Na današnji dan 1453. osvojen Istanbul: Uz Mehmeda II započela jedna nova era

TURKIYE 29.05.2021, 12:49 04.06.2021, 15:15
Na današnji dan 1453.  osvojen Istanbul: Uz Mehmeda II započela jedna nova era

Na današnji dan 1453. godine otomanska vojska zauzela je tadašnji Konstantinopolj, prijestolnicu Bizantskog carstva odnosno Istočnog Rimskog Carstva, a grad na Bosforu postao je prijestolnicom Osmanskog carstva. Nakon teške opsade Istanbula, koja je trajala 53 dana, Mehmed II osvojio je grad na Bosforu. Tom velikom brobom, njegovo ime je u historiji ostalo zapisano kao “Mehmed Osvajač”

Mehmed II imao je samo 21 godinu kada je na bijelom konju došao na zidine Istanbula. Od trenutka kada je stupio na tron, osvajanje Istanbula bila mu je najveća strast. Zbog toga se dugo pripremao, razmatrajući svaki detalj jedan po jedan.

Opsada je započela 6. aprila

Osmanska vojska je pod vodstvom Mehmeda II, krenula u akciju 6. aprila 1453. godine. Vojska je bila smještena ispred zidina Zlatnog roga do Mramornog mora. Sa druge strane, Bizantijci su bili smješteni na kapijama Adrianpolisa, danas poznatim kao EdirneKapi. Car Konstantin nije imao namjeru dati Istanbul. Također, i sam je razradio plan odbrane. Prema tom planu vrata Romanosa odnosno Topkapi držali su Guistinian i njegovi vojnici. Prostor između Topkapi i Adrianpolisa odnosno Edirnekapi, čuvale su bizantsko-genoveške snage, dok su bizantijsko-venecijanske snage bile raspoređene u odbranu između Topkapi i Selymbrijskih vrata odnosno Silivrikapi na jugu.   Na dan kada je započela opsada, car Konstantin izveo je hiljadu oklopnih i naoružanih vojnika do zidova kako bi i javnost i osmanska vojska mogle da vide. Cilj mu je bio podići moral ljudi i zastrašiti Osmanlije.

/Twitter 

Osmanlije su, bez obzira na to, počele opsjedati. Prvo su odredili tačke na kojima će se postaviti topove. Za to su izabrali najslabije dijelove zidova. Snage Zağanos-paše smjestile su se na frontu Galata, Anadolu Beylerbeyi İshak-paša na južnom dijelu zidina i Rumeli Beylerbeyi Karaca-paša na sjevernom dijelu. Na središnjoj fasadi između Topkapı i Edirnekapı bio je smješten Mehmed II bio sa svojim janjičarima.

Nakon što je osmanska vojska sa cijevima od topova opkružila zidove, Mehmed II je svog vezira Veli Mahmud-pašu poslao caru Konstantinu i zatražio predaju grada. Međutim, Konstantin to nije prihvatio. Tako je 12. aprila 1453. započela prva artiljerijska vatra.

Artiljerijska vatra bila je vrlo jaka, a Bizant je zbog zvuka demoralisao. Prelome otvorene u zidovima Bizantinci su pokušavali popraviti raznim metodama. Napadi topovima trajali su do 18. aprila. I konačno, na mjestu gdje se nalazila osmanska centralna vojska, napravljeni su veliki proboji u prvom i drugom zidu. Osmanska vojska je te noći krenula u ofanzivu. Mehmed II je podržao ofanzivu izgradnjom ratnih kula. Međutim, željeni rezultat se nije mogao postići.

II. Mehmed je uzjahao konja do mora

Osmanlije su, također započele ofanzivu na moru. Osmanska flota, koja je pred Zlatni rog došla 15. aprila 1453. godine, morala se povući. 20. aprila flota pomoći koja se sastojala od jednog vizantijskog i tri genoveška galijona prišla je Istanbulu. Potom je Baltaoğlu Süleyman Bey otišao blokirati flotu pomoći sa 18 brodova. Međutim, nije uspio. Osmanska mornarica pretrpjela je velike gubitke. Gledajući sudar s brda Mehmed II je bio toliko ljut da je zajahao konja i otišao do mora. Nakon čega je smijenio Baltaoğlua Süleymana s mjesta kapetana.

Brodovi prema kopnu

Nakon ovih neuspjeha i na kopnu i na moru, Mehmed II je naredio da se sa mornarice spusti do Zlatnog roga ispred zidina Galate. Ponovo su postavljeni topovi na dominantna brda oko Galate da udaraju u zidove Zlatnog roga i u mornaricu. Udaljenost koju bi brodovi prošli bila je dva do četiri kilometra. Ruta je bila pošumljena. Vojnici su brzo posekli drveće. Učvrstili su drveće na tlu koje su podmazali maslinovim uljem. Brodovi su nošeni kopnom u noći sa 21. na 22. aprila, tako da Bizantinci to nisu primijetili. Tačnije, u tom periodu počeo je veliki proboj oko Topkapı, kako bi se skrenula pažnja Bizantinaca. Dok su se Bizantinci borili da zatvore ovaj proboj, brodovi su stigli na Zlatni rog. Ujutro su 72 broda osmanske mornarice bila su na Zlatnom rogu. Bizantinci nisu stajali skrštenih ruku protiv ovog neočekivanog poteza, napali su osmansku mornaricu . Osmanska mornarica bila je sposobna spretno odbiti svaki napad.

Osmanlije su počele gađati u zidove artiljerijom raspoređenom u Galati i brodovima u Zlatnom rogu. Bizantinci su, također, odgovorili na ovu vatru. Uprkos vatri koja je trajala danju i noću, nijedna strana nije uspjela uništiti artiljerije.

/Karta osvajanja Istanbula/ TRTHaber

Tenkovi su danima gađali zidove

Osmanlije su nastavile napade ne samo na Zlatnom rogu već i po cijelom gradu. Zidove oko Topkapi također su gađani. Te kada su zidovi dovoljno oslabili, Mehmed II je naredio napad 6. maja. Ali, povukao se nakon snažnog otpora Bizantije. Iako su Bizantinci uspjeli odbiti napade, opsada je počela prisiljavati ljude koji su ostali između zidina, a u gradu je izbila glad. Činjenica da očekivana pomoć nije stigla, natjerala je cara Konstantina u očaj. Dok se bizantski car s jedne strane bavio glađu, pokušavao je  zaštititi zidove od neprestane osmanske artiljerije.

Opsada je trajala 53 dana

Posao cara Konstantina postajao je sve teži i teži. Osmanska mornarica bila je u Zlatnom rogu. Rat je trajao, i iznad i ispod zemlje. Štaviše, glad je cara Konstantina stavljala u pat situaciju.  Potom je Mehmed II poslao Isfendiyaroğlu Kasım-bega caru Konstantinu kao ambasadora i zatražio da se preda. Međutim, Konstantin je opet odbio. Istih dana u grad pod opsadom je došao ambasador Kraljevine Mađarske. Izjavio je da će se, ukoliko opsada ne bude ukinuta, uspostaviti mađarsko-bizantski savez i da će krenuti velika križarska flota. Nakon toga je održan sastanak  te je 27. maja i odlučeno je da se konačni napad izvede 29. maja. Bitka je započela prije izlaska sunca 29. maja. Na kraju žestoke bitke, janjičari su uspjeli ući kroz praznine koje su napravili. Tada je, nakon 53 dana opsade, Mehmed II u pratnji vezira i zapovjednika ušao u Istanbul kroz Topkapi. Ono što je postigao nije bilo obično osvajanje. Zbog toga je osvajanjem Istanbula jedna era zatvorena a otvorena druga.

Sa druge strane, arhitekta velikog osvajanja Mehmed II, se sada u historijskim knjigama zove "Fatih Sultan Mehmed".

Izvor: TRT haber 

komentari (0)