Probali smo: Slatko-ljuti ukus Hataya u Sarajevu

Šireći svijest o značaju turske gastronomije i njenoj raznolikosti, ovih dana širom svijeta povodom Sedmice turske kuhinje (21-27 maj) gastro publika upoznaje ukuse Hataya koji je proglašen 26. gastronomskim gradom svijeta na listi UNESCO-a

Upoznajmo Turkiye 24.05.2023, 13:23 26.05.2023, 09:52
Probali smo: Slatko-ljuti ukus Hataya u Sarajevu
© AA; Balkan News

Ako biste željeli na jednom mjestu osjetiti miris ili ukus evropskog kontinenta, Azije, Bliskog Istoka i Afrike – dovoljno je probati neko od jela turske kuhinje. Potvrđena kao jedna od najraznovrsnijih kuhinja ovog svijeta, turska kuhinja sjedinjava čitave civilizacije na jednom pladnju. Od nomadskih plemena do moćnog Osmanskog carstva, od uličnih jela do jela s carskih trpeza i harema, od planinskih predjela do plavog Mediterana - sve to čini bogatu tursku gastronomiju tako jedinstvenom.

Odlike turske kuhinje nadaleko su poznate – ukusna peciva, meze, salate, riblja i mesna jela, povrće, začini, čorbe i neziostavne poslastice. Tursko podneblje je, osim jela, izrodilo i prepoznatljive napitke koji se konzumiraju širom svijeta noseći epitet „turski“ – čaj, kahva, salep, boza, ajran. Teško je pobrojati sva jela kojima je Turkiye zadužila svijet, a koja su svojom kvalitetom tražena u svjetskim restoranima: burek, kebab, kofte, mantije, dolme i baklave.

Šireći svijest o značaju turske gastronomije i njenoj raznolikosti, ovih dana širom svijeta povodom Sedmice turske kuhinje (21-27 maj) gastro publika upoznaje ukuse Hataya koji je proglašen 26. gastronomskim gradom svijeta na listi UNESCO-a. Ova turska pokrajina smještena na jugu, koja svojim većim dijelom izlazi na Sredozemno more, naslonjena na Siriju, teško je pogođena nedavnim zemljotresima. Ipak, gotovo sva prostranstva Turkiye uključujući njene gradove i pokrajine stoljećima svjedoče nastanku i završetku civilizacija, ratova, legendi, uzdizanja i posrnuća. Među njima je i Hatay čija jela su nastala višestoljetnom akumulacijom civilizacija koje su izrodile više od 650 jela.

Probali smo neka od njih!

Kako je turska kuhinja sve više orijentisana ka spremanju jela „bez otpadaka“, hatayski meni pravi je predstavnik ovog „pokreta“. Zahvaljujući svom geo položaju i obilju sunčanih dana tokom godine - u Hatayu uspijeva gotovo sve: voće, povrće, bilje, a vjeruje se kako je ovo grad sa najviše različitih vrsta hrane na svijetu. Ni oni najprobirljiviji neće se libiti probati nešto sa "hatayskog tanjira" budući da su specijaliteti dosta slični balkanskim. Ipak, začinjeniji su. 

Tepsi kebap – pljeskavica od janjećeg i junećeg mesa začinjena je paprikom, peršunom, lukom i drugim začinima, ali je recept za pravljenje brz i jednostavan, pojašnjava turski chef Camil Agar koji je i sam iz Hataya. Uz ovo začinjeno meso servirano je pecivo sa susamom i ćurokotom kao i salata od maslina i kisir - salata od bulgura. Kako bi se ublažila začinjenost hrane, uz jelo se servira hladna voda ili osvježavajući sok od zove.

Slatke i sirupne poslastice su zaštitni znak turske kuhinje, a kunefe je zaštitni znak Hataya. Iako se prodaje širom Turkiye, najbolji kunefe se može probati samo u Hatayu jer se glavni sastojak, elastični svježi sir, pravi samo u Hatayu! Mersin, Gaziantep, Dirabakir i Mardin - svi imaju svoje varijante kunefea, ali ovaj sa slike je "onaj pravi". Jede se i u Egiptu, na Kavkazu i u Grčkoj. Ovaj desert pravi se od kadaifa i mladog kozijeg sira koji se stavlja između dva sloja rezanaca. Peče se i služi u malim plehanim tanjirima i preliva vrućim šerbetom. Služi se topao, a poseban ukus daju mu mljevene pistacije kojima je posut. Hrskav i rumen, kunefe jeste presladak, ali neodoljiv i vrijedi svakog zalogaja. 

Priča o hrani je priča o tradiciji. U vremenu kada ona polako iščezava, u turskoj kuhinji ona je sve postojanija. Kao da su jela i pića koja traže druženje i zajedništvo pažljivo odabrani.

Iako dominira mišljenje da je najomiljeniji topli napitak svijeta - kafa, nauka je potvrdila kako je zapravo jednak broj stanovnika Planete koji konzumiraju kafu i čaj. O turskom čaju je poznato gotovo sve - gdje se proizvodi i kako se pravi, a odgovor na pitanje "Kada se pije?" glasi: Uvijek i svuda. Nakon glavnog jela i deserta, služenje čaja je prilika za "predah" i ugodniji razgovor. Zato je i samo služenje čaj izraz dobrodošlice, ljubaznosti i gostoljubivosti koji je teško odbiti. Upravo su to osjećaji koji su dominirali na večeri koji su za predstavnike medija i food bloggere organizovali turski Ured za kulturu i turizam pri Ambasadi Republike Turkiye u Sarajevu. Ovo je jedan u nizu događaja kojima se obilježava Sedmica turske kuhinje s ciljem zbližavanja kultura i upoznavanja različitosti.

Tako su slatko-ljuti okusi Hataya, geografski daleki hiljadama kilometara, zamirisali u Sarajevu!

Amina Zornić

komentari (0)