Dan do izbora u Turkiye - Izbori od svjetske važnosti

Turkiye se priprema da sprovede predsjedničke i parlamentarne izbore u nedjelju, 14. maja.

Predsjednički i 28. po redu parlamentarni izbori održavaju se na stotu godišnjicu od osnivanja moderne Republike Turkiye kada država ulazi u drugi vijek svog postojanja. Zbog svoje uloge i geo položaja, ovi izbori imaju globalnu važnost.

Na izborni dan u Turkiye, održat će se dva istovremena izbora na kojima će birači birati novog predsjednika republike i 600 zastupnika za Veliku narodnu skupštinu. Pravo glasa na izborima imat će 64,11 miliona građana koji će glasati na više od 190 hiljada glasačkih mjesta u zemlji, dok je 3,4 miliona birača glasalo u inostranstvu od 27. aprila do 9. maja. Birališta će u zemlji biti otvorena od 08 do 17 sati u 87 regija, dok se izvan Turkiye glasalo u 75 država i 156 predstavništava.

Predsjednik Republike Turkiye bira se direktno u dva kruga, prema kojem kandidat, da bi bio izabran, mora osvojiti relativnu većinu, više od 50% glasova. Ako nijedan kandidat ne osvoji većinu glasova u prvom krugu, onda će se održati drugi krug izbora 28. maja između dva kandidata sa najvećim brojem osvojenih glasova iz prvog kruga izbora. Prema redoslijedu na glasačkom listiću, kandidati za turskog predsjednika su: Recep Tayyip Erdogan, Kemal Kilicdaroglu i Sinan Ogan (Muharrem Ince povukao je u četvrtak, 10. maja, svoju kandidaturu).

Recep Tayyip Erdoğan, rođen je 26. februara 1954. Osnivač je i lider AK Partije. Gradonačelnik Istanbula bio je od 1994. do 1998. godine. Zemlju vodi otkako je postao premijer 2002. godine. Na tom mjestu ostao je do 2014. kada je izabran za predsjednika. Referendumom 2017. godine otvoren je put ka predsjedničkom sistemu, a na izborima 2018. Erdoğan je ponovo izabran za predsjednika sa 52,59 posto osvojenih glasova uz veliku izbornu izlaznost od 86,24 posto.

Kemal Kılıcdaroğlu, rođen je 17. decembra 1948., a već 13 godina je glavni opozicioni lider u državi. Lider je Republikanske narodne partije od 2010. godine. Od 2002., zastupnik je u narodnoj skupštini. Ove godine je predložen u ime opozicionih stranaka koje ga nisu podržale jednoglasno.

Sinan Oğan, rođen je 1. septembra 1967. Turski političar azerbejdžanskog porijekla, nominovan od strane Saveza predaka, bio je član Partije nacionalističkog pokreta. Sada je nezavisni političar, manje poznat u javnosti od ostalih kandidata, a bio je zastupnik u parlamentu u periodu 2011. i 2015. godine.

Učešće na ovogodišnjim izborima u Turkiye ostvarilo je 36 stranaka, podaci su Turskog vrhovnog izbornog vijeća. U Veliku narodnu skupštinu Republike Turkiye bit će izabrano 600 zastupnika po proporcionalnom sistemu u 87 izbornih okruga. Prema izbornim pravilima, izborni okruzi su uređeni tako, da svaki od 77 gradova čini jedan izborni okrug. Izuzeci su gradovi Bursa i Izmir, koji su podijeljene na dva okruga, dok su Ankara i Istanbul podijeljene na tri zbog velikog broja stanovnika.

Na ovim parlamentarnim izborima, nadmetanje će se odvijati između pet predizbornih koalicija: Koalicija Narodnog saveza, koalicija Nacionalnog saveza, koalicija Savez rada i slobode, koalicija Predaka i Koalicija socijalističkih snaga.

Političke stranke imale su izborne kampanje, poštujući u isto vrijeme tragediju kroz koju je zemlja prošla početkom februara i katastrofalnih zemljotresa na jugiostoku.

Dok je turska opozicija uglavnom okrenuta obećanjima da će smanjiti cijene roba i prestati prodavati nekretnine strancima, do danas nije dala uvjerljive mehanizme za poboljšanje ekonomskih uslova. Aktuelni predsjednik Erdogan je, sa druge strane, okrenut velikim nacionalnim i strateškim projektima posebno u infrastrukturi i odbrambenoj industriji.

Opozicija je kritična prema rezultatima vlade te prema smanjenju kamatnih stopa, ali nema svoju ekonomsku viziju osim ponovnog podizanja kamata na osnovu koje će kratkoročno porasti turska lira, podaci su Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane. Kada je riječ o ekonomiji, Turkiye trenutno zauzima 19. mjesto najveće ekonomije svijeta.

Turkiye će na izborima koji slijede odrediti svoju sudbinu i tok svoje političke i ekonomske budućnosti. Uzimajući u obzir značaj Turkiye kao regionalne i svjetske sile, izborni rezultat imat će implikacije na međunarodne odnose u svijetu uključujući dešavanja unutar NATO-a i Evropske unije, sirijsku krizu, izraelsko-palestinski konflikt, građanski rat u Libiji, dešavanja na Kavkazu, rat u Ukrajini, odnose na Balkanu kao i energetske puteve u Evropi i prehrambene koridore kojima je upravo Turkiye glavna tačka.

Sve ovo, ali i puno više ovisit će upravo o izborima u Turkiye. Ankete pokazuju da će borba između predsjedničkih kandidata biti izuzetno tijesna, ali krajnji ishod će pokazati koji će predsjednik uvesti republiku Turkiye u drugi vijek svog postojanja.