Klimatski ekstremi haraju Evropom, Sredozemlje čeka crni scenarij

Čovječanstvo još uvijek ne uspijeva pronaći način kako da se izbori sa klimatskim promjenama koje su sve brže i intenzivnije.

Klimatski poremećaji trenutno se najviše manifestuju kroz poplave, toplotne valove i požare. Učestalost obilnih kiša, koje su ranije padale jednom u deset godina, već je porasla za 30 posto širom planete.

Ipak, područja oko Sredozemlja, koje naseljava blizu 100 miliona ljudi, mogla bi proći najgore. 

Samo od mjeseca augusta, Evropu je pogodilo više od 20 ekstrema koje bi se mogle nazvati i „normalnim vremenskim prilikama“ budući da se sada u prosjeku javljaju barem jednom sedmično.

Mjesec juli ove godine bio je najtopliji u Španiji u posljednjih 60 godina što je izazvalo niske vodostaje i sušu.

Mjesec oktobar bio je najtopliji ikad zabilježn u Evropi. Iako su mnogi uživali u „produženom ljetu“ – dugoročno nije riječ o dobroj vijesti.

Zbog ekstremne vrućine, do sredine novembra podvodni svijet u italijanskoj rijeci Po jedva je opstao, a mještani Torina su se angažovali kako bi pomogli opstanak riba.

A dok su neki uživali na plažama, neke evropske zemlje su se borile sa požarima. Zemlje na jugu kontinenta, Portugal i Grčka, uglavnom su navikle na šumske požare, ali ove godine oni su pogodili i Srbiju, Sloveniju, Češku i Njemačku. Veće temperature su produžile „požarnu sezonu“ pa se sjever regije u Španiji borio s požarima sve do 28. oktobra.

Do jeseni je toliko evropskih zemalja bilo „sprženo“ ekstremnim vrućinama da se sada ne mogu apsorbirati velike količine kiše, što uzrokuje razorne poplave.

Najmanje 10 osoba je poginulo 16. septembra u poplavama u središnjoj talijanskoj regiji Marche. Dan ranije su poplave na grčkom otoku Kreti odnijele jedan život nakon što su bujice odnijele automobile i kuće.

Na sjeveru Albanije su obilne kiše 21. novembra poplavile mnoga sela kao i džamiju u gradu Skadru. Nekoliko dana kasnije, u Italiji, 26. novembra kiša je poplavio otok Ischia, a stradalo je 12 ljudi.

Početkom decembra je poplavljen i Lisabon. Dva puta u razmaku od šest dana portugalska prijestolnica je bila uništena poplavama. Tu nije kraj.

Trenutno, atlantska oluja obrušila se na Pirinejski poluotok uzrokujući poplave.

Lisabon je ponovo poplavio mnoga domaćinstva uslijed jakih kiša. U cijelom Portugalu pada obilna kiša, a na snazi je narandžasto upozorenje.

Oluja nije zaobišla ni Španiju gdje je najteže pogođena zapadna regija Extremadura. U mjestu La Roca de la Sierra jaka kiša izazvala je izlijevanje potoka i uništila gotovo cijelo selo. U Gévori je poplavna voda prekrila automobile i kuće a 200 ljudi je evakuisano.

U Francuskoj je snijeg izazvao saobraćajni haos: najmanje tri osobe su poginule u saobraćajnim nesrećama izazvanim snijegom u južnoj Burgundiji. Snijeg je paralisao i pariški aerodrom koji je pozvao putnike da odgode putovanja ukoliko je moguće. 

S ekstremima se trenutno bore i Sjedinjene Američke Države. Oluja je izazvala nekoliko tornada koji su uništili zgrade i povrijedile nekoliko ljudi u Oklahomi i Teksasu. Najmanje dvije osobe su nestale u Louisiani.

Područje koje se proteže od Montane do zapadne Nebraske i Colorada također je pod olujnim upozorenjem, a vlasti su izvijestile da je moguća visina snijega do 61 centimetra.

Sigurno je kako je ljudski faktor još uvijek nemoćan pred klimatskim nedaćama u trenutku kada se predviđa da će do kraja stoljeća nivo mora porasta za pola metra.