Dvojni kvalitet proizvoda: Za EU jedna, za Balkan druga hrana
Hrvatska je uradila istraživanje koje je potvrdilo da građani Hrvatske jedu hranu lošijeg kvaliteta nego Nijemci, a uz to uglavnom i skuplju

Sumnje građana o nižem kvalitetu određenih proizvoda u zemljama Evropske unije i recimo Balkana, obistinile su se 2017. godine.
Praksa takozvanog "dualnog kvaliteta proizvoda", odnosno razlika u kvalitetu robe istih proizvođača koji se plasira unutar EU tržištima van nje, otkrivena je početkom 2017. i naišla na oštre reakcije, kako među državama članicama Unije tako i u zvaničnom Briselu.
Šta se dogodilo do tada do danas?
Tadašnji predsjednik Evropske komisije, Žan Klod Junker, rekao je da neće prihvatiti da se u nekim djelovima Evrope ljudima prodaje hrana lošijeg kvaliteta.
Evropska komisija donijela je tada Direktivu o modernizaciji, kojom je u Direktivu o nepoštenoj poslovnoj praksi uvela posebnu odredbu koja se odnosi na dualni kvalitet, piše Radio Slobodna Evropa. Najavljeno je da će Komisija u 2024. godini izvijestiti o primjeni Direktive o modernizaciji i njenom boljem primjenjivanju, uključujući pravila koja se odnose na "dualni kvalitet".
Zajednički istraživački centar Komisije od tada je uradio više istraživanja koja su pokazala da se unutar EU smanjuje udio prehrambenih proizvoda koji imaju istu ili sličnu ambalažu, ali su različitog sastava. Dok su ti proizvodi činili 31 posto testiranih uzoraka još u 2018. i 2019., u 2021. njihov je udio pao na 24 posto.
Nakon što je postojanje dualnog kvaliteta proizvoda objelodanjeno, najmlađa država članica EU Hrvatska je uradila istraživanje koje je potvrdilo da građani Hrvatske jedu hranu lošijeg kvaliteta nego Nijemci, a uz to uglavnom i skuplju.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević rekla je da je tamošnja Agencija za hranu uporedila kvalitet 80 proizvoda na hrvatskom i njemačkom tržištu. U javnosti je najviše odjeknuo slučaj sa kompanijom Nutela jer se ispostavilo da namaz te kompanije ima više šećera, a manje lješnika u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. U Crnoj Gori, koja pretenduje na EU članstvo, takvo istraživanje nije rađeno.
Evropska unija nema direktnih izvršnih ovlaštenja u oblasti eu potrošačkog prava stoga je na tijelima za zaštitu potrošača država članica da provjeravaju da li kompanije poštuju svoje obvavze prema Zakonu EU o zaštiti potrošača, uključujući i područje "dualnog kvaliteta".
Evropska unija je 2019. zvanično rekla: isti kvalitet i za istok i za zapad, ali isključivo područja Evropske unije.
Ono što preostaje zemljama Balkana, kao državama koje pretenduju na eu članstvo, je da svaka država ponaosob usvoji i primijeni zakonodavstvo Evropske unije kako bi građani Balkana uživali eu potrošačku zaštitu.