijam proteklih nekoliko mjeseci. Kao i svaki drugi posao u početku neophodna su dodatna ulaganja, posvećenost i podrška drugih. Ukazala nam se potreba za proširivanjem kapaciteta i nabavkom savremenije opreme. Vidjeli smo svoju šansu u javnom pozivu ministarstva. Prijavili se, i evo došli do realizacije. Ova podrška nam potvrđuje da je neko prepoznao naš entuzijazam i želju da ostanemo i opstanemo u mjestima gdje smo se vratili“, rekla je Kapić.

Ugovore su potpisali korisnici projekta iz Bijeljine, Banje Luke, Dervente, Doboja, Foče, Istočnog Mostara, Kotor Varoši, Modriče, Osmaka, Prijedora, Teslića, Ugljevika, Vukosavlja i Zvornika.A

FAO indeks cijena hrane smanjen je za 8,6 posto na mjesečnom nivou u julu na 140,9, zahvaljujući značajnom padu cijena žitarica i biljnog ulja.

Međutim, ta brojka je za 13,1 posto viša nego prije godinu dana.

Indeks mjeri mjesečne promjene međunarodnih cijena pet glavnih grupa prehrambenih proizvoda: žitarica, mesa, mliječnih proizvoda, biljnih ulja i šećera.

Maximo Torero, glavni ekonomist FAO-a, upozorio je na i dalje prisutne rizike.

- Mnoge neizvjesnosti ostaju, uključujući visoke cijene đubriva koje mogu utjecati na buduće izglede za proizvodnju i život poljoprivrednika, sumorne globalne ekonomske izglede i promjene kurseva, što predstavlja ozbiljan pritisak na globalnu sigurnost hrane, rekao je on.

Indeks cijena žitarica pao je za 11,5 posto u odnosu na juni, predvođen cijenama pšenice koje su smanjene zahvaljujući sporazumu Turkiye, UN-a, Rusije i Ukrajine o nastavku izvoza crnomorskih žitarica iz Ukrajine.

Indeks cijena biljnog ulja smanjen je za 19,2 posto u julu u odnosu na juni, piše AA. 

FAO indeks cijena šećera smanjen je za 3,8 posto u odnosu na juni, zbog zabrinutosti za izglede za potražnje zbog očekivanja globalnog ekonomskog usporavanja, slabljenja brazilskog reala i nižih cijena etanola.

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda smanjio se 2,5 posto na mjesečnom nivou, odražavajući slabu trgovinsku aktivnost u Evropi zbog ljetnih odmora.

Indeks cijena mesa smanjen je 0,5 posto u odnosu na juni, što je prvi mjesečni pad nakon šest mjeseci, zbog slabljenja uvozne potražnje za goveđim, ovčjim i svinjskim mesom.

Tako će cijena motornoga benzina od 2. augusta iznositi 12,00 kuna (1,60 eura) po litru, cijena dizelskoga goriva 12,80 kuna (1,70 eura) po litru te cijena plavoga dizela 9,16 kuna (1,22 eura) po litri, saopšteno je iz Vlade Hrvatske, piše AA. 

U saopštenju se dodaje da je na današnjoj sjednici razriješen predstojnik Ureda potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske Dalibor Šemper.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine saopšteno je da su u periodu januar - jul 2022. godine privredi vratili 1 milijardu i 180 miliona KM što je za 344 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

- Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar - jul 2022. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su 4 milijarde i 350 miliona KM i veći su za 591 milion KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021. godine, navodi se u saopštenju.

U julu 2022. godine prikupljeno je 827 miliona KM indirektnih poreza što je za 87 miliona KM više u odnosu na jul 2021. godine, piše AA. 

- Za finansiranje državnih institucija u periodu januar - jul 2022. godine raspoređen je iznos od 496 miliona KM. Višak prihoda završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Federaciji BiH rapoređeno je 2 milijarde 371 milion KM, Republici Srpskoj 1 milijardu i 311 miliona KM i Brčko distriktu 133 miliona KM, istaknuto je iz UIO-a BiH.

Nakon proljetnih špekulacija i straha, sada je jasno da potražnja europskih i svjetskih turista za hrvatskim turističkim destinacijama nije smanjena. Kako predviđa Ministarstvo turizma Hrvatske, ovogodišnji prihod od turizma nadmašit će dosadašnji rekord i približiti se 11 milijardi eura 2022. godine, prenosi AA.

Djelomični krivac za ovu svotu je, naravno, inflacija, no unatoč tome, hrvatski turistički djelatnici izuzetno su zadovoljni ovogodišnjim prihodima. Trenutno u Hrvatskoj boravi oko milion gostiju, uglavnom stranaca.

Prihodi turističkih radnika su dobri, uprkos nešto manjem broju gostiju, jer troše više. Prema riječima stručnjaka, ljudi su tokom pandemije uštedjeli nešto novca, koji su sada spremni potrošiti na odmor.

Primjerice, u Dubrovniku trenutno ljetuje 24.000 turista, što je oko 10 posto manje nego u rekordnoj 2019. godini. Turisti su impresionirani ponudom i izuzetnim povijesnim krajolikom.

Podjednako dobru sezonu bilježe i atrakcije u unutrašnjosti zemlje. Nacionalni park Krka, u kojem caruju prekrasni vodopadi rijeke Krke, ove godine je već posjetilo milion ljudi. Istom masovnom posjetu raduje se i Park prirode Plitvička jezera, gdje je prije pandemije pristup prirodnim atrakcijama, koje su zbog masovnog posjećivanja već bile u velikoj opasnosti, bio strogo ograničen.

Najnovije podatke za pomenuti period su prezentirali Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH i zamjenik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH Momčilo Komljenović.

Marinković je tom prilikom istakao da od 2019. godine privreda Bosne i Hercegovine, kao i svjetska privreda, ide iz krize u krizu.

"Godina 2020. je bila krizna sa aspekta pandemije koronavirusa, pokidanih lanaca dobave i usporenog ekonomskog rasta. Onda je 2021. bila godina oporavka i stabilizacije privrednih kretanja, i kada smo pomislili da ćemo imati malo svjetliju budućnost, onda nas je s početkom 2022. godine zadesila globalna kriza manifestovana kroz poremećaj lanaca nabavki kroz povećane cijene energenata i sve ostalo što pratimo zadnjih nekoliko mjeseci", kazao je Marinković.

Dodao je da su globalna dešavanja u velikoj mjeri utjecala i na ekonomiju u BiH, piše AA.

- Sve to je uzrokovano, ne apsolutno našom krivicom nego globalnim kretanjima. Kada je krenula ukrajinska kriza u februaru, to se automatski odrazilo na privredu u martu kada smo zabilježili ogroman uvoz roba u BiH. Lanac dobave se poremetio potpuno i on se na neki način stabilizirao do ovog vremena ali cijene po kojima se kupuje i trguje ostale su visoke, i sve se to odrazilo i na spoljnotrgovinsku razmjenu BiH, pa se u vrijednosnom smislu sa oko 40-tak posto bilježi rast i izvoza ali i uvoza. Naravno, ne radi se o količinskom povećanju niti robnom povećanju izvoza i uvoza u značajnoj mjeri nego se radi o povećanju cijena, rekao je on.

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u periodu januar-juni 2022. godine iznosio je 23,2 milijarde KM i povećan je za 41,1 posto, odnosno 6,8 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine.

"Izvoz je iznosio 9,3 milijarde KM, više za 39,17 posto u odnosu na isti period 2021., a uvoz 13,9 milijardi KM, što je više za 42,4 posto u odnosu na isti period prošle godine", kazao je Marinković.

Ukupan deficit vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 49,37 posto i iznosio je 4,6 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom je smanjena za 2,28 posto i iznosila je 66,6 posto.

Komljenović je također naglasio da najnoviji pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH ukazuju na povećanje izvoza ali i uvoza.

"Bosna i Hercegovina dobar dio uvoza ostvaruje radi izvoza, odnosno uvozi radi dorade proizvoda, nakon čega iste proizvode uvozi, što je uzrok visokog deficita, koji se stalno povećava. Neizvjesnost oko krize u Ukrajini i dalje energetske krize onemogućava pozitivne prognoze na tržištu Evropske unije pa tako i u BiH", rekao je Komljenović.

Dodao je da je izvoz u 2022. godini blago povećan količinski i to za oko 225 hiljada tona u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, što u procentima iznosi 5,1 posto. Uvoz je uvećan količinski za oko 423 hiljade tona, što procentualno iznosi devet posto.

Naglasio je da metalska i elektroindustrija bilježe najveće učešće u robnoj razmjeni.

"Metalski sektor u ukupnom izvozu učestvuje sa 41,5 posto, a u ukupnom uvozu sa 35,9 posto. Iz BiH je u prvom polugodištu izvezeno proizvoda metalskog sektora u vrijednosti od 3,9 milijardi KM, što je više za 1,1 milijadu KM ili 42 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Elektroindustrija je ostvarila ukupan izvoz u vrijednosti od 1,3 milijarde KM, što je povećanje od 219,6 miliona KM ili 21 posto u odnosu na isti period prethodne godine", kazao je Komljenović.

Iz Bosne i Hercegovine se u prvih šest mjeseci ove godine najviše izvozila električna energija, aluminij u sirovim oblicima, automobilska sjedala, izolovana žica i konstrukcije.

Najviše su se uvozila naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala, aluminij u sirovim oblicima, kameni ugalj, lični automobili i druga motorna vozila i lijekovi.

Najznačajniji partneri u robnoj razmjeni Bosne i Hercegovine su zemlje članice EU-a, zemlje potpisnice CEFTA sporazuma, EFTA (Švajcarska) te ostala tržišta.

Članice CEFTA-e, Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini, su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo.

Evropska unija je najznačajniji partner Bosne i Hercegovine, pa tako BiH u razmjeni sa EU učestvuje sa 72,7 posto izvoza i 64,4 posto uvoza.

Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 6,7 milijardi KM, što je više za 37,22 posto u odnosu na prošlu godinu. Uvoz iz EU je iznosio devet milijardi KM, više za 36,14 posto u odnosu na 2021. godinu.

Najznačajniji partner o obimu razmjene iz EU je Republika Hrvatska. Obim vanjskotrgovinske razmjene sa Hrvatskom u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosio je 3,7 milijardi KM, od čega izvoz čini 1,3 milijade KM, a uvoz 2,4 milijarde.

Turski institut za statistiku objavio je najnovije podatke o prihodima od turizma za period april-juni ove godine.

Prihodi od turizma u navedenom periodu iznosili su više od 8,7 milijardi dolara, javlja AA. 

Oko 83,8 posto prihoda od turizma ostvareno je od stranih posjetilaca, a 16,2 posto od turskih državljana koji borave u inostranstvu.

Lična potrošnja je činila 6,2 milijarde dolara prihoda ostvarenih u navedenom periodu, a paket aranžmani oko 2,4 milijarde dolara.

Prosječna potrošnja za jedan dan tokom ovog perioda iznosila je 78 dolara.

Broj posjetilaca koji su u tom periodu boravili u Turkiye iznosio je više od 11,9 miliona, što je porast od 193,6 posto.

Aerodrom Istanbul je svečano otvoren i s prvom fazom rada počeo u oktobru 2018. godine i spada u red najvećih i najvažnijih aerodroma u svijetu.

Vijeće za aerodrome u Evropi (ACI Europe) objavilo je izvještaj o vazdušnom saobraćaju za drugi kvartal ove godine, piše AA. 

Prema najnovijim podacima, putnički promet na aerodromima u Evropi porastao za 247 posto u prvih šest mjeseci 2022. godine u odnosu na isti period prethodne godine.

Aerodrom Istanbul je također bio aerodrom koji je ostvario najbolji oporavak.

Kako se navodi u izvještaju, na Aerodromu Istanbul u junu je povećan broj putnika za 115,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Aerodrom Istanbul je u junu zauzeo prvo mjesto među evropskim aerodromima sa ukupno 5 miliona i 996 hiljada putnika.

Potom slijede aerodromi u Londonu, Parizu, Amsterdamu, Frankfurtu, Madridu i Barceloni.

Iz Savjeta Evropske unije saopšteno je da su za šest mjeseci, odnosno do 31. januara 2023. godine produžene restriktivne mjere usmjerene na određene sektore ekonomije Ruske Federacije.

Sankcije uključuju zabranu uvoza zlata, nafte i uglja, zabranu izvoza luksuzne robe, ograničenja trgovine tehnologijom i robom s dvojnom namjenom te isključivanje ruskih i bjeloruskih banaka iz korištenja međunarodnog platnog sistema SWIFT.

EU primjenjuje sankcije od 2014. godine zbog kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, koje su značajno proširene nakon početka rata u februaru.

Od tada je EU usvojila ukupno sedam setova sankcija protiv Rusije, uključujući ekonomske sankcije i proširila crnu listu uvodeći zabrane putovanja i zamrzavanje imovine osobama odgovornim za rat.

EU ima odvojen režim sankcija zbog nezakonite aneksije Sevastopolja i Krima.

Brisel je pozvao Moskvu da prekine svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini i pružio Kijevu ekonomsku, vojnu i humanitarnu podršku.

Izvor: AA

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 66,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 4,61 milijardu KM.

Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1,70 milijardu, što je za 67,3 posto više nego u istom periodu 2021. godine, dok je uvoz iznosio 1,68 milijardu KM, što je za 38,8 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 101 posto, piše AA. 

Izvoz u zemlje EU je iznosio 6,71 milijardi KM, što je za 39 posto više nego u istom periodu 2021. godine, dok je uvoz iznosio 7,66 milijardi KM, odnosno 31,7 posto više nego u periodu januar-juni 2021. godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 87,6 posto.

U ovu cijenu prirodnog gasa nije uračunat porez na dodanu vrijednost. Za realizaciju ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo trgovine, svako u okviru svoje nadležnosti.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u Službenim novinama FBiH.

U obrazloženju odluke, Federalno ministarstvo trgovine je navelo da je privredno društvo Energoinvest d.d. Sarajevo 12. jula ove godine uputilo zahtjev za promjenu veleprodajne cijene prirodnog gasa prema distributivnim kompanijama u Federaciji BiH, te dostavilo odluku direktora Energoinvesta o utvrđivanju prodajne cijene gasa za distributivne kompanije (povlaštene tarifne kupce). Na ovaj zahtjev svoje mišljenje dalo je i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 14. jula ove godine.

U zahtjevu Energoinvesta je navedeno da bi se nova veleprodajna cijena prirodnog gasa za distributivne kompanije (povlaštene tarifne kupce) sa dosadašnjih 809 KM/1.000 Sm³ (0,809KM/Sm³) trebala povećati na 998 KM/1000 Sm³ (0,998 KM/Sm³), s tim da u navedenu cijenu prirodnog gasa nije uračunat porez na dodatnu vrijednost. Nova prodajna cijena jedinstvena je za sve distributivne kompanije na području FBiH.

Također, u obrazloženju je istaknuto da je Energoinvest d.d Sarajevo u svom zahtjevu naveo da nova povećanja cijene gasa nije moguće pokriti iz postojeće tarife, te je hitno potrebna korekcija cijene u skladu sa dešavanjima na tržištu u cilju obezbjeđenja kontinuirane isporuke gasa.

Izvor: AA

Iz SSS-a je saopšteno da je prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec april 2022. iznosila 1.080 KM, što je i posljednji podatak koji je objavio objavljen Federalnig zavod za statistiku i za 16 KM je niža u odnosu na prethodni mjesec.

"Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 40,90 posto", navode iz Sindikata.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca, piše AA. 

Potrošačku korpu čine - 45,70 posto, stanovanje i komunalne usluge - 13,80 posto, higijena i održavanje zdravlja - 7,25 posto, obrazovanje i kultura - 7,58 posto, odjeća i obuća - 13,63 posto, prijevoz - 5,22 posto i održavanje domaćinstva - 6,82 posto.

"U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki", navode iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Hrvatska narodna banka navodi u priopćenju kako je Vijeće odluku donijelo u skladu s pozitivnom ocjenom Europske komisije te nakon provedenih procedura i razgovora u Euroskupini i Europskom vijeću i uvažavajući mišljenje Europskog parlamenta i Europske središnje banke.

Odluku je kao predsjedavajući Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) potpisao češki ministar financija Zbynek Stanjura, a dobrodošlicu u europodručje Europska komisija pokazala je i porukom istaknutom na zgradi Charlemagne: Dobrodošla u euro, Hrvatska!

- Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh, istaknuo je Boris Vujčić, guverner HNB-a. 

- Ostvarili smo strateški cilj – Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske!,  poručio je tom prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Nakon potpisivanja pravnih akata pozdravne govore održali su Zbyněk Stanjura, Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine (putem videoporuke), Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za gospodarstvo, Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarske i financijske poslove, te Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija RH, priopćeno je iz HNB-a.

"Ovaj aerodrom u posljednjih sedam dana imao je prosječno 1.346 letova dnevno", pokazali su podaci Eurocontrola u srijedu, piše AA.

Ovaj broj veći je za šest posto u poređenju s istim periodom prije pandemije, 2019. godine.

Saobraćaj je dostigao 30.696 letova dnevno u Evropi, što je rast od 87 posto u odnosu na 2019.

Na rang listi Aerodrom Istanbul slijede Amsterdam sa 1.266 letova, Pariz "Charles de Gaulle" sa 1.223 i Frankfurt sa 1.156 letova u istom periodu.

NOG je "predložio prinudnu arbitražu u sporu o platama", nakon što je u ponedjeljak objavljeno da su sindikati, koji predstavljaju većinu zaposlenih u energetskom sektoru u zemlji, pozvali radnike da stupe u štrajk jer nisu mogli postići dogovor o platama.

Cijena prirodnog plina po megavat-satu je prema ugovorima kojima se trguje na TTF-u, holandskoj virtuelnoj trgovačkoj platformi, pala na 154,5 eura u srijedu, što je za 6,4 posto manje u odnosu na dan ranije.

Sindikat je najavio da će radovi na još tri lokacije biti obustavljeni 6. jula ako se spor ne riješi.

Da je nastavljena obustava protoka plina zbog štrajka, bilo bi zaustavljeno 56 posto norveškog izvoza tog energenta u Evropu, potvrdio je NOG.

Izvori: AA

Kurs eura u odnosu na američki dolar pao je ispod 1,03 prvi put od decembra 2002. godine.

Godišnja inflacija u eurozoni u junu je dosegla novi rekordni nivo od 8,6 posto zbog visokih cijena energije, piše AA.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je da banka namjerava podići kamatne stope za 25 baznih bodova u julu, dok tržište vjeruje da brže povećanje kamata neće biti dovoljno za obuzdavanje inflacije.

U junu je Fed povisio referentnu kamatnu stopu za 75 baznih bodova, što je najveće povećanje stope u 28 godina.

Danas je na telefonskoj sjednici donesene uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih i veleprodajnih cijena naftnih derivata, te o visini trošarine na energente i električnu energiju.

„Donesenim uredbama režim određivanja najviših maloprodajnih cijene naftnih derivata ostaje isti kao i prethodnih 14 dana. U tom kontekstu i dosadašnje smanjenje trošarina na naftne derivate produljuje se za još 14 dana. Uz sve poduzete mjere, cilj Vlade je očuvati standard građana, sigurnost opskrbe energenata, a ujedno i prihode za vrijeme turističke sezone”, priopćila je Vlada RH, piše AA.

Veleprodajne cijene se fiksiraju tako da sa svim javnim davanjima ne mogu iznositi više od krajnje maloprodajne cijene propisane uredbom za maloprodajna mjesta izvan autocesta. Navedenom izmjenom dodatno će se zaštititi male distributere naftnih proizvoda.

Ovaj režim primjenjivat će se sljedećih 14 dana.

Vlada RH jutros je održala telefonsku sjednicu s ciljem intervencije u cijene, s obzirom da je najavljen ponovno značajan rast cijena naftnih derivata.

U Hrvatskoj prema postojećoj uredbi zvan autocesta cijena eurosupera 95 iznosi 13.50 kuna (1,8 eura), a eurodizela 13.08 kuna (1,74 eura). Na autocestama cijena eurosupera 95 iznosi14.57 kuna (1,94 eura), a eurodizela14.06 kuna (1,87 eura). Plavi dizel se prodaje po 9.45 kuna (1,26 eura) po litri.

Prema podacima do kojih je došao Radio Slobodna Evropa, najsnažniji utjecaj Kine prisutan je u Srbiji, dok je Crna Gora jedna od osam najugroženijih zemalja kineskim prisustvom.

U RS-u , nastavlja se u analizi, prisutan je veliki broj kineskih investicija u infrastrukturu dok je jedina država koja bilježi pad kineskin ivesticija Albanija. U  Sjevernoj Makedoniji, Kina sa investiranjem nije zadržala značajan utjecaj. 

Turkish Airlines i Air Serbia potpisal su, jučer na Samitu Međunarodne asociajcije za vazdušni saobraćaj u Dohi, Memorandum o razumijevanju za jačanju komercijalne saradnje a koji uključuje povećanje letova Istanbul-Beograd te je dogovoreno istraživanje mogućnosti za osnivanje zajedničkog preduzeća.

U okviru sporazuma, navodi Seebiz.eu, od jula Air Serbia će povećati broj sedmičnih letova na liniji Beograd – Istanbul  a Air Serbia dodala je svoj JU kod na letove Anadolu Jet-a između Anakre i Beograda.

Također, u narednom periodu putnicima će biti dostupni i letovi između Niša i Istanbula, kao i Kraljeva i Istanbula.

- U subotu su 1.003 aviona sletjela i poletjela sa aerodroma u Antaliji, postavljajući novi rekord za grad, rekao je guverner Antalije Ersin Yazici.

Govoreći na lokalnom događaju, guverner je kazao da je u subotu 81.104 stranih posjetilaca stiglo u to mediteransko odmaralište.

Sa ovom cifrom, aerodrom u Antaliji je drugi najprometniji turski aerodrom nakon Istanbula.

- Imamo sezonu koja se nastavlja rekordima.. Sretni smo, zadovoljni smo. Nadam se da će biti još bolje, rekao je Yazici i dodao da je Antaliju od početka godine do nedjelje posjetilo više od četiri miliona turista.

Izvor: AA

Hrana i bezalkoholna pića u zemlji od maja su skuplji za 22,7 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Prema podacima, u odnosu na prethodnu godinu, alkoholna pića i duhan skuplji su za 0,6 posto, kirija i režije za 11,3 posto, nameštaj, kućni aparati i redovno održavanje kuće za 8,1 odsto. 

I izdaci za zdravstvo su skuplji za 1,3 posto, prijevoz za 30,3 posto, komunikacije 0,8 te obrazovanje za 0,7 posto. 

Sa druge strane prema podacima do kojih je došao Klix, cijene obuće i odjeće su niže za pet posto. 

Abazović je vijest o dolasku Lidla u Crnu Goru objavio na svom Twitteru nalogu.

On je istakao da će dolaskom kompanije Lidl veliki broj građana dobiti priliku za zaposlenje. 

- Proizvodi domaćih privrednika dobit će priliku da se nađu na rafovima, napomenuo je Abazović, koji je dodao da će Vlada Crne Gore uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima. 

#Lidl stiže u Crnu Goru!

Veliki broj građana dobiće priliku za zaposlenje.

Proizvodi domaćih privrednika dobiće priliku da se nađu na rafovima.

Vlada će uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima.

Jačamo ekonomiju, radimo za!@GERambMNE @lidl pic.twitter.com/RMdcpy800f

— Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) June 22, 2022

Filipović je jutros održao sastanak s predstavnicima Udruge malih trgovaca naftom, a kako je izjavio nakon sjednice Vlade, sastanak je bio konstruktivan, saslušani su svi njihovi prijedlozi te će se s njima uspostaviti komunikacija i nastojati zajednički doći do rješenja u narednim danima.

"Nastojat ćemo pronaći najbolje rješenje, kako bi svi u ovoj situaciji osjetili što manje ovaj inflatorni udar", kazao je Filipović, saopćila je Vlada Hrvatske.

S obzirom da mali i srednji distributeri goriva kažu da su zbog fiksiranja cijena goriva pred zatvaranjem, novinari su ministra pitali hoće li oni možda biti izuzeti iz idućih vladinih mjera, kao i što misli o njihovoj ideji dodjele vaučera potrošačima, na što je Filipović rekao da je dogovor da se s detaljima još neće izlaziti u javnost.

Poručio je da "živimo u teškim i neizvjesnim vremenima gdje se brojni poslovni subjekti suočavaju s izazovima i nitko u ovoj priči neće proći neokrznuto".

Izvor: AA