Salkić: Niko ne radi na eliminaciji posljedica genocida, a to je ključno za mir i prosperitet BiH

Prema njegovim riječima, u pregovorima o izmjeni Izbornog zakona BiH je greška što se samo govori o Federaciji BiH, a ne govori se o RS-u.

BiH 23.03.2022, 10:15
Salkić: Niko ne radi na eliminaciji posljedica genocida, a to je ključno za mir i prosperitet BiH
© AA

Ramiz Salkić, potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i član Predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA), rekao je kako su pregovori o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (BiH) pogrešno postavljeni od međunarodne zajednice i da su postavljeni na način da se rješava samo pitanje u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, a da je zapravo drugi dio BiH u potpunosti isključen iz tih razgovora.

- Izborni zakon BiH se odnosi na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. I rješenja koja se donesu za izbor članova Predsjedništva BiH trebaju da važe na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Kada je u pitanju Dom naroda Parlamenta FBiH, u svakom slučaju da i Vijeće naroda u entitetu RS trebalo bi biti dio razgovora i pregovora da li o nadležnostima, da li o načinu izbora i svemu onome što se odnosi konkretno u ovom slučaju na Dom naroda u Federaciji BiH. Mi moramo i trebamo eliminisati ono što nije uradio visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petrich kada je nametao amandmane na ustave entiteta nakon presude Ustavnog suda BiH iz 1998. godine. Mi trebamo promijeniti to stanje. I svako buduće rješenje treba da bude evropsko rješenje i treba da bude rješenje koje je prihvatljivo u većini, u dominantnom dijelu civiliziranog svijeta. Ne možemo prihvatati rješenja koja će nas vraćati unazad i dozvoljavati daljnju etno-nacionalnu podjelu Bosne i Hercegovine, kazao je Salkić za AA.

Prema njegovim riječima, u pregovorima o izmjeni Izbornog zakona BiH je greška što se samo govori o Federaciji BiH, a ne govori se o RS-u.

Različite nadležnosti

- Vijeće naroda RS-a ne ispunjava svoju ulogu koja je mu je bila prvobitno namijenjena. Imamo različite nadležnosti u Domu naroda u FBiH i različite nadležnosti u Vijeću naroda u entitetu RS, što čini nas, građane, neravnopravnim u BiH. A, Ustav BiH i Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama predviđaju da mi svi trebamo biti ravnopravni na cijeloj teritoriji BiH, naveo je Salkić.

Govorio je i o tome zašto se u pregovorima oko izmjena Izbornog zakona BiH govori o rješavanju tzv. hrvatskog pitanja umjesto provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga.

- Mislim da je ovdje dio međunarodnih predstavnika, rekao bih, izlobiran, instruiran i opterećen sa zahtjevima HDZ-a BiH i ljudi iz HDZ-a u Evropskom parlamentu i činjenicom da je Hrvatska članica EU i da snažno lobira da dođe do promjene Izbornog zakona BiH po željama HDZ-a BiH. To je ključni razlog zašto smo mi u zastoju kada je u pitanju promjena Izbornog zakona BiH, primjena presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga i svega onoga što je na neki način nalagao i Ustavni sud BiH, a što je na neki način i implementirano, jer je Ustavni sud BiH naložio da se određene odredbe brišu nakon šest mjeseci ako ne dođe do promjene. U ovom trenutku, mi samo trebamo raditi na implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga. Oni koji dolaze da nam pomognu, a dobro su došli, i predstavnici EU-a i SAD-a trebali bi da nam pomognu da napravimo sistem koji vrijedi u njihovim zemljama, koji bi oni ponudili svojim građanima, a ne da nama nude rješenja koja oni ne bi prihvatili, naglasio je Salkić.

I ako se govori o elektorskom modelu izbora članova Predsjedništva BiH, smatra kako to pravilo treba da važi i za entitet RS.

- I u entitetu RS mi imamo neka područja koja bi možda trebalo favorizirati sa određenim benefitom, odnosno bonusima, jer u ovoj situaciji sada onaj ko je kandidat za člana Predsjedništva BiH iz RS-a dovoljno mu je da zadovolji glasačko tijelo Banjaluke, Prijedora, Doboja i donekle Bijeljine da ostale ne uvažava nikako. Ali, ako govorimo o elektorskom modelu i ako imamo motiv da u FBiH neka područja imaju neki veći značaj, onda što ne bismo dali veći značaj i Trebinju, Foči, Višegradu, Srebrenici, Bratuncu ili još nekim drugim pasivnim krajevima gdje bi kandidati morali dolaziti po glasove, stava je Salkić.

Težište problema se želi prebaciti u FBiH

Dao je i svoj stav o tome šta bi prema predloženim rješenjima Izbornog zakona BiH zapravo dobili Hrvati i Bošnjaci u RS-u.

- Mi ne dobijamo ništa. Rješenja koja su sada ponuđena uopšte ne tretiraju Bošnjake i Hrvate u entitetu RS. Ovdje je HDZ BiH uspio da napravi totalnu zamjenu, a to je da se razgovara o ugroženosti Hrvata u FBiH gdje objektivno nisu ugroženi, ali da se ne razgovara o ugroženosti Hrvata i Bošnjaka gdje smo objektivno ugroženi. Mi nemamo elementarna ljudska prava u entitetu RS. Vlast koja provodi separatističku politiku, vlast koja provodi aparthejd u obrazovnom procesu, vlast koja ne poštuje vlastiti Ustav i sprečava Bošnjake da budu dio javnog prostora u smislu zapošljavanja u javnim ustanovama, u agencijama, u vladinim institucijama vrši ekonomski progon. Danas mi o tome ne govorimo. Zašto? Zato što HDZ BiH ne želi da se o tome govori jer ima prećutan dogovor sa SNSD-om i Dodikom da se težište problema u Bosni i Hercegovini prebaci u FBiH. I vidite da Dodik posljednjih nekoliko daje i izjave u kontekstu da nije on problem, nije problem RS u BiH već da je problem Federacija BiH i odnos Bošnjaka i Hrvata. Dakle, ovdje je ciljana zamjena pozicija, zamjena teza i pokušaj pravljenja problema tamo gdje problema nema, a kako se ne bi govorilo o stvarnim problemima koje danas imamo u BiH , a to je ugrožavanje elementarnih ljudskih prava Bošnjaka i Hrvata u RS, ugrožavanja prava i mogućnosti da obezbijedite egzistenciju, što ima za posljedicu odlazak ljudi i u konačnici realizaciju jednog od strateških ratnih ciljeva o etnički čistom srpskom - pravoslavnom prostoru, kazao je Salkić.

U razgovoru za AA govorio je i o tome da li očekuje bojkot izbora, odnosno hoće li oni uopće biti održani u oktobru 2022. te da li ih samostalno može provesti entitet RS.

- U skladu sa Izbornim zakonom BiH kojeg mi imamo i koji je na snazi, Centralna izborna komisija BiH je dužna i obavezna da raspiše izbore. I u nekim ranijim slučajevima smo imali da je Centralna izborna komisija BiH obezbjeđivala sredstva iz nekih alternativnih izvora, kada je u pitanju provođenje izbora. Ja nisam toliko siguran da su Hrvati toliko spremni blokirati provođenje izbora i izbornog procesa, prije svega mislim na HDZ BiH. Vidimo da nekoliko hrvatskih stranaka u BiH se zalaže za redovne izbore. Na kraju krajeva po ovom Izbornom zakonu BiH i Čović je bio biran za člana Predsjedništva BiH. Ko kaže da neće biti ponovno izabran. Mislim da će izbori biti, da će se održati i da ovi koji najavljuju blokade ipak u konačnici to neće uraditi. Mislim da neće biti samostalnih izbora u entitetu RS odvojeno od države BIH i drugog entiteta, FBiH jer to naprosto nema nikakav efekat. Kakvog smisla ima izbor člana Predsjedništva BiH iz RS-a, a ne biraju se druga dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH. Kakvog smisla ima da se bira 14 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH iz RS-a, a da se ne biraju poslanici iz FBiH u Predstavnički dom PS BiH. Dakle, bilo bi to apsolutno besmisleno, stava je Salkić.

Govorio je i o ponovnim pokušajima degradacije institucija BiH, ovaj put u slučaju razmatranja odluka o ukidanju akciza na gorivo i smanjenju stope PDV-a kroz zaključke Narodne skupštine RS-a.

- To su neobavezujući akti, odnosno neobavezujući zaključci. Narodna skupština RS i generalno politika Milorada Dodika je takva da pokušavaju Narodnoj skupštini RS-a priskrbiti određenu snagu, određeni kapacitet kojeg oni realno nemaju, a to je da prije nego se šta bilo usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH treba doći na razmatranje u Narodnu skupštinu RS-a ili pak ako nešto treba na Vijeće ministara BiH da dođe na razmatranje u Vladu entiteta RS ili ako treba da se razmatra na Predsjedništvu BiH da to treba da razmatra predsjednik entiteta RS i Narodna skupština RS.To nigdje ne piše da tako treba. Ovo što oni sebi pokušavaju da izgrade poziciju da su toliko važni to može piti vode samo u njihovoj internoj priči. Ali, u konačnici to nema nikakav efekat. Zna se koja je procedura kada je u pitanju uređenje oblasti PDV-a. Ima svoje nadležnosti Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ima VIjeće ministara BiH i ima Parlamentarna skupština BiH. Dakle, to su koraci, to su putevi. Sve ovo ostalo je sitno politikanstvo, smatra Salkić.

Rekao je kako SNSD neće da podrži u Domu naroda PSBiH ono što je u usvojeno u Predstavničkom domu PSBiH, diferenciranu stopu PDV-a na način kako je to predložio SDS.

- Onda je logično bilo da će oni sazvati Narodnu skupštinu RS-a, predložiti nultu stopu PDV-a što je nemoguća varijanta , kako bi kada budu glasali protiv prijedloga SDS-a mogli kazati. Pa, stanite, mi smo nudili bolje rješenje za građane, a oni nisu htjeli to bolje rješenje za građane. Dakle, suština je da ne postoji volja da se smanji PDV niti postoji iskrena volja da se izađe u susret građanima. Pogotovo ne postoji iskrena volja unutar Vlade entiteta RS kojoj je PDV i prikupljanje PDV-a ključno za opstanak, egzistenciju i funkcionisanje budžeta, ističe Salkić.

Evidentiranje Bošnjaka u RS-u

Ukazao je i na to koliko porast stope kriminaliteta u BiH, te stalne političke krize utiču na stanje sigurnosti građana u BiH.

- Ljudi su na terenu veoma zabrinuti. Vrlo su česta pitanja da li će biti sukoba, da li treba da ostanu da žive i dalje na svojim ognjištima, da li treba da ih napuste, odnosno hoće li se ponoviti 1992, hoće li se dozvoliti novi logori, ubistva i genocid... Dakle, to su svakodnevna pitanja . Mi od njih ne možemo bježati. Potpuno je jasno naši građani, Bošnjaci, nemaju nikakvo povjerenje MUP RS-a zbog niza i sadašnjih, a i ranijih aktivnosti . A, ključno je činjenica da se oni ponose na one koji su, kako oni kažu, stvarali RS, a zapravo su presuđeni da su počinili genocid i druge teške ratne zločine. U ovo trenutku donekle dolazak međunarodnih snaga EUFOR-a, na neki način relaksira odnose i nudi neku vrstu mira i stabilizacije prilika. Oni bi trebali više vremena provoditi u gradovima uz granicu sa Srbijom. To bi ljude značajnije relaksiralo. U svakom slučaju bezbjednosna situacija koliko god na bazi statistike izgledalo da nije poremećena, u principu subjektivni osjećaj ljudi koji žive na tom prostoru jeste da je bezbjednosna situacija narušena, ističe Salkić.

Podsjetio je kako je bilo "dešavanja na prostoru Bratunca gdje je MUP RS-a bio započeo proces evidentiranja Bošnjaka koji su pripadnici Oružanih snaga BiH" i dodao:" Oni su to ubrzo prestali činiti. Možda da nije bilo reakcije, možda bi oni to nastavili raditi na širem području cijelog entiteta RS. Što ne znači da oni to i ne čine to na jedan drugačiji, sofisticiraniji način tražeći načina da dođu do podataka Bošnjaka koji žive na terenu, a koji su pripadnici Oružanih snaga, SIPA-e, OSA BiH, Granične policije BiH i svih onih koji po njima u datom trenutku mogu biti predmet njihovog interesovanja."

Govorio je i o godišnjici izricanja presude ratnom zločincu Radovanu Karadžiću s aspekta da li je time zadovoljena pravda za žrtve.

- Mislim da je najporaznija činjenica da uprkos presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i osudi za genocid da ta njegova ideja nije poražena i da tu njegovu ideju živi gotovo čitava politička scena bosanskih Srba na prostoru entiteta RS. A, to kroz udžbenike, kroz medije, kroz javne istupe prenose i na građanstvo. Jasno je da njegove ideje o podjeli Bosne i Hercegovine i prostoru čisto pravoslavnom - srpskom još uvijek žive. Mislim da se traže načini i modaliteti da se to i ostvari i da zaživi. Činjenica da je on odlikovan od Narodne skupštine RS-a najvišim entitetskim priznanjem, činjenica da se u udžbenicima historije u entitetu RS uči o njemu kao o pozitivnoj ličnosti, dovoljno govori o ambijentu i uslovima u kojim mi tamo živimo. Govori o našem osjećaju u konačnici. Mi imamo presude i Karadžić i Mladiću za genocid, i Krajišniku kao predsjedniku ratne skupštine, Biljani Plavšić također kao predsjednici RS-a, kompletnoj vojsci RS-a , dijelovima policije. Hiljade godina su tu zatvorskih kazni. Ali, niko danas ne radi na eliminaciji posljedica genocida. Ključna stvar za mir, za stabilnost, za prosperitet BiH i cijele regije jeste da se ispoštuje Rezolucija Generalne skupštine UN-a iz 2002. godine koja i, između ostalog kaže i obavezuje sve članice UN-a da niti jedna država neće prihvatiti kao prihvatljivo stanje koje je nastalo kršenjem imperativnih normi međunarodnog prava. Ne samo da neće prihvatiti to stanje, nego neće ni pomagati i neće tražiti da se ono održi, kazao je Salkić.

Po Konvenciji o kažnjavanju i sprečavanju zločina genocida iz 1948., istaknuo je on, zločin genocida je okarakterisan kao kršenje imperativnih normi međunarodnog prava.

- I ova Konvencija i ova Rezolucija Generalne skupštine UN-a obavezuje civilizirani svijet da radi na eliminaciji posljedica genocida. Danas niko ne radi na tome. Ako u Daytonu nije postojala presuda za genocid i ako nismo imali ovu Rezoluciju Generalne skupštine UN-a kada se potpisivao Dejtonski mirovni sporazum, danas imamo presude, danas imamo sudski utvrđene činjenice od dva najrelevantnija međunarodna suda. Mi stoga treba da zagovaramo eliminaciju posljedica genocida posebno zbog činjenice da se genocid veliča, da se počinioci genocida i oni koji su osuđeni za genocid smatraju herojima, odlikuju, nagrađuju. Mi danas živimo završnu fazu genocida zato što ne radimo ništa na eliminaciji posljedica genocida. Čitav ovaj proces suđenja, presuđivanja donekle je uspio, ali neće uspjeti i bit će bremenom i još uvijek urušava i još više, ako ne dođe do procesa eliminacije posljedica genocida u BiH, rekao je Salkić.

komentari (0)