Analiza američkog analitičara Bugajskog: Od izbora u Crnoj Gori zavisi nastavak Vučićeve agende "srpskog sveta"

U autorskom članku za „Washington Examiner“, Bugajski naglašava kako aktuelno prozapadni crnogorski predsjednik Milo Đukanović ima dugu historiju podrške NATO-a i SAD-a dok njegova dva glavna protukadidata favorizuju bliske veze sa Beogradom i Moskvom

Region 13.03.2023, 09:35 13.03.2023, 14:16
Analiza američkog analitičara Bugajskog: Od izbora u Crnoj Gori zavisi nastavak Vučićeve agende "srpskog sveta"
© AA

Predsjednički izbori u Crnoj Gori 19. marta važan su test stabilnosti Zapadnog Balkana, tvrdi Janusz Bugajski ugledni američki analitičar „Jamestown Foundation“, globalne nevladine istraživačke organizacije euroazijske sigurnosti i političkog razvoja sa sjedištem u Washingtonu.

U autorskom članku za „Washington Examiner“, Bugajski naglašava kako aktuelno prozapadni crnogorski predsjednik Milo Đukanović ima dugu historiju podrške NATO-a i SAD-a dok njegova dva glavna protukadidata favorizuju bliske veze sa Beogradom i Moskvom.

Kako prenosi srbijanski „Danas“, Bugajski ističe kako predsjednički kandidat Andrija Mandić predstavlja Demokratski front, srpsku nacionalističku stranku te Aleksa Bečić, koji je nedavno bio predsjednik parlamenta, imaju veze sa Srpskom pravoslavnom crkvom, "sindromom srpskog nacionalizma."

Dodaje da je Crna Gora sada na strateškoj raskrsnici.

- Ona je i na čelu prozapadnog poretka na Zapadnom Balkanu i istovremeno se suočava sa ozbiljnim prijetnjama po svoju nezavisnost, tvrdi američki analitičar.

Ta prijetnja, smatra Bugajski, dolazi prvenstveno iz dva međusobno povezana izvora: pansrpskog nacionalizma koji je stvorila vlada u Beogradu i ruskog državnog imperijalizma koji je osmišljen da podrži Balkan protiv Zapada.

I Beograd i Moskva, navodi Bugajski, se oslanjaju na pozamašnu srpsku populaciju oko 30 posto od ukupnog broja, i na podjele među crnogorskim partijama da bi dobili pozicije u vladi.

- Crna Gora je u posljednje tri decenije stekla značajan politički kapital u Washingtonu. Država je sačuvala međuetnički mir, ugostila veliki broj izbjeglica iz drugih ratom razorenih postjugoslovenskih republika, ogradila se od Slobodana Miloševića i njegovog nasilnog promovisanja srpskog nacionalizma i kvalifikovala se za članstvo u NATO, naglašava  Bugajski.

Dodaje kako koalicionom vladom, izabranom u augustu 2020., dominiraju prosrpski namještenici u vladi koji "rasipaju politički kapital Crne Gorei pretvaraju zemlju u propalu demokratiju nalik Srbiji".

- Paradoksalno, koalicija koja je izabrana pod pretpostavkom da će ubrzati pristupanje Crne Gore EU i boriti se protiv korupcije, povukla je zemlju u obrnutom smjeru. Iako je vlada optužila Đukanovića i njegovu ranije vladajuću Demokratsku partiju socijalista za korupciju, sama aktuelna vlast je duboko povezana sa srpskim i ruskim sigurnosnim službama koje finansiraju antizapadne političare. Prosrpska vlada izgubila je glasanje o povjerenju u parlamentu u avgustu 2022. i nema mandat da sprovodi reforme neophodne da bi se kvalifikovala za članstvo u EU. Da bi se prekinula trenutna politička blokada, Crna Gora treba da održi parlamentarne izbore nakon predsjedničkih glasanja, uvjeren je Bugajski.

U svojoj analizi američki politički analitičar tvrdi kako "politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ima za cilj da potčini suverenitet Crne Gore i potčini njenu vanjsku politiku."

- Projekat "Srpski svet“ koji je oživio Vučić, više ne uključuje direktan rat, etnička ubistva, masovna protjerivanja i teritorijalno zauzimanje kao 1990-ih. Umjesto toga, strategija Beograda ima za cilj da podijeli i oslabi susjede i politički dominira njima. Tri glavne mete srpskog miniimperijalizma su – Crna Gora, Kosovo i Bosna i Hercegovina. Srpski nacionalisti, naglašava Bugajski, ne priznaju poseban nacionalni identitet i državnost Crne Gore, kao što ruski nacionalisti ne priznaju Ukrajince i Bjeloruse. Vučić planira uniju Srbije i Crne Gore, po uzoru na Putinovu težnju ka Uniji Rusije i Bjelorusije, sa Crnom Gorom kao mlađim partnerom. U takvom aranžmanu, Beograd bi pomogao u određivanju vanjske i sigurnosne politike Crne Gore. Washington i Brisel su posljednjih godina pokušavali da zaobiđu Đukanovića, smatrajući da je predugo na funkciji, bilo kao predsjednik ili premijer. Ova uska perspektiva favorizovala je izbor antiđukanovićeve koalicije 2020. koja je izazvala domaće sukobe i zamrznula neophodne pravne i ekonomske reforme. Izbor prosrpskog predsjednika i odlaganje parlamentarnih izbora ohrabrit će Vučićevu administraciju da progura agendu „srpskog sveta“ širom regiona. Sjedinjene Američke Države i EU moraju biti nedvosmisleni u svojoj podršci demokratskim izborima koji jačaju nezavisnost Crne Gore i koji ne pružaju nove prodore uticaju Kremlja, zaključuje Bugajski u autorskom tekstu.

komentari (0)