Crnogorski premijer Krivokapić: "Ili revizija kabineta ili izbori"
Premijer Krivokapić, odbacio je Abazovićev poziv za formiranje manjinske vlade i rekao da je manjinska vlada "prevara", te istakao da će, ukoliko koalicioni partneri ne postignu dogovor o novom kabinetu, najprirodnije i najpravičnije rješenje biti parlamentarni izbori koji bi se mogli održati zajedno sa lokalnim izborima u maju.
Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić rekao je da je način za prevazilaženje krize vlade proširenje radnog prostora prostora i stvaranje novih ministarstava.
Nastavljaju se nesuglasice između političkih grupa koje formiraju koalicionu vladu u Crnoj Gori i pregovori za novu vladu. Vladina kriza u zemlji dodatno se produbila kada je lider koalicionog partnera URA-e i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović pozvao na formiranje manjinske vlade.
Premijer Krivokapić, odbacio je Abazovićev poziv za formiranje manjinske vlade i rekao da je manjinska vlada "prevara", te istakao da će, ukoliko koalicioni partneri ne postignu dogovor o novom kabinetu, najprirodnije i najpravičnije rješenje biti parlamentarni izbori koji bi se mogli održati zajedno sa lokalnim izborima u maju.
Navodeći da je politička situacija u Crnoj Gori turbulentna, a razlog tome su "određeni politički lideri koji misle da se svijet vrti oko njih".
Krivokapić je rekao da "maske treba potpuno skinuti" i da će se to dogoditi do 1. marta te je predložio da se početkom redovnih sjednica parlamenta otkrije "ko je ko" u Crnoj Gori.
Na izborima održanim 30. augusta 2020. godine u Crnoj Gori, Demokratska partija socijalista Crne Gore (DPS) na čelu sa predsjednikom Milom Đukanovićem bila je stranka koja je dobila najviše glasova, ali nije mogla da formira vladu zbog sve veće polarizacije između stranke.
Uprkos razlikama u njihovim političkim stavovima, "stručna vlada" koju su formirale stranke koje su se udružile sa sloganom smjenjivanja socijalista na čelu sa Đukanovićem sa vlasti na 30 godina, često je dolazila do izražaja uz nesuglasice među koalicionim partnerima.
Najveći faktori za nastanak nesuglasica unutar koalicione vlasti bili su odnosi sa Srpskom pravoslavnom crkvom i zakon o priznanju genocida u Srebrenici.
Srpska pravoslavna crkva se prvi put direktno uključila u politiku Crne Gore na izborima 2020. godine i podržala antivladine stranke zbog "zakona o vjerskim slobodama" koji podržava DPS na čelu sa Đukanovićem.
Nakon donošenja zakona o priznanju genocida u Srebrenici, politički savez "Demokratski front", koji je jedan od koalicionih partnera, a formiraju ga stranke etničkih Srba, odlučio je da bojkotuje skupštinu.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović rekao je da u manjinskoj vladi ne smije biti socijalista na čelu sa predsjednikom Đukanovićem i Demokratskom frontom, te da je to rješenje za nastavak procesa evropskih integracija zemlje i da institucije ponovo profunkcionišu.