Hiljade ljudi marširalo povodom pobjede Azerbejdžana u Karabahu
Odnosi između Armenije i Azerbejdžana problematični su od početka 90-ih godina prošlog vijeka kada je Armenija okupirala Nagorno-Karabah i još sedam susjednih regija koje su suvereni dio teritorije Azerbejdžana...

U Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana, održan je marš povodom prve godišnjice oslobađanja regije Karabah od armenske okupacije.
U okviru proslave "Dana pobjede" upriličena je šetnja koja je krenula s trga Azneft u Bakuu.
Učestvovali su učenici vojnih srednjih škola, konjičke jedinice Komande granične službe, veterani rata u Karabahu i građani.
U maršu su učenici vojnih škola nosili 440-metarsku zastavu Azerbejdžana.
Građani su marš ispratili sa azerbejdžanskim i turskim zastavama, skandirajući "Karabah je Azerbejdžan".
Marš, kojem je prisustvovalo više hiljada ljudi, završen je u muzeju u Bakuu, gdje je izloženo dio oružja i oklopnih vozila zaplijenjenih od armenske vojske.
Odnosi između Armenije i Azerbejdžana problematični su od početka 90-ih godina prošlog vijeka kada je Armenija okupirala Nagorno-Karabah i još sedam susjednih regija koje su suvereni dio teritorije Azerbejdžana.
Armenske snage su 27. septembra započele nove napade na naselja i vojne položaje Azerbejdžana, a azerbejdžanska vojska je odgovorila operacijom s ciljem oslobađanja okupiranih regija i uspjela je nanijeti velike gubitke armenskim snagama te osloboditi pet gradova i oko 300 naseljenih mjesta, piše AA.
Armenija i Azerbejdžan su 10. novembra postigli dogovor o okončanju sukoba u Nagorno-Karabahu. Sporazum je postignut uz posredstvo Rusije i predvidio je povlačenje armenskih snaga iz Lacina, Kelbecera i Agdama. Ruske i turske mirovne snage će biti uključene u mehanizam za monitoring poštivanja primirja.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev je tada u obraćanju naciji kazao da je sporazum pobjeda Azerbejdžana, a poraz Armenije, čiji premijer Nikol Pashinyan je pak kazao da je potpisivanje tog sporazuma bila teška odluka, ali da nije imao drugog izbora.