Afrika - mjesto najbrže urbanizacije u ljudskoj historiji

Do kraja ovog stoljeća, UN predviđa da će Afrika, koja je 1950. imala manje od jedne desetine svjetske populacije, biti dom za 3,9 milijardi ljudi, ili 40 posto čovječanstva

Svijet 27.10.2022, 12:15 27.10.2022, 14:23
Afrika - mjesto najbrže urbanizacije u ljudskoj historiji
© AA

Niko sa sigurnošću ne može potvrditi koliko stanovnika ima najveći grad Nigerije, Lagos.

UN je prije deset godina procijenio da ima oko 12 miliona, dok današnje zvanične brojke tvrde da ih ima više od 16 miliona. Jedno je sigurno – Lagos raste nezaustavljivo brzo, piše britanski "The Guardian".

Lagos trenutno ima 40 puta više stanovnika nego 1960. godine, kada je Nigerija stekla nezavisnost. Prema procjenama, oko 5.000 ljudi svakodnevno migrira u Lagos, uglavnom iz nigerijskih sela. Ako se tako nastavi - UN predviđa da će do 2035. godine Lagos biti dom za 24,5 miliona ljudi.

Ali, ono što se dešava u Lagosu – dešava se širom afričkom kontinenta. Danas Afriku naseljava 1,4 milijarde ljudi. Do sredine stoljeća ovaj broj će se udvostručiti, smatraju stručnjaci među kojima i Edward Paice, direktor „Afričkog istraživačkog instituta“ i autor djela „Zašto svije treba zanimati afrička demografija“. Ovaj region razvija se dvostruko brže od Južne Azije i Latinske Amerike.

Do kraja ovog stoljeća, UN predviđa da će Afrika, koja je 1950. imala manje od jedne desetine svjetske populacije, biti dom za 3,9 milijardi ljudi, ili 40 posto čovječanstva.

Ovo su zapanjujuće brojke, ali slika je puno šira.

Svijet je afričku demografiju do sada posmatrao uglavnom s interesovanjem za eventualnim migracijama ka Evropi, ali obim ima daleko veće implikacije od samog kretanja stanovništva: od globalnog ekonomskog prosperiteta do klimatskih promjena.

Jedno mjesto na afričkom kontinentu treba posmatrati kao centar urbane trnasformacije – to je obalni zapadni dio Afrike koji počinje sa Abidžanom, ekonomskom prijestolnicom Obale Slonovače, preko Gane, Toga i Benina pa sve do Lagosa. Upravo ovaj dio mnogi stručnjaci trenutno vide kao najbrže rastući region urbanizacije na svijetu ili „megalopolisom“ u nastajanju.

Kada je 1950-ih njegova populacija premašila 10 miliona ljudi, gradsko područje New Yorka postalo je sidro jedne od prvih urbanih zona koja je opisana na ovaj način – regije gotovo kontinuirane guste naseljenosti koja se proteže od Washingtona DC do Bostona. Druge regije, poput japanskog koridora Tokio-Osaka, ubrzo su dobile istu distinkciju, a kasnije su im se pridružile druge gigantski gradovi u Indiji, Kini i Evropi.

Ali dionica Abidžan-Lagos sada će postati „tata“ svih njih. Za nešto više od jedne decenije, njegovi glavni gradovi će imati 40 miliona ljudi. Abidžan, sa 8,3 miliona ljudi, bit će gotovo jednako velik kao što je New York danas.

Priča o malim gradovima je podjednako dramatična. Oni ili postaju veliki urbani centri sami po sebi, ili – kao što je slučaj sa mjestima kao što su Oyo u Nigeriji, Takoradi u Gani i Bingerville u Obali Slonovače – postepeno postaju veći gradovi.

U međuvremenu, novorođeni gradovi nastaju u sredinama koje su prije jedne generacije bile gotovo neplodne. S ovakvim rastom, predviđena populacija za ovu obalnu zonu će dostići 51 milion ljudi do 2035. godine, otprilike onoliko ljudi koliko je sjeveroistočni koridor SAD-a brojao kada se prvi put smatrao megalopolisom.

„Radio sam u Kini i Indiji i tamo je do nedavno bila najveća pažnja na gradove, ali Afrika je nesumnjivo kontinent koji će pokrenuti budućnost urbanizacije. A to je onaj pojas duž obale zapadne Afrike gdje dolaze najveće promjene", kaže Daniel Hoornweg, stručnjak za urbanizaciju na Ontario Tech Univerzitetu.

Lagos je ponovo pravi primjer ove priče - da je država Lagos nezavisna država, njena ekonomija bi bila četvrta po veličini u Africi. To više nije onaj grad iz 1980. godine, a nije ni Afrika koja je bila dugo posmatrana kao kontinent van toka historije – jedva da je sudionik globalne sadašnjosti, a još manje je relevantna za budućnost. To odavno nije istina.

Još 2018. više od 40 afričkih zemalja stvorilo je „Afričku kontinentalnu zonu slobodne trgovine“, aranžman za koji ekonomisti kažu da bi mogao povećati afrički BDP za 450 milijardi dolara do 2035. godine. Od tada se savezu pridružilo još 10 zemalja, uključujući Nigeriju.

"U svojoj srži, izvan Svjetske trgovinske organizacije, to je najveća regija slobodne trgovine na svijetu", tvrdi Astrid Haas, ugandska nezavisna ekonomistkinja sa sjedištem u Kampali.

Ipak, ostvarivanje punog potencijala traži intenzivniju međudržavnu saradnju, posebno u pogledu infrastrukture. Alžir i Kairo ostaju jedini afrički gradovi sa podzemnim linijama, dok Abidžan i Lagos grade površinske gradske željezničke sisteme.

U maju 2022. Afrička razvojna banka objavila da je prikupila 15,6 milijardi dolara za finansiranje izgradnje novog obalnog autoputa od Lagosa do Abidžana.

"Razgovaramo o nečemu poput puta između Baltimora i New Yorka - putu sa naplatom putarine", kaže Lydie Ehouman, ekonomista transporta u banci koja tvrdi da će ovaj autoput sa šest traka biti završen 2026.

A kada se završi, međudržavna trgovina će porasti za 40 posto.

komentari (0)