Tijela ubijenih i ranjenih prebačena su u bolnicu "Šehida Al-Akse".

Izraelska vojska obnovila je smrtonosne napade na Gazu 18. marta i od tada je ubila više od 1.300 ljudi, ranila više od 3.400 drugih i prekršila januarski prekid vatre i sporazum o razmjeni zarobljenika.

Prošle je sedmice izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio dodatnu eskalaciju napada na Gazu usred napora da se provede plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za raseljavanje Palestinaca iz enklave.

Više od 50.700 Palestinaca ubijeno je u Gazi u brutalnom izraelskom napadu od oktobra 2023., od kojih su većina žene i djeca.

Međunarodni krivični sud izdao je u novembru prošle godine naloge za hapšenje Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.

AA

Porota od 12 članova, nakon vijećanja koje je trajalo dva dana, objavila je da je Trumpa proglasila krivim po sve 34 tačke optužnice.

Presuda je donesena uoči predsjedničkih izbora koji se održavaju 5. novembra kada će Trump, republikanski kandidat, pokušati pobijediti demokratskog kandidata i aktuelnog predsjednika Joea Bidena.

Trump (77) je negirao krivicu i očekuje se kako će njegov advokatski tim uložiti žalbu na presudu, piše AA. 

Prijeti mu maksimalna kazna od četiri godine zatvora, ali to ga ne bi spriječilo u kampanji ili preuzimanju dužnosti ako bi pobijedio na izborima.

Porota je Trumpa proglasila krivim za krivotvorenje poslovnih dokumenata nakon petosedmičnog suđenja koje je uključivalo eksplicitno svjedočenje Daniels o seksualnom kontaktu koji je imala s Trumpom 2006. godine dok je bio u braku sa sadašnjom suprugom Melanijom. Trump negira da je ikada imao intimne odnose s Daniels.

Trumpov dugogodišnji advokat Michael Cohen posvjedočio je da je Trump odobrio isplatu tajnog novca od 130.000 dolara za Daniels u posljednjim sedmicama izborne kampanje 2016. godine, kada se suočio s višestrukim optužbama za nedolično ponašanje.

Trump je nakon što je napustio sudnicu izjavio da je nevin.

"Nismo uradili ništa loše. Ja sam potpuno nevin čovjek", kazao je novinarima, dodajući da će vjerovatno uložiti žalbu na odluku.

"Nastavićemo da se borimo. Borićemo se do kraja i pobijedićemo, jer je naša zemlja zapala u haos. Borićemo se za naš Ustav. Još ništa nije gotovo", rekao je Trump.

Trump je također okrivio Bidena za, kako je rekao, pravni haos u državi.

"Ovo je uradila Bidenova administracija kako bi ranila ili povrijedila svog protivnika, političkog protivnika", dodao je.

Krivotvorenje poslovnih dokumenata inače je prekršaj u New Yorku, ali tužitelji u uredu okružnog tužitelja Manhattana Alvina Bragga podigli su ga u krivično djelo na osnovu toga što je Trump prikrivao nezakonit doprinos kampanji.

Ako bude izabran za predsjednika, Trump bi mogao zatvoriti dva federalna slučaja koji ga terete za nezakonit pokušaj poništavanja poraza na izborima 2020. i loše rukovanje povjerljivim dokumentima nakon odlaska s dužnosti 2021. godine.

Trump se u svim slučajevima izjasnio da nije kriv, a pravne probleme i optužbe opisao je kao pokušaj Bidenovih demokratskih saveznika da ga politički diskreditiraju.

Najmanje 21 osoba ubijena je u utorak u izraelskom granatiranju kampa za izbjeglice u oblasti Al-Mawasi zapadno od Rafaha, saopštio je Komitet za hitne slučajeve Rafaha.

Do novog napada je došlo nakon što je najmanje 45 civila ubijeno, a desetine povrijeđeno u nedjelju u izraelskom napadu na kamp za raseljene u Tel al-Sultanu.

Ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije navodi da je Izrael "potpuno odgovoran za ono što se dešava u Rafahu i širom okupiranih palestinskih teritorija".

Ministarstvo je naglasilo "potrebu da međunarodna zajednica preuzme svoje odgovornosti, da zaustavi masakre nad palestinskim narodom i da pozove na odgovornost", piše AA. 

Od početka izraelskih napada 7. oktobra prošle godine više od 36.000 Palestinaca ubijeno je u Gazi, uglavnom žena i djece, uništen je veći dio infrastrukture, a napadi i izraelske blokade doveli su do humanitarne katastrofe.

Izrael je pred Međunarodnim sudom pravde optužen za genocid. Privremenom presudom u januaru Tel Avivu je naloženo da zaustavi genocidna djela i poduzme mjere kako bi se osiguralo pružanje humanitarne pomoći civilima u Gazi. Sud je u posljednjoj presudi naložio Tel Avivu da odmah obustavi operaciju u Rafahu.

Prema posljednjim informacijama izraelske snage su stigle do centra Rafaha i preuzele kontrolu nad Filadelfijskim koridorom, demilitariziranom tampon zonom koja se proteže duž granice Pojasa Gaze i Egipta.

"Ovo je historijska odluka koja ima jedan cilj - doprinijeti postizanju mira između Izraela i Palestine", rekao je Sanchez tokom obraćanja u Madridu.

Sanchez je napomenuo da će Španija priznati palestinsku državu na osnovu granica iz 1967. godine, priznajući samo promjene s kojima su se složile obje strane, piše AA. 

"Iako nije na Španiji da definiše granice drugih nacija, naš stav je usklađen s rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i sa stavom koji tradicionalno zauzima Evropska unija", naglasio je španski lider.

Sanchez je dodao da bi palestinska država trebala biti "održiva" sa Zapadnom obalom i Gazom koji su povezani koridorom i Istočnim Al-Qudsom/Jerusalemom kao glavnim gradom.

"Današnja odluka je zasnovana na međunarodnom pravu i poštovanju poretka zasnovanog na pravilima - principima koji nas vode bez obzira na kontekst", rekao je Sanchez.

Španski premijer je dodao da će od srijede njegov fokus biti na zalaganju za održivo rješenje s dvije države kako bi se donio trajni mir u regionu.

Norveška i Irska će u utorak također formalno priznati palestinsku državnost.

Kako je objavila palestinska novinska agencija WAFA, uprkos odluci ICJ-a od 24. maja da Izrael zaustavi napade na Rafah, izraelska vojska je žestoko bombardovala naselje Tel es-Sultan na zapadu Rafaha artiljerijom i bespilotnim letjelicama.

Izraelska vojska bombardovala je također šator porodice Abu Jerad u Tel es-Sultanu, u blizini skladišta Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA).

Najmanje troje Palestinaca je ubijeno, a mnogi su ranjeni u napadu izraelske vojske na šator palestinske porodice u regiji u kojoj je 45 Palestinaca ubijeno prije dva dana u napadu na šatorsko naselje.

U još jednom napadu izraelske vojske na Rafah ubijen je Palestinac.

Gornji sprat Indonežanske bolnice u Tel es-Sultanu bio je također na meti izraelske vojske, piše AA. 

Izraelska vojska bombardovala je dom porodice Akl u izbjegličkom kampu Burayj u centralnom dijelu Pojasa Gaze.

Mnogi Palestinci, uključujući djecu, su ubijeni, a mnogo je povrijeđenih u napadu.

Mnogi ljudi su također ubijeni kada je izraelska vojska gađala još jednu kuću u izbjegličkom kampu Burayj.

Najmanje dvoje Palestinaca ubijeno je kada je izraelska vojska bombardovala kuću porodice Al-Guseyn u naselju Ad-Derej u gradu Gazi.

Kako je javila WAFA, izraelske zračne snage bombardovale su područje gdje su smješteni šatori palestinskih izbjeglica, u zapadnom dijelu Rafaha, nedaleko od skladišta Agencije Ujedinjenjih nacija za palestinske izbjeglce (UNRWA).

U napadu je ubijeno najmanje 40 Palestinaca.

Palestinski Crveni polumjesec je saopćio da je veliki broj tijela ubijenih, većinom žena i djece, uz veći broj ranjenih, prebačen u bolnice.

Očevici su naveli kako su uslijed napada mnogi šatori planuli, a napadnuto područje nije bilo na listi mjesta koja su bila pod naredbom evakuacije.

Naveli su kako su izraelski vojni avioni izbacili najmanje osam raketa na to područje.

Međunarodni sud pravde u Hagu (ICJ) je 24. maja naredio Izraelu momentalno obustavljanje napada na Rafah.

Izraelska vojska već 234. dan nastavlja sa napadima na Pojas Gaze, uzrokujući veliku humanitarnu katastrofu.

Borbeni avioni bombardovali su kuću palestinske porodice Al-Batran, u četvrti Az-Zarka u gradu Gazi. U napadu su ubijeni djevojčica Hani al-Batran, njena trudna majka i još tri osobe. U napadu je bilo i povrijeđenih.

Istovremeno s izraelskim zračnim napadima na južne dijelove Pojasa Gaze, izraelska artiljerija je snažno bombardovala četvrti Sabra, Az-Zeytun i Tel Al-Hawa.

U napadima na izbjeglički kamp Al-Burayj u Gazi također je bilo mrtvih i povrijeđenih.

Izraelski vojni čamci također su otvorili vatru na čamce palestinskih ribara u blizini obale grada Khan Younisa.

Izrael je nastavio brutalnu ofanzivu na Pojas Gaze uprkos rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) kojom se zahtijeva hitan prekid vatre, piše AA. 

U Gazi je ubijeno oko 36.000 Palestinaca, velika većina žena i djece, a više od 80.600 ranjeno od oktobra nakon napada Hamasa.

Gotovo osam mjeseci nakon izraelskog rata, veliki dijelovi Gaze su u ruševinama usred blokade hrane, čiste vode i lijekova.

Izrael je optužen za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), koji je u posljednjoj presudi naredio Tel Avivu da odmah prekine operaciju u Rafahu, gradu na jugu Gaze u kojem je više od milion raseljenih Palestinaca potražilo utočište.

Najava je stigla otprilike u isto vrijeme kada su irski i norveški lideri najavili da će učiniti isto.

Sanchez je rekao da je razgovarao s liderima i proučavao situaciju u Palestini i da jasno razumije jednu stvar, a da je to da izraelski premijer Benjamin Netanyahu nema mirovni projekat za Palestinu.

Dodao je da izraelski lider odbija da sluša međunarodnu zajednicu dok nastavlja da bombarduje civilnu infrastrukturu i blokira očajnički potrebnu pomoć.

“Borba protiv Hamasa je neophodna nakon 7. oktobra. Ali Netanyahu izaziva toliko boli i patnje u Gazi da je rješenje o dvije države u ozbiljnoj opasnosti“, kazao je on.

Sanchez je dodao da Španija neće dozvoliti da izraelska ofanziva na Gazu uništi jedino pravedno rješenje bliskoistočne krize, piše AA. 

Poručio je da priznanje Palestine nije kraj, već samo početak i da će Španija nastaviti da vrši pritisak na međunarodnu zajednicu da preduzme akciju.

Također je najavio da će Španija primiti oko 30 djece iz Gaze koja boluju od raka ili drugih teških bolesti.

"Vlada Norveške je odlučila da će Norveška priznati Palestinu kao državu", istakao je Store u saopštenju iz Vlade te dodao:

"Usred rata, s desetinama hiljada ubijenih i ranjenih, moramo održati u životu jedinu alternativu koja nudi političko rješenje i za Izraelce i za Palestince: dvije države, koje žive jedna pored druge, u miru i sigurnosti."

U saopštenju se naglašava da "norveško formalno priznanje Palestine kao države stupa na snagu u utorak, 28. maja 2024. godine", piše AA. 

"Neće biti mira na Bliskom istoku bez rješenja o dvije države. Ne može biti rješenja dvije države bez palestinske države. Drugim riječima, palestinska država je preduvjet za postizanje mira na Bliskom istoku", poručio je Store.

Harris je rekao da je odluka o priznavanju Palestine kao države donesena prošlog mjeseca i da Irska ovaj korak poduzima zajedno sa Španijom.

"Danas Irska, Norveška i Španija objavljuju da priznajemo državu Palestinu. Svako od nas će sada preduzeti sve nacionalne korake koji su neophodni da se ta odluka sprovede u djelo", rekao je Harris.

Irski premijer Harris je također rekao da je razgovarao s brojnim liderima i kolegama i da je uvjeren da će u narednim sedmicama još neke zemlje priznati državu Palestinu, piše AA. 

"Ovo je historijski i važan dan za Irsku i Palestinu", poručio je Harris.

Njihova tijela će kasnije tokom dana biti prevezena u centralni iranski grad Qom, koji je dom jednog od svetišta i vjerskog sjemeništa u kojem je Raisi studirao.

Nakon ceremonije u Qomu, slijedi povratak u Teheran, gdje će iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei predvoditi zajedničku dženazu, javlja AA. 

Prema planu, u četvrtak će Raisijevo tijelo biti prebačeno u rodni grad Meshad gdje će biti ukopan u hramu "Imama Reze".

Raisi, osmi iranski predsjednik od Islamske revolucije 1979, služio je kao čuvar hrama "Imama Reze" nekoliko godina prije nego što je postao prvi čovjek iranskog pravosuđa 2019, a zatim i predsjednik 2021. godine.

Helikopter u kojem su bili iranski predsjednik Raisi te ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian, guverner Istočnog Azerbejdžana Malik Rehmati i voditelj molitve petkom u gradu Tabriz imam Ayatollah Al-Hashem, u nedjelju se srušio zbog vremenskih uslova dok se vraćao s ceremonije otvaranja brane na granici s Azerbejdžanom. Kasnije je potvrđeno da u nesreći nije bilo preživjelih.

Mohammad Mokhber, prvi potpredsjednik Irana, imenovan je za vršioca dužnosti predsjednika u ponedjeljak nakon Raisijeve smrti.

Raisi će biti ukopan u četvrtak u sjeveroistočnom gradu Mashhadu.

Helikopter u kojem su bili iranski predsjednik Raisi te ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian, guverner Istočnog Azerbejdžana Malik Rehmati i voditelj molitve petkom u gradu Tabriz imam Ayatollah Al-Hashem, u nedjelju se srušio zbog vremenskih uslova dok se vraćao s ceremonije otvaranja brane na granici s Azerbejdžanom. Kasnije je potvrđeno da u nesreći nije bilo preživjelih.

Mohammad Mokhber, prvi potpredsjednik Irana, imenovan je za vršioca dužnosti predsjednika u ponedjeljak nakon Raisijeve smrti, javlja AA. 

Tužilac Karim Khan je u saopćenju naveo da ima razumne osnove da vjeruje da Netanyahu i Gallant snose krivičnu odgovornost za "ratne zločine i zločine protiv čovječnosti" počinjene na teritoriji Palestine, u Pojasu Gaze, najmanje od 8. oktobra.

Zločini su uključivali "izgladnjivanje civila kao metod ratovanja kao ratni zločin", "namjerno nanošenje velike patnje ili teške tjelesne ili zdravstvene povrede", "namjerno ubijanje", "namjerno usmjeravanje napada na civilno stanovništvo kao ratni zločin" i "istrebljenje i/ili ubistvo", navedeno je u saopćenju.

"Progon kao zločin protiv čovječnosti“ i “druga nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti", također je pomenuo tužilac, na osnovu dokaza koje je prikupila i ispitala njegova kancelarija, piše AA. 

"Mi tvrdimo da su zločini protiv čovječnosti za koje se terete počinjeni kao dio široko rasprostranjenog, sistematskog napada na palestinsko civilno stanovništvo u skladu s državnom politikom", rekao je Khan.

Tužilac je takođe kazao da su podnijeli zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje trojice vođa Hamasa: Ismaila Haniyeha, Yahyu Sinwara i Mohameda Deifa, za neke "ratne zločine i zločine protiv čovječnosti" počinjene u Izraelu i u Pojasu Gaze "od najmanje 7. oktobra 2023.".

To uključuje "istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti", "ubistvo kao zločin protiv čovječnosti", "uzimanje talaca kao ratni zločin", "silovanje i druga djela seksualnog nasilja kao zločine protiv čovječnosti“, "torturu kao zločin protiv čovječnosti“ i “druga nehumana djela kao zločin protiv čovječnosti“.

Izrael je napao Pojas Gaze nakon prekograničnog napada Hamasa 7. oktobra prošle godine u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi.

Više 35.400 Palestinaca, većinom žena i djece, od tada je ubijeno, a više od 79.300 je povrijeđeno, prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti.

Izrael je pred Međunarodnim sudom pravde optužen za genocid. Privremenom presudom u januaru Tel Avivu je naloženo da zaustavi genocidna djela i poduzme mjere kako bi se osiguralo pružanje humanitarne pomoći civilima u Gazi.

"Vlada Irana održala je hitan sastanak nakon vijesti da je olupina helikoptera u kojem je bio predsjednik Ebrahim Raisi pronađena u udaljenoj regiji na sjeverozapadu Irana", objavila je IRNA.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi, ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian i ostali koji su bili u helikopteru proglašeni su mrtvima u ponedjeljak ujutro, prenosi AA. 

Desetine hitnih spasilačkih timova upućeno je u planinsko područje u sjeverozapadnoj iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan, gdje se nesreća dogodila u nedjelju popodne.

"Ebrahim Raisi je bio izvanredan političar čiji je cijeli život bio posvećen služenju domovini. On je s pravom uživao veliko poštovanje svojih sunarodnika i značajan autoritet u inostranstvu", rekao je Putin u telegramu saučešća iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Khameneiju.

Putin je Raisija opisao kao "pravog prijatelja Rusije", ističući da je dao "neprocjenjiv lični doprinos" razvoju odnosa Moskve i Teherana i naporno radio da ih podigne na nivo strateškog partnerstva, piše AA. 

Helikopter u kojem su bili iranski predsjednik Raisi te ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian, guverner Istočnog Azerbejdžana Malik Rehmati i voditelj molitve petkom u gradu Tabriz imam Ayatollah Al-Hashem, navodno je jučer "tvrdo sletio" zbog vremenskih uslova dok se vraćao sa ceremonije otvaranja brane na granici sa Azerbejdžanom. Kasnije je potvrđeno da nema preživjelih u ovoj nesreći.

"EU izražava iskreno saučešće zbog smrti predsjednika Raisija i ministra vanjskih poslova Hosseina Amir-Abdollahiana, kao i drugih članova njihove delegacije i posade u helikopterskoj nesreći. Naše misli su s porodicama", napisao je Michel na X-u.

Helikopter u kojem su bili iranski predsjednik Raisi te ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian, guverner Istočnog Azerbejdžana Malik Rehmati i voditelj molitve petkom u gradu Tabriz Ayatollah Al-Hashem, navodno je jučer "tvrdo sletio" zbog vremenskih uslova dok se vraćao s ceremonije otvaranja brane na granici s Azerbejdžanom.

Nakon akcije traženja i spašavanja, Raisi, ministar vanjskih poslova i drugi najviši zvaničnici proglašeni su mrtvima u ponedjeljak ujutro, javlja AA. 

Desetine hitnih spasilačkih timova upućeno je u planinsko područje u sjeverozapadnoj iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan, gdje se tragedija dogodila u nedjelju popodne.

Prema iranskom Ustavu, prvi potpredsjednik Mohammad Mokhber će preuzeti ovlasti predsjednika, a izbori će se održati u roku od 50 dana.

Nema znakova života na lokaciji nesreće helikoptera koji je prevozio predsjednika Irana Ebrahima Raisija i delegaciju, objavila je ranije jutros iranska državna televizija nakon što je lokacija otkrivena uz pomoć bespilotne letjelice Akinci.

Helikopter u kojem je bio iranski predsjednik Ebrahim Raisi navodno je jučer "tvrdo sletio“ zbog vremenskih uslova dok se vraćao sa ceremonije otvaranja brane na granici sa Azerbejdžanom, javlja AA. 

Zamjenik guvernera Istočnog Azerbejdžana Jabbarali Zakiri izjavio je da su dva od tri helikoptera u Raisijevom konvoju sletjela, dok se jedan srušio.

Raisi je u vrijeme nesreće bio u pratnji ministra vanjskih poslova Hosseina Amir-Abdollahiana, guvernera Istočnog Azerbejdžana Malika Rehmatija i voditelja molitve petkom u gradu Tabriz Ayatollaha Al-Hashema.

Zbog teških vremenskih uslova na terenu Iran je zatražio pomoć Turske u okviru koje je poslana i bespilotna letjelica Akinci, koja se nakon pronalska olupine helikoptera vratila redovnim zadacima.

Fico je upucan više puta dok se obraćao pristašama ispred kulturnog centra nakon sastanka Vlade u pomenutom slovačkom gradu.

Ministar obrane Slovačke Robert Kalinak rekao je u četvrtak da su ljekari proveli noć "boreći se za njegov život", piše AA. 

U pucnjavi, koja je potresla mirni grad 125 kilometara sjeveroistočno od glavnog grada Bratislave, ispaljena su najmanje četiri hica, ranivši Fica, nakon čega je uslijedila hitna akcija snaga sigurnosti.

Za napad je osumnjičen 71-godišnjak koji se nalazi u pritvoru, a vlasti još uvijek utvrđuju motiv napada.

Škola se sastoji od 10 učionica u kojima raseljenu palestinsku djecu od prvog do devetog razreda podučavaju nastavnici volonteri.

Kršeći privremenu odluku Međunarodnog suda pravde, Izrael nastavlja napade na Pojas Gaze gdje je od 7. oktobra prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti više od 34.500 Palestinaca ubijeno, uglavnom žena i djece.

Izraelski rat je gurnuo 85 posto stanovništva Pojasa Gaze u interno raseljene uz akutnu nestašicu hrane, čiste vode i lijekova, dok je 60 posto infrastrukture enklave oštećeno ili uništeno, podaci su Ujedinjenih nacija.

Izrael je pred Međunarodnim sudom pravde optužen za genocid. Privremenom presudom u januaru Tel Avivu je naloženo da zaustavi genocidna djela i poduzme mjere kako bi se osiguralo pružanje humanitarne pomoći civilima u Gazi, piše AA. 

Pindrus, zastupnik stranke "Ujedinjeni judaizam Tore", u izjavi za televiziju izraelskog parlamenta govorio je o Pesahu, koji se obilježava između 22. i 30. aprila.

Pesah je najveći jevrejski praznik. Jedan je od triju hodočasničkih praznika kada svi Jevreji koji imaju mogućnost, hodočaste u Jerusalem (Al-Quds).

Pindrus je pozvao Jevreje da slave Pesah u dijelu Starog grada u okupiranom istočnom Jerusalemu (Al-Quds).

Također je iznio vrlo radikalan stav u vezi s kompleksom Al-Aksa.

Pozivajući se na proteste koje su Palestinci organizovali u dvorištu Al-Akse tokom mjeseca ramazana, Pindrus je izjavio da su "Iranci u velikoj mjeri zauzeli Al-Aksu".

"Na kraju dana, nadamo se da će Treći hram biti izgrađen tamo (područje gdje se nalazi Al-Aksa) i da ćemo tamo jesti naše pesahske žrtve", kazao je Pindrus.

Fanatični Jevreji ne kriju ambicije da žele uništiti Al-Aksu kako bi tamo sagradili "Treći hram".

Jevreji kompleks džamije Al-Aksa nazivaju “Brdom hrama”, a neki vjeruju da su se tu nekada nalazili prvi i drugi drevni jevrejski hram.

Nakon Meke i Medine, Al-Aksa džamija je treće najsvetije mjesto na svijetu za muslimane.

Izrael je okupirao Istočni Jerusalem (Al-Quds) tokom arapsko-izraelskog rata 1967. godine. Anektirao je cijeli grad 1980. godine u potezu koji međunarodna zajednica nikada nije priznala.

Svi smrtni slučajevi zabilježeni su u gradu Hualien, a uglavnom su uzrokovani odronom stijena na autoputeve, dok su povrijeđeni prijavljeni na nekoliko mjesta, uključujući glavni grad Taipei, objavila je tajvanska Centralna novinska agencija.

Najmanje 711 osoba je povrijeđeno, a na pogođenim područjima nastavljaju se akcije potrage i spašavanja.

Prema nekim izvještajima, oko 1.000 ljudi ostalo je zarobljeno u nacionalnom parku Taroko u Hualienu.

Zemljotres magnitude 7,4 stepeni po Richteru pogodio je grad Hualien na istočnoj obali Tajvana. Američki geološki zavod (USGS) objavio je da je epicentar zemljotresa bio 18 kilometara južno od grada Hualiena.

U zemljotresu koji je zabilježen na dubini od 34,8 kilometara pričinjena je materijalna šteta u naseljima u regionu.

Tajvanska meteorološka uprava (CWA) objavila je da je zemljotres jačine 7,2 stepeni zabilježen 25 kilometara južno od Hualiena na dubini od 15 kilometara.

Prema podacima CWA-a, ovo je najsnažniji zemljotres koji je pogodio Tajvan u posljednjih 25 godina te je izdao upozorenje na cunami za sjeverne regije ostrva.

Osim na ostrvu Tajvan, upozorenja na cunami izdata su i u kontinentalnoj Kini i okolnim zemljama.

Kineski centar za upozorenje na cunami izdao je crveno upozorenje, što je najviši nivo četverostepenog sistema upozorenja.

USGS je objavio da je drugi zemljotres magnitude 6,4 stepena zabilježen u roku od 20 minuta nakon prvog zemljotresa, 11 kilometara sjeveroistočno od Hualiena, na dubini od 12,6 kilometara.

Prema podacima USGS-a, zabilježeno je još 16 potresa magnitude od 4,7 do 5,7 stepeni.

Tajvanska čelnica Tsai Ing-wen izrazila je zabrinutost zbog štete uzrokovane zemljotresom i dala instrukcije vojsci da podrži napore spašavanja u Hualienu i drugim regijama.

Japanska meteorološka agencija (JMA) izdala je upozorenje na cunami koji bi mogao dostići visinu od tri metra za ostrva Okinawa i Miyako na jugozapadu Japana.

Institut za vulkanologiju i seizmologiju Filipina (Phivolcs) upozorio je da bi obalna područja trebala biti evakuisana zbog opasnosti od cunamija.

O nesreći koja se desila 26. aprila 1986. godine i danas se mnogo govori. Očekuje se da će rizik od širenja radioaktivnog materijala postojati još najmanje tri decenije.

U Pripjatu, koji je sagrađen 1970. godine za radnike elektrane, već 38 godina nema života. Područje od 30 kvadratnih kilometara oko nuklearne elektrane Černobil i Pripjata, gdje su živjele hiljade ljudi koji su nekada radili u nuklearnoj elektrani, štite ukrajinski vojnici.

Ulazak u zagađena područja regije sa visokim rizikom od zračenja nije dozvoljen. Vojnici stalno mjere zračenje posebnim uređajima koje nose sa sobom.

Grad u kojem su prije nesreće živjeli radnici centrale i njihove porodice i danas je u potpunosti grad duhova. U roku nekoliko sati, dan nakon eksplozije, stanovnici su evakuirani, a u gradu još uvijek postoji rizik od radijacije, piše AA. 

Nesreću u Černobilu mnogi smatraju mnogo opasnijom od bacanja atomske bombe na Hirošimu u Japanu 1945. godine.

Do nesreće u nuklearnoj centrali u Černobilu došlo je u četvrtom reaktoru. U eksploziji je krov centrale težak dvije tone odletio u zrak, zbog čega se radioaktivni materijal od osam tona pomiješao s atmosferom. U nesreći je na licu mjesta poginula 31 osoba.

Vlasti tadašnjeg Sovjetskog saveza su pokušale prikriti nesreću, zbog čega je stanovništvo iz Pripjata evakuirano tek narodni dan. Za tri sata, Pripjat je postao grad duhova, a u narednih nekoliko dana na hiljade tona hemijskog materijala je bačeno na reaktor.

Otrovni plin koji se pojavio nakon eksplozije uticao je i na zemlje poput Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i jedan dio evropskih zemalja. Otrovni oblaci nakon deset dana stigli su do SAD-a, Kanade i Japana.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 600.000 ljudi na području od 30 kilometara od mjesta nesreće, bilo je izloženo visokoj dozi radijacije.

Oko pet miliona ljudi u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji živi na područjima na kojima je rizik od radijacije visok.

Djevojčica se bori za život uz velike bolove koje podnosi zbog velikih opekotina na tijelu.

Seca je bila na liječenju u bolnici Shifa, ali je morala biti prebačena u bolnicu Al-Aksa nakon što je izraelska vojska izvela raciju na bolnicu Shifa.

U izraelskim napadima na Pojas Gaze od 7. oktobra ubijeno je 32.490 Palestinaca, uključujući najmanje 14.280 djece i 9.340 žena, a 74.889 ljudi je ranjeno, piše AA. 

Navedeno je da se hiljade mrtvih još uvijek nalaze u ruševinama.

Dobitnik najveće francuske nagrade Goncourt , Tahar Ben Jelloun je kazao kako Izraelci ne žele da se izraz "genocid" koristi u bilo kojem drugom kontekstu osim u kontekstu Židova.

“Netanyahu i njegova vojska planiraju eliminirati sve Palestince,” naglasio je pisac, dodavši:

“To je njegova opsesija; ubiti što više Palestinaca i ne ostaviti niti jednog Palestinca na planetu..."

Međutim, Ben Jelloun je ustvrdio da Izraelci ne žele da se izraz "genocid" koristi u bilo kojem drugom kontekstu osim u kontekstu Židova.

"Ali kada bombardirate bolnicu, školu ili selo u kojem su samo porodice koje spavaju i sve masakrirate, to je genocid", rekao je Ben Jelloun, dodavši da Izraelce ne zanima mir, pa nema puta koji vodi ka dijalogu i pregovorima.

Rekao je da je napisao knjigu o Palestini i Gazi, objavljenu u Italiji zbog nedostatka odgovarajućih uvjeta u Francuskoj.

"Ispričao sam užas 7. oktobra, kao i užas izraelske vojske", rekao je pisac, kojeg su s jedne strane njegovi arapski prijatelji kritikovali jer je opisao napade palestinske skupine Hamas, a s druge strane židovski prijatelji prekorili su ga zbog antisemitizma.

Ben Jelloun, koji sebe opisuje kao slobodnog intelektualca koji govori ono što misli, prije mjesec dana napisao je otvoreno pismo izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu koje je objavljeno u nekim dnevnim novinama.

U ovom pismu rekao je Netanyahuu da je "izgubio rat, a Palestina će ostati tamo uvijek čak i ako sve pobije, "a palestinski narod će uvijek biti tu."

Ben Jelloun rođen je u Maroku 1944., a preselio se u Francusku 1971. kako bi nastavio studij sociologije i socijalne psihijatrije.

Godine 1987. postao je prvi marokanski pisac koji je dobio najveću francusku književnu nagradu, Goncourt, za svoj roman "Sveta noć".

Izrael vodi smrtonosnu vojnu ofanzivu na Pojas Gaze od prekograničnog napada 7. listopada koji je predvodio Hamas.

Gotovo 32.000 Palestinaca, većinom žena i djece, ubijeno je u Gazi od tada, a gotovo 74.200 ozlijeđeno uslijed masovnog razaranja i nestašice potrepština.

Izraelski rat, koji je u svom 168. danu, gurnuo je 85 posto stanovništva Gaze u interno raseljenje usred blokade protoka hrane, čiste vode i lijekova, dok je 60 posto infrastrukture enklave oštećeno ili uništeno, podaci su Ujedinjenih nacija (UN).

Izrael je optužen za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, koji je u januaru donio privremenu presudu kojom se Tel Avivu naređuje da zaustavi genocidna djela i poduzme mjere kako bi se garantovala humanitarna pomoć civilima u Gazi.

Umiranje od gladi u Gazi je umjetno stvoreno, upozoravaju organizacije. Cjelokupno stanovništvo, otprilike 2,3 miliona ljudi, suočeno je s visokom razinom akutne nesigurnosti hrane, a 1,1 milion stanovnika područja pod izraelskom okupacijom u opasnosti je od gladi, koja se može dogoditi bilo kada od sredine marta do sredine maja.

Izvještaj organizacija upozorava da zbog nedostatka hrane gotovo sva domaćinstva svakodnevno preskaču obroke, a odrasli jedu manje kako bi njihova djeca mogla jesti. U dvije trećine domaćinstava na sjeveru Pojasa Gaze ljudi nisu jeli cijele dane i noći barem deset puta u posljednjih 30 dana, dok se na jugu blokirane palestinske enklave to odnosi na trećinu domaćinstava.

Koordinator Ujedinjenih naroda (UN) za hitne slučajeve Martin Griffiths rekao je da bi se međunarodna zajednica trebala sramiti jer nije zaustavila glad u Gazi, izvijestio je “Guardian“.

Šef Refugees Internationala Jeremy Konyndyk, koji je bio zaposlenik američke Vlade za vrijeme predsjednika Joea Bidena, rekao je da u svom 25-godišnjem iskustvu humanitarnog djelatnika nikada nije vidio goru analizu situacije.

Izvještaj grupe humanitarnih organizacija uslijedilo je nakon što je čelnik UN-ove agencije za pomoć i rad s palestinskim izbjeglicama (UNRWA) Philippe Lazzarini rekao da ga je Izrael spriječio da uđe u Gazu, gdje je trebao raditi na poboljšanju humanitarnih napora.

UNRWA, najveća humanitarna organizacija u Pojasu Gaze, koordinira kamione humanitarne pomoći koji ulaze u enklavu preko prijelaza Rafah (iz Egipta) i Kerem Shalom (iz Izraela).

Ovo "umjetno izgladnjivanje" je "mrlja na našoj kolektivnoj ljudskosti", napisao je Lazzarini na društvenoj mreži X, pozivajući na otvaranje svih kopnenih prijelaza.

"Glad se može izbjeći političkom voljom", dodao je Lazzarini.

U ponedjeljak je humanitarna organizacija Oxfam objavila da su izraelske vlasti blokirale ulazak u cijelo jedno skladište humanitarne pomoći u Pojasu Gaze.

Oxfam izvještava da su izraelske vlasti proizvoljno odbijale unos određenih proizvoda u pakete humanitarne pomoći, rekavši da bi se mogli koristiti u civilne i vojne svrhe, uključujući lampe, baterije i medicinske potrepštine.

Izrael također sprječava ulazak ključne opreme za humanitarne radnike, uključujući komunikacijsku opremu, zaštitne prsluke, oklopna vozila, generatore i slično, upozorava Oxfam.

Organizacija je upozorila da ih Izrael ne obavještava koji bi proizvodi trebali imati dvostruku namjenu, što znači da odbijaju čitave kamione pomoći zbog jednog proizvoda, javlja AA. 

"Često se događa da kada Izrael označi predmet kao da je za dvostruku namjenu, kamion mora izaći iz linije. Može potrajati 20 dana da se kamion ponovno utovari kako bi se vratio na liniju za inspekciju", objasnili su.

Istovremeno, izraelske vlasti iz dana u dan mijenjaju stavove o tome koji su proizvodi dopušteni, a koji nisu, naglašava Oxfam.

U jednom slučaju isporuka opreme za ispitivanje vode za piće prvotno je odbijena bez obrazloženja, ali je ta oprema naknadno dopuštena.

U međuvremenu, Izrael je pozvao Međunarodni sud pravde (ICJ) da ne izda nalog Izraelu da pojača isporuku humanitarne pomoći u Gazu, nazivajući zahtjev Južne Afrike da to učini "moralno odbojnim".

U decembru je Južnoafrička Republika optužila Izrael za provođenje genocida u Gazi, a ICJ je u postupku koji će trajati nekoliko godina, pa Južna Afrika pokušava uputiti pozive na mjere kako bi se osiguralo da se situacija u Gazi ne pogorša.

Izraelska vojska ubila je gotovo 32.000 ljudi u Pojasu Gaze od 7. oktobra, uključujući najmanje 13.000 djece.

U delegaciji Evropske unije, koja se u Kairu sastala s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom Al-Sisijem, a koju je predvodila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, bili su i premijeri Austrije, Belgije, Grčke i Italije te predsjednik južnog Kipra, što pokazuje važnost odnosa sa sjevernoafričkom državom.

Potpisani sporazum vrijedan 7,4 milijarde eura u obliku bespovratnih sredstava, zajmova i druge finansijske pomoći usmjeren je na jačanje saradnje na području obnovljivih izvora energije, trgovine i sigurnosti.

Opsežan finansijski paket također je namijenjen potpori posrnuloj egipatskoj privredi, budući da je Evropska unija zabrinuta zbog dugogodišnje nestabilnosti zemlje sa 106 miliona stanovnika, koju muče privredna kriza i visoka inflacija, zbog čega su mnogi posljednjih godina odlučili migrirati u Evropu.

Predstavnici egipatskih vlasti uvjereni su da ta zemlja zaslužuje priznanje za zasluge u suzbijanju masovnih migracija sa svoje sjeverne obale, iako je u posljednje vrijeme ponovno zabilježen porast prebjega iz Egipta, Pakistana i Bangladeša na grčke otoke.

Financijski pritisak donekle je popustio nakon što je Egipat prošli mjesec potpisao sporazum s Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji će za investicije u Egiptu izdvojiti rekordnih 35 milijardi dolara, a Kairo je s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) dogovorio i proširenje programa zajma.

Prema riječima diplomata, stratešku važnost Egipta dodatno je naglasio rat u Gazi, gdje su egipatski predstavnici važni posrednici u pregovorima između Izraela i palestinskog pokreta Hamas.

Sporazum između EU-a i Egipta slijedi slične sporazume koje je EU već sklopio u sjevernoj Africi s Libijom, Tunisom i Mauritanijom kako bi se ograničio dolazak izbjeglica i prebjega preko Sredozemnog mora. Prema podacima Frontexa, prošle je godine opasnim morskim putem u Evropu ušlo gotovo 158.000 izbjeglica, što je 50 posto više nego godinu prije.

Izraelska vojska dozvolila je da devet kamiona sa humanitarnom pomoći uđe u sjeverni Pojas Gaze, uključujući Jabaliju, Beit Hanoun i Beit Lahiya, rekli su izvori za AA.

Pomoć u vidu brašna, riže, konzervirane hrane i šećera, stigla je u izbjeglički kamp Jabalia, pod pokroviteljstvom sigurnosnih službi Vlade Gaze u saradnji s Palestinskim plemenima.

Humanitarna pomoć smještena je u skladišta koja pripadaju Agenciji Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA).

UNRWA je u nedjelju izvršila prvu redovnu distribuciju pomoći u saradnji sa sigurnosnim snagama Vlade Gaze i Palestinskim plemenima.

Stotine Palestinaca stiglo je u distributivni centar, a svakoj porodici je dato po pet kilograma brašna.

Najmanje 27 ljudi umrlo je od pothranjenosti i dehidracije u Pojasu Gaze kao rezultat izraelske blokade, saopštilo je palestinsko Ministarstvo zdravlja.

Za genocid optuženi Izrael pokrenuo je napade na Pojas Gaze nakon 7. oktobra prošle godine poslije prekograničnog napada Hamasa. Do sada je u Pojasu Gaze ubijeno više od 31.600 Palestinaca.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, zbog izraelske ofanzive je 85 posto stanovništva Pojasa Gaze interno raseljeno i suočeno s akutnom nestašicom hrane, čiste vode i lijekova, dok je 60 posto infrastrukture enklave oštećeno ili uništeno.​

Po tužbi za genocid koju je pokrenula Južnoafrička Republika, Međunarodni sud pravde je 26. januara presudio da se Izrael mora suzdržati od bilo kakvih radnji povezanih s ubijanjem, napadima i uništavanjem stanovnika Pojasa Gaze i poduzeti sve mjere da spriječi genocid.

Glasanje je prvo počelo u regijama Kamčatka i Čukotka, koje se nalaze u najistočnijem dijelu Rusije.

Izbori u Rusiji koja ima 11 vremenskih zona trajat će do nedjelje navečer, kada se u 20 sati po lokalnom vremenu zatvaraju posljednja biračka mjesta u Kalinjingradu na Baltičkom moru, ruskoj enklavi između Poljske i Litvanije.

Pravo glasa ima više od 112,3 miliona građana, ali ta brojka zapravo uključuje 4,5 miliona ljudi u okupiranim dijelovima ukrajinskih regija Donjeck, Luganjsk, Zaporožje i Herson, piše AA. 

Osim toga, dva miliona Rusa koji žive u drugim zemljama, također, ima pravo glasa.

Pored aktuelnog predsjednika Vladimira Putina, na izborima učestvuju i predsjednik Liberalno-demokratske partije Rusije Leonid Slucki, kandidat Komunističke partije Nikolaj Haritonov i kandidat stranke "Novi ljudi" Vladislav Davankov.

Novoizabrani predsjednik će ostati na funkciji šest godina.

Ukoliko Putin ponovo pobijedi na izborima, to će mu biti peti mandat na funkciji predsjednika države.

Izbori u Rusiji se održavaju u sjeni rusko-ukrajinskog rata koji je počeo u februaru 2022. godine.

Rezultati predsjedničkih izbora trebalo bi da budu objavljeni najkasnije do 28. marta.

Udruženje njemačkih aerodroma (ADV) objavilo je da se procjenjuje da je štrajkovima pogođeno više od 580 letova i 90.000 putnika.

Dok su otkazani svi polasci iz Berlina i Kelna, avioni koji su sletjeli ponovo su poletjeli bez putnika.

Sindikat ujedinjenih službi (Verdi) ranije je pozvao na cjelodnevni "štrajk upozorenja" za danas.

Ozay Tarim, jedan od zvaničnika Verdi sindikata u Kelnu, izjavio je da su u kolektivnom ugovoru tražili povišicu od 2,80 eura. Navodeći da su stupili u štrajk jer poslodavac nije udovoljio ovom zahtjevu, Tarim je rekao da se efekt štrajka vidi u otkazivanju letova.

Istakao je da zavisi od pregovora da li će biti još štrajkova, piše AA. 

"Naš cilj je da postignemo dogovor za stolom. Poslodavac igra na vrijeme. Stoga smo primorani vršiti pritisak, a pritisak dolazi kroz štrajk. To je naše osnovno pravo", naglasio je Tarim.

Pet rundi pregovora za osoblje obezbjeđenja do sada nije dalo nikakve rezultate.

Sindikat ima za cilj da poveća pritisak na pregovore o platama za oko 25.000 zaposlenih u sektoru.

Sindikat Verdi traži povećanje plata za 2,80 eura po satu u periodu od 12 mjeseci i plaćanje prekovremenog rada od prvog sata.

Prošla godina je bila najtoplija od početka mjerenja, a sada smo svjedoci i najtoplije zime u historiji.

Rekordno visoke temperature za ovo doba godine nastavljene su od početka godine, piše AA. 

Dok je prosječna temperatura u decembru, januaru i februaru širom svijeta između 1941. i 1980. bila 11,9 stepeni, temperatura je prošle zime bila 13,24 stepena, što je 1,29 stepeni iznad prosjeka.

Kurnaz je naveo da je opšta klima svijeta veoma blisko povezana sa vremenskim prilikama El Nino i La Nina.

Rekao je da klimatske promjene uzrokuju stalno povećanje temperatura.

"Svijet je ušao u period El Nino u junu prošle godine, tako da je cijeli svijet postao topliji od početka jula, a svaki mjesec nakon toga je bio najtopliji od ranije zabilježenih. To je prirodno učinilo da nam je zima najtoplija. Decembar, januar i februar su bili najtopliji mjeseci na svijetu. Mart, april i maj vjerovatno će biti najtopliji proljetni mjeseci", pojasnio je Kurnaz.

Dijeleći svoje predviđanje da će El Nino efekat izgubiti svoj učinak krajem maja, Kurnaz je naveo da će se temperature tada malo sniziti.

Naveo je da ljeto ove godine neće biti toplo kao prošle i neće se bilježiti rekordi kao što je bio slučaj 2023.

"Moramo povećati humanitarnu pomoć (u Gazi op.a.). Ali imajte na umu da ovu humanitarnu krizu nije izazvala prirodna katastrofa. To nije poplava, nije zemljotres. To je humanitarna katastrofa koju je napravio čovjek" rekao je Borrell novinarima u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku.

Dodao je da je neophodno mobilizirati međunarodnu zajednicu hitno, kako bi "izraelske vlasti prestale ometati humanitarni pristup."

Borrell je napomenuo da je izraelska opstrukcija humanitarne pomoći Gazi "glavni problem", rekavši da isporuka pomoći zračnim ili morskim putem ne može biti alternativa kopnenim rutama, piše AA. 

"Ne možemo zamijeniti stotine tona i stotine kamiona koji dolaze cestom sa vazdušnom operacijom", rekao je Borrell.

Prema riječima očevidaca, neki od padobrana s kutijama humanitarne pomoći koje su ispustili avioni nisu se otvorili i pali su na Palestince koji su čekali pomoć.

Kutije su pale na civile koji su čekali humanitarnu pomoć u izbjegličkom kampu Shati i na ulici Jela na sjeveru grada Gaze.

Bolnički izvori su naveli da ima mrtvih i povrijeđenih nakon pada kutija na ljude, piše AA. 

Lokalni izvori navode da su povrijeđeni prebačeni u bolnice Al-Shifa i Al-Ahli u Gazi.

Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Jordan, Katar, Oman i Bahrein su prošle sedmice organizirali zajedničke akcije ispuštanja pomoći u Pojas Gaze.

Palestinci koji su pokušali doći do pomoći i ranije su imali problema jer je humanitarna pomoć bačena u Gazu padala u more.

Neki ljudi su ulazili u more u ribarskim čamcima, a neki plivali kako bi došli do prijeko potrebne humanitarne pomoći.

Avion u kojem su bili Zelenski i delegacija sletio je na aerodrom Ataturk u Istanbulu.

Ukrajinskog predsjednika Zelenskog i delegaciju, uključujući ukrajinskog ministra odbrane Rustema Umerova, dočekala je turska delegacija na čelu s predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova.

U sklopu posjete Zelenski će se sastati s predsjednikom Erdoganom, a na sastanku će se razgovarati o toku rata između Ukrajine i Rusije, piše AA. 

Također će biti razgovora o najnovijoj situaciji u kontaktima oko nastavka Sporazuma o žitnom koridoru i traženju trajnog mira u regiji. Jedna od tačaka dnevnog reda bit će i odnosi Tukiye i Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Zelenski posjetio je Turkiye 7. jula 2023. i sastao se s predsjednikom Erdoganom, a tada je potpisan protokol koji sadrži memorandum o razumijevanju u vezi s „Saradnjom na području strateških industrija“ između dviju zemalja.

Zelenski je tada na zajedničkoj konferenciji za novinare izjavio kako je zahvalan Turkiye na podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine te njezinoj podršci inicijativi za crnomorsko žito.

Vjernici u gradu Rafahu molitvu su obavili praktično na ruševinama džamije Faruk koja je uništena u jednom od mnogih izraelskih napada.

Među vjernicima je bio i veliki broj mališana koji su prisustvovali sedmičnoj muslimanskoj molitvi.

Za genocid optuženi Izrael je pokrenuo smrtonosnu ofanzivu na Pojas Gaze nakon Hamasovog prekograničnog napada 7. oktobra u kojoj je ubijeno 30.878, a ranjeno 72.402 Palestinaca, piše AA. 

Po tužbi za genocid koju je pokrenula Južnoafrička Republika, Međunarodni sud pravde je 26. januara presudio da se Izrael mora suzdržati od bilo kakvih radnji povezanih s ubijanjem, napadima i uništavanjem stanovnika Pojasa Gaze i poduzeti sve mjere da spriječi genocid.

Napadi se, međutim, nastavljaju nesmanjenim intenzitetom, a isporuka pomoći i dalje je nedovoljna za rješavanje humanitarne katastrofe.

Izraelski napadi u Pojasu Gaze doveli su sve Palestince, posebno žene, u tešku situaciju u kojoj svakodnevno vode borbu za preživljavanje, brinući se istovremeno o članovima svojih porodica.

Dok se Međunarodni dan žena širom svijeta obilježava 8. marta, Palestinke počinju raditi u prvim jutarnjim satima kako bi osigurale svojim porodicama najosnovnije potrepštine uprkos teškoćama koje su iskusile.

Za genocid optuženi Izrael je pokrenuo smrtonosnu ofanzivu na Pojas Gaze nakon Hamasovog prekograničnog napada 7. oktobra u kojoj je ubijeno oko 30.800, a ranjeno 72.298 Palestinaca.

Po tužbi za genocid koju je pokrenula Južnoafrička Republika, Međunarodni sud pravde je 26. januara presudio da se Izrael mora suzdržati od bilo kakvih radnji povezanih s ubijanjem, napadima i uništavanjem stanovnika Pojasa Gaze i poduzeti sve mjere da spriječi genocid.

Napadi se, međutim, nastavljaju nesmanjenim intenzitetom, a isporuka pomoći i dalje je nedovoljna za rješavanje humanitarne katastrofe.

Blokada i napadi koje Izrael izvodi od 7. oktobra prošle godine na Pojas Gaze, natjerali su sve Palestince, posebno žene, da se bore s teškim uslovima kako bi preživjeli.

Dok se širom svijeta obilježava 8. mart, Međunarodni dan žena, Palestinke pokušavaju nastaviti život uz bol zbog gubitaka najmilijih.

Palestinka Safaa Salah (24) rodila je djevojčicu nakon teškog poroda, u noći kada je izraelska vojska 12. februara izvela zračni i kopneni napad na grad Rafah, u kojem su ubijene desetina Palestinaca.

Salah, koja se sklonila u grad Rafah iz izbjegličkog kampa Jabalia, bori se da podigne svoju kćerku, kojoj je dala ime Vatin.

Međunarodni dan žena prvi put je obilježen 28. februara 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) na osnovu Deklaracije koju je donijela Socijalistička partija te zemlje.

Od 1975. Ujedinjeni narodi (UN) službeno obilježavaju 8. mart kao Međunarodni dan žena.

Međunarodni dan žena je ujedno i prilika da se ukaže na nasilje nad ženama, nejednakost spolova i zatraže veća prava za žene u zemljama u kojima to nije slučaj. Često na ovaj dan bivaju organizirane i protestne šetnje putem kojih žene, ali i borci za ljudska prava općenito, nastavljaju borbu za emancipaciju.

Međunarodni aerodrom u Frankfurtu, najprometniji u Njemačkoj, bio je potpuno zatvoren za odlazeće putnike jer je osoblje obezbjeđenja organizovalo štrajk zbog spora oko plata i uslova rada.

Njemačka aviokompanija Lufthansa otkazala je stotine letova u četvrtak zbog štrajka zemaljskog osoblja na glavnim aerodromima u državi, uključujući vasdušne luke u Berlinu, Hamburgu i Minhenu.

Lufthansa je saopštila da je morala da otkaže oko 80 posto letova zakazanih za četvrtak i petak zbog dvodnevnog štrajka i savjetovala putnike da provjere status leta prije putovanja na aerodrom.

Za mnoge putnike sklapanje alternativnih aranžmana nije bilo moguće u četvrtak jer su prekinute željezničke usluge zbog 35-satnog štrajka mašinovođa. Regionalne i prigradske željezničke usluge takođe su značajno pogođene, piše AA. 

Štrajk mašinovođa u putničkim vozovima počeo je u 2 sata ujutru po lokalnom vremenu i trebalo bi da traje do 13 sati u petak.

Nacionalni željeznički operater Deutsche Bahn objavio je da je pokrenuo plan za hitne slučajeve, ali je gotovo 80 posto usluga međugradskih vozova moralo biti otkazano.

Sindikat GDL i Deutsche Bahn mjesecima pregovaraju o postizanju novog kolektivnog ugovora.

U 15 saveznih američkih država u utorak su održani preliminarni stranački izbori na kojima su, kako se i očekivalo, aktuelni šef države demokrata Joe Biden i njegov prethodnik republikanac Donald Trump jasno pokazali svoje jake pozicije u očima glasača uoči predsjedničkih izbora koji će se održati 5. novembra ove godine.

Budući da se predsjednički izbori u SAD-u tradicionalno održavaju utorkom i većina preliminarnih izbora, koji se u većini država nazivaju “primarni“, održavaju se također utorkom. Dan u kojem najviše saveznih država izlazi na birališta u SAD-u naziva se “super utorkom“ (Super Tuesday).

“Super utorak“ u američkoj politici se njeguje od predsjedničkih izbora 1984. godine i određuje se prema izbornom kalendaru država krajem februara ili početkom marta. Pobjednici “super utorka“ uglavnom izbore predsjedničku kandidaturu u svojoj stranci.

Budući da je kandidatura sadašnjeg demokratskog predsjednika Bidena već izvjesna i prije kongresa, pažnju javnosti više je privuklo glasanje u republikanskim redovima u kojima je favorit Trump.

Biden je pobijedio u svih 15 država - Alabami, Arkanzasu, Californiji, Coloradu, Iowi, Massachusettsu, Maineu, Minnesoti, Sjevernoj Carolini, Oklahomi, Tennesseeju, Texasu, Utahu, Virginiji i Vermontu. Jedini poraz koji je pretrpio bio je na američkoj teritoriji Američke Samoe od gotovo nepoznatog kandidata Jasona Palmera.

Trump je lako pobijedio svoju posljednju preostalu veliku protivkandidatkinju Nikki Haley na predizborima održanim u Alabami, Arkansasu, Coloradu, Maineu, Virginiji, Sjevernoj Carolini, Oklahomi, Minnesoti, Tennesseeju, Texasu i Massachusettsu, prema projekcijama televizijskih kuća.

Vermont je jedina država, barem za sada, u kojoj je, po projekcijama na republikanskim predizborima pobijedila Haley.

Primarni izborni proces, u kojem glasači Demokratske stranke i Republikanske stranke biraju svoje kandidate za predsjedničke izbore, počeo je u saveznoj državi Iowi 15. januara, a taj proces će biti završen 8. juna kada će obje stranke potvrditi svoje kandidate za poziciju šefa države.

Republikanci će svog kandidata zvanično proglasiti na stranačkom kongresu u Milwaukeeju od 15. do 18. jula, a demokrate će to uraditi u Chicagu od 19. do 22. augusta.

Naveli su da uposlenici traže bolje plate kao odgovor na sve veću inflaciju.

Kako je naveo Ver.di, Lufthansa grupa nije ponudila povoljnije plate od posljednjeg štrajka zaposlenih u Lufthansa Cargo i Lufthansa Technik, pa će zaposlenici zemaljskog opsluživanja u putničkim zonama Lufthanse u četvrtak stupiti u štrajk.

Planirano je da štrajk završi u 7.10 sati u subotu, 9. marta.

Sindikat ima za cilj da napravi aranžman za poboljšanje plata koje se isplaćuju zaposlenima Lufthanse u zemaljskom opsluživanju.

Sindikat, koji zahtijeva povećanje plata za 12,5 posto za zemaljsko osoblje od najmanje 500 eura, također želi jednokratni bonus od 3.000 eura zaposlenima kako bi se kompenzirala visoka inflacija.

Lufthansa, s druge strane, nudi 10 posto veću platu za period od 28 mjeseci, piše AA. 

Kompanija je kritikovala nastavak štrajkova upozorenja, a posebno nije prihvatila preduslove koje je iznio Ver.di za povratak za pregovarački sto.

Planirano je da se peti pregovori o kolektivnom ugovoru održe 13. i 14. marta.

Bit će to četvrti štrajk zaposlenih u Lufthansi u posljednja dva mjeseca.

Osoblje zemaljske službe u Lufthansi stupilo je u štrajk upozorenja 7. i 20. februara, a aviokompanija je otkazala većinu svojih letova, a pogođene su bile stotine hiljada putnika.

U Njemačkoj se "štrajkovi upozorenja" često koriste kao pregovaračka taktika, a očekuje se da će pregovori biti teški za sindikat jer se poslodavci suočavaju sa sve većim troškovima.

Izraelske snage nastavile su sa napadima koji traju više od četiri mjeseca. Sprečavaju ulazak humanitarne pomoći zbog čega je došlo do "humanitarne katastrofe".

Direktor bolnice "Kemal Advan" Husam Abu Safiye rekao je da je sedmoro palestinske djece umrlo od pothranjenosti.

"Okupirani Izrael je pokrenuo novi rat protiv naroda Gaze, a to je rat glađu. Broj umrlih od posljedica gladi se povećava, posebno među djecom. Ima mnogo djece na odjelima za intenzivnu njegu koja su u opasnosti od smrti zbog gladi", rekao je Ashraf al-Qudra, glasnogovornik Ministarstva zdravstva u Gazi.

Istakao je da je, uprkos insistiranju međunarodnih organizacija, Izrael blokirao napore humanitarnih organizacija za isporuku pomoći, piše AA- 

"Posebno nakon što je bolnica 'Kemal Advan' van funkcije, zdravstveni sistem na sjeveru Gaze je potpuno neadekvatan", izjavio je Qudra.

Ministarstvo zdravstva u Gazi saopćilo je u srijedu da je broj palestinske djece koja su izgubila živote zbog pothranjenosti i dehidracije na sjeveru Gaze porastao na šest.

Saopćeno je da je četvoro djece umrlo u bolnici "Kemal Advan", koja nije radila zbog nedostatka goriva, a dvoje u bolnici Shifa u Gazi, koja je ozbiljno oštećena u napadu izraelske vojske.

U Pojasu Gaze, koji ima oko 2,3 miliona stanovnika, vlada humanitarna katastrofa jer izraelska vojska nastavlja s napadima već 146 dana.

Mete izraelskih snaga su civilna naselja, bolnice, škole i skloništa u koja su se sklonili raseljeni Palestinci. Izraelske snage sprečavaju i dostavu humanitarne pomoći opkoljenoj palestinskoj enklavi.

Izrael je pokrenuo smrtonosnu ofanzivu na Pojas Gaze nakon Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra, ubivši više od 30.000 ljudi i izazvavši masovno uništenje i nestašicu potrepština u blokiranoj palestinskoj enklavi.

Po tužbi za genocid koju je pokrenula Južnoafrička Republika, Međunarodni sud pravde je 26. januara presudio da se Izrael mora suzdržati od bilo kakvih radnji povezanih s ubijanjem, napadima i uništavanjem stanovnika Pojasa Gaze i poduzeti sve mjere da spriječi genocid.

Stotine Palestinaca čekalo je da dobiju pomoć u blizini Dowar al-Nablusija, južno od grada Gaze, kada su se našli pod izraelskom vatrom, rekli su očevici.

Svjedoci su kazali da je mnogo Palestinaca ubijeno i povrijeđeno u masi koju je izraelska vojska bombardovala i na koju je pucala.

Prema njihovim riječima, medicinski timovi i civili koji su se našli u blizini su ranjene prevozili do obližnjih bolnica.

Svjedoci su naveli da su izraelski vojnici također gađali medicinske timove i civile koji su nosili ranjene.

U Pojasu Gaze, koji ima oko 2,3 miliona stanovnika, vlada humanitarna katastrofa jer izraelska vojska nastavlja s napadima već 146 dana.

Mete izraelskih snaga su civilna naselja, bolnice, škole i skloništa u koja su se sklonili raseljeni Palestinci. Izraelske snage sprečavaju i dostavu humanitarne pomoći opkoljenoj palestinskoj enklavi.

Izrael je pokrenuo smrtonosnu ofanzivu na Pojas Gaze nakon Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra, ubivši više od 30.000 ljudi i izazvavši masovno uništenje i nestašicu potrepština u blokiranoj palestinskoj enklavi.

Po tužbi za genocid koju je pokrenula Južnoafrička Republika, Međunarodni sud pravde je 26. januara presudio da se Izrael mora suzdržati od bilo kakvih radnji povezanih s ubijanjem, napadima i uništavanjem stanovnika Pojasa Gaze i poduzeti sve mjere da spriječi genocid.

Palestinci su postavili šatore u podnožju zida na egipatskoj granici, nadajući se da će biti zaštićeni od mogućih izraelskih napada na tom području.

Palestinske porodice, pokušavajući da se zagriju uz vatru koju su zapalili ispred svojih šatora, pokušavaju preživjeti u teškim uslovima.

U gradu Rafahu je prije izraelskih napada živjelo manje od 330.000, međutim, sada je na tom području oko 1,5 miliona Palestinaca koji bježe od izraelskih napada.

Upozorava se da će mogući vojni napad velikih razmjera na Rafah od Izraela, kojem se sudi za genocid, "biti katastrofa" za gotovo 1,5 miliona civilnog stanovništva koje se sklonilo u ovu regiju.

Pozivajući se na neimenovane vojne izvore, egipatski javni medij Al-Qahera javlja da je akcija ispuštanja pomoći iz aviona izvršena u saradnji sa Jordanom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

Isti izvor javlja da je na sjever Pojasa Gaze tako ispušteno deset tona humanitarne pomoći, prenosi AA. 

Pomoć je na isti način isporučena i u središnje dijelove Pojasa Gaze.

Isti izvor javlja da Egipat planira nastaviti ovakve humanitarne akcije.

Ministarstvo zdravlja sa sjedištem u Gazi saopštilo je da je 70.215 ljudi povrijeđeno u izraelskim napadima koji traju 144 dana.

U saopštenju se navodi da je u posljednja 24 sata izraelska vojska počinila 11 masakra širom Pojasa Gaze u kojima je ubijeno 96 ljudi, a 172 je povrijeđeno, piše AA. 

U saopštenju se navodi da zbog kontinuiranih izraelskih napada nadležne službe u Gazi još uvijek nisu u mogućnosti da pristupe svim ruševinama i prikupe tijela svih ubijenih.

Izrael je pred Međunarodnim sudom pravde optužen za genocid. Privremenom presudom u januaru Tel Avivu je naloženo da zaustavi genocidna djela i poduzme mjere kako bi se garantiralo pružanje humanitarne pomoći civilima u Gazi.

Prema podacima UN-a, zbog izraelskih napada u Pojasu Gaze interno je rasljeno 85 posto stanovništva, dok je 60 posto infrastrukture enklave oštećeno ili uništeno.

Metropolitanska policijska uprava u Washingtonu objavila je saopćenje u kojem je potvrđeno da je 25-godišnji Bushnell preminuo nakon što se zapalio ispred izraelske ambasade.

Aktivni pripadnik američkog ratnog zrakoplovstva zapalio se u nedjelju ispred izraelske ambasade u Washingtonu u znak protesta protiv rata u Gazi, navode brojni američki mediji.

“Više neću biti saučesnik u genocidu. Upravo ću se upustiti u ekstremni čin protesta, ali u poređenju s onim šta ljudi doživljavaju u Palestini od strane kolonizatora, ovo uopšte nije ekstremno. To je ono što je naša vladajuća elita odlučila da će biti normalno”, rekao je 25-godišnji Aaron Bushnell prije nego što se zapalio.

Snimak na kojem se prikazuje njegov vid protesta i trenutak kada se Bushnell zapalio postao je viralan.

Požar je ugasilo osoblje tajne službe, a Bushnell je nakon toga prebačen u bolnicu zbog "kritičnih povreda opasnih po život", gdje je i preminuo.

Posljednje riječi su mu bile: "Slobodna Palestina."

“Više neću biti saučesnik u genocidu. Upravo ću se upustiti u ekstremni čin protesta, ali, u poređenju s onim šta ljudi doživljavaju u Palestini od strane kolonizatora, ovo uopšte nije ekstremno. To je ono što je naša vladajuća elita odlučila da će biti normalno”, rekao je 25-godišnji Aaron Bushnell prije nego što se zapalio.

Snimak na kojem se prikazuje njegov vid protesta i trenutak kada se Bushnell zapalio postao je viralan.

Požar je ugasilo osoblje tajne službe, a Bushnell je nakon toga prebačen u bolnicu zbog "kritičnih povreda opasnih po život", saopštio je Odjel vatrogasne i hitne medicinske pomoći Washingtona.

Prema informacijama koje je Anadolu dobila od službenika vatrogasne i hitne službe u Washingtonu, dojava o incidentu je stigla Vatrogasnoj službi oko 13 sati po lokalnom vremenu.

U izvještaju se navodi da se odrasli muškarac zapalio ispred izraelske ambasade u Washingtonu.

“Po dolasku na lice mjesta, vidjeli smo da su požar ugasili uniformisani pripadnici tajne službe”, rekao je neimenovani zvaničnik.

U više izvještaja koji se navodi da je muškarac uzvikivao "Slobodna Palestina" prije nego se zapalio.

List "Washington Post" je objavio da je glasnogovornica Ratnog zrakoplovstva Rose M. Riley potvrdila da se radi o aktivnom zrakoplovcu.

U video snimku, emitovanom na platformi Twitch uživo, ali koji je kasnije uklonjen, Bushnell je kazao da "više neće biti saučesnik u genocidu", u vezi s izraelskim ubistvima u Gazi.

Lokalne vlasti su objavile da je u toku istraga o ovom slučaju.

U decembru 2023. godine, jedna osoba se zapalila ispred izraelskog konzulata u američkoj Atlanti u znak protesta protiv Izraela zbog napada u Pojasu Gaze.

"Podnosimo krivičnu prijavu protiv zvaničnika njemačke vlade za zločin pomaganja i podržavanja genocida nad palestinskim narodom u Gazi slanjem oružja Izraelu i izdavanjem dozvola za izvoz", rekli su advokati koji zastupaju žrtve na konferenciji za novinare u Berlinu.

Njemački kancelar Olaf Scholz, ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, ministar odbrane Boris Pistorius i ministar ekonomije Robert Habeck optuženi su za "saučesništvo u genocidu u Gazi" podržavanjem izraelske vojne ofanzive i odobravanjem izvoza oružja Izraelu u vrijednosti od 326 miliona eura, piše AA. 

Nadija Samour, jedna od advokatica koja je podnijela krivičnu prijavu federalnom tužiocu u Karlsruheu, na jugozapadu Njemačke, rekla je da rat u Gazi mora biti zaustavljen.

“Naše vlade u Evropi imaju zakonsku obavezu da Izraelu ne pružaju nikakvu podršku u činjenju genocida nad palestinskim narodom u Gazi. Ovo se mora zaustaviti i nadamo se da ćemo upravo to postići sudskim putem. Ova tužba šalje jasnu poruku njemačkim zvaničnicima: ne možete i dalje biti saučesnici takvog zločina bez posljedica. Tražimo odgovornost”, rekla je.

Samour je kazala da je privremena presuda Međunarodnog suda pravde jasno pokazala da postoji osnova za početnu sumnju kada je u pitanju zločin genocida nad palestinskim narodom u Gazi.

Podsjetila je na presudu Međunarodnog suda pravde od 26. januara kojom se izraelskoj vladi nalaže da zaustavi genocid i poduzme korake kako bi se omogućilo civilima u Gazi da dobiju humanitarnu pomoć.

Axiom Space je uživo prenosio odlazak tima Ax-3 iz ISS-a pomoću kapsule Dragon.

Očekuje se da će povratak trajati oko 48 sati.

- Letjelica sa posadom Ax-3 uspješno lansirana -

Kapsula Dragon, koja prenosi posadu Ax-3, uključujući prvog turskog svemirskog putnika Alpera Gezeravcija, uspješno je lansirana iz NASA-inog Svemirskog centra Kennedy sa Floride 18. januara u 16.49 sati po američkom vremenu (u 22.49 po srednjoevropskom vremenu).

Posada Ax-3, čije je putovanje trajalo oko 36 sati, stigla je na Međunarodnu svemirsku stanicu 20. januara, piše AA. 

Odlazak ekipe Ax-3, koju čine Gezeravci, Michael Lopez-Alegria, Walter Villadei i Marcus Wandt, sa ISS-a odlagan je tri puta zbog neodgovarajućih vremenskih uvjeta u zoni slijetanja.

Alper Gezeravci izveo je 13 naučnih eksperimenata na ISS-u.

Nakon napada na Pojas Gaze, koji su počeli 7. oktobra, izraelske snage su počele kopnenu invaziju 27. oktobra.

Izraelsko bombardovanje, koje je trajalo sedmicama, pretvorilo je gradske četvrti u gomilu ruševina, piše AA. 

Izrael je pokrenuo smrtonosnu ofanzivu na Gazu nakon napada Hamasa 7. oktobra, ubivši najmanje 27.585 Palestinaca i ranivši 66.978, dok se vjeruje da je gotovo 1.200 Izraelaca ubijeno u napadu Hamasa.

Izraelska ofanziva ostavila je 85 posto stanovništva Gaze interno raseljenim zbog akutne nestašice hrane, čiste vode i lijekova, dok je 60 posto infrastrukture enklave oštećeno ili uništeno, prema podacima UN-a.

Štrajk je počeo u 4.00 časa po lokalnom vremenu (3.00 GMT) i najavljeno je da će trajati do 7.10 (06.10 GMT), na aerodromima u Frankfurtu, Minhenu, Berlinu, Hamburgu i Diseldorfu, pogađajući više od 100.000 putnika.

Lufthansa je saopštila da mora da otkaže oko 80 posto letova zakazanih za srijedu, dodajući da su putnici na koje utiče otkazivanje letova obaviješteni e-poštom ili putem aplikacije.

"Molimo vas da dođete na aerodrom samo ako vaš let nije otkazan. Zbog štrajka, na šalterima za prebukiranje, nažalost, nema osoblja", navodi se u saopštenju Lufthanse, dodajući da se otkazani letovi mogu ponovo rezervisati na web-stranici kompanije, piše AA. 

Sindikat traži povećanje plata za 12,5 posto i ne manje od 500 eura za oko 25.000 radnika, kao i jednokratni bonus od 3.000 eura za kompenzaciju visoke inflacije.

U okviru programa posjetiocima će biti upriličeni besplatni časovi turskog jezika u 12:00 i u 16:00, cjelodnevne radionice kaligrafije i ebru umjetnosti, promocija rada Instituta i mogućnost studiranja u Republici Turskoj. 

Osim toga, na "Dan otvorenih vrata", održat će se i koncert naja u 13:00, takmičenje iz općeg znanja, projekcija filma u 18:00, a svi koji taj dan posjete Institut Yunus Emre imat će priliku uživati u okusima turske kuhinje i čaja. 

Iz Ujedinjenog sindikata uslužnog sektora (Ver.di) najavljen je štrajk zaposlenih u Lufthansi na aerodromima u Berlinu, Hamburgu, Diseldorfu, Minhenu i Frankfurtu.

"Pretpostavljamo da će 80 do 90 posto rasporeda letova Lufthanse i njenih podružnica biti suspendovano", navedeno je.

Saopćeno je da će štrajk upozorenja početi u srijedu u četiri sata po lokalnom vremenu i da će trajati do 7.10 sati u četvrtak, piše AA. 

Lufthansa je objavila da bi štrajkom moglo biti pogođeno više od 100.000 putnika.

Nastavljaju se pregovori o platama za otprilike 25.000 zaposlenih u Lufthansi, Lufthansa Teknik i Lufthansa Cargo.

Sindikat traži povećanje plata za 12,5 posto. Osim toga, od zaposlenih se traži i bonus od 3.000 eura za kompenzaciju visoke inflacije.

- Ne tražimo rat s Iranom. Ne tražimo sukob s režimom na vojnom smislu, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby novinarima u Bijeloj kući.

- Ne želimo eskalaciju ovdje. Ovaj napad tokom vikenda je bio eskalirajući. Bez pravljenja greške i zahtijeva odgovor. Bez pravljenja greške, dodao je Kirby.

Iračka grupa koja sebe naziva Islamski otpor u Iraku preuzela je odgovornost za nedjeljni napad na Tower 22, udaljenu vojnu instalaciju u Jordanu u blizini sirijske i iračke granice.

Tri američka vojnika su ubijena, a najmanje 34 su povrijeđena u objektu. Ovo su prvi smrtni slučajevi otkako su milicije koje podržava Iran počele gađati američke snage bespilotnim letjelicama i projektilima usred izraelskog rata koji je u toku u opkoljenom pojasu Gaze, gdje je ubijeno više od 26.000 ljudi.

Pentagon je u ponedjeljak saopćio da su trojica vojnika poginula kada je dron samoubica udario u njihove stambene jedinice. Istraga o napadu je u toku. Kirby je rekao da je SAD siguran da su napad izvele regionalne grupe milicija koje podržava Iran, ali je rekao da je obim u kojem je napad naredio Teheran i dalje nejasan.

- Da, posjeta je u pripremi, rekao je Ušakov novinarima u Sankt Peterburgu.

Dodao je da će Ukrajina, gdje je Rusija pokrenula "specijalnu vojnu operaciju" prije skoro dvije godine, biti jedna od ključnih tema sastanka Putina i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, prenosi Anadolija.

Istakao je da je Moskva spremna da uđe u pregovore sa Ukrajinom.

- Odgovaramo na pitanja različitih zemalja o našoj spremnosti, kažemo da smo bili spremni od samog početka, i nismo mi prekinuli te pregovore, a sada smo spremni, ali nemamo s kim da razgovaramo, jer je Ukrajinska strana zabranila pregovore sa Rusima, dodao je.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je prošle sedmice da su pripreme za Putinovu posjetu Turskoj u toku.

Cilj je pokušaj rješenja za alarmantno povećanje „vapinga“ među mladima od 11 do 17 godina koji koriste jednokratne proizvode, čiji se broj povećao gotovo devet puta u posljednje dvije godine.

Novi zakon će učiniti nezakonitom prodaju duhanskih proizvoda svima koji su rođeni 1. januara 2009. ili nakon toga, i u cilju ispunjenje Sunakovog obećanja da će stvoriti "generaciju bez dima".

U oktobru 2023. godine predložio je podizanje starosne granice za pušenje za jednu godinu svake godine, implicirajući da se duvan nikada neće legalno prodavati djeci od 14 godina ili mlađoj.

Kako bi spriječila prodaju maloljetnicima, vlada će uvesti i nove kazne za trgovine u Engleskoj i Walesu koje ilegalno prodaju „vape“ djeci.

- Kao što svaki roditelj ili učitelj zna, jedan od najzabrinjavajućih trendova u ovom trenutku je porast ’vapinga’ među djecom, pa moramo djelovati, rekao je Sunak.

Dodao je da ove promjene imaju za cilj dugoročno zaštititi zdravlje djece.

Prema vijestima zvanične palestinske agencije WAFA, izraelski ratni avioni bombardovali su kuću novinara Isama al-Lulua u regiji Al-Zawayida u centralnom dijelu Pojasa Gaze.

U napadu je ubijen novinar sa suprugom, sinom, snahom u unukom.

U izraelskim napadima od 7. oktobra ubijen je 121 novinar. Ukupno su ubijena 26.422 Palestinca, a povrijeđeno je 65.087.

Ministarstvo zdravstva u Pojasu Gaze u nedjelju je objavilo da zbog nastavka izraelskih napada ekipe hitne pomoći i civilne zaštite ne mogu provoditi akcije potrage i spašavanja.

“Izraelski okupatori počinili su 19 masakara nad porodicama u Pojasu Gaze, u kojima su ubijene 183 osobe, a 377 ih je povrijeđeno tokom protekla 24 sata”, naveli su iz ministarstva.

Dodali su da su mnogi ljudi i dalje zarobljeni pod ruševinama i na putevima jer spasioci ne mogu da dođu do njih.

Uz najnovije palestinske žrtve, broj poginulih u izraelskim napadima na Pojas Gaze koji traju od 7. oktobra porastao je na 26.083, uz 64.487 povrijeđenih, saopštilo je ministarstvo, piše AA. 

Izrael je počeo napade na Pojas Gaze nakon prekograničnog napada palestinske grupe Hamas u oktobru prošle godine.

Prema podacima Ujedinjenih nacija zbog izraelske ofanzive je 85 posto stanovništva Pojasa Gaze interno raseljeno i suočeno sa akutnom nestašicom hrane, čiste vode i lijekova, dok je 60 posto infrastrukture enklave oštećeno ili uništeno.​

Bundestag je prošle sedmice usvojio nacrt zakona pod nazivom “Modernizacija Zakona o državljanstvu“, koji je predložila koaliciona vlada koju čine Socijaldemokratska partija (SPD), Zeleni i Slobodna demokratska partija (FDP). Novi zakon nudi niz olakšica za sticanje prava na njemačko državljanstvo i omogućava pravo dvojnog državljanstva.

Reporter Anadolu razgovarao je s mještanima Kelna koji imaju imigrantske korijene i koji su dugo čekali zakonsko rješenje koje će im omogućiti dvojno državljanstvo.

Zanatlija Hidayet Yigit rekao je da je morao da se odrekne turskog državljanstva jer je 2005. godine postao njemački državljanin, a da je sada sretan što novim zakonskim rješenjem može vratiti i tursko državljanstvo i tako imati dvojno državljanstvo.

“Ovo je dobra odluka vlade i to je velika šansa za strance, posebno Turke. U Njemačkoj ima možda blizu dva miliona turskih državljana koji žele da postanu njemački državljani. Nakon što zakon stupi na snagu, naši ljudi će pokazali veliko interesovanje za to. Smatram da je dvojno državljanstvo veoma važno za zaštitu i njihovih prava ovdje i prava u Turkiye“, rekao je Yigit.

Sefik Karaguzel, koji je među prvom generacijom koja je doselila iz Turkiye u Njemačku, izrazio je zadovoljstvo odlukom, navodeći da se skoro 30 godina bore da Turcima osiguraju pravo na dvojno državljanstvo.

“Prihvatamo zemlju u kojoj se nalazimo, odnosno Njemačku, kao našu drugu domovinu. U slučaju bilo kakvih nevolja smo tu da se borimo da je zaštitimo i razvijamo, bez obzira da li imamo državljanstvo. Nadam se da će ova odluka biti od koristi. Uskoro će se dogoditi buđenje i ovaj problem oko viza će biti eliminisan“, rekao je Karaguzel.

Penzioner Osman Nortoglu je također izjavio da je novi zakon dobra stvar, ali da je kasno došao za njega i njegove vršnjake.

“Mi smo ostarili, a sad treba da trčimo tamo amo u proceduri za sticanje dvojnog državljanstva. Bilo bi bolje da je to prije dogovoreno, ali savjetujem mladim ljudima da bez oklijevanja prate tu proceduru“, poručio je Nortoglu.

Penzioner Necdet Ergul pak pitanje vezano za državljanstva ne smatra prioritetnim.

“Bez obzira na to koje ste zemlje državljanin, vaše ime je ispisano na vratima. Zato mi se ovaj proces o državljanstvu ne čini racionalnim. Naravno, svako po sebi mjeri. Moja djeca će, naprimjer, reći da neće da predaju svoj pasoš i budu Nijemci jer su već Turci. Naravno, nismo svi isti“, rekao je Ergul.

Nisu samo imigranti zadovoljni usvajanjem ove reforme u njemačkom zakonu o državljanstvu, već to pozdravljaju i Nijemci.

Katrin Kinderdick, njemačka državljanka iz Kelna, izjavila je da je njen partner Turčin i da joj je drago što može dobiti dvojno državljanstvo nakon što ova odluka stupi na snagu.

“Mislim da je ovo dobra stvar, jer pruža određenu fleksibilnost. Ljudi sa imigrantskim porijeklom mogu duže ostati u zemlji svojih korijena, ali i u zemlji u kojoj žive. Na primjer, sada postoji mogućnost da putuju sa pasošem iz zemlje Evropske unije. Mislim da je to dobra stvar“, rekla je Kinderdick.

Njemački državljanin po imenu Haithem, ne otkrivajući puni identitet, rekao je da nemam problem o pitanju dvojnog državljanstva i da smatra da je to dobra stvar.

“To je dobra stvar. Ako ljudi na neki način imaju dva pasoša i osjećate se povezanim s dvije zemlje, zašto biste se odricali jednog pasoša. Dobro je sve što nekom koristi“, rekao je on.

I Pia smatra da je novi zakon o dvojnom državljanstvu dobar potez.

“Mislim da je dvojno državljanstvo zapravo dobro. Mislim da je ovo dobra prilika za ljude koji mogu imati koristi od toga“, rekla je ona.

Glasnogovornik State Departmenta rekao je za Anadolu da se SAD raduju što će dobiti turski instrument o ratifikaciji u Washingtonu.

"Kao visoko sposoban odbrambeni partner, brzo pristupanje Švedske NATO-u će ojačati alijansu", rekao je glasnogovornik.

Upitan kada će State Department krenuti s prodajom borbenih aviona F-16 Turkiye, glasnogovornik je rekao: "Predsjednik Biden je već dugo bio jasan da podržava modernizaciju turske F-16 flote, što je ulaganje u interoperabilnost NATO-a."

“Ova predložena prodaja podržaće interese nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država, Turkiye i svih NATO saveznika. Kongres ima ključnu ulogu u preispitivanju prodaje oružja, a neki članovi Kongresa su javno rekli da je odobrenje zahtjeva Švedske za pridruživanje NATO-u ključno prije nego što podrže prodaju F-16”, dodao je glasnogovornik.

Nakon rasprave o prijedlogu zakona o odobravanju protokola o pristupanju Švedske NATO-u u turskom parlamentu, prijedlog zakona je odobrilo 287 od 346 poslanika koji su učestvovali u glasanju, dok je 55 poslanika glasalo "protiv", a četiri su bila "uzdržana", piše AA. 

Finska i Švedska, obje nordijske zemlje koje su blizu ili graniče s Rusijom, podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u ubrzo nakon što je Rusija započela svoj rat protiv Ukrajine u februaru 2022. godine.

Finska je postala 31. saveznik NATO-a u aprilu 2023. nakon odobrenja svih parlamenata zemalja članica alijanse.

Turkiye nastoji kupiti od SAD-a najnoviji model aviona F-16 Block 70, kao i 79 kompleta za modernizaciju za nadogradnju svojih preostalih F-16 na nivo Block 70.

Praksa takozvanog "dualnog kvaliteta proizvoda", odnosno razlika u kvalitetu robe istih proizvođača koji se plasira unutar EU tržištima van nje, otkrivena je početkom 2017. i naišla na oštre reakcije, kako među državama članicama Unije tako i u zvaničnom Briselu.

Šta se dogodilo do tada do danas?

Tadašnji predsjednik Evropske komisije, Žan Klod Junker, rekao je da neće prihvatiti da se u nekim djelovima Evrope ljudima prodaje hrana lošijeg kvaliteta.

Evropska komisija donijela je tada Direktivu o modernizaciji, kojom je u Direktivu o nepoštenoj poslovnoj praksi uvela posebnu odredbu koja se odnosi na dualni kvalitet, piše Radio Slobodna Evropa. Najavljeno je da će Komisija u 2024. godini izvijestiti o primjeni Direktive o modernizaciji i njenom boljem primjenjivanju, uključujući pravila koja se odnose na "dualni kvalitet".

Zajednički istraživački centar Komisije od tada je uradio više istraživanja koja su pokazala da se unutar EU smanjuje udio prehrambenih proizvoda koji imaju istu ili sličnu ambalažu, ali su različitog sastava. Dok su ti proizvodi činili 31 posto testiranih uzoraka još u 2018. i 2019., u 2021. njihov je udio pao na 24 posto.

Nakon što je postojanje dualnog kvaliteta proizvoda objelodanjeno, najmlađa država članica EU Hrvatska je uradila istraživanje koje je potvrdilo da građani Hrvatske jedu hranu lošijeg kvaliteta nego Nijemci, a uz to uglavnom i skuplju.

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević rekla je da je tamošnja Agencija za hranu uporedila kvalitet 80 proizvoda na hrvatskom i njemačkom tržištu. U javnosti je najviše odjeknuo slučaj sa kompanijom Nutela jer se ispostavilo da namaz te kompanije ima više šećera, a manje lješnika u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. U Crnoj Gori, koja pretenduje na EU članstvo, takvo istraživanje nije rađeno.

Evropska unija nema direktnih izvršnih ovlaštenja u oblasti eu potrošačkog prava stoga je na tijelima za zaštitu potrošača država članica da provjeravaju da li kompanije poštuju svoje obvavze prema Zakonu EU o zaštiti potrošača, uključujući i područje "dualnog kvaliteta".

Evropska unija je 2019. zvanično rekla: isti kvalitet i za istok i za zapad, ali isključivo područja Evropske unije.

Ono što preostaje zemljama Balkana, kao državama koje pretenduju na eu članstvo, je da svaka država ponaosob usvoji i primijeni zakonodavstvo Evropske unije kako bi građani Balkana uživali eu potrošačku zaštitu.

Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock ponovila je snažnu podršku svoje vlade izraelskom ratu protiv Hamasa, ali je također rekla da očekuju da se poduzmu mjere kako bi se minimizirala patnja palestinskih civila.

- Hitno su nam potrebne humanitarne pauze kako bismo ublažili situaciju u Gazi, kako bismo ublažili nevjerovatne patnje, posebno djece. Također su nam potrebne humanitarne pauze u Gazi da konačno oslobodimo taoce koje još uvijek drži Hamas, rekla jeBaerbock novinarima u Briselu, uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.

Baerbock je rekla da će ministri vanjskih poslova EU-a razgovarati o načinima povećanja humanitarne pomoći za Gazu diplomatskim naporima za postizanje humanitarne pauze i oslobađanju zarobljenika koje drži palestinska grupa Hamas.

- Izrael može živjeti u sigurnosti samo kada Palestinci žive sigurno, dostojanstveno. A Palestinci mogu živjeti dostojanstveno, u sigurnosti i slobodi samo kada Izrael živi u sigurnosti, rekla je Baerbock, dodajući da je rješenje s dvije države jedini način na koji se može riješiti izraelsko-palestinski sukob.

Izrael je pokrenuo nemilosrdne vazdušne i kopnene napade na Pojas Gaze 7. oktobra prošle godine nakon prekograničnog napada Hamasa u kojem je, kako tvrdi Tel Aviv, ubijeno oko 1.200 osoba Od tada je u izraelskim napadima najmanje 25.105 Palestinaca ubijeno, dok je 62.681 osoba povrijeđena.

"Izraelski tenkovi bili su u blizini bolnice Al-Amal, kada smo potpuno izgubili kontakt sa našim timovima zbog kopnene invazije", objavljeno je na društvenoj mreži X.

Brigade Al-Qassam, vojno krilo Hamasa, saopštile su da su gađale izraelski tenk Merkava lokalno proizvedenom granatom Yassin 105 zapadno od Khan Younisa.

Izraelska vojska izvela je rano ujutro intenzivne vazdušne napade i granatiranje u gradu u blizini bolnice Nasser, javio je dopisnik Anadolu.

Izrael je pokrenuo nemilosrdne vazdušne i kopnene napade na Pojas Gaze 7. oktobra prošle godine nakon prekograničnog napada Hamasa u kojem je, kako tvrdi Tel Aviv, ubijeno oko 1.200 osoba.

Od tada je najmanje 25.105 Palestinaca ubijeno, a 62.681 povrijeđen u izraelskim napadima na Pojas Gaze od 7. oktobra, saopćilo je u utorak Ministarstvo zdravstva u opkoljenoj palestinskoj enklavi.

Prema podacima Ujedinjenih nacija zbog izraelske ofanzive 85 posto stanovništva Gaze interno raseljeno, a 60 posto infrastrukture enklave oštećeno ili uništeno.

Axiom Space prenosio je uživo svojevrsnu ceremoniju dobrodošlice pripremljenu za tim Ax-3, u kojem je i turski svemirski putnik Alper Gezeravci koji je zahvalio na dobrodošlici, piše AA. 

"Prije svega, želio bih zahvaliti sedmeročlanom timu ekspedicije na ljubaznom gostoprimstvu. Zapravo su nas čekali na vratima. Bio je ovo vrlo lijep i ljubazan doček za nas. Želio bih zahvaliti svima na velikom trudu u posljednjih osam mjeseci obuke kako bismo došli ovdje, kao i svim našim kolegama koje su doprinijele našem sigurnom putovanju ka MSS. Kao Turkiye, sretni smo što smo napravili prvi korak u našoj historiji. Radujemo se što ćemo doprinijeti naučnom i istraživačkom radu ovdje", rekao je Gezeravci na engleskom jeziku.

Potom se kratko obratio i na turskom jeziku, te kazao:

"Želim izraziti svoju zahvalnost Gazi Mustafi Kemalu Ataturku i njegovim saborcima, koji su uspostavili Republiku Turkiye i ostavili nam je u amanet, svim našim šehidima koji su dali svoje živote za ovu zemlju, našoj državi i narodu čija nam je snažna volja omogućila da ovdje kročimo", rekao je Gezeravci.

Kratko obraćanje zaključio je rečenicom: "Budućnost je na nebu", inače poznata rečenica osnivača moderne Turkiye Mustafe Kemala Ataturka.

Nakon otprilike 36 sati svemirskog putovanja, tim Ax-3, uključujući turskog svemirskog putnika Gezeravcija, stigao je do MSS-a u 11.42 po centralnoeuropskom vremenu.

Gezeravci i tri člana posade iz Španije, Italije i Švedske izvest će više od 30 naučnih eksperimenata i demonstracija na MSS-u u sklopu misije Ax-3. Gezeravci je prvi turski svemirski putnik i provest će 13 naučnih istraživanja tokom 14-dnevnog boravka na MSS-u.

Misiju Ax-3 predvodi Michael Lopez-Alegria, predstavnik SAD-a i Španije, dok posadu također čine Walter Villadei kao pilot iz italijanskih zračnih snaga i Marcus Wandt iz Švedske, predstavnik Europske svemirske agencije.

Polijetanje je prvotno bilo planirano za 9. januara, ali je dva puta odgođeno za 17. januar, a zatim za 18. januar.

Vlada tvrdi da će plan ojačati integraciju imigranata i pomoći privlačenju kvalificiranih radnika.

"Moramo držati korak u utrci za privlačenje kvalifikovane radne snage. To znači da moramo dati ponudu kvalificiranim ljudima iz cijelog svijeta, baš kao što to rade Sjedinjene Američke Države i Kanada. Njemačko državljanstvo je očigledno dio toga", rekla je ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser uoči glasanja.

Za plan koji je iznijela vladajuća socijalno-liberalna koalicija lijevog centra Olafa Scholza su glasala 382 zastupnika, dok su protiv bila 234. Dvadeset i tri zastupnika bila su suzdržana.

Opozicioni konzervativni demokršćani i Kršćansko-socijalna unija, koji se protive novim pravilima, traže promjene koje će "sačuvati vrijednost njemačkog državljanstva". Oni traže čvršći stav prema imigraciji u nastojanju da zaustave uspon krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je doživjela porast u anketama.

Zakonom se period legalnog boravka potrebnog za sticanje njemačkog državljanstva smanjuje s osam na pet godina. U slučajevima kada su podnosioci zahtjeva "izuzetno dobro integrisani", naturalizacija bi bila moguća nakon tri godine, piše AA. 

Djeca rođena u Njemačkoj automatski bi postala državljani ako jedan roditelj ima legalno prebivalište pet godina, u odnosu na sadašnjih osam godina.

Među uslovima za sticanje njemačkog državljanstva, osoba također mora izdržavati sebe i svoje izdržavane osobe bez primanja socijalne pomoći. Od toga će biti izuzeti radnička generacija, odnosno turski radnici koji su u Njemačku došli šezdesetih godina prošlog vijeka, stranci koji su u posljednje dvije godine radili s punim radnim vremenom 20 mjeseci i strani supružnici zaposlenih radnika.

Također će biti ukinuta ograničenja za posjedovanje dvojnog državljanstva. Dvojno državljanstvo je obično dozvoljeno samo za državljane drugih zemalja EU ili Švicarske, iako je dozvoljeno i za druge imigrante u određenim izuzetnim slučajevima. Popuštanje pravila bi omogućilo direktan pristup dvojnom državljanstvu bez obzira odakle podnosilac zahtjeva dolazi.

Vlada navodi da 14 posto stanovništva, odnosno više od 12 miliona, nema njemačko državljanstvo i da oko 5,3 miliona njih živi u Njemačkoj najmanje deceniju. Navodi se da je stopa naturalizacije u Njemačkoj znatno ispod prosjeka EU-a.

Postojeći zakon nalaže da budući građani budu posvećeni "slobodnom demokratskom temeljnom poretku", a nova verzija precizira da su antisemitski i rasistički akti nespojljivi s tim.

Revizija zakona o državljanstvu jedna je od niza društvenih reformi koje je vladajuća trostranačka koalicija pristala provesti kada je stupila na dužnost krajem 2021.

Posljednjih mjeseci, vlada Olafa Scholza čija popularnost je znatno opala kao rezultat upornih sukoba, ekonomske slabosti i nedavne domaće budžetske krize koja je rezultirala smanjenjem potrošnje i subvencija, također je nastojala ublažiti migraciju tražitelja azila.

Palestinska beba koja je preživjela napad na jednu zgradu u blizini medicinskog kompleksa Shifa na sjeveru Gaze spašena je iz ruševina.

Od 7. oktobra prošle godine u izraelskim napadima na Pojas Gaze ubijeno je 24.620 Palestinaca, a povrijeđeno 61.830, piše AA. 

Ispod ruševina ima mrtvih, ali da medicinske ekipe i službenici civilne zaštite ne mogu doći do tijela.

U skloništima raseljenih Palestinaca u Gazi zbog loših higijenskih uslova i previše ljudi na jednom mjestu, zabilježeno je više od 8.000 slučajeva hepatitisa A.

Nasreddin Amer, zamjenik šefa ureda za odnose s javnošću grupe Huti, rekao je na platformi X da su zračne snage SAD-a i Velike Britanije pokrenule napade na Saadu, Dhamar, Al Hudaydah, Taiz i Al-Baydu.

U srijedu je američka vojska saopštila da je jemenska grupa Huti gađala dronom brod-nosač u Adenskom zaljevu u vlasništvu SAD-a.

Huti kažu da njihovi napadi u Crvenom moru imaju za cilj pritisak na Izrael da zaustavi svoj smrtonosni napad na Pojas Gaze, u kojem je od oktobra ubijeno najmanje 24.448 ljudi.

SAD i Velika Britanija pokrenule su zračne napade na položaje Huta u Jemenu posljednjih dana u znak odmazde za napade u Crvenom moru.

Nakon nedavnih akcija Huta u Jemenu protiv komercijalnih brodova kao odgovor na napade Izraela na Gazu, mnoge kompanije odlučile su prekinuti svoja putovanja Crvenim morem.

Pentagon je 6. decembra 2023. objavio da pregovaraju o uspostavi međunarodne "Pomorske operativne jedinice" protiv napada Huta u Jemenu na komercijalne brodove u Crvenom moru, a 18. decembra najavili su uspostavu multinacionalne misije pod nazivom "Operation Welfare Guardian".

Dok napadi Huta ugrožavaju prolaz kroz Sueski kanal, koji povezuje Sredozemlje s Crvenim morem, nudeći najkraći put između Evrope i Azije, a kroz koji se odvija otprilike 12 posto svjetske trgovine, napadi na komercijalne brodove u Crvenom moru i uzastopne odluke koje donose kompanije utječu na globalnu ekonomiju. To je povećalo zabrinutost da će u započeti nova "kriza lanca opskrbe".

Crveno more, koje spaja Indijski ocean i Sredozemlje preko Sueskog kanala na sjeveru i Adenski zaljev preko tjesnaca Bab al-Mandeb na jugu, te razdvaja afrički i azijski kontinent, jedno je od najvažnijih strateških područja tranzitnih linija u svijetu.

Dok napetost u Crvenom moru traje, u posljednje dvije godine nije zabilježena ozbiljnija promjena na karti kontrole i utjecaja sukobljenih strana u Jemenu.

Jemen, u kojem građanski rat traje već oko 10 godina, podijeljen je u tri sfere utjecaja: legitimnu vladu koju podržava Saudijska Arabija, Hute koje podržava Iran i Južno prelazno vijeće (STC) koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).

Nakon što su proiranske milicije Huti preuzele kontrolu nad glavnim gradom Sanom u septembru 2014., arapska koalicija predvođena Saudijskom Arabijom pokrenula je 26. marta 2015. vojnu intervenciju u Jemenu.

Jemenska vlada, koja ima podršku koalicijskih snaga predvođenih Saudijskom Arabijom, u proteklih devet godina nije uspjela zadržati kontrolu nad cijelom zemljom.

Iako je između 2. aprila i 2. oktobra 2022. uz posredovanje UN-a postignut šestomjesečni prekid vatre, sukobi između jemenske vlade i Huta nastavili su se tamo gdje su stali nakon završetka primirja.

Zone sukoba u Jemenu

Jemenska vojska, koja je dobila podršku koalicijskih snaga predvođenih Saudijskom Arabijom, nije mogla ozbiljno napredovati protiv Huta 2023. godine. Strane nisu mogle steći prednost jedna nad drugom na frontovima Marib, Cevf, Beyda, Dali, Lahic i Taiz, gdje su se u posljednje dvije godine s vremena na vrijeme odvijali žestoki sukobi.

Jedna od žarišnih zona građanskog rata u Jemenu bio je strateški lučki grad Hudaydah i Marib, bogat naftom i plinom.

Pokušaji koalicijskih snaga da vrate Hodeidu, koja je pod kontrolom Huta više od devet godina, nisu urodili plodom.

Iako vladine snage kontroliraju neke gradove i regije Hodeideha, centar grada i strateške luke i dalje su u rukama Huta.

Navodi se da Huti nisu napredovali na strateškim i vitalnim tačkama, osim nekih "uspjeha" koje su ostvarili u povremenim napadima u ruralnim područjima Mariba.

Marib je poprište jedne od "najgorih svjetskih humanitarnih kriza" zbog stalnih sukoba i sve većeg broja unutarnjih migranata.

Međunarodno priznata vlada Jemena održava kontrolu nad istočnim Hadramautom, koji pokriva više od trećine površine zemlje.

U Hadramautu, koji je bogat naftom i gdje biznismeni intenzivno posluju, pored historijskih, turističkih i obalnih gradova kao što su Mukalla, Seyun, Shibam, Terim, Es-Sihr, postoje i dva međunarodna aerodroma pod nazivom Seyun i Reyyan.

Mahrah, drugi najveći grad u zemlji po površini, također je pod kontrolom jemenske vlade. Mahrah, koja se nalazi u najistočnijem dijelu Jemena, blizu granice s Omanom, ima međunarodni aerodrom Al-Gayda, luku Nishtun i graničnu kapiju Shahin kao priključne tačke.

Regije u kojima vlada neke dijelove drži pod kontrolom

Neki gradovi u zemlji su podijeljeni u pogledu uticaja. Legitimna vlada kontrolira neke od provincija, dok druge dijelove kontrolišu Huti.

Vladine snage zadržale su kontrolu nad većim dijelom naftom i plinom bogate pokrajine Marib. Pod kontrolom vlade je i Marib, glavni grad pokrajine, koji je posljednjih godina postao jedan od najgušće naseljenih gradova u zemlji.

Prema izvještajima koje je pripremila Vlada, u Maribu živi više od dva miliona izbjeglica. Taj broj odgovara otprilike polovini od ukupno 4,5 miliona raseljenih osoba u zemlji.

Huti su intenzivirali svoje napade na grad kako bi u februaru 2021. zauzeli Marib, budući da je on "uporište" vlade i glavni štab Ministarstva odbrane. Međutim, u posljednje dvije godine primijećen je pad broja napada Huta.

Vlada također kontrolira veći dio grada Lahij. U regijama koje su zauzeli Huti postoje sukobi u kojima nema pomaka.

Slična situacija vrijedi i za Dali. Dok je veći dio grada pod kontrolom vladinih snaga, nastavljaju se sukobi u područjima pod kontrolom Huta, u kojima nijedna strana ne može pobijediti.

Vladine snage kontroliraju i 60 posto najmnogoljudnijeg grada Taiza. Međutim, Huti imaju privilegiju kontrolirati Al-Huban, istočno od Taiza, gdje se nalaze kompanije u privatnom vlasništvu i koji čini 70 posto ukupnih prihoda grada.

Huti kontroliraju neke gradove na sjeveru zemlje, uključujući glavni grad Sanu.

Sana je najvažniji grad u zemlji jer se u njemu nalaze najvažnije vladine institucije, telekomunikacijski sektor te mnoge kompanije koje Hutima donose ogroman prihod.

Osim Sane, kontrola nad cijelim gradovima Zemar, Beyda, Ibb, Rayme i Amran je u rukama Huta.

Gradovi u kojima Huti imaju većinu

Obalna regija Hodeidah na zapadu zemlje pod kontrolom je Huta. Ovaj dio grada, koji ima jednu od najvažnijih jemenskih luka, prihvata 70 posto inostrane pomoći i prihoda koji dolaze u zemlju.

Huti također kontroliraju grad Jawf, koji ima kopnenu granicu sa Saudijskom Arabijom. Vladine snage ovdje nastavljaju svoju prisutnost na malom području.

Gradovi Hajjah i Sada dva su grada pod kontrolom Huta, uključujući i njihove centre.

- Regije pod potpunom kontrolom STC-a koji podržavaju UAE

Južno prijelazno vijeće (STC) koje podržava UAE ima kontrolu nad cijelim Adenom, koji je legitimna vlada proglasila privremenim glavnim gradom nakon Sane.

Pokrajina, koju je 2019. u potpunosti zauzeo STC, drugi je najvažniji grad u zemlji nakon Sane. Grad je prije rata bio poznat kao ekonomski i trgovački grad.

Grad Socotra, s pogledom na Indijski ocean, i Shabwa, koja ima važne izvore nafte, također su pod kontrolom STC-a.

Kontrola nad gradom Ebyen također je u rukama STC-a i vladinih snaga. STC ima političku i vojnu moć u Lahecu i Daliju na jugu zemlje.

Humanitarna kriza u Jemenu

U Jemenu, koji je gotovo 10 godina bio poprište nasilnih sukoba između Huta koje podržava Iran i vladinih snaga koje podržava koalicija predvođena Saudijskom Arabijom, glad i pothranjenost šire se iz dana u dan, zajedno sa sve većim siromaštvom.

Otprilike 377.000 ljudi izgubilo je živote u sukobima koji već godinama traju u zemlji.

Humanitarna kriza uzrokovana građanskim ratom u Jemenu, jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta, raste iz dana u dan.

Očekuje se da danas britanski ministar odbrane Grant Shapps u Londonu najavi raspoređivanje kopnene vojske, mornarice i RAF-a (Royal Air Force) na istočnoj strani Evrope. Kraljevska mornarica će rasporediti više od 2.000 svojih pripadnika s osam ratnih brodova i podmornica, dok će više od 400 marinaca biti poslano u Arktički krug.

RAF će koristiti borbene avione F-35B Lightning i promatračke letjelice Poseidon P-8, piše Index.hr.

Vježba naziva „Steadfast Defender 24“ bit će održana nakon nedavnih dešavanja – novog paketa pomoći Ukrajini te napada SAD-a i Britanije na Hute u Jemenu.

Britanski mediji prenose da će vježba biti priprema za invaziju neke države članice NATO-a od bilo kojeg agresora, pri čemu se smatra da glavne prijetnje dolaze od Rusije.

On je na društvenoj mreži X ranije napisao „Spalite Gazu odmah“ što je izazvalo žestoke osude te mu je privremeno zabranjen pristup Facebook-u.

Govoreći za radio Hakol Baramah, Vaturi je rekao da stoji iza onoga što je rekao.

- Stojim iza svojih riječi. Bolje je spaliti nego da stradaju vojnici. Tamo nema nevinih. Nemam milosti za one koji su još tamo. Moramo ih eliminisati, izjavio je Vaturi.

U međuvremenu, ovakve izjave je Južnoafrička Republika koristila kao dokaz namjere Izraela da počini genocid u Gazi.

U međuvremenu,

Lamola se obratio novinarima dok je napuštao zgradu Suda nakon završetka saslušanja u predmetu genocida koji su pokrenuli protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu.

Istakao je da je njegova zemlja podnijela tužbu protiv Izraela zbog toga što je prekršio Konvenciju o genocidu.

Lamola je kazao da sve ukazuje da se postupanje Izraela u Pojasu Gaze može okvalificirati kao genocid, piše AA. 

"Ništa ne opravdava čin genocida koji je Izrael odobrio. Ništa ne opravdava genocid", rekao je on.

Lamola je ponovio da nijedan razlog ne može opravdati napade koji imaju za cilj uništenje Gaze.

Danas je drugi dan saslušanja po južnoafričkoj tužbi protiv Izraela za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Saslušanje je počelo u četvrtak čitanjem slučaja Južnoafričke Republike protiv Izraela i zahtjevom da Izrael odmah obustavi vojne operacije u Gazi.

Prvog dana jučerašnjeg ročišta izneseni su zahtjevi za mjerama predostrožnosti za zaustavljanje napada, a na današnjem ročištu brani se izraelska delegacija.

Na jučerašnjem saslušanju, advokati koji zastupaju južnoafričku stranu optužili su Izrael da su njegove svjesne akcije protiv Palestinaca u Gazi dokazale njegovu genocidnu namjeru.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je u jučerašnjoj izjavi ustvrdio da se "Izrael bori protiv genocida" uprkos tužbi podnesenoj Međunarodnom sudu pravde protiv njegove zemlje.

Pravni savjetnik izraelskog Ministarstva vanjskih poslova Tal Becker danas iznosi uvodne riječi za Izrael.

Između ostalog, kazao je kako su izraelske akcije u Gazi čin samoodbrane nakon Hamasovog napada 7. oktobra.

Sve više brodova zaobilazi Suecki kanal, ključnu trgovačku rutu između Evrope i Azije, kako bi izbjegli napade jemenskih Huta.

Od nove godine do danas, brodski saobraćaj smanjio se za 30 posto.

Satelitski prikaz Sueckog kanala

Od početka godine, kanalom su prošla 544 broda u odnosu na 777 u istom periodu 2023.

Rutu oko Rta dobre nade izabrali su samo oni brodovi koji su morali odmah nastaviti putovanje, dok ostali čekaju da se situacija stabilizuje.

Huti su još krajem prošle godine u Crvenom moru počeli napadati komercijalne brodove kako bi iskazali podršku palestinskom Hamasu u borbi protiv izraelskih oružanih snaga u okupiranom Pojasu Gaze.

U takvim uslovima, mnogi brodari preusmjerili su brodove preko Rta dobre nade, a SAD je inicirao međunarodnu misiju koja bi trebala zaštititi plovidbu.

Sueski kanal ključni je izvor deviznih prihoda za Egipat i vlasti su ga proteklih godina nastojale povećati proširivši ga u 2015. Radovi na proširenju nisu završeni do danas.

Počela je rasprava o zahtjevima za privremene mjere u tužbi Južnoafričke Republike pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) zbog toga što je Izrael svojim djelovanjem u Gazi prekršio Konvenciju o genocidu.

Prvog dana rasprave, južnoafrička strana je sudu iznijela svoje argumente protiv Izraela s obrazloženjima.

Suđenje je počelo polaganjem zakletve "ad hoc" sudaca koje su Južnoafrička Republika i Izrael imenovali samo za ovaj slučaj. Kasnije je glavni službenik suda Philippe Gautier pročitao južnoafričke zahtjeve za privremenim mjerama.

Prvi koji se obratio u ime južnoafričke strane bio je ambasador ove zemlje u Holandiji Vusimuzi Madonsela, koji je rekao da "nekažnjivost rasprostranjenog kršenja ljudskih prava desetljećima ohrabruje Izrael".

Na saslušanju su prikazane fotografije AA kao dokazi.

Adila Hassim, jedna od advokatica koja zastupa Južnoafričku Republiku, izjavila je da su dokazi o genocidu dostupni u prijavnom dosjeu i da su ih registrirale institucije UN-a, piše AA. 

"Postupci (Izraela) pokazuju sistemski obrazac ponašanja iz kojeg se može izvući zaključak genocid", zaključak je advokatice.

Ističući da broj ljudi koje je Izrael ubio pokazuje da "nigdje u Gazi nije sigurno", Hassim je istaknula da su neki stanovnici Gaze ubijeni u područjima koja je Izrael proglasio "sigurnim koridorom".

"Izrael je ubio dosad neviđen broj civila, potpuno svjestan koliko bi civilnih života koštala svaka bomba", poručila je.

S druge strane, Hassim je istaknula kako Izrael nastavlja "uporno" blokirati humanitarnu pomoć Gazi te navela da se u Gazu ne može dostaviti dovoljno hrane, odjeće i higijenskog materijala, a stanovnicima Gaze onemogućen je pristup čistoj vodi.

Hassim je ustvrdila da se genocid ne može unaprijed proglasiti, ali Međunarodni sud pravde može otkriti genocid te je zatražio da Sud donese mjere opreza.

Tembeka Ngcukaitobi, još jedan od advokata koji zastupa Južnu Afriku, također je izjavio da Sud treba proglasiti "postojanje opasnosti od genocida" u svjetlu dostupnih dokaza, a ne "činjenicu da se genocid dogodio" kako bi prihvatio zahtjeve Južne Afrike za mjere opreza.

Ngcukaitobi je skrenuo pažnju na južnoafrički stav o genocidu nad Palestincima u Gazi i podsjetio da je 15 specijalnih izvjestitelja Ujedinjenih naroda (UN) i 21 član UN-ove radne grupe također upozorilo da je ono što se dogodilo u Gazi genocid.

Podsjećajući da su izraelska vojna uprava i državni dužnosnici dali izjave u kojima su otkrili svoje genocidne namjere, Ngcukaitobi je rekao da su ti ljudi izrazili želju za uništenjem stanovnika Gaze i potpuno uništenje Gaze.

Jeremy Corbyn, bivši čelnik glavne opozicione Laburističke stranke u Velikoj Britaniji, također je bio među onima koji su gledali saslušanje, a ročište se prenosi uživo.

Novo istraživanje pokazuje da je klimatska kriza uzrokovana ljudskim djelovanjem smanjila snježni pokrivač u velikom dijelu sjeverne hemisfere u posljednjih 40 godina, što prijeti ključnim izvorima vode za milione ljudi, piše CNN.

Istraživanje naučnika s Dartmouth Collegea iz New Hampshirea objavljeno u časopisu „Nature“ tvrdi da su klimatske promjene uzrokovale značajno manje snijega na sjeveru od 80-ih godina do danas. Područja na jugozapadu i sjeveroistoku SAD-a, kao i u srednjoj i istočnoj Evropi, bilježe najveći pad zbog globalnog zagrijavanja, između 10% i 20% manje snijega po deceniji.

Gubitak snijega najveći je problem za zajednice koje ovise o njemu kao izvoru vode. Kako se planeta zagrijavati, mnoga gusto naseljena područja koja se oslanjaju na snijeg će tokom sljedećih nekoliko decenija doživjeti povećane gubitke u dostupnosti vode.

Naučnici su promatrali i riječne slivove kako bi izmjerili koliko je resursa snježne vode nestalo. Istraživanje je otkrilo trend opadanja snježnog pokrivača u 82 od 169 velikih riječnih slivova sjeverne hemisfere, uključujući rijeku Colorado u SAD-u i Dunav u Evropi, pri čemu 31 sliv pokazuje otiske klimatskih promjena koje su uzrokovali ljudi.

Posebna pažnja usmjerena je na snježni pokrivač u mjesecu martu koji, tvrde naučnici, najbolje pokazuje stanje zime.

Uzastopne godine manjeg snježnog pokrivača na zapadu SAD-a već su omogućile da zime i proljeća donesu nestašicu vode i šumske požare. Snijeg pomaže sprječavanje šumskih požara ili može smanjiti njihov intenzitet. Za razliku od kiše, koja može brzo oticati, snijeg se s vremenom polako otapa i može osigurati trajno otpuštanje vode u tlo, smanjujući vjerovatnost da će se zapaliti.

Manji snježni pokrivač rizična su i za mjesta koja se baziraju na zimske sportove koji su ekonomski pokretači. Mnoga skijališta na sjevernoj hemisferi već se suočavaju s takvim izazovima, a mnoga se sada oslanjaju na snježne topove kako bi osigurali dovoljno snijega za poslovanje. Neka se mjesta približavaju temperaturnim pragovima koji će čak i vještački stvoren snijeg učiniti neodrživim.

Prvog dana sudskog procesa, Južnoafrička Republika iznosi dokaze u predmetu koji je podnijela 29. decembra, optužujući Izrael za genocid i kršenje Konvencije Ujedinjenih nacija o genocidu svojim akcijama u Pojasu Gaze od 7. oktobra.

Južnoafrička strana zatražit će od najvišeg suda UN-a mjere za zaustavljanje izraelskog vojnog napada na Pojas Gazu u kojem je do sada ubijeno više od 23.300 Palestinaca.

Južna Afrika u podnesku na 84 stranice optužuje Izrael za djela i propuste genocidnog karaktera, jer su počinjeni sa potrebnom specifičnom namjerom da unište Palestince u Gazi kao dio šire palestinske nacionalne, rasne i etničke grupe, piše AA. 

Navodi se da izraelska genocidna djela uključuju ubijanje Palestinaca, nanošenje teških tjelesnih i psihičkih ozljeda, masovno protjerivanje iz domova i raseljavanje, nametanje mjera s ciljem sprečavanja rađanja Palestinaca i uskraćivanje pristupa adekvatnoj hrani, vodi, skloništu, sanitarnim čvorovima i medicinskoj pomoći.

Južnoafričku delegaciju predvodi ministar pravde te zemlje Ronald Lamola, a pridružuju mu se brojne visoke političke ličnosti iz progresivnih političkih stranaka i pokreta širom svijeta.

Današnje saslušanje bi trebalo da traje najmanje dva sata, a sutra bi izraelska strana trebala iznijeti argumente odbrane.

Izraelski napadi na Gazu najviše utiču na djecu koja odrastaju uz zvuke oružja i bombi. Od početka izraelskih napada na Pojas Gaze, 7. oktobra ubijeno je više od 23.000 Palestinaca, a djeca i žene čine 70 posto žrtava.

Osim oružja djeci prijeti i pothranjenost, s obzirom na katastrofalnu humanitarnu situaciju i nedostatak hrane, piše AA. 

Mališani u kampu u Rafahu provode vrijeme igrajući se, nesvjesni svih opasnosti koje im prijete.

Napadi izraelske vojske iz zraka, mora i kopna na Pojas Gaze nastavljaju se bez prekida.

Kao rezultat napada izraelske vojske na grad Sheikh Zayed, na sjeveru Gaze, džamija "Sheikh Zayed" s plavom kupolom u potpunosti je pretvorena u ruševine, piše AA. 

Tokom posjete Grčkoj, Johansson je izjavila da se „radno sposobno stanovništvo u EU smanjuje za jedan milion godišnje, što znači da bi legalna migracija trebala rasti gotovo jedan milion godišnje“, piše AJB.

Evropska komisija pokušava da izvrši reviziju migracionih pravila u cijeloj Uniji prije kraja ovog mandata i izbora za Evropski parlament u junu, a preliminarni dogovor postignut je prošlog mjeseca.

Predviđa se kako će se udio populacije starije od 65 godina povećati sa 21,1 posto u 2022. godini na 31,3 posto do kraja vijeka. 

Vjernici se okupljaju u Bazilici Isusovog rođenja u gradu rođenja Isusa Hrista, ali bez velikog slavlja i euforije zbog izraelskih napada na blokiranu Gazu, kao i zbog sve većih tenzija na okupiranoj Zapadnoj obali, piše AA. 

Gradonačelnica Betlehema Hanna Hananiya je za Anadolu rekla da su crkve i institucije u Betlehemu ove godine u tuzi i bijesu zbog izraelskih napada u Pojasu Gaze i Zapadnoj obali, u kojima su ubijene hiljade Palestinaca, uključujući djecu i žene.

“Mi doživljavamo genocidni rat koji traje već tri mjeseca, uništavajući crkve, džamije, univerzitete i ubijajući nevine ljude. Naš današnji praznik ograničavamo na vjerske obrede“, kazala je ona.

Ista situacija obilježavanja Božića isključivo vjerskim obredima bila je i za vrijeme katoličkog Božića prošlog mjeseca.

Najmanje 162 Palestinca su ubijena, a 296 povrijeđeno u posljednja 24 sata u izraelskim napadima na Pojas Gaze, saopštilo je u petak Ministarstvo zdravlja u blokiranoj enklavi.

"Izraelske okupacione (snage op.a.) su počinile 15 masakra nad porodicama u Pojasu Gaze, što je rezultiralo povećanjem broja žrtava za 162 i 296 povrijeđenih tokom protekla 24 sata", navodi se u saopštenju ministarstva.

Izrael je pokrenuo nemilosrdne zračne i kopnene napade na Pojas Gaze nakon prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra, u kojem je prema izraelskim vlastima ubijeno oko 1.200 osoba, javlja AA. 

Napadi su ostavili Pojas Gaze u ruševinama. Oko 60 posto infrastrukture enklave oštećeno je ili uništeno, a skoro dva miliona stanovnika je raseljeno.

Najnoviji podatak pokazuje da je prošle godine u Sloveniji bilo čak 85 posto više bolovanja nego 2014. godine. To je rekord od čak 56.128 zaposlenih koji su koristili bolovanje.

Time je prošle godine u Sloveniji izgubljeno više od 20 miliona kalendarskih dana.

- Situacija je posljednjih godina zabrinjavajuća, tvrdi Ana Vodičar za Index.hr, šef područja za odlučivanje o pravima i medicinskim proizvodima u Zavodu za zdravstveno osiguranje.

Kako prenose slovenački mediji, zakonodavstvo Slovenije ne poznaje vremensko ograničenje bolovanja. Takav propis ima još i Bugarska.

U ostalim sistemima, privremena nesposobnost za rad traje jednu, najviše tri godine. Nakon toga se propisuje privremena ili trajna nesposobnost za rad.

 Dok su Slovenci na bolovanju, rastu novčane naknade. 

- Ako smo 2014. imali oko 225 miliona rashoda iz zdravstvene kase, lani smo isplatili gotovo 700 miliona eura. To su enormna povećanja i zato je to toliko zabrinjavajuće, kaže Vodičareva.

Prošle godine je prosječno bolovanje u Sloveniji trajalo 13,4 dana. Najduže bolovanje bilo je u Koruškoj i trajalo je 19 dana, dok je najkraće bilo u Goriškoj i trajalo 11 dana. Rekorder u Sloveniji je radnik koji je već 12 godina na bolovanju.

Potvrdio je ovo glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller. On je dao komentar na početak sudskog procesa protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) kojeg je podnijela Južnoafrička Republika.

- Ove tvrdnje se moraju pažljivo provjeriti… Ne vidimo nikakve aktivnosti koje predstavljaju genocid… To je ono što je State Department utvrdio, rekao je Miller, prenosi „Reuters“.

Bijela kuća, kaže Miller, smatra da je tužba Južnoafričke Republike protiv Izraela “neosnovana” i “kontraproduktivna”.

Južnoafrička Republika će iznijeti svoju optužbu 11. januara, a Izrael se braniti dan kasnije. Južnoafrička Republika predala je dokument na 80 strana s obrazloženjem zašto smatra da Izrael provodi genocid u palestinskoj enklavi.

U dokumentu se navode optužbe o zločinima izraelske vojske nad Palestincima, kao i izjave izraelskog vodstva koje navodno iskazuju namjeru o genocidu.

Ovu informaciju prenio je izraelski „Channel 12“, prenosi AJB. Izraelski medij objavio je kako su zvaničnici u Tel Avivu pokušali odvratiti Sjedinjene Američke Države od ovakve odluke, u jeku napetosti sa Libanom.

Zabrinutost je izrazio i izraelski vojni analitičar Amos Harel koji je za „Haaretz“ izjavio da „smanjena pomorska prisutnost SAD-a u istočnom Mediteranu ne sluti na dobro“. Harel je dodao da bi takvu situaciju mogao iskoristiti Teheran.

U utorak je američka mornarica objavila da će se nosač aviona “Gerald Ford” vratiti u svoju prvobitnu bazu u Virginiji. Ovaj nosač je bio simbol američke podrške Izraelu. Američki ministar odbrane Lloyd Austin produžavao je boravak nosača tri puta, nadajući se da će njegovo prisustvo odvratiti Iran i druge grupacije od napada na Izrael.

U jeku tenzija u regiji, pojačani su napadi na baze u Siriji i Iraku u kojima je raspoređena američka vojska, a u svjetlu američke podrške Izraelu u njegovom ratu protiv palestinskih frakcija otpora u Pojasu Gaze.

Američka mornarica saopćila je da će Ministarstvo odbrane nastaviti jačati svoju poziciju u regiji kako bi odvratilo bilo koju državu ili vojnu frakciju od eskalacije krize izvan Pojasa Gaze.

Kako je objavila iranska državna televizija, dvije eksplozije dogodile su se na putu koji vodi prema mezaru gdje se održavala komemoracije povodom četvrte godišnjice ubistva komandanta elitne jedinice iranske Revolucionarne garde.

Soleimani je ubijen u američkom napadu u Bagdadu 3. januara 2020. godine.

Prema prvim izvještajima, u dvije eksplozije je poginulo najmanje 25 ljudi, a 40 je povrijeđeno, piše AA. 

Eksplozije su se dogodile u razmaku od oko deset minuta.

Programi komemoracije održavaju se širom Irana povodom četvrte godišnjice ubistva Soleimanija.

Potvrđeno je da su najmanje 64 osobe poginule u provinciji Ishikawa, koja se nalazi uz morsku obalu na glavnom ostrvu Honshu, javlja Kyodo News sa sjedištem u Tokiju.

Premijer Japana Kishida Fumio rekao je da je to "trka s vremenom za spašavanje života".

“Ljudi su i dalje zarobljeni u oštećenim ili srušenim zgradama. Vlada će učiniti sve što može, stavljajući glavni prioritet na spašavanje života”, rekao je premijer novinarima, prenosi japanska javna televizija NHK.

Hiljade ljudi evakuisane su na sigurnija mjesta, prenosi AA. 

Mnogo ljudi je povrijeđeno u provincijama Ishikawa, Niigata, Fukui, Toyama i Gifu.

Mnoga područja su još uvijek odsječena zbog oštećenih puteva i obustavljenog transporta, a Ministarstvo odbrane Japana razmišlja o upotrebi helikoptera za dostavu humanitarnog materijala.

Državna meteorološka agencija prognozirala je povremene kiše do četvrtka.

Japan je mobilizirao oko deset hiljada vojnika za operacije potrage, spašavanja i pružanja pomoći.

Centralni Japan su od ponedjeljka popodne pogodili mnogi zemljotresi jačine do 7,6 stepeni po Richterovoj skali, što je izazvalo upozorenje na cunami i veliki požar.

Vlasti su kasnije ukinule upozorenje na cunami.

Epicentar zemljotresa bio je u regiji Noto prema Japanskom moru.

Raketni napad je prvi nakon atentata na zamjenika čelnika Hamasa Saleha Arourija u libanonskoj prijestolnici Bejrutu u utorak navečer.

Arouri je najviše pozicionirani lider Hamasa kojeg je Izrael ubio od izbijanja sukoba u Gazi 7. oktobra, prenosi AA. 

List "Yedioth Ahronoth" objavio je da je ubrzo nakon atentata grupa Hezbollah ispalila protutenkovsku raketu na metu u oblasti Margaliot u blizini granice s Libanom.

Izraelski "Haaretz" je također javio o još jednom napadu Hezbollaha s dvije protutenkovske rakete na izraelsku vojnu poziciju u blizini zajednice Menara, blizu granice s Libanom, pri čemu je izraelska vojska odgovorila na izvore vatre.

Hezbollah je saopštio da su njegovi borci izveli niz napada na izraelske vojnike u blizini vojne lokacije al-Marj.

Pokret je ranije upozorio da izraelsko ubistvo zamjenika šefa Hamasa Saleha Arourija u Bejrutu neće ostati bez odgovora i kazne.

U saopštenju se navodi da ovo ubistvo, počinjeno u centru Bejruta, predstavlja "ozbiljan napad na Liban, njegov narod, sigurnost i suverenitet" i da je "opasna politička i sigurnosna poruka."

U napadu izraelskog drona u libanskoj prijestolnici Bejrutu u utorak je ubijeno najmanje šest osoba, među kojima i Arouri.

Napetost se rasplamsala duž granice između Libana i Izraela u jeku povremenih razmjena vatre između izraelskih snaga i Hezbolaha.

Do napetosti je došlo u jeku izraelske vojne ofanzive na Pojas Gaze nakon prekograničnog napada Hamasa 7. oktobra.

Agencija javlja da je izraelski dron pogodio ured Hamasa u Mecherfehu u južnom Bejrutu, ubivši najmanje tri osobe i povrijedivši nekoliko. Na tom području plamen je zahvatio i parkirani automobil.

Hamas je potvrdio ubistvo Arourija u Bejrutu, kao i dvojice komandanata njihovog oružanog krila. Libanske vlasti se zasad nisu oglasile povodom napada, piše AA. 

Napetost je rasplamsala duž granice između Libana i Izraela u jeku povremenih razmjena vatre između izraelskih snaga i Hezbolaha.

Do napetosti je došlo u jeku izraelske vojne ofanzive na Pojas Gaze nakon prekograničnog napada Hamasa 7. oktobra.

Najmanje 22.185 Palestinaca je od tada ubijeno, a 57.035 je povrijeđeno, saopštilo je Ministarstvo zdravstva u Gazi.

Vjeruje da je skoro 1.200 Izraelaca ubijeno u napadu Hamasa.

Organizator na javnom dočeku Nove 2024. godine ispred Vječne vatre očekuje prisustvo više od 25.000 hiljada posjetilaca. S tim u vezi, građanima preporučuju, u cilju smanjenja saobraćajnih gužvi i bolje prohodnosti, da za dolazak na ovu manifestaciju koriste javni gradski prevoz ili usluge ovlaštenih taxi prevoznika.

Oni koji se odluče doći vlastitim automobilima, svoja vozila trebaju parkirati na označenim parking mjestima i u skladu s izmijenjenim režimom saobraćaja. Kompletna lista ulica gdje je zabranjeno parkiranje i saobraćanje dostupna je na web stranici www.mup.ks.gov.ba

Posjetioce podsjećaju da je na javna okupljanja zabranjeno nositi bilo kakvo vatreno ili hladno oružje, pirotehnička sredstva, kao i druge predmete koji mogu biti opasni po druge posjetioce.

Policijski službenici Uprave policije vršit će pojačan nadzor učesnika u saobraćaju, s posebnim akcentom na upravljanje motornim vozilom pod dejstvom alkohola. Kako ne postoji nijedan dovoljno valjan razlog za vožnju u alkoholiziranom stanju, koja je izuzetno opasna radnja za sve učesnike u saobraćaju, bit će primijenjena nulta stopa tolerancije na razloge vožnje pod utjecajem alkohola za sve vozače koji pri kontrolama budu imali nedopuštene koncentracije alkohola u krvi.

Građane podsjećaju da u hitnim situacijama policiju mogu pozvati na broj 122, a za sve druge situacije koje ne zahtijevaju hitnost, moguće je direktno kontaktirati mjesno nadležne policijske uprave, čiji su telefoni objavljeni na stranici.

Policijski službenici Uprave policije će u novogodišnjoj noći biti prisutni na ulicama Kantona Sarajevo kako bi svojim planiranim aktivnostima u svim segmentima rada doprinijeli sigurnom okruženju i kako bismo svi zajedno dočekali Novu godinu u miru.

Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo svim sugrađanima i gostima želi sretnu, zdravu i mirnu Novu 2024. godinu.

Po prvi put od početka izraelskih napada dopušteno je da preko graničnog prelaza Rafah bude pušteno svježe voće za stanovnike Gaze.

Gajbe pune svježih narandži, grožđa, nara, kivija izmamile su osmijeh na licima Palestinaca, naročito kod djece.

Ministarstvo zdravstva u Gazi saopćilo je u petak da je broj Palestinaca ubijenih u izraelskim napadima od 7. oktobra povećan na 21.507, a među ubijenima je više od 8.800 djece.

Iz Ministarstva su naveli da je 55.915 osoba povrijeđeno u izraelskim napadima.

Izrael je počeo napade na Pojas Gaze nakon prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra. Gaza je u ruševinama, pri čemu je više od polovine stambenih objekata oštećeno ili uništeno, a oko dva miliona ljudi raseljeno uz nestašicu hrane i čiste vode.

"U Daytonu smo razgovarali, i svi su tamo shvatili, da nema prava na otcjepljenje. Tačka. SAD će djelovati ako bilo tko pokuša promijeniti ovaj osnovni element Daytona", naveo je O'Brien na zvaničnom profilu društvene mreže X.

O'Brien je uz svoju poruku podijelio i sinoćnju objavu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, u kojoj je između ostalog istaknuto da ni Republika Srpska ni Federacija BiH ne postoje izvan Bosne i Hercegovine, piše AA. 

"Ustav BiH ne daje pravo entitetu ili bilo kojoj drugoj poddržavnoj jedinici na otcjepljenje. Sjedinjene Američke Države su u više navrata jasno dale do znanja da će djelovati protiv antidejtonskih akcija, a secesija je antidejtonska akcija", navedeno je iz ambasade SAD-a u BiH.

Iz ministarstva su naveli da je 55.915 osoba povrijeđeno u izraelskim napadima.

Istakli su da je 187 ljudi poginulo, a 312 povrijeđeno u posljednja 24 sata, piše AA. 

Izrael je počeo napade na Pojas Gaze nakon prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra. Gaza je u ruševinama, pri čemu je više od polovine stambenih objekata oštećeno ili uništeno, a oko dva miliona ljudi raseljeno uz nestašicu hrane i čiste vode.

Vjeruje se da je u napadu Hamasa ubijeno oko 1.200 Izraelaca.

Slučajevi femicida u BiH

Uz ekonomske poteškoće, značajan porast cijena osnovnih namirnica, bh. stanovništvo je svjedočilo i porastu slučajeva nasilja nad ženama, stravičnim ubistvima i saobraćajnim nesrećama, a godinu su obilježila i dešavanja na političkoj sceni.

Krajem januara novi saziv Vijeća ministara na državnom nivou preuzeo je dužnost, uz podršku vladajuće koalicije koju čine SNSD, HDZ BiH i stranke Trojke (SDP, NiP, Naša Stranka).

Brojne humanitarne organizacije pokrenule su u februaru 2023. značajne akcije pomoći potresom pogođenom narodu Turkiye i Sirije. Pozivu za pomoć odazvao se veliki broj bh. građana.

Imenovanje Vlade Federacije BiH potvrđeno je 28. aprila 2023. godine na zasjedanju Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Istog dana stotine građana izašlo je na protest protiv imenovanja nove Vlade tog entiteta, kao i zbog nametnute odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta o, kako je on kazao, deblokadi vlasti u FBiH.

Sva zakonodavna i izvršna tijela na državnom i entitetskom nivou formirana su do maja 2023, piše AA. 

Tokom 2023. ispred sjedišta Ureda visokog predstavnika (OHR) održan je niz mirnih protesta, na kojima su građani tražili povlačenje odluka Christiana Schmidta.

Godinu na izmaku u BiH obilježila je i stravična saobraćajna nesreća koja se dogodila 26. maja 2023. Tada je život izgubila mlada doktorica Azra Spahić, a kasnije je povredama podlegla i njena kolegica Alma Suljić. Odmah, po načinjenoj saobraćajnoj nesreći, uhapšen je Armin Berberović.

Javnost u BiH i regionu 11. augusta potresla vijest o ubistvu u Gradačcu. Tog dana je Nermin Sulejmanović usmrtio svoju nevjenčanu suprugu Nizamu Hećimović pred njihovim maloljetnim djetetom, a sve to je uživo prenosio na društvenim mrežama. Kasnije je ranio policijskog službenika, a potom ubio Denisa i Đengisa Ondera te ranio Harisu Onder. Ubica je potom izvršio samoubistvo.

U jeku porasta slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini, zabrinuti građani, ženske aktivističke formalne i neformalne grupe, organizovali su 11. oktobra proteste širom zemlje, pod sloganom "Nijedna više".

Mjesec dana poslije, bh. društvo je svjedočilo još jednom slučaju femicida. Ubistvo se dogodilo se 13. novembra u stanu u Sarajevu u kojem je živjela Emira Maslan iz Goražda. Nju je u sarajevskom naselju Alipašino Polje ubio bivši nevjenčani suprug Anel Bećirović, koji je potom pobjegao u svoj stan, gdje se zabarikadirao zajedno sa njihovim četverogodišnjim sinom. Bećirović se trenutno nalazi u pritvoru.

Šesnaestog oktobra ove godine počeo je sudski proces predsjedniku bh. entiteta Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Milošu Lukiću.

Proteklih 12 mjeseci obilježila su i hapšenja nekoliko bh. političkih funkcionera i ambasadora i pokretanje sudskih postupaka protiv njih.

Godinu 2023. obilježile su i posjete regionalnih i svjetskih zvaničnika BiH. Šefovi italijanske i austrijske diplomatije Antonio Tajani i Alexander Schallenberg zajedno su boravili u službenoj posjeti BiH 10. marta, a premijer Slovenije Robert Golob 13. marta. Mađarski premijer Viktor Orban posjetio je BiH 22. maja.

Predsjednik Republike Azerbejdžan Ilham Aliyev doputovao je u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini 13. aprila. U julu je u posjetu BiH doputovao i premijer Albanije Edi Rama.

Hiljade građana širom BiH odazvalo se krajem oktobra pozivu Palestinske zajednice u Bosni i Hercegovini na skup za mir i podršku palestinskom narodu.

Početkom novembra BiH je posjetila i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. U posjeti je 2. novembra bio i predsjednik turskog parlamenta Numan Kurtulmus, dok je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u Sarajevu boravio 20. novembra.

Crna Gora dobila novog predsjednika i Vladu

Proteklu godinu u Crnoj Gori obilježili su predsjednički i parlamentarni izbori. U toj zemlji je 2. aprila održan drugi krug predsjedničkih izbora, na kojima je pobijedio kandidat Pokreta "Evropa sad" Jakov Milatović. Pomenuti izbori označili su odlazak dotadašnjeg lidera Mila Đukanovića s vlasti nakon 32 godine.

Nakon predsjedničkih, u Crnoj Gori su 11. juna održani i prijevremeni parlamentarni izbori. Prema rezultatima DIK-a, Pokret Evropa sad (PES) osvojio je 24 mandata. Koalicija "Zajedno", koju predvodi Demokratska partija socijalista (DPS), osvojila je 21 mandat, a koalicija "Za budućnost" Crne Gore (ZBCG) 13 mandata.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 27. juna bio domaćin Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Podgorici, kojim se završilo jednogodišnje predsjedavanje Crne Gore toj regionalnoj inicijativi.

Crna Gora je od 14. augusta postala bogatija za još jednu turističku atrakciju. Svečano je otvorena žičara Kotor - Lovćen, koja posjetiocima pruža pogled na Bokokotorski zaliv, ali i na planinu Lovćen.

U septembru ove godine ispod zgrade Višeg suda u Podgorici otkriven tunel koji vodi do prostorije gdje se čuva dokazni materijal.

U oktobru su u nekoliko gradova Crne Gore održani masovni skupovi podrške narodu Palestine.

Takmičenje u izležavanju, po kojem je Crna Gora jedinstvena u Evropi i koje je ove godine oborilo sve rekorde, završeno je 5. oktobra nakon 50 dana. Pobjednici su bili Lidija Marković i Filip Knežević, oboje iz Crne Gore, koji su ležali skoro 1.200 sati.

Krajem oktobra, Crnu Goru je posjetila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Skupština Crne Gore, rano ujutro 31. oktobra, nakon sjednice koja je trajala cijele noći izabrala je Vladu premijera Milojka Spajića, lidera Pokreta Evropa sad (PES).

Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu Frontex zvanično je 1. novembra počela sa operativnim aktivnostima u Crnoj Gori, prema Sporazumu između Evropske unije i te zemlje.

Popis stanovništva u Crnoj Gori je, nakon dvije godine kašnjenja i dva odlaganja, počeo 3. decembra i trebao je trajati do 18. decembra, ali je Vlada odlučila da proces bude produžen za deset dana, do 28. decembra.

Srbija: Masovna ubistva, protesti i izbori

Godinu na izmaku u Srbiji obilježila su masovna ubistva, protesti građana protiv nasilja i prijevremeni parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori.

Srbiju je 3. maja ove godine potresla vijest o masakru u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu, kada je 13-godišnji učenik te škole ubio radnika obezbjeđenja i devetoro đaka, te ranio nastavnicu.

Dan kasnije, 4. maja, ubijeno je devet osoba, a 13 povrijeđeno nakon što je naoružani muškarac Uroš Blažić iz automobila u pokretu otvorio vatru na prolaznike nedaleko Mladenovca, južno od glavnog grada Srbije, i potom pobjegao. Dan kasnije je uhapšen.

U ponedjeljak 8. maja održan je prvi protestni skup u Beogradu i Novom Sadu pod nazivom "Protesti protiv nasilja" na kojima je prisustvovalo između 20 i 50 hiljada ljudi.

Predstavnici sedam udruženja poljoprivrednika postigli su 20. maja dogovor s Vladom Srbije o prekidu blokade puteva poljoprivrednom mehanizacijom na teritoriji cijele Srbije.

Odlukom Vlade Srbije u toj zemlji 27. septembra je proglašen Dan žalosti povodom događaja Kosovu 24. septembra, u Banjskoj u Zvečanu, tokom kojih je u napadima na jedinice kosovske policije poginuo Afrim Bunjaku, dok je ranjen policajac Alban Rashiti. U akciji kosovske policije ubijena su četvorica srpskih napadača, dok ih je šest lišeno slobode.

Milan Radoičić preuzeo je 29. septembra na sebe odgovornost za dešavanja u Banjskoj i izrazio spremnost da se odazove nadležnim organima Srbije.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 1. novembra raspustio trinaesti saziv Narodne skupštine Republike Srbije i raspisao vanredne parlamentarne izbore za 17. decembar.

Aleksandar Vulin 3. novembra podnio ostavku na mjesto šefa Bezbjednosno-informativne agencije (BIA).

U Beogradu je 4. novembra ispred Skupštine Srbije održan 27. protest "Srbija protiv nasilja". Bio je to ujedno i posljednji protest u ovom formatu.

Parlamentarni izbori u Srbiji održani su 17. decembra 2023. na kojima su izabrani poslanici u Narodnoj skupštini. Lista srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića osvojila je najviše glasova birača.

Na poziv predstavnika koalicije "Srbija protiv nasilja", u Beogradu su 18. decembra održani protesti zbog neregularnosti tokom izbora, a demonstranti su pokušali da spriječe održavanje sjednice Republičke izborne komisije.

Hrvatska ušla u Schengen i eurozonu

Hrvatska je 1. januara 2023. postala 20. država članica Evropske unije koja je ušla šengenski prostor i eurozonu i svoju nacionalnu valutu, kunu, zamijenila eurom.

Hrvatski nogometni trener Miroslav Blažević preminuo je 8. februara u 88. godini nakon teške bolesti.

U Hrvatskoj su 7. maja održani šesti po redu manjinski izbore na kojima si pravo glasa imali registrovani pripadnici nacionalnih manjina.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović primio je 11. maja u svom uredu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića koji je boravio u službenoj posjeti Zagrebu.

Katastrofalne poplave pogodile su 17. maja Hrvatsku, a najteže je pogođen Obrovac, Gračac, Karlovac, Duga Resa, Hrvatska Kostajnica.

Zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu održana je 20. juna.

Jako nevrijeme pogodilo je 19. jula Zagreb i okolinu, prilikom čega su poginule tri osobe, od kojih dvije u glavnom gradu Hrvatske, a treća u Novoj Gradišci.

Hrvatska narodna banka pustila je 15. septembra 2023. u opticaj prvu prigodnu kovanicu od dva eura “Članica europodručja” u povodu uvođenja eura kao novčane jedinice u toj zemlji.

Sloveniju pogodile najgore poplave ikada

Sloveniju su u augustu pogodile najgore poplave ikada, u kojima je smrtno stradalo šest ljudi. Poplave su odnijele kuće i zakrčile sela ruševinama. Obilne kiše danima su padale u gotovo dvije trećine zemlje, uništavajući zgrade i mostove. Štete od katastrofalnih poplava u Sloveniji dosegle nekoliko milijardi eura.

Države članice NATO-a počele su 8. augusta pružati hitnu pomoć poplavama pogođenoj saveznici Sloveniji.

U Sloveniji je 28. augusta počeo dvodnevni 18. Bledski strateški forum, koji se 2023. godine organizovao pod naslovom "Solidarnost za globalnu sigurnost".

Slovenija 21. oktobra uvodi kontrole na državnim granicama prema Hrvatskoj i Mađarskoj, ranije ukinute Schengenskim sporazumom.

Uslijed obilnih kišnih padavina u Sloveniji su 4. novembra nabujale rijeke, pojedine su se izlile iz korita, ali je izbjegnut najgori scenario u rizičnim područjima zemlje.

Tenzije na Kosovu

Kosovo se u januaru ove godine suočilo sa poplavama u nekoliko gradova, nakon čega je Asocijacija kosovskih opština zatražila od Vlade Kosova da pokuša da stvori hitni fond za općine u takvim slučajevima.

Premijer na dužnosti Crne Gore Dritan Abazović i premijer Kosova Albin Kurti potpisali su 14. aprila Sporazum o slobodnom nebu iznad Kosova i Crne Gore.

Za Kosovo 18. aprila stižu dobre vijesti iz Brisela, nakon što je u Evropskom parlamentu pozitivno izglasana konačna odluka o liberalizaciji viznog režima za građane Kosova, koji će moći da se kreću bez viza u šengenskom prostoru najkasnije od 1. januara 2024. godine.

Policija na Kosovu sukobila se 26. maja s lokalnim Srbima koji su se okupili ispred zgrade opštine Zvečan na sjeveru Kosova kako bi spriječili novoizabranog gradonačelnika, etničkog Albanca da uđe u zgradu.

Srbi na sjeveru Kosova sukobili su se 29. maja sa pripadnicima KFOR-a, međunarodne mirovne misije i Kosovske policije. Veliki broj mirovnih snaga KFOR-a povrijeđen je u ničim izazvanim napadima.

Policija Kosova je saopštila 14. juna da su kidnapovana tri službenika granične patrole od strane srpskih snaga u dubini teritorije Kosova, u pograničnom području na sjeveru zemlje. Iz Ministarstva Srbije je saopšteno da se hapšenje dogodilo "duboko na teritoriji centralne Srbije".

Opština Peć na Kosovu je 24. juna pogođena poplavama, u kojima je nastradala žena i njeno petogodišnje dijete.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Xhelal Svecla saopštio je 5. septembra da je do je na području Opštine Zvečan otkrivena velika količina oružja, uključujući automatsko oružje, patrone, ručne bombe i eksploziv.

Oko tri sata iza ponoći 24. septembra, u Banjskoj u opštini Zvečan, u napadima na jedinice kosovske policije ubijen je policajac Afrim Bunjaku, dok je ranjen njegov kolega Alban Rashiti. Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da je šest osoba privedeno i oni su osumnjičeni za više krivičnih djela, a jedan od njih i za terorizam, nakon smrtonosnih napada u selu Banjska na sjeveru Kosova.

Vlada Kosova je odlučila da omogući preregistraciju vozila na RKS tablice od 1. novembra do 15. decembra 2023. godine, kada je preregistrovano 3.443 vozila sa starih srbijanskih na RKS tablice.

 Sjeverna Makedonija i Albanija

U Skoplju je 17. marta održan 16. po redu sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Sjeverne Makedonije i Evropske unije (EU) kojim predsjedavao premijer te zemlje Dimitar Kovačevski. Sastanku su prisustvovali i predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Joseph Borrell, evropski komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelyi, kao i predstavnici zemalja članica Unije i evropskih institucija.

Čelnici Srbije i Kosova sastali su se 19. marta u Ohridu, Sjeverna Makedonija, pod pokroviteljstvom Evropske unije, u pokušaju da dogovore provedbu sporazuma o odnosima Beograda i Prištine, koji je predložila Unija, a snažno ga podržavaju i Sjedinjene Američke Države.

Djevojčica Vanja Đorđevska (14) iz Skopja, koja je nestala 27. novembra na putu do škole i za kojom je tragala cijela regija, pronađena je mrtva. Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Oliver Spasovski potvrdio je da je motiv za otmicu i ubistvo maloljetne djevojčice koristoljublje i da je otac umiješan u ovo krivično djelo kao organizator s ciljem iznude novca od majke.

U Albaniji proteklu godinu su obilježile tenzije u Skupštini te zemlje, gdje opozicione stranke mjesecima unazad blokiraju rat tog zakonodavnog tijela u znak, kako su kazali, "autoritarne vladavine" vladajuće Socijalističke partije Edija Rame.

Situacija je kulminirala 21. decembra kada je Skupština Albanije izglasala ukidanje poslaničkog imuniteta bivšem premijeru Saliju Berishi, čime je na zahtjev Specijalnog tužioca otvoren put za njegovo hapšenje.

Albance je obradovao uspjeh fudbalske reprezentacije koja koja je u novembru osigurala nastup na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj 2024. Albaniji je to drugi odlazak na EURO.

Fotoreporteri agencije Anadolu "zaustavili" su trenutke borbe za goli život u Gazi i momente ugodne svakodnevnice drugdje.

Dok život u zapadnim zemljama teče normalnim tokom, u izraelskim napadima izloženoj Gazi svjetska javnost svjedoči ljudskoj drami i brutalnoj destrukciji, ubijanju i humanitarnoj katastrofi. Tako na poznatom trgu Times u New Yorku građani broje dane do proslave Nove godine, a u Gazi, u bolnici "Šehida Akse" Palestinci iščekuju vijesti o najbližima.

Vožnja bicikla kraj rijeke Hudson u New Yorku, po prizoru, ali i mnogo čemu drugom razlikuje se od one u Khan Younisu. Vatromet iznad Moskve, povodom proslave Dana pobjede, dio je veselja, dok su eksplozije na nebu iznad Gaze, vjesnici smrti, piše AA. 

Na festivalu u Španiji, sugrađani su u znak veselja nosili jedni druge, "na vrhu mase", dok su Palestinci, u samo jednom od desetaka hiljada primjera, nosili tijelo snimatelja Al Jazeere Samira Ebu Dakkaa, zajedno s "press" natpisom označenom zaštitnom opremom, koja za izraelsku vojsku nije predstavljala prepreku za ubistvo njega i još više od 100 njegovih kolega.

Građani zapadnih gradova formirali su gužve obilazeći tržne centra tokom prazničnih sniženja, dok su Palestinci ispunili ulice u nepreglednim kolonama bježeći iz jednog dijela Gaze u drugi, tražeći sigurnost, a nalazeći opet, smrt.

Ministarstvo zdravlja u Gazi preuzelo je tijela ubijenih Palestinaca od izraelskih snaga preko graničnog prijelaza Kerem Shalom u južnom dijelu Pojasa Gaze, javlja reporter AA.

Ministarstvo za vakufe i vjerska pitanja je nadležno za ukope u masovne grobnice. 

“Ujedinjene nacije su nas unaprijed obavijestile o dolasku određenog broja tijela naših šehida u Pojas Gaze, a procjenjuje se da se radi o oko 80 tijela“, rekao je Marwan Al-Hams, direktor bolnice Mohammed Yousef El-Najar u gradu Rafahu.

On je kazao da su tijela dopremljena u kontejneru i da među njima ima čitavih, ali i rastrganih i da su neka već u fazu raspadanja.

Al-Hams je rekao da će tijela biti sahranjena, a da će zločin biti dokumentiran putem nadležnih ministarstava zdravlja i pravde.

Vlasti u Gazi su iskopale masovne grobnice za ukop ovih tijela, što će se i dogoditi nakon identifikacije i evidentiranja.

Dnevnik koji je napisala Sella al-Yazji, koja je ubijena u izraelskom napadu na izbjeglički kamp Al-Meghazi u Gazi, dan prije bombardovanja, objavio je palestinski novinar Nur al-Harezin.

Sella je u svom dnevniku napisala: "Danas je subota, 23. decembar. Probudila sam se jutros u 7.30 sati. Pospremila sam krevet. Ni danas nismo doručkovali. Igrala sam se sa Halom (8), Linom (6) i Husamom (5)".

Napisala je da su bili sretni i zajedno jeli.

"Za ručak smo pojeli malo peciva i pizzu", napisala je palestinska djevojčica.

Korisnici društvenih mreža izjavili su da je dnevnik Palestinke Selle "srceparajući" i uporedili su ga s dnevnikom Ane Frank, Jevrejke koja je odvedena u nacistički koncentracioni logor i tamo umrla.

U izraelskim napadima na Pojas Gaze od 7. oktobra ubijeno je 20.915 Palestinaca, saopćilo je u utorak Ministarstvo zdravstva u Gazi.

Izraelski zračni i kopneni napadi na Pojas Gaze nakon prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra ostavili su enklavu u ruševinama, s polovinom stambenih jedinica oštećenim ili uništenim, a oko dva miliona stanovnika raseljeno je unutar gusto naseljene teritorije uz nestašicu hrane i čiste vode, piše AA. 

THESE CHILDREN ARE ALL DEAD

Final Words From A Diary Of A Palestinian Girl!

All the children mentioned in Sella AlYazji’s diary yesterday were killed in Israeli airstrikes in Al Maghazi refugee camp last night with her.

- Hala 8
- Leen 6
- Hussam 5 pic.twitter.com/kVN4As87Rv

— Seriewoordenaar Huso (@Seriewoordenaar) December 25, 2023

Umjetničko djelo, izloženo na Trgu jaslica u blizini crkve Rođenja Hristovog, kreirala je Rana Bishara, prikazujući Dijete Isusa kako leži u inkubatoru na palestinskom šalu.

"Došla sam u Betlehem da postavim ovu skulpturu ispred crkve Rođenja, Hristovog rodnog mjesta. Na Hristovo rođenje Rimljani su ubili hiljade djece, a na Božić nakon 2023 godine ubijaju se palestinska djeca u Gazi", rekla je ona.

Palestinska umjetnica je naglasila: "Došla sam u Betlehem zbog mira, kažem zaustavite rat, Hrista ubijaju izraelske bombe koje ubijaju ljude i djecu u Gazi."

Prethodno su proslave Badnje večeri u Betlehemu otkazane zbog razornog rata Izraela u Gazi, piše AA. 

Božić se svake godine obilježava 25. decembra u zapadnim, a 7. januara u istočnim crkvama.

Hrišćani u Pojasu Gaze prisustvovali su ponoćnoj misi u ponedjeljak, dok je posebna vjerska služba održana u ponoć na Badnje veče u nedjelju u crkvi Svete porodice u centru Gaze.

Međutim, ovogodišnji Božić obilježen je intenzivnim izraelskim bombardovanjem, pa je ta noć bila jedna od najnasilnijih noći tokom izraelskog rata u Pojasu Gaze.

Izrael je napao Pojas Gaze nakon prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra, a u napadima je ubijeno najmanje 20.674 Palestinaca, uglavnom žena i djece, i povrijeđeno više od 54.536.

Vjeruje se da je oko 1.200 Izraelaca ubijeno u napadu Hamasa.

Izraelski napadi su ostavili Gazu u ruševinama, pri čemu je polovina stambenih objekata oštećena ili uništena, a oko 2 miliona ljudi raseljeno je unutar gusto naseljene enklave zbog napada i nestašice hrane i vode.

Na slikama objavljenim na lokalnim medijskim kanalima i nalozima na društvenim mrežama vidi se da su mnogi prisilno raseljeni palestinski civili pritvoreni od strane izraelskih vojnika i okupljeni polugoli na stadionu u Pojasu Gaze.

Oko zarobljenih polugolih Palestinaca bili su naoružani izraelski vojnici i tenkovi, piše AA. 

Na jednoj od objavljenih fotografija vidi se i beba umotana u deku u naručju naoružanog izraelskog vojnika.

U Senegalu ima oko 96 posto muslimana, ali veliki broj slijedi i učenja kao što su muridizam, tidžanizam i kadirija.

Zahvaljujući ovim učenjima, Senegal je prikazan kao jedna od uzornih zemalja u kojima muslimani i kršćani žive zajedno u miru. U istoj porodici se mogu naći ljudi različitih religija koji žive u bračnoj zajednici.

Iako su kršćani u manjini, vjerski praznici kao što su Božić i Uskrs smatraju se državnim u Senegalu i jačaju veze između dvije zajednice, piše AA. 

Dok kršćani dijele iftare onima koji poste tokom ramazana, svetog mjeseca muslimana, muslimani dijele kurbansko meso komšijama kršćanima. U Senegalu se zajedničko slavljenje praznika obje religije smatra društvenom normom.

Za Božić su se okupili i stanovnici dakarskog naselja Liberte i organizovali zajedničku proslavu. Na proslavi održanoj na malom trgu u naselju, djeca su zajedno igrala i pjevala.

U proslavi su učestvovali i plesači poznati kao "simb", tradicionalna senegalska zabavljačka figura obučena kao lav.

Rokhaya Fall Niang, jedna je od organizatora događaja. Kazala je da već tri godine organizuju božićni događaj i da su ga finansirali stanovnici naselja.

Ističući da muslimani i kršćani mirno žive zajedno u susjedstvu, Niang je izjavila:

"Kršćani i muslimani ovdje žive mirno kao braća jer možete naći i kršćane i muslimane u istoj porodici."

Thioro Ndiaye je također istakla da je kultura zajedničkog života vrlo česta u Senegalu. Poručila je da se poštuju različita vjerovanja.

"Iako su muslimani većina u stanovništvu u naselju, veoma sam sretna što možemo zajedno proslaviti Božić. Ovdje postoji zaista lijep dijalog između nas", dodala je Ndiaye.

"Večeras su naša srca u Betlehemu", rekao je papa Franjo u obraćanju pred oko 6.500 ljudi.

U svojoj poruci, papa je također pozvao ljude da ne budu opsjednuti svjetskim uspjehom i "idolopoklonstvom konzumerizmu".

Izrael je počeo izvoditi napade na Pojas Gaze nakon prekograničnog napada Hamasa 7. oktobra, a od tada su ubijena najmanje 20.424 Palestinca, uglavnom žena i djece, a ranjeno ih je 54.036.

Izraelski napad ostavio je Pojasu Gaze u ruševinama s polovinom stambenog fonda oštećenim ili uništenim, a oko dva miliona ljudi raseljeno je unutar gusto naseljene palestinske enklave zbog nestašice hrane i čiste vode.

Vjeruje se da je oko 1.200 Izraelaca ubijeno u napadu Hamasa.

Šef policije Martin Vondrasek rekao je da je napadač bio 24-godišnji student na Filozofskom fakultetu Karlovog univerziteta, piše AA. 

Napadač je živio na selu, 21 kilometar od Praga, a njegov otac pronađen je mrtav ranije danas.

Navodeći prva saznanja, šef policije rekao je da je osumnjičenik bio inspiriran sličnim incidentima koji su se dogodili u inostranstvu te da nije povezan ni s jednom terorističkom organizacijom.

Napadačevo beživotno tijelo pronađeno je na Filozofskom fakultetu, rekao je Vondrasek, dodajući da je počinio samoubistvo nakon razmjene vatre s policijom.

"Nismo ni počeli identificirati one koji su ubijeni, jer prvo područje mora biti sigurno", rekao je Vondrasek.

Policija je saopćila da nema naznaka da je ubica s Filozofskog fakulteta imao pomagače.

Nakon smrtonosne pucnjave, predsjednik Petr Pavel odlučio je skratiti svoje putovanje u Francusku, javlja Radio Prague International.

Pavel će se sastati s državnim snagama sigurnosti, dok je premijer Petr Fiala također otkazao radni program u Olomoucu i dolazi u Prag.

Češka vlada će večeras održati hitan sastanak.

Vlasti su pozvale građane da se udalje od mjesta događaja i ostanu u kućama.

Na snimcima koji kruže društvenim mrežama čuje se pucnjava i vidi se velika prisutnost policije.

Anketa, koju je naručio sedmični list "Stern", pokazala je da većina Nijemaca nije spremna da brani svoju zemlju oružjem u potencijalnom oružanom sukobu.

Oko 61 posto ispitanih reklo je da je “malo vjerovatno” ili “definitivno neće” se prijaviti i uzeti oružje, čak i ako njihovu zemlju napadne strana sila.

Devetnaest posto je reklo je da bi “vjerovatno” učestvovalo u oružanoj borbi protiv okupatorskih snaga, prenosi  AA. 

Brojke su u oštroj suprotnosti s naporima Vlade Njemačke da izgradi podršku javnosti za ambiciozniju agendu odbrambene politike.

Koaliciona Vlada kancelara Olafa Scholza odustala je od oprezne odbrambene politike nakon ruskog rata protiv Ukrajine i najavila ambiciozan plan nabavke za modernizaciju svojih oružanih snaga.

Prošle sedmice, ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da Njemačka ima "oko pet do osam godina" da ponovo bude "sposobna za rat" i da odvrati prijetnje Evropi.