Osnivač Pomozi.ba: Zastrašujući je broj građana BiH koji treba liječenje, apelujem da se utvrdi zašto je to tako

Iz godine u godinu u Bosni i Hercegovini se povećava broj zahtjeva bh. građana za liječenje u inostranstvu. Hiljade zahtjeva prime entitetski fondovi zdravstvenog osiguranja i humanitarne organizacije.

Organizacija koja je vodeća u Bosni i Hercegovini kada su u pitanju apeli i pomoć građanima u potrebi je Udruženje Pomozi.ba. Od 2017. godine, pored svih aktivnosti kojim se bave, a mnogo ih je, rade i na prikupljanju pomoći i slanju pacijenata u inostranstvo. Udruženje Pomozi.ba i ove godine ima veliki broj projekata.

Elvir Karalić, osnivač i predsjednik Udruženja Pomozi.ba, u razgovoru za Anadoliju kaže kako je mjesec decembar - udarni mjesec. 

- Godišnje imamo dva udarna mjeseca, a to je ramazan i decembar. U decembru je to nekakvo praznično raspoloženje i ljudi su spremni da više pomognu i doniraju. Nakon toga ćemo konkretnije sumirati godinu. Počevši od 2021, od pandemije koronavirusa i ekspanzije naše organizacije koja se dešava na dnevnom nivou, mogu reći da uz ekspanziju naše organizacije ide i ekspanzija zahtjeva koji dolaze prema nama. Mogu reći da smo ove godine imali dva do tri puta više zahtjeva u odnosu na 2021. godinu, kaže Karalić.

Radi se o različitim zahtjevima bh. građana.

Karcinomi svih vrsta

- Međutim, ono što je meni lično, kao građaninu i pojedincu zabrinjavajuće i što me plaši, jeste veliki broj zahtjeva za liječenje. Toliko imamo zahtjeva za liječenje oboljelih građana koji nam se obraćaju da idu na liječenje van granica Bosne i Hercegovine da je to meni zastrašujuće, ističe Karalić.

U maju prošle godine bilo je 60 zahtjeva, a ove godine 180.

- Šta ako 2023. to bude 350. Pričamo o jednom mjesecu. Posao je samo primiti i obraditi sve te zahtjeve, sve te dosjee, samo saslušati te ljude, bez da se ikakva aktivnost poduzme. To je izuzetno veliki posao. A tu je i druga strana, da se prikupi tolika pomoć. Često naši građani i ne znaju da imaju pravo, kroz Fond, da im se plati liječenje vani. Pa se obrate nama, a mi ih pitamo da li su se obraćali njima. Nekada kažu da nisu, a nakon toga mi ih uputimo i nekada Fond to i plati, pojašnjava Karalić.

Pomozi.ba je tu, kaže, da zaprimljeni zahtjev plasira u javnost, ali građani su ti koji pomažu i doniraju sredstva.

- Nakon što se obrate nama, mi pokrećemo akciju, ali su tu opet građani BiH ti koji šalju tu djecu ili oboljele na liječenje. Pomozi.ba i druge organizacije koje rade na isti ili sličan način su samo posrednici. To je opet do građana BiH, kako u državi tako i dijaspori, koji iznova i iznova doniraju. To je ono što je meni lično fascinantno. Apelujem na svaki mogući način da oni koji su u mogućnosti rade na tome da se utvrdi od čega ovako mala zemlja ima toliko veliki broj različitih oboljenja. Najveći je broj onkoloških pacijenata, karcinomi raznih vrsta. Apelujem da neko aktuelizira to pitanje, ističe Karalić.

95 posto oboljelih ide u Turkiye

Osnivač Pomozi.ba prisjetio se i 2020. godine, početka pandemije koronavirusa, kada prvih pola godine nisu rađene akcije za liječenje.

- Te godine smo, konkretno za liječenje, donirali oko 1,8 miliona maraka. Prošle godine je to bilo 3,8 miliona maraka, a za deset mjeseci ove godine 5,5 miliona maraka. Tu nemamo još novembar i decembar. Tu imamo zahtjeve od 100 maraka do 150.000 eura. Jave se ljudi i za lijek koji nisu u stanju kupiti. Mislim da je do sada oko 1.500 ljudi, kada je liječenje u pitanju, pomognuto tokom ove godine. Rast je ogroman, konstantno dobijamo upite širom Bosne i Hercegovine da pomognemo na jedan ili drugi način bh. građanima. Turska prednjači kada je riječ o zemljama u koje šaljemo građane na liječenje. Tu je odnos cijene i kvaliteta. U Turskoj je toliko veliki broj klinika sa stručnim i edukovanim kadrom, ljekarima koji su se usavršavali na nekim prestižnim klinikama širom svijeta. Na jednoj klinici u Turskoj možemo dobiti kvalitetno liječenje, sa kvalitetnim kadrom, sa prihvatljivim cijenama za naše uslove. Ako poredimo sa Njemačkom, imamo neke kemoterapije koje su i do tri puta skuplje u odnosu na Tursku, kaže Karalić.

Naglašava da se za neka kompleksnija liječenja uglavnom ide prema Turkiye.

Međutim, za jednostavnije zahvate ili terapije mnogo ljudi su slali u susjedne zemlje - Srbiju i Hrvatsku.

- Imali smo samo par liječenja u Austriji. Više od 95 posto, građani idu u Tursku. Veliki broj građana nam dolazi i sa gotovim predračunom. Međutim, naše pravilo je da imamo tri do četiri ponude da bi vidjeli koliko je mjerodavna ponuda koju je pacijent dobio u toj klinici, pojašnjava.

Organizacija je, tvrdi, spremna plaćati i skuplja liječenja ako se utvrdi da neka klinika ima stručniji kadar u odnosu na jeftinije ponude.

U svakoj situaciji, bh. građani su, kaže, spremni pomoći. 

- Nažalost, imamo toliko ljudi na čekanju. Svaki dan Pomozi.ba može izbaciti jedan težak apel za liječenje, a naši ljudi su spremni da svakodnevno doniraju. To traje, kada je riječ o Pomozi.ba, deset godina. Fascinantno je kako su naši ljudi puni empatije, našeg merhameta, spremni su da pomognu drugima u nevolji, naglašava Karalić.

Prema njegovim riječima, građani ne pomažu samo građanima u Bosni i Hercegovini nego i u drugim zemljama gdje se javi potreba.

Podsjeća da su realizovane akcije i za ljude u Tanzaniji, Ukrajini, Jemenu, Palestini, Albaniji...

- Ljudi su spremni da doniraju, posebno preko telefonskih poziva. Mislim da imamo 20 različitih telefonskih brojeva. Ima tu i velikih donacija, donacija firmi koje su spremne da uplate veće iznose, kaže on.

Za glavne 1.000 obroka dnevno

Jedna od aktivnosti Pomozi.ba je projekat "Obrok za sve".

Ovim projektom se svakodnevno pripremi oko 1.000 obroka za starije, oboljele, iznemogle i socijalno ugrožene osobe u BiH.

- Dnevno pripremamo oko 1.000 obroka u tri grada - Sarajevo, Bihać i Travnik. Priprema se u tri grada, ali to obuhvata okolna mjesta. Zadnji stepen je kada neko mora da pokuca na vrata i da kaže da nema šta da jede. Naši restorani dobre volje su koncipirani tako da se sačuva dostojanstvo ljudi, da se ne osjećaju toliko loše. Tu nemamo toliko povećanje zahtjeva za obrocima. Ali, s druge strane, imamo povećanje zahtjeva za svim drugim stvarima. Imamo veliki broj penzionera koji se javljaju da im platimo neke režije od 30 maraka. I te osobe dokažu da nemaju te pare. Imamo povećanje tih zahtjeva, kaže Karalić.

Ističe da je osjetan je blagi porast ljudi koji se javljaju zbog jednog obroka dnevno.

- Konstantno se vrtimo oko tih 1.000 ljudi. Očekivali smo povećan broj korisnika projekta 'Obrok za sve', ali još uvijek se to nije desilo. Najavljivali su tešku zimu, a mi smo se spremili sa hranom. Imamo toliko donacija da bismo sada mogli dva do tri puta više. Ne bismo bili u potrebi da nešto dodatno tražimo i da dođe do toga da moramo osigurati obrok za 2.000 do 3.000 ljudi, napominje Karalić.

Glavi cilj je pomoći

Osnivač najveće humanitarne organizacije u  BiH prisjetio se i samih početaka djelovanja Udruženja Pomozi.ba tokom velikih poplava 2014. godine.

Prvobitna namjera tada je bila da s malim timom volontera pomogne onoliko ljudi koliko može.

- Organizacije nije rasla planski. Moj nijet je bio da pomognem pet, šest ljudi, koliko mogu. Volonteri i ja smo išli srcem. Oko mene je tada bilo 20, 30 ljudi, volontera koji su dali svoje slobodno vrijeme da pomognu. Trenutno imamo blizu 120 uposlenika. Imamo veliki broj vozila, trenutno možda imamo 50 voznih jedinica, hladnjače kapaciteta oko 2.000 tona. Ali 2019. godine toga nije bilo. Svih ovih deset godina, najteži aspekt je bio zadržati povjerenje. Ali, opet kažem, čista nam je namjera, nijet, glavni cilj je pomoći ljudima. Veliki je broj projekata, spomenuli smo samo nekoliko. Tu su na desetine projekata, zaključuje Elvir Karalić.