Protesti podrške Ukrajini i u Sarajevu: "Ne želimo rat, samo mir"

Poruke mira poslali su i građani iz BiH koji nisu željeli govoriti stati pred kamere, ali su istakli da razumiju kako se Ukrajinci osjećaju. Nadaju se da će međunarodna zajednica poduzeti korake i zaustaviti da se desi ono što se desilo u BiH.

Sarajevo 25.02.2022, 13:10
Protesti podrške Ukrajini i u Sarajevu: "Ne želimo rat, samo mir"
© AA

 U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, u petak su održani protesti protiv napada Rusije na Ukrajinu.  Iz Sarajeva je poslata poruka podrške miru i poziv međunarodnoj zajednici da zaustavi stradanje nevinih ljudi.

Među okupljenima je i bila Ukrajinka Lesia koja je u izjavi za AA rekla da u Bosni i Hercegovini živi 13 godina.

- Svi su moji tamo u Ukrajini. Cijela moja porodica i prijatelji. Situacija je teška, napao nas narod od kojeg to nismo očekivali, ali desilo se kako se desilo. Zahvaljujemo narodu Bosne na ovolikoj podršci. Stvarno nas Bosanci razumiju kao niko drugi sad u svijetu. Nadamo se podršci Bosne i svjetske zajednice, rekla je ona.

Nada se da će Ukrajini biti pružena finansijska i svaka druga pomoć.

- Hvala onim zemljama koje za sada otvaraju svoje granice i primaju naše izbjeglice. Držimo se, molimo se Bogu i pouzdamo se u našu vojsku. Slava Ukrajini!, kazala je Lesia.

Slično mišljenje ima i Ukrajinka Alona koja je kazala kako je u BiH doputovala da radi, a sada se ne može vratiti u svoju zemlju.

- Nadam se da će moja porodica biti na sigurnom. Ali, kako možemo govoriti o sigurnosti ako rat dolazi? Hvala Bosancima što nas razumiju i na podršci, jer vi kao niko drugi znate kakav je osjećaj. Molimo svijet da nam pomogne, jer mi smo jaki, ali ne dovoljno. Ne želimo rat, samo mir, rekla je Alona.

Poruke mira poslali su i građani iz BiH koji nisu željeli govoriti stati pred kamere, ali su istakli da razumiju kako se Ukrajinci osjećaju. Nadaju se da će međunarodna zajednica poduzeti korake i zaustaviti da se desi ono što se desilo u BiH.

Rusija je u četvrtak rano ujutro pokrenula vojnu operaciju u Ukrajini.

Nakon događaja na Trgu Majdan u Kijevu u Ukrajini 2014. godine na vlast došla je prozapadna vlada, a tadašnji predsjednik Viktor Janukovič pobjegao je iz države. Rusija je tada nezakonito anektirala Krim. Separatisti su proglasili takozvane uprave u oblastima Donjeck i Lugansk, gdje većinski živi stanovništvo koje je ruskog porijekla. Potom su izbili krvavi sukobi između proruskih separatističkih snaga i ukrajinske vojske.

Sporazumi u Minsku potpisani su 2014. i 2015. godine uz posredovanje zapadnih sila. Međutim, kršenja primirja su nastavljena. Do februara, u sukobima je poginulo oko 14.000 osoba.

Rusija je skrenula pažnju javnosti tako što je krajem 2021. godine počela da raspoređuje desetine hiljada vojnika na granici sa Ukrajinom. Sjedinjene Američke Države su tvrdile da se Rusija sprema za invaziju, ali je zvanična Moskva to uporno negirala. Dok su zapadne zemlje prijetile Rusiji sankcijama, moskovska administracija je priznala separatističke vlasti u Donbasu i 24. februara pokrenula vojnu operaciju na teritoriji Ukrajine, piše AA. 

Ruski lider Vladimir Putin pozvao je ukrajinsku vojsku da položi oružje, tvrdeći da je cilj Moskve "zaštititi ljude koji su bili izloženi genocidu od strane Kijeva i očistiti Ukrajinu od nacizma i militarizma".

komentari (0)