Predložena rezolucija o priznanju Palestine nije bila na dnevnom redu današnje sjednice, koju je Vlada proslijedila u srijedu, ali je premijer Robert Golob proteklih dana najavio da će Vlada o tome odlučivati ​​danas, prenosi portal "Siol".

Vlada je već 9. maja pokrenula procedure za priznanje Države Palestine. Tada je najavila da će odluku poslati Državnom zboru najkasnije do 13. juna, š

Kako je Golob rekao, priznanje je samo prvi korak u potrazi za dugoročnim rješenjem izraelsko-palestinskog sukoba, a Slovenija je, kao odgovorna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, dužna učiniti sve da uspostavi trajni mir na Bliskom istoku.

U utorak su Palestinu priznale Španija, Irska i Norveška. Time su se pridružile grupi od 140 zemalja koje su priznale palestinsku državu, što je izazvalo bijes Izraela.

Journalist:Alma Dekovic

Publisher:Dejan Maksimovi

Istovremeno, predsjednica Osmani je iznijela potrebu za nastavkom njemačke podrške jačanju međunarodne pozicije Kosova, kao i ispunjenju aspiracija za članstvo u Savetu Evrope, NATO-u, EU i drugim međunarodnim organizacijama, prenosi AA. 

Premijer Kurti je sa izaslanikom Sarazinom razgovarao o napretku u implementaciji sporazuma o mobilnosti u Berlinskom procesu, regionalnoj saradnji i očekivanjima od narednog samita koji će se održati u Berlinu na njegovi 10. godišnjicu, saopšteno je iz Vlade Kosova.

Kurti je podsjetio na važnost otpočinjanja implementacije sporazuma o putovanju sa ličnim kartama između Kosova i Bosne i Hercegovine, koji omogućava slobodno kretanje građana, prije sljedećeg samita.

Premijer je istakao da je zahtjev Kosova da Zapadni Balkan postane dio Uprave za borbu protiv pranja novca Evropske unije, postao dio zajedničke deklaracije izdate na skupu u Kotoru, u Crnoj Gori, 16. maja. Istakao je da je Kosovo proaktivno i doprinosi Berlinskom procesu.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za statistiku Kosova Avni Kastrati je na konferenciji za novinare ocenio da je popis uspješno završen. Kastrati je najavio da će preliminarni podaci biti objavljeni u julu, iako je predviđeno da se objave tri meseca nakon popisa.

“Dvije poslednje nedelje nismo javno iznosili podatke. Ni danas nemamo mandat da ih objavljujemo, jer ćemo ih objaviti u prvoj polovini jula, ali očekuje se da Kosovo ima oko 1,6 miliona stanovnika”, kazao je Kastrati.

Također je naveo da je do sada popisano oko 600.000 stanovnika u dijaspori, ali se popis kosovske dijaspore putem portala e-diaspora nastavlja do 31. augusta 2024. godine, piše AA. 

Rok za održavanje popisa stanovništva je bio od 5. aprila do 17. maja, ali je Vlada Kosova na zahtev više opština popis produžila na još nedelju dana, do 24. maja. U dodatnom roku popis su obavljali zaposlenici Agencije za statistiku.

Kastrati je istakao da su se sve etničke zajednice masovno odazvale popisu, izuzev Srba u četiri opštine na sjeveru Kosova.

Odgovarajući na pitanja novinara da je bilo pritužbi Srba iz svih opština, i južno i sjeverno od Ibra, da im popisivači nijednom nisu došli na vrata, Kastrati je kazao da je u nekim zonama gdje živi srpska zajednica vršen politički pritisak na popisivače.

“Ponovo smo regrutovali popisivače i u mnogim srpskim zonama tri puta smo angažovali popisivače, obučavali ih i slali na teren. Tek posljednjih dana, tačnije posljednje nedelje, srpska zajednica se videći važnost popisa, angažovala. Prvih pet nedelja se nisu angažovali, jer je bilo unutrašnje diskusije ili političkog pritiska. Data je mogućnost svakoj zajednici, a ASK je uradio najbolje što je mogao”, kazao je Kastrati.

Dodao je da će oni koji se nisu popisali sada imati priliku za to tek na sljedećem popisu 2031. godine.

Prema posljednjem popisu iz 2011. godine, ukupan broj stanovnika na Kosovu iznosio je 1.739.825.

Na sjednici Parlamentarne skupštine NATO-a, koja se održava u Sofiji u Bugarskoj, većina zemalja je glasala za unaprjeđenje statusa Kosova u ovoj organizaciji.

Predsjedavajući kosovske delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, poslanik vladajućeg Pokreta Samoopredeljenje Driton Hyseni objavio je da je ovu odluku Parlamentarna skupština NATO-a donijela nakon višegodišnje saradnje sa Skupštinom Kosova.

“Napredak statusa dolazi nakon nekoliko godina odlične saradnje između Skupštine Republike Kosovo i Parlamentarne skupštine NATO-a. Od juna 2014. godine bili smo predstavljeni kao posmatračka delegacija“, napisao je Hyseni na Facebook.

Odluku je pozdravila kosovska predsjednica Vjosa Osmani, koja je putem objave na društvenim mrežama rekla da je NATO sudbina Kosova, piše AA. 

“Nastavit ćemo naše napore zajedno sa našim saveznicima da unaprijedimo naš put ka članstvu u NATO-u“, istakla je Osmani.

Parlamentarna skupština NATO-a služi kao važna veza između NATO-a i parlamenata država članica. Sastoji se od 281 delegata iz sve 32 zemlje članice NATO-a. Pored njih, u njenim aktivnostima učestvuju i delegati iz devet pridruženih zemalja, četiri pridružene mediteranske zemlje, kao i osam parlamentarnih delegacija posmatrača.

Među pridruženim članicama su Srbija, kao i Bosna i Hercegovina. Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je u pismu upućenom 26. maja pozvala poslanike Parlamentarne skupštine NATO-a da ne odobre unaprjeđenje statusa Kosova od posmatrača do pridruženog člana.

Skupština Kosova je godinama bila posmatračka delegacija sa dva člana, ali sa unaprjeđenjem statusa, kosovska delegacija će moći da se proširi.

"Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, a koja je trebala mnogo ranije da se usvoji, veliki je istorijski događaj, pravda za žrtve i podsticaj za regionalnu saradnju i tranzicionu pravdu u suočavanju s prošlošću", kazala je Zajović za Agenciju Anadolu (AA).

Naglasila je da je srbijanski režim predvođen predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem "glavni generator regionalne nestabilnosti", piše AA. 

"Nažalost srpski režim na čelu sa Aleksandrom Vučićem, predsednikom Srbije, potvrdio je da bezumnom histerijom, manipulacijama i lažima, kontinuitet zločinačke politike iz 90-ih godina, i pokazao da je Srbija, odnosno srpski režim na čelu sa Vučićem glavni generator regionalne nestabilnosti", rekla je Zajović.

Generalna skupština UN-a u četvrtak, 23. maja, usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Za Rezoluciju su glasale 84 zemlje, samo 19 ih je bilo protiv, a 68 suzdržano. Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

"U ovom trenutku ne razmišljamo o tome. Naša je stalna pozicija ona bazirana na rješenju o dvije države, ali na način da dođe do dogovora dviju strana", odgovorio je danas Plenković na pitanje hoće li i Hrvatska priznati Palestinu.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kazao je da premijer Plenković ne može odlučivati samostalno o tako teškim odlukama.

"Iako su izraelske vlasti u zadnjih pola godine učinile grozne stvari, eventualno priznanje Palestine nije jednostavna odluka", rekao je Milanović.

Izrael je zbog najavljenog priznavanja Palestine povukao ambasadore iz Španije, Norveške i Irske, piše AA. 

Tri članice Evropske unije time su se pridružile Švedskoj koja je 2014. postala prva članica koja je priznala Palestinu. Češka, Mađarska, Poljska, Bugarska, Rumunija priznale su Palestinu 1988. godine u sklopu sovjetskog bloka.

Priznanje Palestine najavile su i Malta i Slovenija, a i Australija je najavila da postoji ta mogućnost. Palestinu kao državu trenutno priznaju 143 od 193 članica Ujedinjenih nacija.

Novi upravni centar i fabrika kompanije Pek Automotive, podružnice Peker Holdinga, otvoreni su u slovenskom Logatcu, a ambasadorica Turske u Ljubljani Aylin Tashan je u svom govoru na ceremoniji otvaranja istakla da Turska i Slovenija imaju zajedničke historijske i kulturne veze.

"Slovenija je naš prijatelj, naš saveznik", rekla je Tashan.

Navodeći da je obim bilateralne trgovine Turske i Slovenije u 2023. godini dostigao 2,55 milijardi dolara, Tashan je kazala da će nastaviti da rade na unapređenju u ovoj oblasti.

Jernej Salecl, direktor u Ministarstvu ekonomije i trgovine Slovenije, izrazio je zadovoljstvo prisustvom na ceremoniji i istakao je da su ponosni na otvaranje fabrike koje znači svijetlu budućnost Evrope.

Izvršni direktor (CEO) kompanije Pek Automotive Mikhail Kostkin izjavio je da su među svjetskim liderima u oblasti proizvodnje poljoprivrednih robota.

"Sretan sam što smo Sloveniju stavili na mapu kao lidera u ovoj oblasti", rekao je Kostkin.

Hasan Peker, predsjednik Upravnog odbora Peker Holdinga, za Anadolu je istakao da su realizovali brojne uspješne projekte u Njemačkoj, Španiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji i da su do sada dobili 14 patenata.

Dodao je da će godišnji proizvodni kapacitet fabrike u Sloveniji biti 1.500 jedinica, piše AA. 

"One su potpuno bespilotne i rade uz pomoć vještačke inteligencije. Sve mogu da rade u poljoprivrednom ciklusu 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Najvažnija karakteristika ovog vozila za svijet je da štedi 40 puta više energije od klasičnog traktora. Ako potrošite 40 hiljada dolara godišnje na dizel gorivo, to smanjujete na hiljadu dolara. Samo mi imamo ovaj patent i sami smo ga razvili", rekao je Peker.

Ovo vozilo je osvojilo prvo mjesto na takmičenju u Kini, a Peker je kazao da su uspostavili 11 distributera u Evropi.

Peker je dalje naveo da će poljoprivredni robot ulazi u masovnu proizvodnju i da će cjenovno biti znatno povoljniji od konkurencije.

Svečanosti su prisustvovali i direktorica Ministarstva za ekonomski razvoj Slovenije Tanja Permozer, koordinatorica Ministarstva za ekonomski razvoj Metka Urbas, gradonačelnik Logatca Berto Menard, delegacije ministarstava poljoprivrede Turkiye i Italije, generalni direktori vodećih evropskih banaka i druga značajna imena poslovnog svijeta.

Uloženo je 117 miliona eura za razvoj robota i pripremu pogona za proizvodnju.

Proizvod ove fabrike će omogućiti značajno smanjenje troškova poljoprivrednika u mnogim dijelovima svijeta, posebno u Evropi.

Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, crnogorsko društvo pred sobom imalo je jedan veliki zadatak - premostiti razlike stvorene referendumskom podijeljenošću. Blokovske podjele na one koji su podržavali ideju nezavisnosti i one koji su se zalagali za ostanak u zajednici sa Srbijom i danas su uočljive, piše AA. 

NATO i EU

Na planu vanjske politike, Crna Gora je ostvarila najzapaženije rezultate. Prvi spoljnopolitički cilj, članstvo u NATO ostvaren je 5. juna 2017. godine. Ovakvoj odluci žestoko su se protivile prosrpske partije, ali je crnogorski parlament, većinskom podrškom osigurao punopravno članstvo Crne Gore u NATO savezu.

Osim puta u NATO, drugi vanjskopolitički cilj države od obnove nezavisnosti je ulazak u EU. Od 2013, kada je Crna Gora otvorila pregovore s EU, pa do danas, otvoreno su 32 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, dok su dva poglavlja privremeno zatvorena. Zastoj u EU integracijama prisutan je posljednjih pet godina, što zbog nespremnosti Crne Gore, ali i zbog nedifinisane politike EU kada je u pitanju proces proširenja. Ipak, posljednjih mjeseci Crna Gora je značajno uznapredovala na planu EU integracija, na Međuvladinoj konferenciji EU u junu se očekuje da će Crna Gora zatvoriti najmanje jedno poglavlje i poslije dugog niza godina, o Crnoj Gori se s optimizmom govori kao prvoj narednoj članici EU, možda već 2028. godine.

Kraj vladavine Mila Đukanovića

Unutrašnje prilike u državi znatno su drugačije. Prethodnih 18 godina, Crna Gora je pretrpjela mnogo izazova na političkoj sceni, ali i promjena vlasti. Nakon tačno 30 godina vladavine, Demokratska partija socijalista (DPS), stranka dugogodišnjeg crnogorskog predsjednika i premijera Mila Đukanovića je izgubila vlast 2020. godine i to je bio početak smjenjivosti vlasti u Crnoj Gori. Za samo četiri godine, promijenjene su tri vlade, što je pokazatelj političkog sazrijevanja nakon smjene dugogodišnje vlasti.

Nosilac ideje nezavisnosti na referendumu 2006. godine, Milo Đukanović, nakon poraza u trci za predsjednika države od Jakova Milatovića, aprila 2023.godine, povukao se i s mjesta predsjednika DPS-a. Đukanović je više od 30 godina obavljao najznačajnije funkcije u državi, šest puta je biran za premijera, a dva puta je vodio državu u ulozi predsjednika i u političkom smislu, najznačajnija je ličnost Crne Gore u 21.vijeku.

Ono što je prethodilo smjeni vlasti 2020. godine u Crnoj Gori su višegodišnji protesti, uglavnom u režiji Demokratskog fronta, koji je okupljao prosrpske partije u Crnoj Gori.

Parlamentarni izbori 2016. godine ostali su upamćeni po optužnici za pokušaj državnog udara na dan izbora, za šta su između ostalog lideri opozicionog Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić osuđeni na po pet godina zatvora, ali je Apelacioni sud presudu vratio na ponovno odlučivanje. Jedan od osuđenih na pet godina je Andrija Mandić, koji danas obnaša funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore.

Rasle plate i penzije, ali i zaduženje

Kada je ekonomija u pitanju, plate i penzije znatno su veće u odnosu na period prije referenduma, ali je takođe i zaduženje države znatno veće.

Godinu prije sticanja nezavisnosti, prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 257 eura. Pored malih zarada, u Crnoj Gori je vladala i velika nezaposlenost. Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), 2005. godine stopa nezaposlenosti je bila 20,6 odsto. Nakon osamostaljenja, nezaposlenost je počela da pada, dok su plate konstantno rasle.

Neto zarade su brzo rasle sa 282 eura u 2006. godini na 463 eura, koliko je iznosila prosječna zarada u 2009. godini. Do ovog rasta došlo je zbog jačanja ekonomija, ali i promjene obračuna neto zarade u 2008. godini. Prosječna neto zarada u februaru 2019. godine iznosila je 514 eura. Nakon promjene vlasti 2020. godine, nova Vlada je krenula u projekat "Evropa sad", koji je podrazumijevao ukidanje doprinosa na zdravstvo, što se automatski reflektovalo na porast zarada. Tako je danas prosjećna plata u Crnoj Gori 825 eura.

Prosječna penzija u 2006. godini iznosila je 142 eura, a danas je 488 eura. I broj penzionera je porastao sa 107 na 128 hiljada.

Kada je nezaposlenost u pitanju, u 2006. godini je bilo 38.800 nezaposlenih. Taj broj je 2008. godine opao na 28.323. Broj nezaposlenih je zatim rastao, da bi na kraju aprila 2024. godine iznosio 36.421.

Javni dug 60 odsto BDP-a

Da Crna Gora proteklih godina nije živjela od rasta svoje privrede, već dobrim dijelom i od zaduživanja pokazuju podaci o državnom dugu. On je 2006. godine iznosio 700 miliona, da bi na kraju prošle narastao na 4,12 milijardi. Državni dug je u referendumskoj godini bio 32,6 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP), po čemu je Crna Gora tada bila nisko zadužena zemlja. Na kraju prošle godine državni dug je bio 60,24 odsto, a granica visoke zaduženosti je 60 odsto BDP-a.

Bruto domaći proizvod 2006. je iznosio 2,1 milijardu eura, do bi na kraju 2008. narastao na 3,08 milijardi. Naredne godine je pao na 2,9 milijardi, da bi se kasnije održavao između 3,1 i 3,2 milijarde. Na kraju 2022. godine iznosio je 5,9 milijardi eura.

Za prethodnih 18 godina nezavisnosti, Crna Gora je postala uvozno zavisna država. Izvoz Crne Gore 2006. godine iznosio je 441 milion, a uvoz je bio 1,45 milijardi. Pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 30 odsto. Na vrhuncu ekonomskog buma 2008. uvoz je porastao na 2,5 milijardi, dok je izvoz bio 416 miliona. Na kraju prošle godine, uvoz je iznosio 3,8 milijardi eura, dok je izvoz bio 674 miliona.

Prema podacima Ministarstva javne uprave, u javnom sektoru Crne Gore zaposleno je oko 53.000 radnika.

U Crnoj Gori živi 633 hiljade stanovnika

Na kraju prošle godine, u Crnoj Gori je održan popis stanovništva. Prema podacima s popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.

Sportisti najbolji ambasadori Crne Gore

Od sticanja crnogorske nezavisnosti 21.maja 2016. godine, građane i javnost ove države najviše puta obradovali su sportisti. Država od 630 hiljada stanovnika uspjela je za manje od dvije decenije samostalnosti ostvari veoma zapažene rezultate u nekoliko sportskih disciplina. Vaterpolisti i rukometašice postarali su se da budu najbolji ambasadori Crne Gore u svijetu.

Kada je 21. maja 2006. godine i zvanično postala samostalna država, krenuo je proces stvaranja reprezentativnih selekcija. U taj ne baš jednostavan posao Crna Gora je ušla sa svega tri bazena, fudbalskim terenima koji nisu ispunjavali osnovne propise, i svega desetak dvorana.

Nakon 18 godina nezavisnosti, važno je istaći da je 2008.godine Crna Gora postala šampion Evrope u vaterpolu, dok je kotorski Primorac 2009. godine osvojio Ligu šampiona u istom sportu.

Vaterpolisti Crne Gore su još na prvenstvima Evrope 2012. i 2016, kao i na Svjetskom prvenstvu 2013. godine osvojili srebro.

Osim vaterpolista, ponos Crne Gore su i rukometašice. Podgorička Budućnost je dan uoči referenduma osvojila Kup kupova, koji je bio uvertira za dobre rezultate koji će uslijediti u nezavisnoj Crnoj Gori. U 2010. godini Budućnost je ponovo podigla pehar Kupa kupova, da bi dvije godine kasnije, pobjedom nad mađarskim Đerom, rukometašice Budućnosti postale šampionke Evrope. Ta 2012. godina ostaće takođe zlatnim slovima upisana u istoriji crnogorskog sporta, jer su rukometašice Crne Gore, popularne "lavice" na Olimpijadi osvojile srebro, a nakon toga na prvenstvu Evrope u Srbiji osvojile zlatnu medalju. Crnogorski ženski rukomet od tada je neizostavni dio elite. Rukometašice Budućnosti se nisu zaustavile, pa su 2015. godine ponovo pokorile Evropu, pobijedivši u finalu Larvik.

Košarkaške i odbojkaške selekcije redovni su učesnici velikih takmičenja, dok se još uvijek čeka odlazak fudbalske reprezentacije na neko veliko takmičenje.

Vučević je nakon sastanka s gabonskim kolegom danas u Beogradu istakao i da je Gabon jedna od država koja je povukla priznanje Kosova te mu se zahvalio na tome.

"Mi smo naravno upoznali premijera i delegaciju iz Gabona o poziciji Srbije po pitanju te rezolucije, ne potcjenjujući i ne umanjujući ratni zločin koji se tamo dogodio i ne osporavajući individualnu odgovornost bilo koga ko je eventualno učestvovao u izvršenju tih krivičnih djela", naglasio je Vučević na zajedničkoj konferenciji za medije u Palati Srbija.

Vučević je dodao da je "rezolucija pripremljena suprotno unutrašnjim procedurama Bosne i Hercegovine i bez konsultacija te da će dovesti do dodatnih eskalacija i pogoršanja odnosa u samoj Bosni i Hercegovini".

Ono što je za Vučevića jako važno, dodao je, jeste i činjenica da Gabon podržava teritorijalni integritet, suverenitet i cjelovitost Republike Srbije.

"Gabon je jedna od država koja je u prethodnom periodu povukla priznanje takozvanog Kosova, što je za nas od neprocjenjivog značaja i potvrda naših dobrih i iskrenih odnosa, koji traju još iz Pokreta nesvrstanih, a i dan danas imaju snažan potencijal", rekao je Vučević.

Sima izjavio je danas povodom potpisanog Sporazuma o saradnji sa Srbijom u oblasti odbrane da žele da povećaju kapacitete za kontrolisanje ulaza preko svojih granica, piše AA. 

"Ne treba da čekamo da se taj rizik materijalizuje pa da donesemo odluke. Vidimo i znamo da Srbija ima iskustvo u tom domenu i želimo da iskoristimo vaše iskustvo kako bismo povećali naše kapacitete da se zaštitimo i da pratimo šta se dešava na granici", rekao je Sima.

O glasanju u Ujedinjenim nacijama o rezoluciji o Srebrenici, gabonski premijer je istakao da je "Gabon konstantan u svojim pozicijama, u prijateljstvu" i da žele da održe tu poziciju koju imaju već mnogo godina.

Srbija i Gabon danas su potpisali i Sporazum o saradnji u oblasti odbrane te memorandum o razumijevanju u oblasti sporta.

Vučević je ranije danas ispred "Palate Srbija" dočekao premijera Gabon, uz intoniranje državnih himni i postrojenu gardu Vojske Srbije.

Dvojica lidera su istakla da su odnosi Srbije i Gabona tradicionalno bliski te da se zvaničnici obje zemlje zalažu za jačanje saradnje.

Regionalno istraživanje proveo je Međunarodni republikanski institut (IRI), a građanima su prostavljena pitanja "Koje je najvažnije pitanje sa kojim se vaša zemlja danas suočava?", "Koje pitanje bi trebalo da bude glavni prioritet Vlade u vašoj državi?", te "O kojima od navedenih svjetskih i regionalnih lidera imate pozitivno mišljenje?"

Većina građana koji su učestvovali u anketi navela je da su najvažniji problemi sa kojim se suočava njihova država i najvažniji prioritet za rješavanje Vlade "ekonomski uslovi i troškovi života".

Kada je riječ o stranim liderima, u četiri zemlje, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, najpopularniji strani lider je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, dok je na Kosovu i u Srbiji među tri najpopularnija strana lidera, piše AA. 

U Albaniji je 71 posto anketiranih građana navelo da imaju pozitivno mišljenje o predsjedniku Erdoganu, američki predsjednik Joe Biden je na drugom mjestu sa 64 posto, a kineski predsjednik Xi Jinping na trećem sa 14 posto.

U Bosni i Hercegovini je 61 posto učesnika u anketi kazalo da ima pozitivno mišljenje o Erdoganu, dok su ruski predsjednik Vladimir Putin, američki predsjednik Biden i kineski predsjednik Xi ostali na po 37 posto.

U Crnoj Gori, Erdogan je bio na prvom mjestu sa 56 posto, Putin na drugom sa 50 posto, a Xi na trećem sa 46 posto.

U Sjevernoj Makedoniji, Erdogan je ponovo bio na prvom mjestu kao lider koji se najviše cijeni sa 66 posto, a slijede ga Putin sa 49 posto, Biden sa 37 posto i Xi sa 35 posto.

Najomiljeniji strani lider u Srbiji je Putin sa 80 posto, Xi je na drugom mjestu sa 73 posto, a predsjednik Erdogan na trećem sa 41 posto.

Na Kosovu je Biden na prvom mjestu na listi lidera sa 85 posto, dok je Erdogan na drugom mjestu sa 82 posto.

U istraživanju je učestvovalo 1.216 osoba iz Albanije, 1.225 iz Bosne i Hercegovine, 1.220 iz Sjeverne Makedonije, 1.036 iz Crne Gore, 1.238 iz Srbije i 1.203 sa Kosova.

Samitu prisustvuju Borjana Krišto, predsjednica Savjeta ministara BiH, premijer Kosova Albin Kurti, premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji, pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Džejms O'Brajen i Rene Trokaz, specijalni izaslanik Francuske.

"Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja jasan signal posvećenosti Evropske unije ekonomskoj i demokratskoj transformaciji Zapadnog Balkana", kazao je premijer Crne Gore Milojko Spajić.

Poručio je da je Vlada Crne Gore posvećena evropskim reformama i implementaciji mjera potrebnih za ostvarenje Plana rasta, piše AA. 

Približavanje zemalja regije EU-u

“U kontekstu izazova na ekonomskom planu, Crna Gora je posvećena infrastrukturnom razvoju u skladu sa planom do 2030. Takođe, investicija u mlade je, smatramo, investicija u sigurnu budućnost, pa tako verujemo da su mladi ključna poluga Plana rasta za Zapadni Balkan. Otvaranjem novih horizonata siguran sam da ćemo se približiti tržištu Evropske unije”, kazao je Spajić.

Investicija u ljudske resurse i njihovo očuvanje, kako tvrdi Spajić, pomoći će da se ostvare objektivni ciljevi koje je Plan rasta zacrtao.

“Siguran sam da ćemo tokom Samita imati priliku da usaglasimo naše prioritete. Takođe, vjerujem da ćemo se usaglasiti da je Evropska unija snažnija sa više članica te da će uskoro biti spremni za proširenje u smjeru zemalja Zapadnog Balkana”, stava je Spajić.

Borjana Krišto, predsjednica Savjeta ministara BiH, saopštila je da je BiH otvorila novo poglavlje koje tu zemlju približava evropskom društvu, te da će ostati posvećeni svojoj proevropskoj putanji.

Premijer Kosova Aljbin Kurti potvrdio je posvećenost reformama koje je pred njih postavila Evropska unija, kazavši da je važno sprovesti ih kako bi se Plan rasta realizovao.

“Tražim od Srbije da procesuira Milana Radojičića i njegovu paramilitantu strukturu, kako bismo riješili slučaj terorističkog napada u Banjskoj, kada su ubijene četiri osobe”, naveo je Kurti, u pogledu razrješenja te situacije.

Premijer Albanije Edi Rama kazao je da je zadovoljstvo doći u Bokokotorski zaliv. Izrazio je entuzijazam i zahvalio Olivertu Varheljiju i Evropskoj komisiji zbog posvećenosti.

“Napredak koji smo napravili od poslednjeg susreta u Skoplju govori za sebe. Pripremili smo individualne planove za reforme, i još mnogo napretka. Mi smo spremni”, poručio je Rama.

Vučićeva poruka Crnoj Gori

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da nema poruku Crnoj Gori kada je u pitanju Rezolucija o genocidu u Srebrenici.

"Kakav je smisao rezolucije? Kažete nije nametanje kolektivne krivice, nego šta je", pitao je Vučić.

Istakao je da "svako neka nosi" svoju odgovornost.

Pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropska i evroazijska pitanja Džejms O'Brajen je rekao da je proritet Plana rasta da se stvori jedinstveno tržište prometa novca, što u praktičnom smislu znači da svaki put kad u nekoj banci šaljete novac imaćete manje troškova, što je od velike koristi građanima i privredi. Kao rezultat Plana rasta biće više radnih mjesta i lakše kretanje na tržištu.

Samit se organizuje pod sloganom „Jedan region, zajednička vizija” (One region, common vision).

Na događaj su, osim lidera i ministara iz zemalja regiona, pozvane i partnerske organizacije, kao što su Savjet za regionalnu saradnju, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Svjetska banka, Transportna zajednica, Atlantski savez, Energetska zajednica, Fondacija za otvoreno društvo, ReSPA, GIZ, visoki predstavnici Evropske komisije i drugi.

Podršku je prije toga iskazao i slovenski premijer Robert Golob. Naime, predsjednica Slovenije Pirc Musar javno je izrazila podršku Pahoru u intervjuu za kosovski portal Kallx.

"Njegovih 17 godina političkog staža na najvišim dužnostima u Sloveniji pokazuje da je sposoban za takvu funkciju", rekla je Pirc Musar.

Prema njezinim riječima, kandidat iz Slovenije idealna je za to mjesto jer "Slovenci zbog zajedničke prošlosti poznaju mentalitet i kulturu naroda u regiji, a pritom nemaju skrivenih ciljeva".

Podršku Pahorovoj kandidaturi dao je i slovenski premijer Golob. Prema njegovom mišljenju, bivši predsjednik Slovenije je dokazao da je veliki prijatelj Zapadnog Balkana i da su njegovi napori, kao i napori Slovenije, usmjereni na integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU, osiguranje mira i stabilnosti u regiji pa tako i u cijeloj Europi.

Posebnog izaslanika, koji osim dijaloga Srbije i Kosova pokriva i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, predlaže visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, u ovom mandatu to je Josep Borrell.

Odluku donosi Vijeće EU-a ili države članice. Tu dužnost od aprila 2020. obnaša slovački diplomat Miroslav Lajčak, kojemu je Vijeće EU-a u julu 2022. produžilo mandat za još dvije godine, do 31. augusta ove godine.

Svoje iskustvo u suradnji sa zemljama regije, uključujući i osnivanje inicijative Brdo-Brioni, Pahor je stavio u središte svog nedavno osnovanog Instituta prijatelja zapadnog Balkana. Krajem prošle sedmice najavio je i da priprema prijedlog za nastavak dijaloga Beograda i Prištine.

Godišnjica masovnog ubistva u Beogradu obilježava se cjelodnevnim programom “Buđenje”, koji između ostalog uključuje i niz diskusija o uzrocima koji su doveli to takvog zločina. Komemoracija za žrtve masovnog ubistva počela je u petak ujutro u Ulici kralja Milutina 10, kada su porodice ubijenih, rođaci i prijatelji položili cvijeće i zapaliti svijeće.

Cvijeće je položio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

„Pre tačno godinu dana, svanulo je poslednje školsko jutro za naših devet anđela i čoveka koji ih je čuvao i o njima očinski brinuo. Prošla je godina od nezapamćene tragedije koja je ostavila neizbrisiv ožiljak na duši cele zemlje, ali nisu prošli bol, neverica i neizmerna tuga. Iza bezumnog čina koji je u trenu ugasio živote, budućnost i snove Ane, Sofije, Mare, Andrije, Bojane, Angeline, Eme, Katarine, Adriane i njihovog čika-Dragana, ostala je praznina, ali i strašna opomena celom društvu da svim snagama čuvamo našu decu od svakog zla, opasnosti i pretnje“, naveo je Vučić povodom godišnjice.

Izražavajući iskreno i najdublje saučešće porodicama ubijenih dodao je da ih na to obavezuju njihovi snovi i sve ono što su mogli da postanu, te da će učiniti sve da se kao zemlja uzdignu poslije „ovog užasa koji nas je zadesio“.

Pred Višim sudom u Beogradu u toku je sudski proces protiv roditelja dječaka koji je ubio učenike i školskog čuvara, piše AA. 

Više javno tužilaštvo u Beogradu traži zatvorsku kaznu za dječakovog oca Vladimira Kecmanovića od 12 godina, a za majku Miljanu Kecmanović kaznu od 2,5 godine. Za vlasnika i instruktora u streljačkom klubu gdje je dječak dolazio i vježbao rukovanje oružjem traži po tri godine zatvora.

Otac Vladimir Kecmanović optužnicom se tereti za krivično djelo - teška djela protiv opšte sigurnosti, jer je svog 13-godišnjeg sina obučavao da rukuje vazdušnim i vatrenim oružjem, vodio ga u streljanu, što nije primjereno dječakovom uzrastu, kao i to da oružje nije čuvao na sigurnom mjestu kako je predviđeno zakonom.

Protiv oca i majke vode se i dva parnična postupka po tužbama članova porodica ubijenih i to za naknadu nematerijalne štete usljed smrti bliske osobe.

Protiv maloljetnog K.K. se ne vodi krivični postupak, jer je u momentu kada je počinio masovno ubistvo imao 13 godina. Krivično gonjenje u Srbiji nije moguće prema mlađima od 14 godina.

Na svečanosti prihvata prve skupine Rafalea u Zračnoj luci "Dr. Franjo Tuđman" nazočili su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, tehnički premijer Hrvatske Andrej Plenković te drugi visoki vojni i politički dužnosnici.

Skupina od šest aviona, od ukupno 12 koji će biti isporučeni Hrvatskoj, poletjela je oko 10.50 sati iz zračne luke Bordeaux-Marignac u Francuskoj, a prvi avion dotakao je tlo zagrebačkog aerodroma oko 12.30 sati. Avioni su letjeli preko Italije u tri grupe u formaciji po dva aviona, a mjesto ulaska skupine u hrvatski zračni prostor bio je zapadno od grada Rovinja.

Let je trajao 1.40 sati s ukupnom potrošnjom goriva od oko 5.500 kilograma.

Uz 12 aviona koje je Hrvatska ukupno nabavila od Francuske, dolazi i simulator letenja koji će omogućiti cjelovit spektar obuke i validaciju taktike, zemaljska i ispitna oprema, pričuvni dijelovi i potpora u Francuskoj i Hrvatskoj.

S obzirom na to da cjelokupnoj floti aviona MiG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva životni vijek istječe 2024. godine, Republika Hrvatska je donijela odluku o nabavi i korištenju francuskog višenamjenskog borbenog aviona Rafale.

Ugovor o nabavi višenamjenskog borbenog aviona Rafale je strateška odluka i stvara dugoročnu političku i ekonomsku povezanost s državom i tvrtkom proizvođačem, piše AA. 

Nabava višenamjenskog borbenog aviona Rafale predstavlja najveći iskorak u razvoju sposobnosti od devedesetih godina te najveću investiciju u Oružane snage RH od osamostaljenja Hrvatske.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske, ponuda Francuske Republike određena je kao najpovoljnija te je potpisano plaćanje u šestogodišnjem razdoblju od 2021. do 2026. godine.

Ukupna vrijednost nabave iznosi 1.152.496.307 eura, a financijska sredstva osigurana su iz proračuna Ministarstva obrane.

Od Francuske Republike nabavlja se 12 korištenih aviona Rafale F3-R, deset jednosjeda i dva dvosjeda, u istom standardu, kao i avioni koji se koriste u Ratnom zrakoplovstvu Francuske Republike.

Prema stručnim projekcijama korištenja u Hrvatskome ratnom zrakoplovstvu, nabava tih, u potpunosti NATO kompatibilnih aviona, dostatna je za idućih 30 i više godina, a u operativnoj uporabi avioni Rafale u Francuskom ratnom zrakoplovstvu ostaju do 2060. godine.

Gotovo 900 djece iz različitih zajednica sa cijelog Kosova prisustvovalo je svečanosti održanoj u kasarni “Sultan Murat” u kojoj se nalazi predstavnička delegacija Turske, koja služi u okviru NATO mirovnih snaga na Kosovu, KFOR.

Djeca koja su se okupila na festivalu zabavljala su se igrajući tradicionalne igre poput povlačenja konopca, hvatanja stolice i takmičenja u trčanju u džakovima. Također su puštali zmajeve sa turskim i kosovskim zastavama.

Predsjedavajući delegacije turskog kontingenta KFOR-a, pukovnik Sabri Gökhan Karamursel uručio je djeci poklone kako bi se sjećali ovog dana, piše AA. 

U okviru festivala, studenti su imali priliku da izbliza vide vojnu opremu.

Turski vojnici služe u okviru KFOR-a na Kosovu od 1999. godine. Turska je prvi put preuzela jednogodišnju komandu KFOR-om oktobra 2023. godine.

"Riječi podsjećaju iz nekih drugih vremena i nedostojne su dosegnute razine odnosa dviju država. Slovenija obavlja svoj posao u Generalnoj skupštini UN-a i iskreno se zalaže za mir i pomirenje među narodima, stoga je najmanje što možemo očekivati od predsjednika prijateljske Srbije, koji je inače redoviti gost u našoj zemlji", navedeno je iz kabineta slovenskog premijera Goloba.

Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije pozvalo je na razgovor otpravnika poslova u ambasade Srbije u Ljubljani

Povod su izjave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića protiv Slovenije nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Slovenije Tanja Fajon riječi srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića nazvala je uvredljivim i neprihvatljivim, zbog čega su odlučili pozvati srbijanskog otpravnika poslova da ih brani.

“Tražimo objašnjenje, ispriku, to nije u duhu ni dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa”, rekla je nazvavši Vučićeve riječi neistinitima.

Kako je dodala, ne zamišlja dobru saradnju ako neko izađe s takvim uvredljivim riječima i vrijeđa cijeli narod, piše AA. 

"Očekujemo da Srbija djeluje u duhu evropskih vrijednosti koje brani", rekla je Fajon.

Vučić je u utorak rekao da je Srbija upala u zamku koju su joj postavili SAD, Švicarska i Slovenija.

"Kad je kasnila sjednica Vijeća sigurnosti, pitao sam se o čemu se radi, ali onda smo shvatili da su se to dogovorili s Amerikancima, Slovencima i Švicarcima. Ne zna se tko je odvratniji, Slovenci ili neko drugi", rekao je Vučić.

Ambasadu Srbije u Ljubljani vodi otpravnik poslova. Naime, Slovenija još uvijek nije dala saglasnost Zoranu Đorđeviću, kandidatu za ambasadora Srbije u Ljubljani, zbog zabrinutosti u sigurnosno-obavještajnim krugovima.

Povod su izjave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića protiv Slovenije nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Slovenije Tanja Fajon riječi srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića nazvala je uvredljivim i neprihvatljivim, zbog čega su odlučili pozvati srbijanskog otpravnika poslova da ih objasni.

"Tražimo objašnjenje, ispriku, to nije u duhu ni dobrosusjedskih ni prijateljskih odnosa", rekla je nazvavši Vučićeve riječi neistinitima, piše AA. 

Kako je dodala, ne zamišlja dobru saradnju ako netko izađe s takvim uvredljivim riječima i vrijeđa cijeli narod.

"Očekujemo da Srbija djeluje u duhu europskih vrijednosti koje brani", rekla je na marginama sastanka zajedničkog odbora Slovenija-Koruška.

Vučić je u utorak rekao da je Srbija upala u zamku koju su joj postavili SAD, Švicarska i Slovenija.

"Kad je kasnila sjednica Vijeća sigurnosti, pitao sam se o čemu se radi, ali onda smo shvatili da su se to dogovorili s Amerikancima, Slovencima i Švicarcima. Ne zna se ko je odvratniji, Slovenci ili neko drugi", rekao je Vučić.

"Što se tiče Palestine, stvar unutar Evropske unije je vrlo problematična. Naravno, Austrija i Njemačka su u teškoj krizi zbog događaja iz prošlosti, iz vremena holokausta. No, čini mi se da sada svi, pa i u Evropi, polako vide da su Izraelci nesrazmjerno krenuli ili to već predugo traje s tim pravom na samoodbranu. Želim da Slovenija što prije prizna Palestinu, inače nećemo moći doći do dvodržavnog rješenja. To treba učiniti više zemalja. Razumijem, naravno, vladu i skupinu zemalja koje su istog mišljenja da treba čekati pravi trenutak. Ali slovenska vlada je već odlučila da će Palestina biti priznata, samo je pitanje vremena", rekla je Pirc Musar u intervjuu za RTV Slovenije.

Istakla je da Ministarstvo vanjskih poslova također izuzetno dobro radi u okviru Vijeća sigurnosti UN-a.

"Stav Slovenije je jasan. Potpuno negiranje humanitarnog prava je neprihvatljivo. Boli me to kao majku, kao ženu, boli me kao pravnicu i nadam se da će doći vrijeme pa i unutar Vijeća sigurnosti, kada se više neće veta zveckati oko stola oko ovakvih pitanja, koja ne bi trebala biti politička, već čisto humanitarna. Jer 33 hiljade mrtvih jednostavno je previše", istakla je Pirc Musar.

Govorila je i o tome kako gleda na to da je Slovenija zapravo s jedne strane imala odluku Vlade kada su u pitanju migracije, a da je onda resorni ministar naknadno otišao u Brežice i tamo pokušao dogovoriti stvari s građanima, koji su se bunili. Naime, Brežice, slovensko pogranično mjesto s Hrvatskom ove godine imale su 40 posto više ilegalnih prelazaka u odnosu na prošlu godinu.

"Teško mi je prosuditi kakvu je strategiju vlada imala iza kulisa. Kao predsjednica Slovenije želim istaknuti da sam rekla da je solidarnost riječ koja bi trebala biti glavna. Iznimno je važan među svih 27 država članica EU. Dakle, solidarnost među državama. Ali na kraju, ne zaboravimo solidarnost među ljudima i za ljude. Ovi ljudi koji su napustili svoje domove nisu otišli tek tako. Otišli su s razlogom. Migracija je uvijek bilo i uvijek će ih biti. Ovo se neće poništiti. Schengenski granični režim zatvaramo upravo zbog migracija. No slobodno kretanje roba i usluga jedna je od pet najvažnijih sloboda, a zbog straha od migranata zatvaramo granice. Što čini štetu nama koji smo se već malo navikli na slobodan prelazak granica, ali sada se granice opet zatvaraju", rekla je Pirc Musar.

Navela je i šta je rekao austrijski predsjednik kada ga je podsjetila da Slovenija već dugo čeka da Austrija otvori granicu.

"Austrijski predsjednik nije problem. Kad sam prvi put bio u službenom posjetu Austriji, on je na konferenciji za novinare vrlo lijepo rekao da i on želi da se povuku kontrole schengenskih granica. Danas, kada je predsjednik Mattarella dao izjavu, naglasio je da je Schengen toliko dobar, ta sloboda koju svi moramo zaslužiti. Na kraju, ali ne manje važno, brojke govore da je takva mjera doista nerazmjerna te sam pozvala vlade svih tih država pa tako i slovensku, da razmisle je li zatvaranje granica unutar schengenskog graničnog režima proporcionalno", rekla je Pirc Musar.

Govorila je i koliki je vanjskopolitički konsenzus naše zemlje da bivši slovenski predsjednik Borut Pahor postane izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine.

"U tome se slažemo sve troje, premijer, ministar vanjskih poslova i ja kao predsjednica, da on zaslužuje tu podršku. Možda postoji još jedna stvar koju mogu reći u ovom trenutku. U prošlosti smo se previše puta uvjerili kako smo unutar političke rasprave 'minirali' vlastite kandidate. Premalo je Slovenaca na visokim položajima u inostranstvu i bilo bi krajnje nepametno ne predložiti dobre kandidate. A Borut Pahor jako dobro poznaje Zapadni Balkan. Ja ću ga podržati na tom putu. Naravno, još mora podnijeti službenu kandidaturu", rekla je Pirc Musar.

Među strateškim izazovima predsjednica Slovenije istaknula je kako se EU suočava s brojnim geopolitičkim i strukturnim izazovima.

"Na granicama Evrope bjesni rat u Ukrajini, kompliciraju se odnosi između Izraela i Irana, bespomoćno gledamo tešku humanitarnu i ljudsku krizu u Gazi kao i u Sudanu", rekla je Pirc Musar.

Najavila je da će Slovenija, kao članica Vijeća sigurnosti UN-a, nastaviti neumorno raditi na pronalaženju puteva za trajni i pravedni mir, kako u Ukrajini, tako i za zaštitu civila u Gazi i drugdje u svijetu.

"Tu su i izazovi vezani uz migracije, a ujedno pozdravljam nedavno usvojeni pakt o migracijama i azilu, kao i dobru suradnju policija susjednih zemalja u zaštiti naših evropskih granica. Razgovarali smo i o nekima od tih izazova danas, kako učiniti našu Evropsku uniju još jačom, konkurentnijom i društveno moćnijom, a usvajanje europskih vrijednosti nedvojbeno ima iznimnu transformacijsku snagu", naglasila je, dodavši da svi predsjednici predstavljaju zemlje koje podržavaju članstvo zemalja Zapadnog Balkana.

Italijanski predsjednik Sergio Mattarella istaknuo je nakon sastanka da je Evropska unija zajednica vrijednosti, a ne samo okvir za gospodarsku saradnju, dodavši da je ulazak Slovenije u EU važan i za Italiju, jer je susjedna država, javlja AA. 

"Države članice moraju shvatiti koliko je važna konsolidacija EU-a i podržati ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU", rekao je Mattarella i podsjetio kako je slučaj Slovenije uspješna priča.

Austrijski predsjednik Alexander van der Bellen podsjetio je da su prije 20 godina neki govorili da proširenje EU neće uspjeti, ali danas znamo da to nije istina.

"Austrija je imala velike koristi od širenja. Izvoz u zemlje članice utrostručio se u 20 godina. Vidimo prednosti s obje strane", rekao je, dodavši da je podjela na stare i nove članice EU zastario koncept.

Ovakav susret dogodio se prvi put nakon 2011. godine kada je tadašnji predsjednik Danilo Turk na 20. obljetnici neovisnosti ugostio četvoricu kolega iz susjednih zemalja.

Ovaj put u posjet su došli talijanski predsjednik Sergio Matarela, austrijski predsjednik Alexander van der Bellen, hrvatski predsjednik Zoran Milanović i mađarski predsjednik Tamas Sulyok, kojemu je ovo prvo službeno putovanje u inozemstvo nakon što je u martu preuzeo tu dužnost.

Ona je na konferenciji za novinare kazala da će ova odluka zahtijevati izmjenu i dopunu Zakona o lokalnim izborima te da očekuje da će raspisati izbore 21. aprila.

Brnabić je istakla da su razgovori s opozicijom trajali 17 dana, piše AA. 

Ranije je izjavila da je neustavan i neprihvatljiv zahtjev opozicione koalicije Srbija protiv nasilja (SPN) da se spoji održavanje beogradskih i ostalih lokalnih izbora.

"Situacija u kojoj se naša zemlja nalazi je izuzetno teška. Pritisci su svakodnevni, raznovrsni i kontinuirani. U takvim uslovima nam treba što veća unutrašnja stabilnost. Da je drugačija okolnost u kojoj se nalazi Srbija, vjerujem da bi i moja odluka bila drugačija", rekla je Brnabić.

Dodala je da će se nastaviti s radom na preporukama Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Brnabić je ponovila da će biti formirana dva radna tijela za unapređenje izbornih uslova.

Beogradski izbori ponovo su raspisani, jer nakon glasanja u decembru 2023. godine nijedna lista nije osvojila većinu za formiranje vlasti u Beogradu.

Opozicione koalicije Srbija protiv nasilja i NADA optužile su vladajuću koaliciju predvođenu Srpskom naprednom strankom (SNS) za izbornu krađu. Vlast je u više navrata negirala da su postojale ozbiljnije izborne neregularnosti.

"Ono što je bitno jeste da je Hrvatska demokratska zajednica po treći put zaredom ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima. Još važnije je da od sutra ujutro krećemo u formiranje nove parlamentarne većine kako bismo formirali našu treću vladu. Čestitam jednakopravno svim drugim političkim strankama koje su poražene na ovim izborima od strane HDZ-a", poručio je Plenković.

Istakao je da će HDZ nastaviti svoju politiku koja je u proteklih osam godina zaštitila hrvatske građane od kriza, sačuvala hrvatsko gospodarstvo, omogućila ostvarivanje niza strateških ciljeva i na unutarnjem i međunarodnom planu.

"Mi ćemo nastaviti našu politiku koja je u proteklih osam godina zaštitila hrvatske građane od kriza, očuvala hrvatsko gospodarstvo, omogućila ostvarivanje niza strateških ciljeva bilo na unutarnjem ili međunarodnom planu. Ovi izbori su održani u prilično zahtjevnim okolnostima. Prvo što je to bilo treći put za redom da tražimo obnavljanje povjerenja hrvatskog naroda, što u ovako zahtjevnim okolnostima samo po sebi predstavlja jednu složenu zadaću. Drugo što smo ovu kampanju morali voditi u kontekstu flagrantnog kršenja Ustava od strane Milanovića i svih onih koji su ga podupirali. Ono što zabrinjava je da i večeras, nakon što smo ih po treći put porazili na parlamentarnim izborima, oni i dalje govore o nekoj vladi kvazinacionalnog spasa koja bi nas valjda trebala spasiti od Schengena, eura, Rafalea, Pelješkoga mosta, LNG-a ili niza drugih postignuća koje smo realizirali u proteklo vrijeme ili pak naših zajedničkih planova s koalicijskim partnerima da razvijamo Hrvatsku do kraja ovoga desetljeća", kazao je Plenković.

Ponovio je da je ovim izborima pobijedila Hrvatska demokratska zajednica sa partnerima.

"Mi ćemo naravno voditi računa o interesima hrvatske države, gospodarstva. Zasigurno ima jedan ključan interes, a to je ponovo jamčenje čvrste političke stabilnosti, odmah, što prije formiranje nove parlamentarne većine, kao i formiranje sabora i Vlade, samo tako u ovim okolnostima u kojima se Evropa i svijet nalaze možemo zajamčiti socijalnu sigurnost za hrvatske građane", istakao je Plenković.

Naglasio je da je vrijeme pobjede i slavlja.

"Predlažem da se malo i zabavimo. I da već od sutra krenemo u nove zadaće u interesu hrvatskog naroda i države", dodao je Plenković.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) Hrvatske objavilo je nešto iza ponoći sa srijede na četvrtak nakon obrađenih više od 80 posto biračkih mjesta privremene izborne rezultate prema kojima je HDZ osvojio 60 mandata.

Koalicija Rijeke pravde koju predvodi Socijaldemokratska partija (SDP) prema najnovijim privremenim rezultatima osvojila je 42 mandata.

Domovinski pokret i partneri osvojili su 14 mandata, koalicija Most 11, Možemo i partneri deset mandata, IDS i partneri tri mandata, Nezavisna platforma Sjever dva mandata, a Fokus Republika osvojila jedan mandat.

Objavljeno je i da je na izborima glasalo 61,01 posto birača.

U Hrvatskoj su danas održani parlamentarni izbori na kojima je više od 3,7 miliona glasača odlučilo o tome koji će ih zastupnici u iduće četiri godine predstavljati i ko će dobiti priliku formirati novu vladu i upravljati državom.

Nacrtom Rezolucije o genocidu u Srebrenici je, između ostalog, predviđeno da se 11. juli svake godine obilježava kao "Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine". Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN) bi o tome trebala raspravljati 2. maja, dok je rasprava o Nacrtu rezolucije najavljena za danas na zatvorenom sastanku u UN-u.

"To je tako, to je hrvatska politika i tu se neće ništa promijeniti", poručio je Milanović.

Govorio je i o predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću koji je u utorak svečano otvorio Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru koji je po 25. put ugostio privrednike iz regije i svijeta, kao i brojne regionalne državnike i goste. Među prisutnima su bili i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

"Vidjeli ste jučer Vučića i Plenkovića kako se grle u Mostaru, a prije toga, Vučića, Milorada Dodika s jedne strane, s druge strane rukovodstvo HDZ-a. Oni to smiju, a mi drugi, koji nismo Hrvati, ne smijemo. To nije licemjerno, to je beskrajno drsko, primitivno. A sa Vučićem ili ko god bio predstavnik, volja ili izbor srpskog naroda, upravo na taj način, i sa tom činjenicom i sa tom važnom porukom pred očima. Jer to je poruka. To je bio Boris Tadić, moj prijatelj i dan danas. To su ljudi sa kojima sam odlično radio, ali promijenilo se. Srbi imaju drukčiji izbor. U Crnoj Gori se promijenilo pa normalno radimo. Sa Albancima ćemo uvijek biti prijatelji i bliski, bez ambicije da napakostimo Srbiji", pojasnio je Milanović.

Kako je kazao, to je njihov izbor jer je to njima prijateljski narod, piše AA. 

"U odnosima Hrvata i Srba, prije svega, pa i Crnogoraca i Bošnjaka leži karta normalizacije u regiji bez ove nekompetentne i štetne kolonijalne uprave koja već godinama parazitira u Sarajevu i sluđuje taj narod i ustvari ih sprečava da iskoriste čak dio svojih kapaciteta. Jer tu ljudi mogu puno bolje", rekao je Milanović.

Dotakao se i Dodikovih prijetnji secesijom i otcjepljenjem.

"Što se tiče Dodika, on pretjeruje cijelo vrijeme. Ja ga svaki put prijateljski upozorim da to ne radi. On je predstavnik Srba, to je jako bitno, nije postavljen kao totalni anonimac, dogovorom ljudi koje ne poznajemo. Dakle, postoje autentični predstavnici naroda, to je Dodik, to sam ja, to je Vučić i Orban, to nije međunarodna zajednica, ona ne postoji kao takva", izjavio je Milanović.

Na pitanje u vezi sa visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom rekao je da on "ne postoji".

"Izabran je na nelegalan način, izbjegnuto je Vijeće sigurnosti. Taj čovjek ne predstavlja nikoga, osim određene interesne krugove i maltretira i Bošnjake koji to ne razumiju, a Srbi i Hrvati sa tim imaju problema. Bitno je da su Srbi i Hrvati protiv toga", dodao je Milanović.

"Mislim da bi svi trebali izaći i glasati za koga oni misle da je najispravnije i da svi to trebaju obaviti", izjavio je Mateo Radišić nakon glasanja u Zagrebu.

Državno izborno povjerenstvo Hrvatske objavilo je da je do 11.30 časova glasalo 747.986 birača, odnosno oko šest odsto više nego 2020. godine, dok će prve izborne rezultate objaviti u 21 sat.

"Iskreno, nemam neka očekivanja za ovo što mislim, ali vidjećemo šta će biti", kazao je Radišić.

Dušica Vidović na jednom od biračkih mjesta u Zagrebu došla se žaliti, jer je nema na popisu birača.

"Dala sam već više nego što sam mogla, odnosno biračko mjesto, policija - pitanje, vraćaju me na biračko mjesto, uputa na općinu. Velika volja...", rekla je Vidović.

Smatra da je jako važno da građani danas ispune svoju dužnost, piše AA. 

Nena Galulić koja je danas glasala govoreći o važnosti glasanja rekla je: "Jako je važno, ne zbog nas starijih, koliko zbog onih koji dolaze iza nas."

Kaže da joj je jako teško govoriti o očekivanjima od parlamentarnih izbora.

"Mislim da su ljudi jako ograničeni i ne razmišljaju puno, egoistični i ne razmišljaju o budućim generacijama koje dolaze", rekla je.

Marija Petrinović je takođe uspješno glasala i smatra da je to jako važno.

"Uvela bih obavezno glasanje", navela je ona.

Naglasila je da nema velikih očekivanja.

"Možda bude bolje, ali ne nešto drastično za nas umirovljenike", dodala je ona.

U Hrvatskoj su večeras do 19 sati otvorena biračka mjesta na kojima više od 3,7 miliona glasača odlučuje o tome koji će ih zastupnici u iduće četiri godine predstavljati i ko će dobiti priliku formirati novu vladu i upravljati državom.

Na konferenciji za novinare organizovano u zgradu Ministarstva u Skoplju, Osmani je rekao da je Sjeverna Makedonija odlučila da bude kosponzor Rezolucije u Ujedinjenim nacijama o proglašenju 11. jula za Međunarodni dan sjećanja i komemoraciju na genocid u Srebrenici 1995. godine.

"Sjeverna Makedonija je kosponzor, zajedno sa Njemačkom, SAD-om i drugim zemljama, rezolucije u UN-u da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici 1995. i da se obilježava svake godine", rekao je Osmani na konferenciji za novinare, te dodao:"Mislim da je posebno za Srbiju važno da izglasa ovu rezoluciju sa ciljem da činjenice budu priznate i promovirane budući da sve odluke međunarodnih sudova i tijela pokazuju da se u Srebrenici desio genocid. Sve dok se odriče i ne priznaje se, mogućnost da se ponovi je vjerovatna."

Generalna skupština UN-a će 2. maja raspravljati i o Rezoluciji o Srebrenici što je pitanje koje je već sada izazvalo brojne reakcije u regiji, naročito među zvaničnicima u bosanskohercegovačkom entitetu RS-u i Srbiji.

Rezoluciju su do sada podržale Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Italija, Francuska, Turkiye, Albanija, Čile, Finska, Irska, Jordan, Lihtenštajn, Malezija, Holandija, Novi Zeland, Ruanda, Slovenija, Sjeverna Makedonija, piše AA. 

“Jedinice Operativnog rezervnog bataljona sprovode redovne patrole na terenu kako bi se obezbijedila sloboda kretanja i sigurno i bezbjedno okruženje za sve lokalne zajednice”, navodi se u objavi KFOR-a na Facebooku.

Dodaje se da KFOR nastavlja da sprovodi svoj mandat zasnovan na Rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 iz 1999. godine na obezbjeđivanju sigurnog i bezbjednog okruženja za sve zajednice koje žive na Kosovu, kao i slobodu kretanja u svakom trenutku i nepristrasno.

Podsjeća se da je KFOR treći bezbjednosni odgovor, posle Kosovske policije i Misije za vladavinu prava Evropske unije (EULEX), sa kojima blisko sarađuje, prenosi AA. 

"Bezbednost i pronalazak devojčice je apsolutni prioritet koji je iznad svih drugih interesa. Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova intenzivno rade na pronalasku devojčice kao i na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti u vezi sa njenim nestankom", navodi se u apelu MUP-a Srbije.

Djevojčica Danka Ilić, koja je nestala u utorak u 13.45 časova u borskom naselju Banjsko Polje, ima smeđu kosu, braon oči i visoka je oko 85 centimetara. U trenutku nestanka imala je maslinasto zelenu jaknu, ljubičaste pantalone, crne patike i kosu vezanu u rep, piše AA. 

MUP Srbije u srijedu naveče je saopštio da su obustavili dalju pretragu za dvogodišnjom Dankom Ilić u prigradskom naselju Banjsko Polje i Brestovačkoj banji.

"Nakon 27 sati detaljne pretrage terena u potrazi za dvogodišnjom Dankom Ilić u prigradskom naselju Banjsko Polje i Brestovačkoj banji, obustavljena je dalja pretraga s obzirom na to da svi dosadašnji rezultati ukazuju da se djevojčica ne nalazi na ovom području površine od oko 10 kvadratnih kilometara", objavilo je Ministarstvo.

U potrazi je učestvovalo više od 500 pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova - Žandarmerija, policija opšte nadležnosti, Uprava kriminalističke policije, Uprava za tehniku, Helikopterska jedinica, Sektor za vanredne situacije, Uprava saobraćajne policije, Policijska uprava u Boru, kao i Gorska služba spasavanja i članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Pripadnici MUP-a Srbije aktivirali su, prvi put, sistem "Pronađi me" za hitno obavještavanje javnosti zbog slučaja nestanka dvogodišnje djevojčice.

Građane su pozvali da ukoliko imaju bilo kakve informacije odmah pozovu policiju na broj 192.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije saopšteno je da su na terenu policija, vatrogasci-spasioci, pripadnici Gorske službe spasavanja, pripadnici Žandarmerije sa psima-tragačima, lovci i brojni građani.

„U ovoj akciji se koriste i helikopteri i dronovi sa termovizijskim kamerama, dok u potragu mogu da se uključe i dobrovoljci u koordinaciji sa policijom“, navode iz MUP-a Srbije.

Pripadnici MUP-a aktivirali su sistem Pronađi me za hitno obavještavanje javnosti zbog slučaja nestanka dvogodišnje djevojčice.

Građane su pozvali da ukoliko imaju bilo kakve informacije odmah pozovu policiju na broj 192, piše AA. 

Djevojčica Danka Ilić, koja je nestala juče u 13.45 časova u borskom naselju Banjsko Polje, ima smeđu kosu, braon oči i visoka je oko 85 centimetara. U trenutku nestanka imala je maslinasto zelenu jaknu, ljubičaste pantalone, crne patike i kosu vezanu u rep.

Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane Kosova, ministar Maqedonci se zahvalio generalu Gulmezogluu na nepoštednoj podršci Republike Turske kroz sve faze izgradnje države Kosova, posebno u oblasti odbrane i bezbjednosti. Maqedonci je izrazio snažnu volju za dalji nastavak ove bliske saradnje dvaju zemalja.

General Gulmezoglu je zahvalio ministru Maqedoniciju na prijateljskom prijemu i istakao da će Turska uvijek podržavati Kosovo u postizanju njegovih strateških ciljeva, piše AA. 

Takođe, general Gulmezoglu je potvrdio da je Republika Turska zainteresovana i angažovana u održavanju mira i stabilnosti na Kosovu i u regionu i da to najbolje svjedoči prisustvo turskih trupa u sastavu KFOR-a.

Na sastanku sa turskom delegacijom, pored ministra Maqedoncija, bili su prisutni i načelnik štaba Kosovskih bezbjednosnih snaga brigadni general Ilir Qeriqi i drugi visoki zvaničnici i oficiri KBS-a.

TIKA i ove godine nastavlja pružati pomoći ljudima u potrebi u zemljama Zapadnog Balkana tokom ramazana, muslimanskog mjeseca posta.

U okviru akcije pomoći koja se provodi u saradnji sa Islamskom zajednicom Crne Gore i TIKA-om, podijeljeni su paketi s osnovnim potrepštinama za 1.150 porodica u Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju, Rožajama i Tuzima, kao i u glavnom gradu Podgorici.

Podjeli paketa u gradu Rožaje prisustvovao je i turski ambasador u Podgorici Baris Kalkavan, piše AA. 

„Ono što ćemo sad sigurno vidjeti u sljedećem razdoblju je novi entuzijazam svih ključnih političkih aktera u BiH, čvrsto stavljanje sidra na europski put BiH i njenu bolju stabilnost i funkcionalnost“, rekao je Plenković, te dodao: „Ovo je danas veliki dan za BiH, sva tri konstitutivna naroda i posebna poruka podrške Hrvatske svima skupa, naročito Hrvatima kao konstitutivnom i ravnopravnom narodu u BiH. Evo, to je jedna od ljepših vijesti koju smo mogli imati za zaokruživanje naših međunarodnih aktivnosti na kraju ovog mandata.“

Plenković je dodao kako je odluka o tome da zemlja krene u pristupni proces prema članstvu u EU-u „ključna za opstanak, funkcionalnost, reformske napore za BiH i da ovo predstavlja jedan strateški korak“.

„Ovo nije samo tehničko pitanje, ovo je velika geopolitička, strateška poruka EU-a svim narodima, svim liderima, svim institucijama, svim političkim strankama. Šansa otvaranja ovih vrata je za stabilnost i za razvoj BiH i, u konačnici, ono što je najbitnije, bolji ekonomski i socijalni standard naših susjeda. Neka taj val kojeg smo danas ovdje pokrenuli unaprijedi život svih naših prijatelja u BiH", dodao je Plenković.

Europska komisija je prošle sedmice objavila izvještaj u kojem je zaključila da BiH u dovoljnoj mjeri ispunjava uvjete za početak pristupnih pregovora s EU-om.

U decembru 2023. godine, lideri EU-a izrazili su spremnost da otvore pristupne pregovore kada BiH postigne potrebnu usklađenost sa kriterijima za članstvo u EU-u. Pozvali su Evropsku komisiju (EK) da izvijesti Evropsko vijeće o napretku najkasnije u martu ove godine, s ciljem donošenja odluke.

Bosni i Hercegovini je dodijeljen status kandidata za članstvo u EU-u u decembru 2022. godine, skoro sedam godina nakon što je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u, u februaru 2016.

U mišljenju Evropske komisije iz 2022. navedeno je kako BiH mora implementirati 14 ključnih prioriteta koji se odnose na područja demokratije i funkcionalnosti države, vladavine zakona, osnovna prava i reformu javne uprave, kako bi se uskladila s kriterijima za članstvo u EU-u.

Prema odluci o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, izbori na biračkim mjestima u Hrvatskoj održat će se u srijedu, 17. aprila, dok će glasanje na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske biti održano dan ranije, 16. aprila, kao i u srijedu, 17. aprila.

Prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, izborni dan u Hrvatskoj je neradni dan, piše AA. 

Milanović je donio i odluku o raspisivanju izbora za članove Evropskog parlamenta iz Hrvatske, koji će biti održani u Hrvatskoj i u DKP-ima te države u nedjelju, 9. juna ove godine.

Hrvatski sabor je jučer održao posljednju sjednicu u ovom mandatu nakon čega je jednoglasnom odlukom 143 zastupnika raspušten.

Zemljotres jačine 5,3 stepeni Rihterove skale pogodio je Crnu Goru u 4.06 sati, potvrdio je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju te zemlje. Epicentar je bio pet kilometara jugozapadno od mjesta Čarađe u opštini Nikšić, a zemljotres se dogodio na dubini od 14 kilometara.

Potres se osjetio širom Crne Gore, ali je uznemirio i stanovnike susjednih Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Albanije.

Kako javlja portal vijesti.me, predsjednik Mjesne zajednice Krstac Dragoljub Manojlović kazao je da je u Goliji, gdje je bio epicentar zemljotresa pričinjena materijalna šteta. Jednom mještaninu je srušena štala, a kako je naveo Manojlović, iz svakog sela na planini Goliji pozivaju mještani i javljaju kako su im popucale kuće, štale, oštećeni krovovi.

"Na putu Nikšić - Krstac ima više odrona", kazao je Manojlović, prenijele su vijesti.me.

Zbog odrona, koji je prouzrokovan zemljotresom, do ranih jutarnjih sati za saobraćaj je bio zatvoren put ka graničnom prelazu Krstac, prema Bosni i Hercegovini.

Prema pisanju crnogorskih medija, mještani su rasčistili put kako bi pripadnici policije mogli da prođu.

Na više dionica lokalnog puta u Goliji, gdje ima oko 130 domaćinstava, takođe su zabilježeni odroni.

Iz crnogorskog Zavoda za meteorologiju i seizmologiju na pres-konferenciji kazali su kako je došlo do "pobuđivanja tla u regiji".

“Ne možemo da predvidimo da li može da se ponovi zemljotres iste jačine ili jači. Ono što možemo da kažemo jeste da smo imali 30 naknadnih zemljotresa od 5,3 do 1,5 stepeni Rihterove skale”, kazala je Milena Tomanović iz zavoda.

U Bosni i Hercegovini, zemljotres se najviše osjetio u Bileći, općinske ekipe su na terenu, ali zasad nisu zabilježene veće štete. No, općinska vlast je iz predostrožnosti odlučila da danas neće biti nastave u školama i da neće raditi vrtići.

Brojni vjernici okupili su se na džuma-namazu u džamiji, koja je renovirana. Obnovu unutrašnjosti glavne zgrade, pratećih objekata i dvorišta finansirala je Direkcija vakufa Turkiye.

Tačan datum izgradnje ove džamije nije poznat, ali se vjeruje da je podignuta za vrijeme Osmanskog carstva, u 16. vijeku, piše AA. 

Od 1967. godine ova džamija je pod zaštitom države i dobila je status registrovanog spomenika.

Džamija "Pirinaz" je tokom godina više puta obnavljana. Posljednja restauracija započeta je 2020. godine, a završena je početkom ove godine.

Obezbijeđeno je 2.000 paketa namirnica, a biće distribuirani u 15 crnogorskih gradova.

Direktor Zekat fondacije pri Islamskoj zajednici u Crnoj Gori Sadmir Hadžijić kazao je da podjela paketa pomoći teče planiranom dinamikom i da se realizuje u susret muslimanskom svetom mjesecu – ramazanu, piše AA. 

“Zahvaljujem se Vakufskoj direkciji Republike Turkiye, koja u kontinuitetu, već četvrtu godinu donira po dvije hiljade paketa namirnica za potrebe socijalno ugroženih porodica u susret mjesecu ramazanu u Crnoj Gori. Vodimo računa da svi oni koji su u socijalnoj potrebi dobiju pakete. Jutros smo krenuli sa podjelom paketa širom Crne Gore. Paketi se dijele u 15 opština. Vjerujem da će ljudima ovo koristiti bar da neko vrijeme mogu da hrane svoje porodice“, kazao je Hadžijić.

Kako je saopšteno iz KFOR-a, turski kontingent će zameniti jedinicu italijanskih trupa koja je ranije bila raspoređena, kao deo Rezervnih snaga dodeljenih KFOR-u, piše AA. 

"Raspoređivanje turskog kontingenta odražava čvrstu posvećenost KFOR-a da nastavi da pruža bezbedno okruženje za dobrobit svih zajednica koje žive na Kosovu i slobodu kretanja, u svakom trenutku i nepristrasno, u skladu sa svojim mandatom UN zasnovanim na bezbednosti Ujedinjenih nacija Rezolucija Saveta 1244 iz 1999.g", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je to takođe još jedna konkretna demonstracija kontinuiranog angažovanja NATO-a na trajnoj bezbednosti na Kosovu i stabilnosti širom Zapadnog Balkana.

Premijer Albanije Edi Rama i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, kao suorganizatori, dočekali su ispred Palate Kongresa lidere zemalja učesnica na samitu.

Osim Zelenskog i Rame, samitu prisustvuju i predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednica Moldavije Maia Sandu, kao i premijer Hrvatske Andrej Plenković. Ostali lideri će učestvovati na konferenciji putem video linka.

Premijer Albanije Edi Rama je u uvodni govor započeo osvrnuvši se na rusko-ukrajinski rat, ističući da sukob nije izabrala ni Ukrajina, kao ni "naša zajednica naroda".

“Neoimperijalistička Rusija nije uspjela zbaciti demokratski izabranu vladu Ukrajine, nije uspjela suzbiti volju ukrajinskog naroda da živi u slobodnoj, nezavisnoj i demokratskoj domovini. Vladimir Putin je želio da na nekoliko dana izbriše Ukrajinu sa mape, ali danas je Ukrajina usidrena u Evropi više nego ikad“, rekao je Rama.

Rama je dodao da Albanija vidi budućnost u kojoj "živimo u miru sa susjedima, sarađujemo s našim partnerima i ostajemo u prijateljstvu sa svijetom".

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da je za "sve naše narode" i za "našu slobodnu državu" važno da "režim ruskog predsjednika Vladimira Putina izgubi".

"Njegovi neuspjesi su naša sigurnost. Naša vizija za Evropu i život u svim njenim regionima zasniva se na principu jednakog dostojanstva za svaku zemlju. Smatramo da poštovanje svake nacije i jednako pravo naroda na sigurnost, kao i samostalan izbor njihove sudbine treba da budu univerzalni principi“, rekao je Zelenski.

Zelenski je dodao da su Evropska unija i NATO ponudili Evropi dužu i jaču eru sigurnosti, mira i ekonomskog razvoja.

"Svi podjednako zaslužujemo biti dio evropske zajednice i euroatlantske zajednice", rekao je, između ostalog, Zelenski.

U okviru samita, danas su u Tirani Rama i Zelenski potpisali Ugovor o prijateljstvu i saradnji između Republike Albanije i Ukrajine.

Prema riječima premijera Albanije, ugovor služi učvršćivanju prijateljstva između dvije zemlje i naroda, kroz proširenje i jačanje saradnje u različitim oblastima od zajedničkog interesa.

Zelenski je premijeru Rami uručio i Orden kneza Jaroslava Mudrog "za doprinos podršci Ukrajini”.

Rama je na društvenim mrežama napisao da je prvi put ugostio predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, prema njegovim riječima "vođu herojskog otpora".

U saopštenju ureda premijera Albanije navodi se da su Rama i Zelenski održali međusobni sastanak, nakon čega je uslijedio susret delegacija dviju zemalja, piše AA. 

"Današnji samit je sastanak solidarnosti i daljeg zalaganja demokratija zemalja protiv ruske agresije, na kojem će se razgovarati o tome kako mogu zajedno djelovati i pružiti podršku Ukrajini, kao i doprinijeti bezbjednosti i stabilnosti regionu i Evropi", navodi se u saopštenju.

Samit Ukrajina - Jugoistočna Evropa održaće se 28. i 29. februara, a učestvovuju 13 zemalja Jugoistočne Evrope, koje će predstavljati predsjednici ili premijeri, kao i zvaničnici Evropske unije i drugih međunarodnih institucija.

Zelenskog su na Međunarodnom aerodromu "Majka Tereza" dočekali albanski ministar Evrope i vanjskih poslova Igli Hasani, predstavnici albanske vlade i predstavnici ukrajinske ambasade u Albaniji.

U svom postu na svom nalogu na društvenim mrežama Hasani je naveo da je velika čast ugostiti Zelenskog u Tirani, piše AA. 

"Ovo je važan trenutak za unapređenje bilateralnih odnosa i za solidarnost sa Ukrajinom u njenoj herojskoj borbi protiv ruske agresije", rekao je Hasani.

U Albaniji će danas biti održan Samit Ukrajina - Jugoistočna Evropa na kojem će učestvovati lideri zemalja jugoistočne Evrope.

Zelenski će se sastati i sa albanskim premijerom Edijem Ramom i drugim zvaničnicima.

Vučić je danas obavio konsultacije sa predstavnicima liste "Usame Zukorlić - Ujedinjeni za pravdu-Stranka pravde i pomirenja-Bošnjaci Sandžaka - Tomislav Žigmanov-Demokratski savez Hrvata u Vojvodini", kao i sa Savezom vojvođanskih Mađara - Za našeg predsednika, za našu zajednicu, za budućnost!.

On je jučer počeo konsultacije o kandidatu za predsednika Vlade, a kako je objavio na Instagram nalogu buducnostsrbijeav, konsultacije je jučer obavio sa predstavnicima lista Politička borba Albanaca se nastavlja – Šaip Kamberi i Ruska stranka – Slobodan Nikolić.

Parlamentarni izbori u Srbiji održani su 17. decembra 2023. godine, a deset izbornih lista prešlo je izborni prag i imaće predstavnike u Narodnoj skupštini Srbije, prenosi AA. 

Prema srbijanskom Ustavu, predsjednik države predlaže Skupštini kandidata za predsjednika Vlade nakon konsultacija sa predstavnicima izabranih izbornih lista i predlaže onog kandidata koji može da obezbijedi izbor Vlade.

Kako je objasnio državni tajnik u Ministarstvu zdravlja Denis Kordež mjere Vlade stoga su usmjerene na organiziranje rada za osiguranje provođenja kontinuirane zdravstvene zaštite.

"Na temelju tih mjera direktori javnih zdravstvenih ustanova provjeravat će valjanost pojedinih oblika rada - primjerice smjenskog rada, dežurstva i stalne pripravnosti, koji osiguravaju kontinuiranu zdravstvenu zaštitu u ustanovama", rekao je Kordež.

To u praksi znači da tamo gdje se ne može održati sadašnji oblik rada zbog nedovoljnog broja ljekara, oni će biti raspoređeni u smjenski rad, odnosno radit će isto kao i ostali zdravstveni radnici.

Ako je opterećenost dežurstva u pojedinoj bolnici takva da ne prelazi 25 posto opterećenja tokom redovnog radnog vremena, direktori će po vlastitom nahođenju moći organizirati pripravnost kod kuće za takva radna mjesta sa stručnim kolegama, čime se smanjuje opterećenje ljekara. U slučaju nemogućnosti pružanja hitne medicinske pomoći, pružatelji hitne medicinske pomoći mogu organizirati zajedničko dežurstvo.

"U tom slučaju javne zdravstvene ustanove sklapaju ugovor kojim određuju mjesto zajedničkog dežurnog mjesta na kojem je zajamčena stalna prisutnost ljekara za obavljanje hitne medicinske pomoći", rekao je Kordež.

Naglasio je da je to privremena mjera i samo opcija koja je na raspolaganju zdravstvenim ustanovama, piše AA. 

Vlada je donijela i smjernice o poništenju suglasnosti za pružanje usluga drugog pružatelja zdravstvenih usluga.

"Ova mjera rezultat je povlačenja suglasnosti pojedinih ljekara i proizašle potrebe za kadrovima u zdravstvenim ustanovama. Vlada daje mogućnost direktorima da za svakog pojedinca procijene ispunjava li zakonske uvjete za rad u drugoj ustanovi, a ako nisu, takve se suglasnosti poništavaju”, rekao je Kordež.

Ujedno, Vlada je pozvala direktore javnih zdravstvenih ustanova da do 28. februara Ministarstvu zdravstva dostave prijedloge gdje je, radi osiguranja kontinuirane zdravstvene zaštite, ima smisla zadržati suglasnosti za rad izvan matične zdravstvene ustanove.

Na upit bi li se u idućim fazama mogla donijeti i preraspodjela ljekara između zdravstvenih ustanova, Kordež je rekao da je te mjere vrlo teško predvidjeti. Međutim, ako javne zdravstvene ustanove nisu bile u mogućnosti osigurati obavljanje zdravstvene djelatnosti, primjerice rad bolničkog odjela, zdravstveni djelatnici su također mogli biti premješteni u dogovoru sa susjednom ustanovom.

Kako je rekao državni tajnik, ovo je samo prvi niz mjera, a prema njegovim riječima, Vlada će vjerojatno idućih dana donijeti dodatne mjere kojima će odlučiti o pružanju niza zdravstvenih usluga.

Prema Kordežovim riječima, donesene mjere "u najvećoj mogućoj mjeri" proizlaze iz postojeće zakonske regulative. Buduće mjere, koje će biti usmjerene na pružanje određenih zdravstvenih usluga, a koje možda neće spadati u zakonski minimum provedbe tokom štrajka, istakao je, najvjerojatnije će predstavljati presedan.

"Naša briga i sve mjere usmjerene su na zaštitu zdravlja ljudi. Unatoč štrajku, koji je legitimno pravo svakog pojedinca, ne možemo dopustiti da cijenu snose pacijenti koji su u ovoj situaciji najslabija karika", istaknuo je Kordež.

Vučić je istakao da znaju da to nije kraj i da se nada da će posebna sjednica biti održana.

“Danas su pripadnici policije (op.a. kosovskog premijera Albina) Kurtija upali u privremene organe u Peći, Goraždevcu, Istoku, u Osojanu. Istovremeno su upali i u dom zdravlja u Osojanu, zatvorili ga, maltretiraju ljude preturaju po stvarima“, rekao je Vučić na početku obraćanja javnosti, piše AA. 

Dodao je da su napadnute sve srpske enklave na Kosovu poslije odluke da se ukine dinar, i da se “do sada najjačim udarcem zapreti progonom Srba, proterivanjem Srba s njihovih vekovnih ognjišta“.

"Što se tiče ukidanja dinara, od prvog Briselskog sporazuma do principa koji su potpisani 2015. godine, do svih kasnijih sporazuma, u svakom od tih akata, najznačajnija norma je pravo Republike Srbije da finansira određene aktivnosti, zdravstvo, školstvo, penzije za srpsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji koje je trebalo da bude činjeno preko Zajednice srpskih opština“, kazao je Vučić.

Dodao je da je Kurti samoinicijativno donio odluku o ukidanju dinara sa ciljem:“Taj cilj je etničko čišćenje srpskog stanovništva sa teritorije celog Kosova i Metohije ili kako u Konvenciji o genocidu stoji formulacija: Namerno podvrgavanje Srba nepodnošljivim uslovima za život.“

Predsjednik Srbije je rekao da postoji dijalog jer Kosovo nije međunarodno pravno priznata država kako oni tvrde. Komentarisao je reagovanje Zapada povodom najava o ukidanju dinara navodeći da su Sjedinjene Američke Države imale snažnije saopštenje od Evropske unije po ovom pitanju.

Istakao je da su danas počele isplate plata, penzija i socijalnih davanja, te da je do 12 sati isplaćeno oko pet miliona eura, a da će isplate biti nastavljene u ponedjeljak.

Prema riječima Vučića euro nije zakonsko sredstvo plaćanja na Kosovu, niti postoji ni jedan akt koji bi im to omogućio.

Iznoseći podatke o tome koliko Srbija izdvaja za davanja na Kosovu Vučić je poručio građanima da ne treba da brinu i da će država učiniti sve da oni dobiju svoja primanja i da će pronalaziti metode i načine.

"Njihov jedini način da pobede jeste da Srba na Kosovu i Metohiji ne bude, a mi ćemo dati sve od sebe da Srbi na Kosovu i Metohiji opstanu", poručio je Vučić.

Rekao je da će nastaviti da rade i razgovaraju sa međunarodnim partnerima, da će njegova pisma u ponedjeljak dobiti predstavnici država članica Evropske unije i institucija EU-a i predsjednici i premijeri svih članica Savjeta bezbjednosti UN-a.

Srbijanski dinar je od završetka rata 1999. godine bio u upotrebi na Kosovu, u sredinama u kojima živi većinsko srpsko stanovništvo, koje prima plate, penzije, socijalnu pomoć ili druge vrste nadoknada iz budžeta Republike Srbije. Prvi zamjenik kosovskog premijera za evropske integracije i dijalog Besnik Bislimi izjavio je da je euro bio i ostaje jedina valuta na Kosovu.

Prethodno je portparol Evropske unije Peter Stano naveo da je Evropska unija zabrinuta zbog posljedica koje bi odluka Centralne banke Kosova mogla imati na svakodnevni život kosovskih Srba i drugih zajednica zbog odsustva prethodnih konsultacija, posebno zbog njenog uticaja na škole i bolnice, s obzirom na očigledno odsustvo alternativa u ovom trenutku.

Govoreći o drugim aktuelnim pitanjima predsjednik Srbije kazao je da u petak, 1. maja kreće izgradnja nacionalnog stadiona, koji će po njemu “biti najlepši u Evropi, a po nekima možda drugi najlepši u Evropi“.

Rekao je da je prije dva dana počeo proces izgradnje šipova za Expo 2027, koji se sastoji od nekoliko koraka.

Istakao je i da će Srbija “mudrom politikom, snagom, čekajući prave momente odbraniti i ostvariti svoje vitalne nacionalne i državne interese“.

Nakon sastanka nije bilo izjava za medije, a u saopštenju iz Predsjedništva Kosova navodi se da je Osmani potvrdila svoju posvećenost nastavku odličnih odnosa sa Sjevernom Makedonijom.

Albanci u Sjevernoj Makedoniji, prema riječima kosovske predsjednice, predstavljaju most koji povezuje dvije države i stub su stabilnosti, ali i procesa evropskih integracija Sjeverne Makedonije.

Osmani je zahvalila predsjedniku Pendarovskom na njegovoj ličnoj posvećenosti odličnim odnosima između Kosova i Sjeverne Makedonije.

“Obje zemlje imaju zajedničku viziju za stabilan i integrisan Zapadni Balkan u EU”, kazala je Osmani.

Ona je izrazila zahvalnost na podršci i saradnji Sjeverne Makedonije, ističući značaj zajedničkih napora za regionalnu stabilnost.

U tom kontekstu, istakla je da je članstvo u Vijeću Evrope u funkciji zaštite ljudskih prava svih građana Kosova, bez razlike.

Također je rekla da je Kosovo pokazalo ozbiljnu posvećenost procesu radikalnih reformi, tako da zaslužuje da dobije status zemlje kandidata za članstvo u EU.

Predsjednica Osmani je istakla da Sjeverna Makedonija nije samo susjed Kosova, već i partner u mnogim procesima.

„Proces evropskih integracija je prioritet koji nas ujedinjuje i na ovom putu ćemo nastaviti da pomažemo jedni drugima“, naglasila je ona.

Prema njenim riječima, uključivanje Kosova u Partnerstvo za mir, a potom i u NATO, ima strateški značaj i također je garancija stabilnosti ne samo Kosova, već i regiona.

Osmani i Panderovski su potvrdili da postoji potencijal za produbljivanje saradnje u oblasti trgovine, kulturne razmene, zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede, turizma, informacionih tehnologija i drugim oblastima od zajedničkog interesa.

Makedonskog predsjednika Penderovskog primio je i kosovski premijer Albin Kurti.

Kosovo je počelo da koristi vazdušne koridore s Albanijom 28. decembra prošle godine na osnovu sporazuma iz 2020. godine. Do sada su se avionski letovi do i s Međunarodnog prištinskog aerodroma "Adem Jashari" obavljali samo vazdušnim koridorom preko Sjeverne Makedonije.

Kurti je ocijenio da je ovo korak napretka, efikasnosti i odgovornosti prema životnoj sredini i posebno se zahvalio svim međunarodnim partnerima koji su odigrali ključnu ulogu u omogućavanju otvaranja ovih vazdušnih koridora, saopšteno je iz Vlade.

"Skraćenjem putanje letova ka i s Kosova vrijeme putovanja je smanjeno za osam do 12 minuta. Smanjenje vremena leta znači značajno smanjenje potrošnje goriva, čime se minimiziraju emisije ugljen-dioksida", naveo je Kurti.

Dodao je da je to u skladu s posvećenošću Kosova ekološkoj održivosti i globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.

Kurti je kazao da novim vazdušnim koridorima kosovski iseljenici imati koristi i od povećanih mogućnosti za pristupačnije cijene karata i za nove destinacije.

S tim u vezi, Kurti je pomenuo suštinsku investiciju Vlade Kosova od 34 miliona evra u projekat proširenja piste te uspostavljanje instrumentalnog sistema za sletanje i radio komunikacionih sistema na Međunarodnom prištinskom aerodromu "Adem Jashari".

"Zahvaljujući ovoj investiciji avioni mogu da slijeću i u uslovima smanjene vidljivosti, a pošto Prištinski aerodrom služi i kao alternativni aerodrom za regionalne aerodrome u slučajevima kada ne mogu da rade u uslovima smanjene vidljivosti, to utiče i na povećanje broja putnika do nas", kazao je Kurti.

On je zahvalio svim međunarodnim partnerima koji su odigrali ključnu ulogu u omogućavanju otvaranja ovih vazdušnih koridora, dodajući da je ova saradnja dovela do približavanja potpunoj normalizaciji donjeg vazdušnog prostora Republike Kosovo.

Ministar za životnu sredinu, prostorno planiranje i infrastrukturu Kosova Liburn Aliu je rekao da otvaranje važnog koridora između Kosova i Albanije ima višestruke pozitivne utjecaje na građane, kojima štedi vrijeme i budžet, kao i za okruženje koje svi dijelimo.

Na svečanosti u prostorijama Agencija za vazdušno navigacijske usluge Kosova, pored premijera Kurtija i ministra Aliua, prisustvovali su i ambasador Njemačke Jorn Rohde, ambasador Albanije Petrit Malaj, ambasador Austrije George Scnetzer, direktor Agencije za vazdušno navigacijske usluge Samir Bllacaku, kao i zamjenici ambasadora međunarodnih partnerskih zemalja.

Kako javljaju lokalni mediji, na mjesto događaja poslano je 25 vatrogasnih vozila i 76 vatrogasaca, a u gašenju požara angažovana su i tri helikoptera.

Na društvenim mrežama objavljeni su snimci požara prije kojeg se, kako se navodi, čula eksplozija, piše AA. 

Prema dosadašnjim informacijama, nema povrijeđenih.

Zbog nedostatka radne snage, predložene izmejen proširuju termin ‘sezonski rad’, koji je do sada bio ograničen samo na poljoprivredu i šumarstvo, na sektor turizma i ugostiteljstva, prenosi AJB.

Prijedlogom se smanjuje minimalno potrebno trajanje ugovora za strane radnike za visokokvalifikovano zaposlenje sa jedne godine na šest mjeseci.

Ministarstvo rada bi također dozvolilo strancima koji borave u Sloveniji iz drugih razloga, a ne zbog posla, da se zaposle na osnovu dozvole za privremeni boravak i informativnog lista koje izdaje Zavod za zapošljavanje.

Slovenski poslodavci se u situaciji rekordno niske nezaposlenosti suočavaju s problemom nedostatka radne snage.

Na Zapadnom Balkanu je sve manje raspoložive radne snage pa preduzeća, uz brojne birokratske prepreke, traže radnike i izvan Evrope.

Takvih je osoba prema podacima iz 2022. godine u Sloveniji bilo stotinjak hiljada, od kojih je 90 posto iz zemalja bivše Jugoslavije.

Turski general-major Ulutas, koji je preuzeo komandu nad KFOR-om u oktobru 2023. godine, u razgovoru za AA ocijenio je da je primijetio da ljudi na Kosovu žele da žive u trajnom miru i bezbjednosti.

On je kazao da KFOR nastavlja da daje sve od sebe da nepristrasno osigura bezbjedno okruženje za dobrobit svih ljudi koji žive na Kosovu.

Ocjenjujući da je bezbjedonosna situacija u regionu generalno mirna, ali krhka, Ulutaš je naglasio da se pomno prate sva bezbjednosna dešavanja.

Komandant Ulutas je istakao je da mu je čast što je imenovan za komandanta KFOR-a i dodao je da smatra da je ova odluka "još jedan pokazatelj dugoročne podrške i opredeljenja Turkiye misiji i stabilnosti KFOR-a u regionu”.

Ulutas je podsjetio da KFOR skoro punih 25 godina obezbjeđuje mirno i bezbjedno okruženje na Kosovu.

"Nastavićemo tako i u 2024. Nastavićemo sa našim naporima da spriječimo eskalaciju i želim da vas uvjerim da smo spremni da odgovorimo na svaku prijetnju. Naš prioritet je da održavamo nepristrasnu, čvrstu, zasnovanu na povjerenju i održivu komunikaciju sa svim lokalnim zainteresovanim stranama u našoj oblasti odgovornosti. Kako je rekao generalni sekretar (NATO-a) Stoltenberg, stabilnost zavisi od toga da sve strane izaberu diplomatiju umjesto sukoba. Nastavićemo da podržavamo dijalog Beograda i Prištine tako što ćemo obezbijediti neophodno bezbjednosno okruženje za unapređenje diplomatskih napora. Ovo je jedini put ka trajnom miru i stabilnosti za sve ljude koji žive na Kosovu“, rekao je komandant KFOR-a.

Komandant Ulutas je govorio i o tenzijama na sjeveru Kosova tokom 2023. godine, uključujući i napade na pripadnike KFOR-a.

"To je neprihvatljivo i počinioci moraju da odgovaraju. Pozvali smo nadležne vlasti u Prištini i Beogradu da sprovedu neophodne pravne istrage kako bi se otkrile činjenice i odgovorni priveli pravdi“, rekao je Ulutas.

Ističući da će KFOR nastaviti svoju misiju na Kosovu koliko god bude potrebno, Ulutas je rekao da je promena broja osoblja ove misije zasnovana na uslovima na terenu i odluci Sjevernoatlantskog vijeća. 

Naveo je da je NATO rasporedio stotine dodatnog osoblja na Kosovo nakon rastućih tenzija i da je učetvorostručeno prisustvo na sjeveru Kosova i utrostručen je broj patrola, uključujući i u pograničnom pojasu Kosova sa Srbijom.

Ulutas je, također, dodao da mu je prioritet unaprjeđenje komunikacije i koordinacije zasnovane na povjerenju i da je u bliskom kontaktu sa institucijama na Kosovu i sa načelnikom Generalštaba Vojske Srbije.

General-major Ulutas preuzeo je jednogodišnji mandat 10. oktobra 2023. godine, čime je Turska po prvi put na čelu komande KFOR-a.

KFOR je mirovnu misiju na Kosovu započeo 12. juna 1999. godine, u skladu sa Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, sa zadatkom da obezbijedi mir, stabilnost i sigurnost. Trenutno trupe KFOR-a čini oko 4.500 vojnika iz 27 zemalja, uključujući 21 zemlju članicu NATO-a i šest partnerskih zemalja NATO-a.

Puhovski se posebno osvrnuo na sve češće javne polemike o uvođenju vojne obuke.

-To je tema u Evropi. Ta tema slijedi iz histerije u Evropskoj uniji koja je zavladala jer postoji šansa za Trumpovu pobjedu. EU nije u stanju sama podržati Ukrajinu u ratu. Drugo, uvjeren sam da nema dovoljno novca za to. Treće, to dovodi do militarizacije društva što mi se ne sviđa. Nešto treba napraviti jer to rade i druge države. Kad te teme krenu, ne može ih se više zaustaviti, tvrdi Puhovski.

Ističe kako je cijena ovakvih narativa – militarizacija društva.

-Tu ima puno loših stvari, jedna je dobra – to je jedina prava civilna kontrola vojske. Treba reći i cijenu. Cijena je militarizacija društva. Opozicija ne želi reći da je cijena za kontrolu korumpiranih funkcionera u povredi prava na privatnost, zaključuje profesor.

Poslanici opozicije su se usprotivili aktuelnim cijenama energenata, uz ocjenu da finansijski opterećuju građane. Poslanik opozicione Demokratske partije Kosova Ferat Shala rekao je da su cijene struje morale da se snize pošto su cijene pale na međunarodnom tržištu.

„Ovo poskupljenje je nedopustivo, jer je energija uvrštena u grupu neophodnih za život. Danas imamo pad cijena na berzi, ali nema pada cijena na Kosovu. Zašto bi građani plaćali istu cijenu“, rekao je Shala.

Shala je predložio poslanicima da glasaju za rezoluciju kojom se Regulatornoj agenciji za prenos električne energije preporučuje poništenje odluke o aktulenoj cijeni električne energije.

Poslanik opozicionog Demokratskog saveza Kosova Besian Mustafa kritikovao je Vladu premijera Albina Kurtija zbog velikog rasta cijena svakog proizvoda, pa i struje, što je kako je kazao, učinilo da troškovi života postanu nepodnošljivi za većinu građana.

Šef poslaničke grupe opozicione Alijanse za budućnost Kosova Besnik Tahiri ocijenio je da se Vlada protivi svakom projektu koji bi poboljšao energetsku situaciju u ime zelene agende, iako Kosovo i dalje ima najzagađeniji vazduh. Istovremeno, kako je naveo, blok tarife koje su na snazi su diskriminatorne za potrošače, jer svako ko potroši preko 800 megavata struje mjesečno plaća dva puta više od onih koji ne prelaze ovu potrošnju.

Prijedlogu Rezoluciji se usprotivila šefica poslaničke grupe vladajućeg Pokreta Samoopredeljenje Mimoza Kusari-Lila.

“Današnji zahtjev za vanrednu sjednicu opozicije ne sadrži nikakvu novinu, već je kopija ponavljanja istih zahteva iz prošle godine. Predstavljena rezolucija je neozbiljna i ne doprinosi pronalaženju rješenja. Višegodišnji izazovi ovog sektora su i vaša odgovornost", rekla je Kusari-Lila.

Ministrica ekonomije Artane Rizvanoli rekla je da su poslednjih nekoliko godina bile izazovne u sektoru energije, te da je Vlada prošle godine kroz subvencije pomogala domaćinstvima i privredi. Prema njenim riječima, Kosovo i dalje ima najjeftiniju cijenu struje u regionu.

Posljednje poskupljenje struje odobreno je u aprilu prošle godine. Skupa struja košta 7,79 centi po kilovatu, dok se za za potrošnju veću od 800 kilovata struja obračunava po ceni od 14,45 centi. Jeftinija struja, koja je od 22 do 7 časova, košta 3,34 centa po kilovatu, dok se za one koji pređu 800 kilovata naplaćuje po 6,81 centa po kilovatu, piše AA. 

Prema uredbi o gotovinskom poslovanju, koju je usvojio Upravni odbor Centralne banke Kosova, „ostale ne-euro valute mogu se koristiti na Kosovu samo kao vrijednost za skladištenje u fizičkom obliku ili na bankovnim računima u ne-euro valutama, za vršenje međunarodnih plaćanja u ne-euro valutama i za devizne aktivnosti“, prenosi AJB.

Razmjena valuta može se vršiti samo preko institucija licenciranih od Centralne banke Kosova koje nude ovu uslugu.

Srbijanski dinar je do sada bio u upotrebi na Kosovu u sredinama u kojima živi većinsko srpsko stanovništvo, koje prima plate, penzije, socijalnu pomoć ili druge vrste naknada iz budžeta Republike Srbije.

Kako je rečeno iz Centralne banke Kosova, svrha uredbe je „unapređenje i definisanje regulatornih standarda za profesionalno obavljanje poslova finansijskih institucija u oblasti gotovinskog poslovanja, uključujući kontrolu količine novca u opticaju, zaštitu integriteta finansijskog sistema, borbu protiv falsifikovanog novca, zaštitu potrošača, borbu protiv pranja novca i aktivnosti finansiranja terorizma, kao i rješavanje drugih pitanja u vezi sa djelokrugom Centralne banke“.

Uvoz i izvoz euro novčanica i kovanog novca i drugih valuta na Kosovu može se vršiti samo za i od strane bankarskih i nebankarskih finansijskih institucija licenciranih od Centralne banke Kosova za obavljanje aktivnosti finansijskog bankarstva.

U cilju sprečavanja unošenja falsifikovanog novca, fizička i pravna lica koja ne obavljaju finansijsku djelatnost dužna su da deklarišu kovani novac ako nose više od 100 komada/jedinica bez obzira na novčanu vrijednost.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman prisustvovao je svečanosti otvorenja dodatnog kampusa izgrađenog uz Srednju trgovačku strukovnu i tehničku školu, a tom prilikom je istaknuo kako su solidarni s Turskom u obnovi nakon zemljotresa.

"Hrvatska vlada ponovno potvrđuje solidarnost s našim prijateljima u Turkiye tokom ovog razdoblja sjećanja i obnove. Naša posvećenost narodu Turkiye ostaje snažna, posebno kada je riječ o djeci. Hrvatska je izdvojila 3,5 miliona eura za podršku naporima za oporavak u području obrazovanja. Od tog iznosa milion eura provodi se u suradnji s Dječjim fondom Ujedinjenih naroda. Ova saradnja je od velike važnosti za promociju nade i stabilnosti, posebno u području obrazovanja".

Radman je rekao da mu je čast otvoriti školu u Adıyamanu, te dodao: "Uz našu stalnu saradnju i zajedničku odlučnost, radit ćemo na obezbjeđivanju potrebnih resursa i podrške djeci u Adıyamanu i okolnim regijama da budu jača i otpornija. Stoga mi je čast i zadovoljstvo otvoriti našu školu, hvala vam."

Direktor terenske kancelarije UNICEF-a u Gaziantepu Filippo Mazzarelli izjavio je da rade na ponovnom pokretanju obrazovanja u provincijama pogođenim zemljotresima, piše AA. 

Mazzarelli je naveo da je UNICEF, posebno u Adıyamanu, između ostalog, dodijelio 115 obrazovnih prostora u šatorima, podržao male popravke u 176 škola, osnovao dvije kontejnerske škole, podijelio školski pribor te podržao obuku za oko 2.900 nastavnika.

Svečanosti u Adiyamanu prisustvovao je također i guverner Adiymana Omsan Varol, koji je zahvalio prijateljskim i bratskim zemljama i donatorima što su obezbijedili ovakve škole i učionice za djecu da se školuju u zdravom okruženju.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, tokom službene posjete Turkiye govorio je o inicijativi "Croatia Rebuilding Inclusive Schools Project (CRISP)".

Grlić Radman izjavio je da će Hrvatska dati 2,5 miliona eura UNDP-u za izgradnju škole i obnovu tri škole u četiri pokrajine pogođene zemljotresom 6. februara, sa epicentrom u Kahramanmarasu.

"Kada je Hrvatsku u decembru 2020. pogodio razorni zemljotres, Turkiye je pokazala veliku solidarnost. Mi to nismo zaboravili i zato smo preuzeli na sebe da doprinesemo oporavku Turkiye nakon zemljotresa prošle godine, a koji su uzrokovali mnoge smrtne slučajeve i veliku štetu", kazao je hrvatski ministar.

U saradnji UNDP-a i hrvatske vlade, u Hatayu će biti izgrađena potpuno opremljena osnovna škola prilagođena osobama s invaliditetom, a po jedna škola u Adiyamanu, Kahramanmarasu i Malatyi bit će obnovljena i opremljena opremom prilagođenom osobama s invaliditetom, piše AA. 

U okviru projekta osigurat će se osnovna pomagala učenicima u potrebi, a školsko osoblje proći će obuku o alatima i metodama inkluzivnog obrazovanja.

Uz potpisani memorandum o razumijevanju, Ministarstvo nacionalnog obrazovanja Turkiye i UNDP postigli su dogovor o izgradnji modela inkluzivne škole koja se planira izgraditi u Hatayu u blizini aerodroma Hatay.

"Nažalost, zemljotresi su onesposobili hiljade ljudi, a 967 škola u 11 pokrajina je uništeno ili oštećeno. Uz izdašnu podršku iz Hrvatske, UNDP će doprinijeti naporima da se izgradi i opreme četiri škole u skladu s modelom inkluzivnog obrazovanja", poručila je stalna predstavnica UNDP-a u Turkiye Louisa Vinton.

Zahvalivši Hrvatskoj na inicijativi, zamjenik ministra nacionalnog obrazovanja Turkiye Omer Faruk Yelkenci je kazao:

"Važno je obnoviti neograničeni pristup obrazovanju za djecu s invaliditetom u regiji pogođenoj zemljotresom. S UNDP-om želimo stvoriti model prilagođen osobama s invaliditetom u u smislu arhitekture i pristupa kako bi djeca s invaliditetom mogla učiti i igrati se sa svojim vršnjacima."

U skoro deceniji Srbija je potrošila dvije milijarde i 870 miliona dolara na naoružanje i vojnu opremu. Prema pisanju RTS-a, Srbija je samo u 2023. godini za odbranu potrošlila milijardu i 510 miliona dolara.

Ispred Srbije na rang listi nalaze se Rumunija i Mađarske, koje su najviše povećale svoje vojne budžete i koje kupuju najviše naoružanja.

Nakon Rumunije, Mađarske i Srbije, slijedi Bugarska, Hrvatska, Albanija, Sjeverna Makedonija te Crna Gora.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, vojni budžet u uvećan je za pet posto u dolarima ili 39 posto u konvertibilnim markama, te je BiH na devetom, odnosno posljednjem mjestu u regionu sa 15 miliona dolara kupljenog naoružanja, prenosi Radio Sarajevo. 

Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, prvi na listi najviših plata u Crnoj Gori je vrhovni državni tužilac sa 4.000 eura dok je zadnji na listi crnogorski premijer sa platom od 1.800 eura.

Plate od preko 3.000 eura prima preko 60 zaposlenih u javnim institucijama. Prosječna plata u Crnoj Gori iznosi oko 800, dok su minimalna plata i penzija 450 eura.

Zdravstvo

Zdravstveni radnici su inače apsolutni rekorderi po visini zarada među hiljadu najplaćenijih u javnom sektoru u Crnoj Gori. Čak 70 posto ili 694 medicinskih radnika ima najviše plate.

Zarada svim ljekarima je povećana za 110 posto 2022. godine.

Brojne su primjedbe na javno zdravstvo koje se finansira novcem građana. Oko 1.500 pacijenata se žalilo za prvih 10 mjeseci prošle godine na zdravstvene usluge. Česte su nestašice terapija, uključujući one za najteže bolesti. Mamograf u Kliničko bolničkom centru je u mjesecu borbe protiv raka dojke bio u kvaru. Na pojedine specijalističke preglede čeka se mjesecima.

Uz to, pojedini imaju imovinu koju ne mogu objasniti zvaničnim prihodima.

O tome koliko su građani zadovoljni zdravstvenim uslugama, govori i podatak da je za prvih devet mjeseci prošle godine podneseno 1.428 prigovora pacijenata i članova njihovih porodica.

Pravosuđe

Crnogorsko pravosuđe koje ima preko 50.000 neriješenih predmeta, godinama je najkritikovanije u izvještajima Evropske komisije i američkog State Departmenta.

Crnogorski sudovi su na kraju 2022. godine imali 51.539, odnosno skoro 40 posto, neriješenih predmeta. Evropska komisija je u posljednjem izvještaju upozorila da je Ustavni sud, čiji je rad zbog nedostatka sudija bio je blokiran šest mjeseci, zaostajao sa rješavanjem više od 3.000 ustavnih žalbi.

U tom izvještaju, Evropska komisija je konstatovala da je crnogorsko pravosuđe "umjereno pripremljeno" i da nije bilo napretka u sprovođenju ključnih reformi.

Dio problema su i neblagovremene presude. Bilo je više slučajeva da se optuženi za najteža krivična djela puštaju da se brane sa slobode, jer sudovi nisu donijeli prvostepenu presudu ni poslije tri godine suđenja.

Pored toga, dio sudskih postupaka je prekinut zbog zastarjelosti predmeta jer nije donijeta pravosnažna presuda u roku od deset godina. Osim toga, pravosuđe ima problema i u izboru čelnika.

Najvišu platu u Vladi Crne Gore ima državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede od 3.059 eura, a za njim samostalni savjetnik u Ministarstvu unutrašnjih poslova zadužen za poslove tehnike sa zaradom od 3.000 eura.

Plata policijskih službenika za istrage u oblasti organizovanog kriminala je nešto viša od 2.000 eura.

Na Vladinoj listi se ne nalaze plate zaposlenih u Javnom servisu RTCG, Univerziteta Crne Gore, kao ni zarade crnogorskih diplomata.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske je prošle godine izdalo 172.499 dozvola za boravak i rad, od čega je za novo zapošljavanje izdalo 112.981 dozvolu, što znači da je Hrvatska u 2023. godini primila isto toliko novih stranih radnika u trajnom zaposlenju.

Od ukupnog broja, produžena je dozvola za njih 40.660 radnika, dok je sezonskih radnika bilo 18.858.

Najveći broj stranih radnika - njih 68.912, zaposlio se u sektoru građevinarstva. Slijedi turizam i ugostiteljstvo, gdje se prošle godine zaposlilo 45.868 stranaca, industrijski sektor je primio 24.034, promet i veze 11.497 i sektor trgovine 5.126 stranih radnika, prenosi Index.hr.

Kada je riječ o porijeklu stranih radnika u Hrvatskoj, 2023. godine najviše ih je došlo iz BiH, njih 38.236, na drugom je mjestu Srbija, iz koje je zaposleno 24.028 ljudi. Na trećem mjestu je Nepal, iz kojeg su došla 23.493 radnika, 15.627 je iz Indije, 13.412 iz Sjeverne Makedonije, 10.999 s Filipina, 9.922 s Kosova, 8.749 iz Bangladeša, 5.067 iz Turske te 4.244 iz Albanije.

Najviše novih stranih radnika prošle godine stiglo je u Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, njih 28.850, a slijede Istarska županija sa 16.279 te Splitsko-dalmatinska s 10.246 ljudi.

Očekuje se da tema sastanka bude formiranje Zajednice srpskih opština u skladu sa briselskim sporazumima iz 2013. i 2015. godine.

Izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak boravio je prošle nedjelje u posjeti Kosovu, a zatim i Srbiji. Tada je poručio da u dijalogu postoje dva puta: normalizacija ili konfrontacija, a da drugo nije nikome u interesu.

Posljednji sastanak na visokom nivou održan je 02. maja kada su se predsjednik Srbije Aleksandar Vučič i premijer Kosova Aljbin Kurti dogovorili o Deklaraciji o nestalim licima, a Upravljački tim predstavio nacrt Statuta ZSO.

Nedostatak kadrova za obavljanje mnogih poslova – goruće je pitanje ove regije, piše Forbes Srbija.

U problemu su skoro sve industrijske grane: građevinska, metalska, tekstilna, ugostiteljstvo, hemijska… Traže se elektroinženjeri, mašinski inženjeri, diplomirani tehnolozi, komercijaliste,  magacioneri, konobari, kuhari, mesari, higijeničari, građevinski radnici, vozači, zanatlije i drugi.

Razlog tome je, prije svega, odlazak građana u inostranstvo, ali i nezainteresovanost stanovništva za obavljanje određenih poslova. Među onima koji odlaze, međutim, su upravo najbrojniji oni sa završenom srednjom školom.

Visokokvalifikovani kadrovi jesu u prednosti, ali privredu drže niskokvalifikovani radnici u građevinarstvu, metalskoj industriji, uslužnim djelatnostima, transportu robe i ljudi. Sa druge strane, sve manje mladih danas u Srbiji upisuje fakultete. Sve manje je predavača matematike, fizike, hemije, biologije.

Ništa novo - ovakva situacija je dovela do povećanog uvoza radne snage.

Na rad u Srbiju najviše dolaze radnici iz Kine, Rusije, Turske, Sjeverne Makedonije, Albanije, ali i radnici iz udaljenih dijelova svijeta poput Kube ili Nepala. Uglavnom su angažovani na velikim infrastrukturnim projektima, na poslovima iz oblasti građevinarstva, na menadžerskim pozicijama, zahvaljujući stranim investicijama koje pristižu.

U isto vrijeme, ovdašnji sistemi – i obrazovanja i rada nisu prilagođeni trenutnim potrebama – kako radnika, tako ni privrednika.

Ministarstvo odbrane Srbije u saopćenju navodi da predlaže vojni rok "u cilju podizanja odbrambenih sposobnosti Vojske Srbije kroz podmlađivanje i unaprjeđenje popune i obučenosti aktivnog i rezervnog sastava".

- Prijedlog Generalštaba dolazi nakon detaljnog razmatranja opšte sigurnosne situacije i savremenih izazova sa kojima se suočava Srbija kao vojno neutralna zemlja, a koji bi omogućio jačanje ukupnog regrutnog potencijala i osposobljavanje većeg broja građana za odbranu naše zemlje, navodi Ministarstvo koje je prijedlog na odlučivanje proslijedilo srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

On je uvođenje vojnog roka najavljivao tokom 2022. godine.

Srbija je obavezni vojni rok ukinula 01. jauara 2011. godine od kada u vojsku idu samo oni koji to žele. Iako je ova tema često u srbijanskoj javnosti, od 2011. do 2018. godine samo 11.000 ljudi u Srbiji je samoinicijativno obuklo vojne uniforme.

Ukoliko aktuelna vlast Srbije odobri prijedlog Ministarstva odbrane, naći će se među rijetkim evropskim zemljama koje su ukinule, pa ponovo uvele obavezu služenja vojnog roka poput Švedske, Litvanije i Gruzije.

"Uklanjanje ovog režima je čin dobrosusjedskih odnosa i dolazi nakon potpunog priznanja tablica Republike Kosova od Srbije", saopštila je Vlada Kosova.

Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.

Od 1. januara na teritoriji Srbije omogućeno je slobodno kretanje vozila sa kosovskim registarskim oznakama "RKS" bez prekrivanja državnih oznaka bijelim naljepnicama.

Odluka, koja je donijeta 25. decembra prošle godine, predstavlja olakšicu za građane Kosova koji koriste teritoriju Srbije kao tranzitnu rutu ili čak kao odredište.

Premijer Kosova Albin Kurti je u decembru prošle godine rekao da je odluka Vlade Srbije o priznanju kosovskih tablica došla nakon više od decenije nerealizacije sporazuma o slobodi kretanja i nakon dvije godine korištenja naljepnica na tablicama, piše AA. 

Primena "stiker režima" za registarske tablice, prema dogovoru postignutom u Briselu između Kosova i Srbije, počela je 4. oktobra 2021. godine. Prema tom dogovoru na prelazima i s kosovske i sa srbijanske strane na registarskim tablicama su se bijelim naljepnicama pokrivale oznake država. Time je bio prekinut prethodni režim izdavanja probnih tablica, ali i prekinuta tadašnja blokada puteva od lokalnih Srba sa sjevera Kosova.

Prema podacima Vlade Kosova, od 1. novembra do 14. decembra prošle godine 3.405 građana je promijenilo registarske tablice na "RKS", od čega najviše u opštinama Sjeverna Mitrovica i Leposavić.

Gervalla-Schwarz je britanskog kolegu upoznala sa aktuelnim dešavanjima na Kosovu, posebno sa sigurnosnim izazovima tokom 2023.

Na konferenciji za medije nakon sastanka je poručila da je Balkanu i Evropi, odnosno Zapadu potrebna nova strategija, jer stara blijedi.

"Ujedinjeno Kraljevstvo je za Kosovo poseban strateški partner kako u našim bilateralnim tako i u multilateralnim odnosima. U tom kontekstu, zahvalila sam lordu Cameronu na njegovoj kontinuiranoj podršci u procesu prijema Kosova u Vijeću Evrope. Ujedinjeno Kraljevstvo za Kosovo je veoma važan partner, važan u okviru NATO-a, gdje Kosovo vidi sebe", istakla je Gervalla-Schwarz.

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije David Cameron je izjavio da je u Prištini radi podrške, promocije i pomoći Kosovu. Rekao je da su sigurnost, ekonomija, borba protiv korupcije, vladavina prava i upravljanje oblasti u kojima Velika Britanija pomaže Kosovu i da će to nastaviti činiti.

"Mi smo veliki zagovornici nezavisnosti Kosova, njegovog suvereniteta, prava Kosova da ga drugi priznaju kao potpuno suverenu državu", rekao je šef britanske diplomatije.

Cameron je rekao da je sigurnost na Zapadnom Balkanu veoma važna za Veliku Britaniju i da je to oblast u koju ta zemlja ulaže.

U tom kontekstu je podsjetio i da je prvi kontingent od dvije stotine britanskih vojnika stigao na Kosovo 6. oktobra 2023., da pojača KFOR, mirovnu misiju NATO snaga.

Cameron će se u Prištini sastati sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani. Britanski ministar je sinoć imao radnu večeru s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem i ministrima u njegovoj vladi.

Odluka, koja je donijeta 25. decembra prošle godine, predstavlja olakšicu za građane Kosova koji koriste teritoriju Srbije kao tranzitnu rutu ili čak kao odredište.

U razgovoru za AA, građani su kazali da sada neće morati prikrivati kosovske simbole na tablicama što će im uštedjeti vrijeme i olakšati put.

Elmi Likaj iz opštine Prizren kazao da je i ranije putovao Srbijom i da se suočavao sa raznim preprekama, kao što su probne tablice i kako je nova odluka veliko olakšanje za sve koji putuju.

"Mislim da je to olakšanje za nas koji idemo u Srbiju, ali i za Srbe koji dolaze na Kosovo, jer tu se stvaraju gužve. Mislimo da Kosovo treba da uradi isto. Svi insistiramo da imamo bolje odnose, da nemamo pogrešne politike kao što ih je bilo. Došlo je vrijeme da postavimo granicu i normalizujemo odnose, mi smo država i oni su država", rekao je Likaj.

Nezir Jahaj, takođe iz okoline Prizrena, smatra velikim olakšanjem što neće morati prekrivati tablice naljepnicama.

"Dobro je da obje strane skinu naljepnice, da slobodno prolaze. I za njih i za nas ovo je bolje", kaže Jahaj, dodajući da je u nekoliko navrata putovao autobusom kroz Srbiju, ali da sada prvi put putuje automobilom.

Za razliku od vozila sa kosovskim registarskim tablicama koja sada neće morati prikrivati državne simbole pri ulasku u Srbiju, vozila sa srbijanskim registarskim tablicama zasad moraju to činiti pri ulasku na teritoriju Kosova.

Nakon prolaska graničnog punkta i policijske kontrole, vozači sa tablicama Republike Srbije moraju zalijepiti naljepnice na državne oznake tablica svojih vozila, a zatim nastaviti put na Kosovu.

Premijer Kosova Albin Kurti je u decembru prošle godine rekao da je odluka Vlade Srbije o priznanju kosovskih tablica došla nakon više od decenije nerealizacije sporazuma o slobodi kretanja i nakon dvije godine korištenja naljepnica na tablicama.

Rekao je da će Vlada Kosova dozvoliti kretanje vozila iz Srbije bez naljepnica, kada se uvjeri da je Beograd počeo da primjenjuje svoju odluku o priznanju kosovskih tablica.

"Našu ekvivalentnu odluku, kao međudržavni reciprocitet, donijećemo čim naša granična policija dokumentuje i utvrdi da Srbija u potpunosti i bez ometanja primjenjuje svoju odluku”, naglasio je Kurti.

Primena "stiker režima" za registarske tablice, prema dogovoru postignutom u Briselu između Kosova i Srbije, počela je 4. oktobra 2021. godine. Prema tom dogovoru na prelazima i s kosovske i sa srbijanske strane na registarskim tablicama su se bijelim nalepnicama (stikerima) pokrivale oznake država. Time je bio prekinut prethodni režim izdavanja probnih tablica, ali i prekinuta tadašnja blokada puteva od strane lokalnih Srba sa sjevera Kosova.

Prema podacima Vlade Kosova, od 1. novembra do 14. decembra prošle godine 3.405 građana je promijenilo registarske tablice na "RKS", od čega najviše u opštinama Sjeverna Mitrovica i Leposavić.

Kako piše RTCG, podaci agencija za nekretnine pokazuju da od deset poziva za kupovinu stana, osam stiže od stranaca.

Prema istim podacima, sve manje je Rusa i Ukrajinaca, a sve više Turaka, Njemaca i Francuza koji žele nekretninu u Crnoj Gori.

U septembru je cijena prosječnog kvadrata stana u novogradnji u Crnoj Gori iznosila 1.647 eura, što je 300 eura više u odnosu na početak 2023.

Prema podacima Monstata, u 2023. godini popisano je oko 50.000 stanova više u odnosu na posljednji popis 2011. godine kada je prosječni kvadrat stana bio jeftiniji preko 300 eura.

Osim ovog rasta, udvostručene su i cijene mjesečnog zakupa stanova. Garsonjere se kreću u rasponu od 200 do 400 eura, jednosobni stanovi od 400 eura do 700 eura, dok su dvosobni stanovi od 600 eura do čak 1.000 eura.

Crnogorski ekonomisti zabrinuti su zbog činjenice da domaće stanovništvo teško može priuštiti kupovinu nekretnine u odnosu na strane državljane.

Kako javlja novinar AA, studenti su blokirali ulicu ispred Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, odnosno raskršće ulica Kneza Miloša i Birčaninove.

Na raskršću se može vidjeti veliki broj mladih koji su na ulici podigli i šatore, te pripremili hranu, javlja AA. 

Policijski automobili mogu se vidjeti na oba kraja blokirane ulice.

Kurti je na početku sjednice Vlade Kosova kazao da je odluka Vlade Srbije o priznanju kosovskih tablica došla nakon više od decenije nerealizacije sporazuma o slobodi kretanja i nakon dvije godine korišćenja tablica za destabilizaciju situacije na sjeveru Kosova.

- Tablice na Kosovu u septembru 2021. godine korišćene su da bi se prijetilo Kosovu avionima MIG 29 podignutim na nebu iznad granice i pokušala destabilizacija sjevera zemlje, posebno sa 16 barikada postavljenih na putevim u četiri opštine na sjeveru, tri nedelje za redom, u decembru prošle godine, kazao je Kurti.

Dalje je podsjetio da su tablice ovog decembra “korištene da se smanji pritisak demokratskog zapada, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, na Srbiju zbog neregularnih i nedemokratskih izbora, da bi se pokrilo odbijanje Osnovnog sporazuma u vidu pisma premijerke Srbije Ane Brnabić upućenog Evropskom vijeću 13. decembra i kako bi maskirali svoj neuspjeh u Banjskoj 24. septembra.

Kosovski premijer je ocijenio da se ova odluka Vlade Srbije treba čitati kao manevar ne u korist države Srbije, još manje Kosova, nego za ostanak na vlasti.

Kurti je kazao da je stav Kosova u vezi tablica uvek bio zasnovan na reciprocitetu.

- Nastavićemo da budemo principijelni i konstruktivni. Našu ekvivalentnu odluku, kao međudržavni reciprocitet, donijet ćemo čim naša granična policija dokumentuje i utvrdi da Srbija u potpunosti i bez ometanja primenjuje svoju odluku, naglasio je Kurti.

Prema najnovijoj odluci Vlade Srbije od 1. januara bit će omogućena sloboda kretanja svim vozilima sa Kosova, bez upotrebe naljepnica, kojima su prelijepljivane državne oznake na registarskim tablicama. Ova odluka dolazi neposredno nakon što su kosovske vlasti iz saobraćaja isključile vozila sa starim srbijanskim tablicama.

Evropska unija jučer je pozdravila odluku Vlade Srbije da zvanično prizna RKS registarske tablice, kao pozitivan korak u implementaciji Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa, kao i prethodne obaveze iz dijaloga u vezi sa slobodom kretanja.

Portparol Evropske unije Peter Stano je na mreži “X” naveo da “ova odluka otvara put ka potpunom ukidanju režima naljepnica i EU sada očekuje da Kosovo odgovori na sličan način”.

Primjena "stiker režima" za registarske tablice, prema dogovoru postignutom u Briselu između Kosova i Srbije, počela je 4. oktobra 2021. godine. Prema tom dogovoru na prelazima i s kosovske i sa srbijanske strane na registarskim tablicama su se bijelim naljepnicama (stikerima) pokrivale oznake država. Time je bio prekinut prethodni režim izdavanja probnih tablica, ali i prekinuta tadašnja blokada puteva od strane lokalnih Srba sa sjevera Kosova.

Demonstranti, uglavnom studenti, su se okupili u 11 sati ispred Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave u Beogradu, a pridružili su im se i demonstranti iz Novog Sada.

Demonstranti su pročitali svoje kritike i zahtjeve, a prva stavka se tiče, kako tvrde, nepravilnosti pri izradi biračkih spiskova i registraciji birača.

Sumnjaju u krađu glasova na izborima i nepropisno rukovanje izbornim materijalom.

Pozivajući se na ustavno pravo na slobodne izbore, demonstranti su kazali da svaki pojedinac ima pravo izbora i da tu ne smije biti prisile.

Traže provjeru i ažuriranje biračkih spiskova i istragu o sumnjama u krađu glasova, piše AA. 

Kako su ranije najavili, ukoliko od Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave ne dobiju afirmativan odgovor na njihove zahteve, demonstranti su nastavili protest uz blokade saobraćaja na dvije lokacije u glavnom gradu Srbije.

S druge strane, načelnik Uprave policije Ivica Ivković izjavio je da se za "danas očekuju blokada Ministarstva i na Brankovom mostu", ne precizirajući da su studenti ti koji će blokirati most. Dodao je da "blokade državnih institucija i mostova neće biti tolerisane" i da će biti podnijete prijave.

Beograd je od prošle nedjelje poprište protesta na koje je pozvala koalicija “Srbija protiv nasilja“ sa zahtjevom za poništavanjem izbora, zbog neregularnosti. Protesti su održavani ispred Republičke izborne komisije s početkom od 18 sati

Radeva je na početku dvodnevne zvanične posjete Kosovu dočekala predsjednica Osmani uz državnu ceremoniju, a potom su održali sastanak. Radev je na zajedničkoj konferenciji za novinare kazao da je njegova zvanična posjeta jasan pokazatelj želje da se intenzivira dijalog sa Kosovom u obostranom interesu. Istakao je da postoje svi potencijali da se produbi saradnja u mnogim oblastima, od energetike do turizma, kao i za zajednički izlazak na treća tržišta.

Podsjetio je da je Bugarska među prvim državama 2008. godine priznala državu Kosovo, istakavši da će pružiti svoj doprinos za što brže učlanjenje Kosova u Vijeće Evrope, kao i integraciji svih zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

“Kada govorimo o integraciji mi ne možemo dozvoliti sebi da ostavimo Kosovo u drugom planu i postizanje sveobuhvatnog sporazuma o neutralizaciji tenzija između Beograda i Prištine je važno za bezbjednost, stabilnost i blagostanje našeg regiona, posebno u kontekstu komplikovanog geopolitičkog konteksta u kome se nalazimo”, kazao je Radev.

Odgovarajući na pitanja novinara istakao je da je Srbija u procesu integracije u EU i da je to moćan instrument za regulisanje odnosa između EU i Srbije. Radev je kazao da Bugarska insistira na dijalogu “kao jedinom načinu za rješavanje problema i sprovođenje svih postignutih sporazuma”. Izrazio je zabrinutost zbog situacije na sjeveru Kosova i naglasio da se isključuje mogućnost svih oružani provokacija i nasilja, kao što je bio napad u Banjskoj.

Osmani je podsjetila da je posjeta predsednika Radeva, uslijedila nakon njene prošlogodišnje posjete Bugarskoj. Ona je rekla da je od 1999. godine Bugarska dala veliki doprinos miru na Kosovu, kroz učešće u Misiji KFOR-a, priznanju nezavisnosti Kosova i podršci za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama.

Kosovska predsjednica je ocijenila da je zbog izazova kroz koje region prolazi neophodno primiti Kosovo u NATO. Naglasila je da je Kosovo podnijelo zahtjev za učlanjenje u Evropsku uniju za šta mu je potrebna podrška i Bugarske sa kojom Kosovo gaji prijateljske i partnerske odnose u svim oblastima.

"Hrabro vođstvo i odlučne akcije naših saveznika u evroatlantskoj porodici su neophodni da bi se ubrzao prijem demokratskih zemalja regiona na osnovu zasluga u EU i NATO, jer bi svako oklevanje stvorilo vakuum, dajući mogućnosti zlonamernim akterima da destabilizuju ne samo Kosovo, već i region i šire“, naglasila je Osmani.

Odgovarajući na pitanja novinara, Osmani je kazala da su mjere EU prema Kosovu odavno trebale biti ukinute, te da nisu trebale ni biti uvedene, jer Kosovo nikog nije ugrozilo. Ona je kazala da je Kosovo ispunilo ono što je dogovoreno u Bratislavi u vezi koraka na smirivanju situacije na sjeveru Kosova, dok je Srbija učinili upravo suprotno i čak je poslala pismo zvaničnicima EU da neće ispuniti Ohridski sporazum.

U vezi priznanja bugarske manjine na Kosovu, Osmani je kazala da je ta procedura komplikovana zbog potrebne duple dvotrećinske većine glasova poslanika za izmenu Ustava. Dodala je da trenutno zbog bojkota Srpske liste to nije moguće, ali je istakla da na Kosovu sve zajednice uživaju sva prava i da će na popisu u aprilu naredne godine svako moći slobodno da se izjasni.

Radeva je primio i kosovski premijer Albin Kurti. Najavaljena je i njegova posjeta bugarskim vojnicima KFOR-a.

"Ministarstvo vanjskih poslova Republike Češke upravo je službeno potvrdilo ambasadorici Martini Mlinarević da među nastradalima i povrijeđenima u jučerašnjem tragičnom događaju nema bh. državljana", navedeno je iz MVPBiH.

Najmanje 15 osoba je smrtno stradalo, a 24 su povrijeđene u oružanom napadu na univerzitetu u Pragu, glavnom gradu Češke, koji je izveo 24-godišnji student Filozofskog fakulteta Karlovog univerziteta u Pragu, piše AA. 

Ekipa AA pratila je aktivnosti kopnene patrole italijanskih vojnika u sastavu KFOR-a u pograničnom području na teritoriji sjevernih opština Zvečan i Zubin Potok, gdje živi pretežno srpsko stanovništvo. Situacija je bila mirna, a uočeni su i vojnici KFOR-a kako čamcima patroliraju jezerom Gazivode u pograničnom regionu.

Guglielmino Esercito, komandant italijanske jedinice, izjavio je za AA  da su patrolne aktivnosti u ​​njegovom regionu izvršene u cilju obezbjeđivanja bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu.

"Mi smo dobro opremljeni i dobro obučeni. Naša fleksibilnost pruža nam mogućnost da se suočimo sa svim vrstama izazova u oblasti djelovanja, tako da je KFOR spreman da se suoči sa svim vrstama izazova“, kazao je komandant Esercito.

Naoružana grupa Srba koja je 24. septembra u Banjskoj, kod Zvečana, izvela napad na Kosovsku policiju u kojem je poginuo jedan kosovski policajac, uspjela je da uđe i izađe sa teritorije Kosova planinskim putevima u sjevernom regionu. KFOR je nakon tog napada povećao svoje prisustvo i patrolne aktivnosti u pograničnoj regiji, piše AA. 

Misija KFOR-a, čiji je mandat u skladu Rezolucijom 1244 Vijeća bezbjednosti Ujedinjenih nacija, trenutno ima više od 4.500 trupa iz 27 zemalja, uključujući 21 članicu NATO-a i 6 partnerskih zemalja.

Turska je 10. oktobra ove godine po prvi put od 1999. godine, od kada je KFOR prisutan na Kosovu, preuzela komandu nad mirovnim snagama NATO-a na period od godinu dana. Dužnost komandanta KFOR-a preuzeo je turski general-major Ozkan Ulutus.

U Beogradu je održana manifestacija Dan arhiva Srbije na kojoj su učestvovali referentni gosti iz Turske, BiH, Sjeverne Makedonije i Hrvatske.

Za doprinos razvoju nacionalnih arhiva Srbije i Turske srebrena plaketa je uručena Unalu, koji se nakon svečanosti i sastao sa direktorom Arhiva Srbije Miroslavom Perišićem.

Manifestaciji je prisustvovao i turski ambasador u Beogradu Hami Aksoy te brojne zvanice i gosti.

Skupština Albanije odobrila je zahtjev Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u Tirani (SPAK) za davanje dozvole za hapšenje bivšeg premijera Berishe.

Predmetni zahtjev je usvojen tokom tenzija na današnjoj sjednici parlamenta koja je trajala oko devet minuta. Za ukidanje imuniteta bilo je 75 od 140 poslanika u albanskom parlamentu, dok je sjednici prisustvovao i sam Berisha.

I današnju sjednicu Skupštine Albanije obilježile su tenzije i incidenti, budući da su zastupnici Demokratske partije Albanije (PD) i drugi poslanici opozicije van poslaničkih grupa stolicama blokirali govornicu, bacali dimne bombe e i sukobljavali se sa stražarima prilikom ulaska u salu. 

Nakon usvajanja zahtjeva za skidanje poslaničkog imuniteta, Specijalni prvostepeni sud za korupciju i organizovani kriminal Albanije mora odlučiti o izmjeni mjere sigurnosti bivšem premijeru Berishi.

SPAK je 12. decembra zatražio od Skupštine Albanije da odobri hapšenje/lišenje slobode bivšeg premijera Berishe, kroz izmjenu sigurnosne mjere. Trenutno, bivši premijer Berisha je prinuđen da se pojavi pred sudskom policijom, a izrečena mu je i zabrana napuštanja zemlje zbog optužbi i za korupciju, piše AA. 

Berishinom zetu, Jamarberu Malteziju, prvobitno je određena mjera "zatvorskog pritvora", a potom i "kućnog pritvora", jer je osumnjičen za korupciju i pranje novca. Navodno je Berisha promijenio neke zakone u korist zeta u privatizaciji terena i sportskih objekata Fudbalskog kluba Partizan i Sportskog kluba Partizan u Tirani.

Bivšeg premijera Berishu su SAD i Velika Britanija ranije proglasile osobom "non grata".

Berisha je obavljao funkciju predsjednika Albanije u periodu od 1992. do 1997. i premijera od 2005. do 2013., dok je na izborima 25. aprila 2021. izabran za poslanika opozicione stranke, Demokratske partije Albanije.

U Skupštini Albanije Berisha trenutno obavlja funkciju kao poslanik van poslaničkih grupa, zbog nedavnih sukoba unutar Demokratske partije.

​

Preliminarni rezulatati utvrđeni su prema stanju 18. decembra 2023. godine u 20.00 časova, na osnovu 96,68 posto biračkih mjesta za koja su obrađeni rezultati.

Prema tim rezultatima, 18 lista koje su učestvovale na parlamentarnim izborima u nedjelju, kako je objavljeno na web stranici RIK-a, ostvarile su sljedeće rezultate:

1. “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ - 46,71 posto

2. Ivica Dačić - premijer Srbije - 6,57 posto

3. Dr Vojislav Šešelj - Srpska radikalna strankav - 1,47 posto

4. Milica Đurđević Stamenkovski – Boško Obradović – Nacionalno okupljanje – Državotvorna snaga – Srpska stranka Zavetnici – Srpski pokret Dveri - 2,78 posto

5. Dr Miloš Jovanović – Nada za Srbiju – Srpska koalicija NADA – Nacionalno demokratska alternativa – Nova Demokratska stranka Srbije (Novi DSS) – Pokret obnove Kraljevine Srbije (POKS) – Vojislav Mihailović - 5,03 posto

6. Savez vojvođanskih Mađara – Za našeg Predsednika, za našu zajednicu, za budućnost! - 1,70 posto

7. “Srbija protiv nasilja“ – Miroslav Miki Aleksić – Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbijer "Sloga", Novo lice Srbije) - 23,58 posto

8. Usame Zukorlić – Ujedinjeni za pravdu – Stranka pravde i pomirenja - Bošnjaci Sandžaka, Tomisla Žigmanov - Demokratski savez Hrvata u Vojvodini - 0,77 posto

9. SDA Sandžaka – dr Sulejman Ugljanin - 0,59 posto

10. Zajedno za budućnost i razvoj - Koalicija za mir i toleranciju - 0,18 posto

11. Narodna stranka – Siguran izbor. Ozbiljni ljudi - Vuk Jeremić, Dr Sanda Rašković Ivić, Siniša Kovačević, Vladimir Gajić, Marina Lipovac Tanasković - 0,88 posto

12. Saša Radulović (Dosta je bilo – DJB) – Boris Tadić (Socijaldemokratska stranka – SDS) – Ana Pejić (Otete bebe) – Dobro jutro Srbijo - 1,18 posto

13. “Politička borba Albanaca se nastavlja - Šaip Kamberi" - 0,37 posto

14. “MI ‒ Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović“ - 4,69 posto

15. Srbija na zapadu – Zoran Vuletić – Nemanja Milošević – Da se struka pita - 0,14 posto

16. Ruska stranka – Slobodan Nikolić - 0,30 posto

17. Čedomir Jovanović – Mora drugačije - 0,24 posto

18. Albanska demokratska alternativa – Ujedinjena dolkina - 0,09 posto

- Vanredno obraćanje predsjednika RIK-a -

Predsjednik Republičke izborne komisije Vladimir Dimitrijević, u sinoćnjem vanrednom obraćanju povodom protesta sazvanih na poziv opozicije u vezi s nezadovoljstvom provođenjem izbora u Beogradu, izrazio je zabrinutost zbog toga što je protest, uzrokovan nezadovoljstvom opozicionih stranaka izbornim rezultatima, "prerastao u nasilje ispred sedišta Republičke izborne komisije", prenosi AA. 

Kako se navodi, Dimitrijević je naglasio da RIK nije nadležan za sprovođenje beogradskih izbora, te da je količina nezadovoljstva koja je manifestovana na protestima ispred RIK-a, upućena na pogrešnu adresu.

Kurti je na početku sjednice Vlade Kosova kazao da je Vlada odlučila da za kraj godine u cilju olakšanja troškova života svi penzioneri dobiju jednokratni dodatak od 100 eura, uz redovnu mjesečnu penziju, dok će sva djeca od nula do 16 godina, koja već dobijaju redovne mjesečne dodatke, dobiti naknade od po 100 eura.

“Verujem da se sećate obećanja da će svako dete, svake godine, dobiti 50, 100 ili 150 evra, zavisno o prihodima roditelja. Ove godine smo odlučili da sva deca, bez razlike, imaju koristi od šeme, a iznos naknade će biti 100 evra. Međutim, planiramo da ovu šemu učinimo još savršenijom, tako što ćemo početi sa primenom prijave godišnjih prihoda svih roditelja korisnika, tako da postoji i razlika u podršci; za one sa manjim prihodima, naravno da imaju više”, kazao je Kurti.

Djeca starija od dvije godine primaju od države po deset, a do dve godine po 20 eura mesečno.

Kurti je naveo da je odlučeno da se iz budžeta izdvoji i 40 miliona eura za Kosovske bezbjedonosne snage.

“Time će ukupan iznos budžeta za odbranu ove godine premašiti 200 miliona evra, odnosno preko 2 posto bruto domaćeg proizvoda, što je kriterijum za zemlje članice NATO-a. Dostizanje ovog nivoa po prvi put u novoj istoriji naše vojske, pokazuje koliko je Vlada posvećena ostvarivanju našeg zajedničkog cilja da postanemo država članica Partnerstva za mir, ka članstvu u NATO-u”, kazao je Kurti.

Premijer je podsjetio da je ova Vlada javno visoko obrazovanje učinila besplatnim, da je za studente u tri akademske godine, pored redovnih stipendija za visoke prosečne ocjene, podeljeno oko 5.000 drugih stipendija za studije u zemlji i inostranstvu.

Kako je kazao, Vlada je pored ostalog, za nevladine organizacije samo ove godine izdvojila 15 miliona evra za direktnu podršku kulturi, kulturnom naslijeđu, omladini i sportu. Slično, kroz program Svjetske Banke „Opštine za omladinu“, pored dodjele grantova, organizovana je obuka za upravljanje projektima i mekim vještinama za više od 1.500 mladih ljudi.

Kosovari su dugi niz godina trošili vrijeme i novac u stranim ambasadama kako bi dobili vizu za putovanje kod rodbine, zbog posla, liječenja, obrazovanja, turizma ili u druge svrhe.

Na Prištinskom međunarodnom aerodromu "Adem Jashari“ trenutno je relativno mali protok putnika, ali se očekuje da će mjesec januar 2024. godine biti intenzivniji.

Portparolka aerodroma Valentina Gara kaže za AA da će zaključno sa decembrom ukupan broj putnika u 2023. godini biti 3,3 miliona. Međutim, od januara 2024. godine, kada građani Kosova više neće imati vizni režim za zemlje Schengen zone, očekuje se povećanje broja putnika.

"Za 2024. godinu, samo u januaru, predviđamo oko 500 letova više u odnosu na januar prošle godine. Ovo će biti povećanje zbog liberalizacije viznog režima i očekujemo da će veći broj putnika posećivati naš aerodrom“, kaže Gara.

Gara ističe da je rukovodstvo aerodroma preduzelo sve neophodne mjere predostrožnosti u pogledu infrastrukture i pripreme osoblja, čak i u slučaju da broj putnika 2024. godine bude najveći do sada, piše AA. 

"Preduzeli smo sve neophodne mere i na infrastrukturnom i na kadrovskom planu kako bismo sačekali bilo kakav priliv koji može da dođe nakon vizne liberalizacije. Proširili smo terminalne prostore za još oko 2.000 kvadratnih metara. Dodali smo četiri nova izlaza na osam dosadašnjih“, naglasila je Gara.

Ona je podvukla da se, uzimajući u obzir iskustva zemalja regiona nakon liberalizacije viza, očekuje da će doći do povećanja putnika tokom prvog mjeseca u godini, ali i u mjesecima koji slijede. Gara kaže da je Švajcarska najtraženija destinacija za putnike koji lete sa Kosova, sa oko 40 odsto cjelokupnog tržišta, a slijede Njemačka, Austrija, Turska i druge zemlje.

Portparolka Gara dodaje da će sa Prištinskog međunarodnog aerodroma od maja 2024. godine moći da se leti direktno za turski grad Izmir, a od juna naredne godine i do Rige, u Letoniji.

Veliki broj Kosovara planira da putuje kada 1. januara počne da se primjenjuje bezvizni režim.

Fadil Elshani iz Suve Reke kaže da je do sada dobio nekoliko puta vizu za Schengenski prostor, ali će mu od januara biti lakše jer mu neće trebati viza u pasošu. On kaže da tokom 2024. planira da posjeti rođake.

"Verujem da ću otići u posetu tokom 2024. godine, ostati nekoliko nedelja ili meseci. Otići ću kod sestre, kod sina, kod šuraka i kod članova porodice gde će me prihvatiti“, kaže Elshani.

Banush Ukshini, porijeklom je iz Uroševca, ali živi u Švicarskoj. On kaže da će ugostiti svoju porodicu i prijatelje sa Kosova.

"Mi radimo i živimo u Švajcarskoj, nalazimo se u kantonu Argaus. Verujem da ćemo primiti goste, dobro su nas primili ovde na Kosovu i dobro ćemo ih primiti, a ne sada da zatvaramo vrata kada dođu u Švajcarsku. Zašto da zatvaramo vrata kada su oni naša porodica. Čak i oni koje ne poznajemo, a kamoli porodica, dobrodošli su“, naglašava Ukshini.

On ističe da je život u Švicarskoj veoma skup, te Kosovari sa standardom koji imaju ovdje dugo još neće moći sebi da priušte troškove da budu turisti u ovoj zemlji, ali je njihova prednost što tamo žive članovi njihovih porodica.

Evropski parlament je 18. aprila 2023. odobrio odluku o ukidanju viza za građane Kosova, kao posljednji korak u dugom procesu liberalizacije viznog režima. Kosovo je do sada bila jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je imala vizni režim sa evropskim zemljama Schengenske zone.

Direkcija za komunikacije Predsjedništva Turkiye saopćila je da su Erdogan i Osmani-Sadriu razgovarali o najnovijim dešavanjima u okviru tursko-kosovskih odnosa, regionalnim i globalnim pitanjima, kao i napadima Izraela na Palestinu, piše AA. 

“Tokom sastanka, predsjednik Erdogan je istakao da međunarodna zajednica mora djelovati u jedinstvu kako bi Izrael bio procesuiran za njegove ratne zločine, te da Turkiye nastavlja sa svojim naporima da osigura trajni prekid vatre u regionu i isporuku humanitarne pomoći Gazi. Predsjednik Erdogan je rekao da će Turkiye nastaviti i povećati svoju podršku međunarodnom priznanju Kosova i da dijalog predstavlja put ka miru i stabilnosti u regiji“, navodi se u saopćenju direkcije.

Koordinatorka TIKA-e u Crnoj Gori Nihal Ersoy, u razgovoru za AA, kazala je da su projekti TIKA-e visoko prepoznatljivi u Crnoj Gori.

Ersoy, koja je odnedavno na poziciji koordinatorke u kancelariji u Podgorici, kazala je da je za nju velika privilegija što ima priliku da radi u zemlji s jakim vezama u humanitarnom, političkom, ekonomskom i kulturnom smislu sa Turskom.

"TİKA je počela s radom u Crnoj Gori 2007. godine i to u kratkom roku nakon što je Crna Gora stekla nezavisnost. Tokom ovih 16 godina stekla je visoku prepoznatljivost zbog mnogih projekata koji su dotakli sve sfere života. Radimo na osnovu pristiglih aplikacija, što znači da u saradnji sa državnim institucijama, lokalnim upravama i nevladinim organizacijama u Crnoj Gori, kroz nepristrasan izbor projekata, vršimo njihovu realizaciju. Do sada su svi zajednički projekti i razmjena iskustava s navedenim institucijama rezultirali velikim zadovoljstvom. Iz tog razloga, mogu da kažem da imamo čvrstu i uspješnu saradnju sa institucijama, koja će se, vjerujem, nastaviti rastućim intenzitetom i u budućnosti. TİKA je u svojih 16 godina aktivnosti u Crnoj Gori realizovala blizu 500 projekta i aktivnosti, usmjeravajući se na rješavanje osnovnih infrastrukturnih problema, unapređenja oblasti obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede, stočarstva kao i ruralnog razvoja. Takođe, doprinijela je jačanju administrativne i civilne infrastrukture, unapređenju institucionalnih kapaciteta, kao i podršci socijalnoj i kulturnoj saradnji, te očuvanju kulturne baštine u Crnoj Gori", kaže Ersoy.

Najviše projekata za obrazovanje, poljoprivredu i zdravstvo

Ona je istakla da je najviše aplikacija za projekte bilo iz sektora obrazovanja, koji prednjači po broju realizovanih projekata, ali se takođe izdvaja i veliki broj aplikacija iz sektora jačanja administrativne i civilne infrastrukture, poljoprivrede i zdravstva.

"U oblasti obrazovanja, kroz projekte i aktivnosti koji su realizovani do danas, podržavani su projekti poput izgradnje škola, rekonstrukcije i opremanja škola (vrtića, osnovnih škola, srednjih škola i univerziteta), podrška nastavnim materijalima, formiranje informatičkih učionica, muzičkih učionica, laboratorija, kao i obnova sportskih dvorana. U okviru projekata razvoja ljudskih kapaciteta od 2007. godine do danas, ostvaren je doprinos u edukativnom razvoju zaposlenih u javnim institucijama, univerzitetima i nevladinim organizacijama, s ciljem povećanja efikasnosti i podrške razvoju saradnje između dvije zemlje. U okviru navedenih programa, organizovane su obuke koje su usmjerene na razvoj ljudskih resursa kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Osim toga, u okviru Projekta Međunarodne policijske obuke, uspostavljena je saradnja, te smo u razdoblju od 2012. do 2023. godine organizovali 25 edukativnih programa", poručuje Ersoy.

Kada je riječ o sektoru zdravstva, takođe su realizovani brojni projekti širom Crne Gore.

"Projekti poput renoviranja bolnica i domova zdravlja, opremanja bolnica savremenom opremom, uspostavljanja medicinskih laboratorija za analizu, razne obuke zdravstvenog osoblja, pružanja podrške kroz donaciju medicinske opreme, nabavke ambulantnih i vozila za prevoz osoba sa invaliditetom. U projektima usmjerenim na poljoprivrednike širom Crne Gore, održane su obuke o plasteničkom povrtlarstvu i pružena oprema, obuke o proizvodnji voćnih sadnica, kao i nabavka sadnica, obuke o razvoju pčelarstva i proizvodnji pčelinjih proizvoda, te projekti formiranja maslinjaka i obuka proizvođača maslina. Ovim obukama i podrškom koju pruža TİKA, stvoreni su alternativni izvori prihoda za mnoge poljoprivrednike i porodice s niskim prihodima širom zemlje. Osim toga, doprinijelo se smanjenju migracije stanovništva i povećanju ekonomske dobrobiti", kazala je Ersoy.

Naredne godine novih 40 projekata

Za narednu godinu najavljuje realizaciju približno 40 projekata.

"Svi ovi projekti su planirani u skladu sa potrebama Crne Gore, prema zahtjevima državnih institucija, lokalnih samouprava i nevladinih organizacija u Crnoj Gori. Projekti koji su pristigli i planirani u ovom okviru obuhvataju sve sfere života, uključujući obrazovanje, jačanje administrativne i civilne infrastrukture, razvoj institucionalnih kapaciteta, zdravstvo, poljoprivredu, te projekte koji uključuju socijalne i kulturne aktivnosti. Potrebe i prioritete koje iskazuju institucije Crne Gore smatramo svojim osnovnim polaznim vrijednostima", rekla je Ersoy.

Ona je istakla da u TIKA-i radi od njenog osnivanja, sa iskustvom rada u različitim dijelovima svijeta poput srednje Azije, Kavkaza i jugoistočne Evrope.

"Moj cilj je da podijelim i prenesem dugogodišnje stečeno znanje na način koji će najbolje odgovarati potrebama naroda Crne Gore. Preuzela sam odgovorno taj bajrak i namjera mi je uzdići taj bajrak još visočije", zaključuje Ersoy.

Zamjenik direktora policije za region Sjever Veton Elshani potvrdio je za AA da je zbog interesovanja građana upućen zahtev Ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova da se rok za preregistraciju vozila, uz finansijske olakšice, produži za 15 dana. Kako je naveo, sada je na Vladi da donese odluku u vezi s tim zahtjevom.

Elshani je naveo da je od 1. novembra do danas više od 3.000 vozila prergistrovano na RKS tablice.

Prema odluci Vlade Kosova preregistracija vozila sa starih srpskih (KM, PR, PZ i druge) na RKS tablice, mogla se obaviti od 1. novembra do 1. decembra 2023. godine, uz finansijske olakšice koje uključuju carinu, administrativnu taksu u Centru za registraciju vozila, takse za registarske tablice i naknade za opremu s potvrdom o registraciji vozila.

Prema procjenama, na sjeveru Kosova je oko 10.000 vozila koja nisu preregistrovana na RKS tablice. Pitanje tablica je prošle godine dovelo do izlaska Srba iz kosovskih institucija na centralnom nivou te iz svih lokalnih institucija na sjeveru Kosova, uključujući policiju i pravosuđe.

Lavrovov dolazak na skup bio je neizvjestan do posljednjeg trenutka zbog postojećih ograničenja letova ruskim avionima u evropskom zračnom prostoru i ličnih ograničenja prema ministru.

Međutim, zemlja domaćin Sjeverna Makedonija i Grčka otvorile su zračni prostor, dok je Bugarska odbila zbog toga što je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova bila u avionu, a nalazi se na listi sankcija Evropske unije.

Zbog toga je avion morao da zaobiđe Bugarsku, produživši rutu na oko 4.000 kilometara i produživši putovanje na više od pet sati, piše AA. 

Govoreći na konferenciji za novinare u Moskvi u srijedu, Zakharova je rekla da je ruski ministar Lavrov primio mnogo zahtjeva za sastanke u bilateralnim i multilateralnim formatima na marginama sastanka OSCE-a.

Zbog njegovog učešća, Estonija, Latvija, Litvanija i Ukrajina bojkotuju događaj.

Sastanku u Skoplju prisustvuje oko 1.000 učesnika iz 76 delegacija iz 57 zemalja članica OSCE-a.

Predsjedavajući OSCE-a i ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani poželio je dobrodošlicu delegacijama i zvanično otvorio sastanak.

Najavljujući da će Njemačka pojačati pripadnost  KFOR snaga za 150 vojnika, Berbock je dodala da postoje kontinuirani pokušaji da se stvori nestabilnost, naročito na Zapadnom Balkanu te da to ne utječe samo na granici Kosova i Srbije, već i na situaciju u Bosni i Hercegovini, piše Sot.com.al. 

Šef srbijanske diplomatije tvrdi da je razlog zbog kojeg je srpsko stanovništvo napustilo zemlju pritisak kosovske vlade na Srbe.

- Nikakvi pokušaji tendencioznog plasiranja dezinformacija i svaljivanja krivice na Beograd ne mogu da prikriju jednu prostu činjenicu da je Albin Kurti, od kada je na čelu privremenih institucija samouprave u Prištini, najodgovorniji za eskalaciju situacije na Kosovu i Metohiji, rekao je Dačić. 

Dačić je naveo da su za nastavak dijaloga sa Kosovom postavili uslov da međunarodna zajednica obezbjedi sigurnost kosovskih Srba, piše N1. 

Očekuje se da će migracija većinskog mladog i obrazovanog stanovništva zadati veliki udarac privredi i poslovnom svijetu zemlje, piše Euronews.al.

Prema posljednjim podacima Kosovske agencije za statistiku, u sadašnjim uslovima, broj građana koji su migrirali u druge zemlje u 2021. godini iznosio je 42 hiljade ljudi.

On je nakon polaganja cvijeća na Mezarju Kovači i mezaru prvog predsjednika RBiH Alije Izetbegovića govorio o važnosti ovog dana, ali i tome šta bi on trebao predstavljati budućim generacijama.

"ZAVNOBiH je mjesto svebosanskog sabiranja, mjesto sinteze, mjesto i događaj koji nam govori da ni u budućnosti izlaz nije u svađama, prepirkama i mržnji već u saradnji, dijalogu i zajedništvu. Prije ili kasnije u cijeloj BiH mora preovladati jedna nova generacija političkih djelatnika koji će ovu zemlju čvrsto usmjeriti u pravcu budućnosti, poštujući sve velike događaje iz naše prošlosti", poručio je Bećirović.

Kazao je da je "ZAVNOBiH bio prekretnica u kompletnoj historiji BiH.

"ZAVNOBiH je bio velika prekretnica, a alternativa ZAVNOBIH-u bila je dva mjeseca poslije, bio je to ravnogorski četnički kongres i da nije pobijedila ideja ZAVNOBiH-a, ideja cjelovite BiH, ideja ravnopravnosti svih građana i naroda, pobijedila bi četnička koncepcija, koja je predviđala stvaranje velike Srbije. Na svu sreću, zahvaljujući antifašistima BiH je obnovila svoju državnost", istakao je Bećirović.

Dodao je da nije tačno da BiH nema kontinuitet i da čak ni Dayton nije mogao da uništi temelje ZAVNOBiH-a.

"ZAVNOBIH je priznao granice historijske granice BiH, a Dayton to potvrdio. ZAVNOBIH je proklamovao ravnopravnost svih građana i naroda, ali i u ovom Ustavu je to proklamovano.Treba imati svoj višestoljetni kontinuitet, svi mi u BiH, bez razlike na entičku, vjersku i drugu pripadnost možemo biti ponosni na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu".

Specijalni tim EULEX-a, kako je saopšteno, savjetovaće Policiju Kosova kako da bolje sprovodi redovne policijske aktivnosti u sprječavanju i borbi protiv kriminala i pružanju bezbjednosti, dok će istovremeno nadgledati poštovanje obaveza u vezi sa ljudskim pravima, kako bi služila zajednicama koje štiti i povećala poverenje stanovništva kroz rad policije usredsređen na zajednicu.

Specijalni tim EULEX-a bit će raspoređen na dva mjeseca, sa mogućnošću produženja dok Misija ne uspostavi dugoročne savjetodavne kapacitete na sjeveru Kosova.

Troje Holanđana i troje Šveđana raspoređeni su na dužnost i radit će u sjevernim opštinama u tesnoj saradnji sa svojim kolegama iz Policije Kosova i višim policijskim savetnicima EULEX-a, koji savjetuju Regionalnu policijsku direkciju u Sjevernoj Mitrovici i četiri policijske stanice pod njenom komandom.

- Raspoređivanje specijalizovanih timova sa različitom stručnošću i kapacitetima je pomoć omogućena Sporazumom o zajedničkoj civilnoj bezbjednosnoj odbrambenoj politici odobrenim u maju 2023. godine za brzo raspoređivanje stručnjaka u civilne misije, kako bi brzo odgovorili na operativne potrebe i bezbjednosna dešavanja na terenu”, istaknuto je u saopštenju EULEX-a.

Stoltenberg, koji je održao sastanak sa liderima NATO saveznika na Balkanu, rekao je da je tokom regionalne turneje svjedočio separatističkim tendencijama u Bosni i Hercegovini, slaboj sigurnosnoj situaciji na Kosovu i nedostatku napretka u dijalogu Beograda i Prištine, piše Tanjug.rs. 

- Ovaj region je strateški važan za NATO, ali postoje razlozi za zabrinutost u posljednje vrijeme. Vrijeme je da prevaziđu lokalni konflikti, kao i da prestane rat u Ukrajini, rekao je on.

U saopštenju Ministarstva navedeno je da ovakvi postupci štete odnosima dvije zemlje, piše Slobodna Bosna. 

Korišteni helikopteri ruske proizvodnje transportovani su u Beograd avionima Antonov Airlines.

Ugovor o preuzimanju većeg broja kiparskih helikoptera datira još iz aprila 2021. godine. Srbija je najprije trebala postići dogovor o kupovini pet bivših kiparskih helikoptera Mi-35, a nakon uspješnih pregovora 11 helikoptera je isporučeno Srbiji, piše Oruzjeonline.com.

Prema novoj odluci Vlade Kosova, popis će se održati od 5. aprila do 17. maja 2024. godine.

Na današnjoj sednici Vlade, premijer Albin Kurti je kazao da je od novog rukovodstva Agencije za statistiku Kosova, koja je zadužena za organizaciju popisa, dobio pismo da proces ne ide kako bi trebalo. Prethodno rukovodstvo Agencije za statistiku Kosova, krajem oktobra, tražilo je odlaganje popisa, zbog nedostatka tablet računara za potrebe popisa i nedovoljnog broja popisivača.

Ovo je drugi put da Vlada odlaže popis. Prema prvobitnoj odluci popis stanovništva, porodičnih domaćinstava i stanova trebao je biti izvršen u periodu od 1. septembra do 16. oktobra 2023. godine, pa je odložen za dva mjeseca.

Posljednji popis na Kosovu obavljen je 2011. godine. Međutim, u četiri opštine na sjeveru Kosova popis tada nije sproveden, a u ostalim kosovskim opštinama Srbi su samo delimično učestvovali.

Nakon sastanka sa premijerom Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim Stoltenberg je naglasio da NATO prati dešavanja te da će učiniti sve što je potrebno da odbrani bilo kojeg saveznika od vojne prijetnje, prenosi Sarajevo Times, piše Srna. 

Domaćini sastanka su generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, a među učesnicima su premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i premijer Crne Gore Milojko Spajić.

Zahvalivši Skoplju na vodstvu i posvećenosti NATO-u, Stoltenberg je naglasio da je Sjeverna Makedonija "društvo i zemlja sa uspješnom multietničkom strukturom".

"Sjeverna Makedonija je veoma cijenjen saveznik i to dokazuje činjenica da danas dolazimo ovdje na ovaj samit lidera NATO-a. Radujem se što ću razgovarati o sigurnosti regiona sa liderima, ali i rješavanju nekih izazova sa kojima se suočavamo izvan regiona", naglasio je šef NATO-a.

Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski je rekao da je održavanje ovog sastanka u Skoplju još jedna potvrda da je njegova zemlja vrijedan partner u NATO-u i "faktor stabilnosti u regionu".

“Na današnjem sastanku ćemo razgovarati o pitanjima regionalne sigurnosti, ali naravno i o ključnim temama vezanim za rat u Ukrajini, tekući sukob u Pojasu Gaze, kao i sva druga pitanja o izgradnji dugoročnog mira, sigurnost i stabilnost u našem regionu, ali i u Evropi i svijetu“, rekao je Kovačevski.

Premijer Albanije Edi Rama poručio je da se lideri okupljaju "u teškom trenutku" za region, piše AA. 

“Jako mi je drago što se danas okupljamo ovdje u trenutku koji nije lak za sve, u trenutku ratova i ozbiljnih kriza koje imaju potencijal da direktno ugroze naš region, u trenutku kada se svi u regionu moramo fokusirati na zaštitu i očuvanje onoga što smo postigli, što nije malo, a to je krhki opšti mir, ali ipak mir i uložiti sve napore da on ostane konačan i trajan“, rekao je Rama.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić izrazio je zadovoljstvo što je njegova prva inostrana posjeta nakon imenovanja dolazak u Sjevernu Makedoniju i učešće na neformalnom samitu NATO-a.

"To pokazuje posvećenost NATO-a Balkanu. Veoma nam je drago što smo dio saveza i nastavićemo da podržavamo Alijansu i da težimo kredibilnom i aktivnom partnerstvu u NATO-u", rekao je Spajić.

"Ono što svakako mogu da potvrdim što je rekao generalni sekretar Stoltenberg, za nas je važna saradnja sa NATO-om, sa KFOR-om, u nadi da ćemo koliko-toliko osigurati bezbednost i sigurnost za srpski narod na Kosovu i Metohiji", rekao je Vučić.

Prema njegovim riječima nije bilo potrebe da KFOR osigurava mir i sigurnost na Kosovu za bilo koga drugog osim za Srbe.

"Samo su Srbi ugroženi, samo su Srbi bili napadani, nikada Albanci nisu bili napadani. Samo Srbi, da budem još jasniji, isključivo Srbi su bili napadani od 2001. godine, 2004. godine, posebno posle 2008. godine, a naročito od kada je na vlasti Albin Kurti", dodao je Vučić.

Rekao je da je Stoltenbergu iznio činjenicu da je nepunih 13 odsto Srba napustilo sjever Kosova u posljednjih sedam godina zbog ogromnog pritiska, hapšenja, maltretiranja i prijetnji prištinskog režima.

"Ako to nije nasilje, onda ne znam šta je nasilje. Pošto takođe znam da Zapad zanima samo Banjska i pre toga Zvečan, odnosno ona tuča koja je izbila sa pripadnicima KFOR-a, kada su oni krenuli napred da pokušaju da sačuvaju vozila specijalne policije Prištine. Tako da moram da kažem da imamo drugačije viđenje onoga što se dogodilo, ali da dobro razumemo šta su zahtevi Zapada i šta su zahtevi NATO-a", rekao je Vučić.

Naglasio je da će se i u budućnosti truditi da imaju najbolju moguću komunikaciju sa NATO-om, piše AA. 

"Što se tiče Vojske Srbije, ona je profesionalno obavljala svoje zadatke, nikada nije prekoračila svoja prava, svoje ovlašćenja, uvek imala korektan odnos sa Kforom i NATO-om. A gde ćemo i kako ćemo u skladu sa Ustavom Republike Srbije i zakonima ove zemlje, a ne ugrožavajući nikoga na bilo koji način, mi da raspoređujemo našu vojsku, to je naša stvar", poručio je Vučić.

Naglasio je da je Srbija vojno neutralna i da će ostati vojno neutralna. Dodao je da će kao vrhovni komandant Vojske Srbije uputiti Vladi Srbije prijedlog da razmotre da ponovo krenu u održavanje zajedničkih vojnih vježbi sa NATO-om i drugim partnerima.

"Srbija će čuvati mir, stabilnost, Srbija radi u procesu dijaloga sve što može da se dođe do kompromisnog rešenja", rekao je Vučić, dodavši:

"Nema ništa od zajednice srpskih opština i neće je oni formirati sve dok je Albin Kurti na vlasti, samo će da traži izgovore, jedanput će da kaže treba mu potpis, jedanput će da kaže potrebno mu je ne znam ni ja šta. Nikakvu zajednicu oni neće da formiraju, pa čak ni onakvu koja nam oduzima deo ovlaštenja i principa koji su potpisani 2013. i 2015. godine. Ali znam da velike zapadne sile će uvek da čuvaju svoje čedo koje su rodili, a mi Srbi ko preživi pričaće."

Stoltenberg boravi u Srbiji u okviru četverodnevne balkanske turneje od 19. do 22 novembra tokom koje je posjetio Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, a nakon Srbije putuje u Sjevernu Makedoniju.

Stoltenberg u okviru balkanske turneje boravi u posjeti Beogradu gdje se u zgradi Generalnog sekretarijata predsjednika Republike sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

“Srbija je važan regionalni učesnik i dugoročni partner NATO-a. Dobar primjer naše saradnje je zajednički posao koji smo obavili proteklih deset godina za NATO Program za mir i također smo sarađivali u brojnim drugim oblastima i pod Programom za mir radili smo na energetskoj bezbjednosti, bezbjednosti životne sredine, naprednim tehnologijama i sajber odbrani. Zaista se radujem da vidim neke primjere naše dobre saradnje NATO-a i Srbije“, kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

Istakao je da su tokom sastanka razgovarali i o mogućnosti da ponovo počnu zajedničke vojne vježbe, piše AA. 

“NATO i Srbija su imali zajedničke vježbe i ranije. Zaista se nadam da ćemo moći da vježbe civilne zaštite da nastavimo i ubuduće i radujem se jačanju naše saradnje“, rekao je Stoltenberg.

Kako je kazao, tokom sastanka je razgovarano i o nedavnim tenzijama na sjeveru Kosova i značaju mirovne misije KFOR-a.

“Dvije decenije KFOR garantuje sigurno okruženje na Kosovu za sve zajednice. Nastavit ćemo to da činimo nepristrano. Neki su pripadnici NATO-a preživjeli neke napade i u septembru smo vidjeli još jedno izbijanje nasilja na Kosovu i to ne može da se dopusti. Oni koji su to učinili moraju da se izvedu pred lice pravde. Zaista pozdravljamo što je Srbija spremna da sarađuje u ovim zalaganjima“, rekao je Stoltenberg.

Podsjetio je također da je NATO savez nakon nasilja poslao dodatne trupe na Kosovo.

“Poslije ovog nasilja NATO je rasporedio dodatnih hiljadu vojnika i teško naoružanje na Kosovu. Ovo je bilo najjače i najveće pojačanje našeg kontingenta na Kosovu u protekloj deceniji i to pokazuje da je NATO spreman da očuva mir i pozdravljam blisku koordinaciju između vojske Srbije i KFOR-a“, kazao je Stoltenberg.

Naglasio je da sve strane trebaju smanjiti tenzije i uzdržati se od eskalirajućih postupaka.

“Kao što sam rekao i predsjedniku Vučiću, gomilanje snaga vojske Srbije blizu granične linije ne bi pomoglo situaciji i zaista pozdravljam i podržavam formiranje Zajednice srpskih opština na Kosovu, kao ključ za normalizaciju odnosa. Pozivam Beograd i Prištinu da se angažuju u dijalog pod okriljem Evropske unije. To je jedini put ka trajnom mir i stabilnosti“, rekao je čelnik NATO-a.

Na kraju je istakao da je razgovarano i o ratu Rusije protiv Ukrajine.

“Mi nastavljamo da kontinuirano kritikujemo agresiju. Ukrajina ulazi u drugu zimu rata uz podršku NATO saveznika i partnera i ta podrška će ostati suštinska“, istakao je Stoltenberg.

Generalni sekretar NATO-a Stoltenberg će danas razgovarati i sa premijerkom Srbije Anom Brnabić.

Šef NATO-a u nedjelju je doputovao u Sarajevo gdje se tokom dvodnevne posjete sastao sa zvaničnicima Bosne i Hercegovine. U ponedjeljak je posjetio Kosovo, a danas Srbiju. U okviru četverodnevne balkansku turneje posjetiće još i Sjevernu Makedoniju.

Tenzije su počele prije početka sjednice, a nastavljene su blokadom govornice i upotrebom pirotehničkih sredstava, što je izazvalo manji požar.

Sjednici je prisustvovao i premijer Edi Rama, međutim, zbog tenzija rasprava nije nastavljena. Uprkos tome Skupština je usvojila nacrt budžeta za 2024. godinu sa 73 glasa za od ukupno 140 poslanika.

Sjednicu koja je trajala pet minuta zatvorila je predsjednica Skupštine Albanije Lindita Nikolla, dok će predviđen Zakon o budžetu za 2024. godinu, koji premašuje sedan milijardi eura biti na dnevnom redu na jednoj od narednih sjednica, piše AA. 

Poslanici opozicione Demokratske stranke Albanije i ostali članovi opozicije van poslaničkih grupa spriječili su održavanje prethodnih skupštinskih sjednica, onemogućivši poslanicima vladajuće stranke Socijalističke partije Albanije da govore na sjednici.

"Opozicija je odlučna da ovom bitkom u parlamentu svom snagom brani svoja ustavna prava", naveli su iz opozicije, istakavši da će "početi otpor opozicije u parlamentu, koji se pretvorio u privatnu instituciju premijera Edija Rame i predsjednice parlamenta Lindite Nikolke".

Kurti je upozorio kako se u Raškoj odvija „paravojna reorganizacija Milana Radoičića“,  te dodao kako se opasnost od Rusije i Srbije za ragionalnu stabilnost, mir i sigurnost, sve više uočava, piše Index.hr. 

- Rusija ima za cilj zapaliti kriznu vatru u dvorištu EU, defokusirati NATO, dok Srbija ispunjava svoje teritorijalne ambicije prema susjedima po projektu 'Srpski svet', Vulina i Vučića, napisao je Kurti na Facebooku. 

Ocjenjujući izjave Zelenskog, hrvatski premijer Andrej Plenković, skrenuo je pažnju na incident paravojnih skupina u Banjskoj, na sjeveru Kosova te dodao da je posljednje što Evropskoj uniji treba rat u jugoistočnoj Evropi, piše Index.hr. 

- Poruka predsjednika Zelenskog je vrlo jasna. Jasna je u kontekstu šire destabilizacije cijelog europskog kontinenta. I ruska agresija na Ukrajinu ima, između ostaloga, funkciju da destabilizira države koje su granične s EU. Imamo nekoliko potencijalnih žarišta nestabilnosti. Politika Hrvatske cijelo vrijeme je učiniti maksimalne napore da se međunarodna zajednica snažno angažira na prostoru jugoistoka Europe, stoga i jesmo zagovaratelji proširenja na naše susjede. Samo čvrsto sidrenje zemalja u našem susjedstvu u europski proces jamči mir, sigurnost, stabilnost i bolje međusobne odnose, rekao je premijer. 

Plenković je naglasio i važnost proširenja EU kako bi se osigurao mir. 

- Zadnje što nam u Europskoj uniji treba je još jedna kriza, još neki rat, još neko žarište koje bi bilo na jugoistoku Europe, dodao je hrvatski premijer. 

Lajčak je na mreži X objavio da su diskusije bile korisne za napredak u vezi s brojnim pitanjima na dnevnom redu.

Iz Vlade Kosova je saopšteno da je prvi zamjenik premijera Kosova za evropske integracije, razvoj i dijalog Kosova Besnik Bislimi zajedno sa svojim timom održao bilateralni sastanak s Lajčakom. Na sastanku su, kako je navedeno, razmotrene teme vezane za implementaciju Osnovnog sporazuma od 27. februara, Implemetacionog aneksa od 18. marta i novog plana za dalje od 21. oktobra, prenosi AA. 

Ovo je bio nastavak procesa nakon sastanka od 26. oktobra s liderima Njemačke, Francuske, Italije i EU-a, kada je Republika Kosovo istakla svoje stavove, kao i spremnost za potpisivanje i punu primjenu sporazuma.

Nacrt prijedloga statuta za Zajednicu opština sa srpskom većinom na Kosovu nije bio dio diskusije, ali je ponovljen stav premijera Albina Kurtija koji je 26. oktobra iznesen liderima, što znači da treba napredovati u skladu s principom da samo potpis znači prihvatanje i sprovođenje sporazuma.

U raspravi o planu redosleda implementacije izneseni su naši komentari koji insistiraju na punoj primjeni Osnovnog sporazuma. Razgovarano je i o sporazumima koji su sa srpske strane nailazili na prepreke i neprimjenjivost u procesu, kao što su energetski sporazum i pitanje prisilno nestalih lica. Kosovo se složilo s nacrtom dokumenta o projektnom zadatku za sprovođenje Deklaracije o nestalim licima, nakon što je EU prihvatila komentar.

U srdačnom razgovoru bilo je riječi o mogućnostima i oblicima međuinstitucionalne saradnje i potencijalima ove saradnje za građane obje zemlje, kao i o situaciji u regionu u ovom trenutku višestrukih kriza na našem evropskom kontinentu i u svijetu, prenosi AA. 

Kako je saopšteno iz Vlade Kosova, na sastanku je istaknuta i potreba slobodnog putovanja između dvije zemlje, čemu najbolje odgovara sporazum o slobodnom kretanju s ličnim kartama u okviru Berlinskog procesa, kao važan korak u približavanju i povećanju razmjene između građana Kosova i Bosne i Hercegovine.

Kurti je čestitao poslanici Ćudić na njenim stavovima, zahvalio joj se na posjeti i ponudio dalju saradnju.

Bosna i Hercegovina ne priznaje nezavisnost Kosova, a između dvije zemlje je snazi strogi vizni režim.

Granične kontrole, sa kojima se najprije započelo 21. oktobra, a zatim produžene do 19. novembra, zbog situnosnih prijetnji bit će produžene do 9. decembra, piše Schengenvisainfo.com. 

Nadajući se da te informacije nisu tačne, Friedman je upozorio da bi se takav rat mogao proširiti i van Balkana, piše Slobodna Bosna. 

- Čuo sam od dvojice ljudi u koje imam veliko povjerenje da se Srbija sprema za rat. Srbija i Kosovo vodili su krvavi rat 1998-99. godine u kojem su SAD i NATO stali na stranu Kosova i proveli kampanju bombardiranja Srbije. Nadam se da ovi izvori nisu u pravu, ali mislim da će se to dogoditi i proširiti izvan Balkana.

Ambasador Malaj je putem Facebooka saopštio da je tokom sastanka sa komandantom KFOR-a, kome je prisustvovao i vojni ataše pukovnika Altin Kurti, razgovarano o bezbjednosnoj situaciji na Kosovu.

- Potvrdio sam da će Albanija nastaviti da podržava KFOR, jer je za našu zemlju Kosovo najviši prioritet. Ova podrška će se nastaviti i kada Albanija poveća svoje prisustvo 2024. godine, naglasio je Malaj.

On je prenio da se Ulutas zahvalio Albaniji na podršci KFOR-u, piše AA. 

Albanski ambasador je na tom sastanku istakao i da je dijalog jedini način za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije.

Petrita Malaja je za novog ambasadora Albanije na Kosovu u septembru imenovao albanski predsjednik Bajram Begaj. Malaj, koji je zamijenio bivšeg ambasadora Qemajla Minxhozija, početkom novembra predao je predsjednici Kosova Vjosi Osmani akreditivno pismo. On je tada izrazio nadu da će tokom njegovog mandata bilateralni odnosi dvije sestrinske države biti dodatno intenzivirani.

Ističići da je policija u Srbiji Radoičića zadržala samo nekoliko sati te pustila, Kurti je zatražio pomoć međunarodne zajednice, piše Slobodna Bosna. 

Ponavljajući tvrdnju da je napad koji je predvodio Radoičić vodila Srbija, albanski premijer je kazao da je Srbija planirala upotrijebi vojsku, ali da su planovi Srbije propali.  

Prema pisanjima grčkih medija, zaoštravanje odnosa uslijedilo je zbog hapšenja gradonačelnika, grčkog porijekla, Himare Fredija Belerija, koji je uhapšen zbog optužbi za kupovinu glasova na lokalnim izborima u Albaniji, piše bne.eu. 

Banožić je u subotu ujutro učestvovao u saobraćajnoj nesreći na državnoj cesti DC-55 na izlazu iz Vinkovaca prema Županji u kojoj je poginuo drugi učesnik, vozač kombija.

Portparol Vlade Marko Milić naveo je da Banožić ima teške tjelesne povrede, te da je van životne opasnosti.

"U ovim okolnostima koje su izvanredne razriješio sam ministra Banožića dužnosti ministra odbrane i ovlastio Zdravka Jakopa da obavlja sve poslove kao državni tajnik", izjavio je Plenković.

Premijer je izrazio saučešće porodici poginulog 40-godišnjaka te je rekao da će Vlada naći način kako da im pomogne. Dodao je da je u pitanju vanredna okolnost koja se dogodila jutros, te da im je žao zbog stradalog muškarca i njegove porodice i zbog Banožića, piše AA. 

Hrvatski mediji prenose da je zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru Biljana Luburić rekla da je Banožić preticao teretno vozilo, a prethodno se nije uvjerio da to može učiniti s obzirom na vremenske uslove i stanje na cesti. Došlo je do direktnog sudara s kombijem koji je dolazio iz suprotnog smjera.

Sve ostale okolnosti nesreće se utvrđuju, obavljeno je preliminarno vještačenje i slijedi dalja istraga nakon koje će se znati i kvalifikacija nesreće.