Lideri EU će se sastati sa liderima zemalja Zapadnog Balkana

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održat će se 6. oktobra na Brdu u Sloveniji, u sklopu rotirajućeg predsjedavanja EU. Na samitu, administracija EU ima za cilj razvoj odnosa sa Zapadnim Balkanom, čemu pridaje strateški značaj. Samit će se fokusirati na pitanja poput sigurnosti, ulaganja i proširenja između EU i zemalja zapadnog Balkana Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Na samitu u Sloveniji očekuje se da će lideri EU u narednih sedam godina potvrditi "Plan ekonomije i investicija" EU vrijedan 30 milijardi eura za Zapadni Balkan. Planirano je da se 9 milijardi eura od ovog iznosa donira iz fonda EU. Također će se razgovarati o cijenama rominga u GSM mrežama između zemalja EU i Zapadnog Balkana. Očekuje se da će pitanje proširenja značajno zaokupiti lidere EU na samitu. Navodi se da predsjedavajuća  Slovenija želi poduzeti važne korake u proširenju do 2030. godine, ali to nailazi na zamjerke, posebno Bugarske.

Bugarski veto na Sjevernu Makedoniju

Bugarska stavlja veto na početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom zbog problema sa jezikom. Bugarski veto na Sjevernu Makedoniju utječe i na Albaniju. Zato što je bilo predviđeno da Albanija i Sjeverna Makedonija zajedno započnu pristupne pregovore.

Administracija EU želi započeti pregovore s obje zemlje prije kraja godine. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, tokom prošle sedmice u posjetu Zapadnom Balkanu, rekla je: "Od vas smo tražili mnogo, a vi ste to ispunili. Učinit ćemo sve da uklonimo trenutne prepreke našem procesu proširenja i želim unaprijediti ovaj proces kako bismo mogli započeti pregovore prije kraja godine“.

Uprkos tome, navodi se da Bugarska nije ukinula veto. Zvaničnici EU ističu da predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel "uspostavlja neke kontakte radi stvaranja mosta" kako bi se prevladao problem.

Neformalna večera prije samita

Šefovi država i vlada država članica EU sastat će se na neformalnoj večeri u Sloveniji, dan prije Samita o Zapadnom Balkanu. Na dnevnom redu lidera bit će uloga EU u međunarodnoj areni.

Među temama o kojima će se razgovarati u ovom kontekstu su situacija nakon odluke NATO -a o povlačenju iz Afganistana, Australijsko otkazivanje sporazuma o podmornici s Francuskom, a zatim i sigurnosno partnerstvo nazvano "AUKUS" koje su osnovale SAD, Engleska, Australija, te odnosi između Kina i EU. Osim ovih, očekuje se da će energetsko pitanje doći na dnevni red čelnika, posebno zbog nedavno povećanih cijena energije.

Administracija EU želi učiniti strateški položaj Unije učinkovitijim u svijetu, povećati njenu sposobnost autonomnog djelovanja i biti više uključena u događaje koji oblikuju svijet. U tu svrhu, cilj je učiniti EU asertivnijom i efikasnijom.

Iako EU želi djelovati strateški "autonomno", ona također želi zadržati netaknutim odnos sa strateškim partnerima. Predsjednik Evropskog vijeća, Charles Michel, naglasio je ovo pitanje u svom pozivnom pozivu liderima na neformalnu večeru.

- Odnosi sa strateškim partnerima i silama u razvoju trebali bi biti ključni element zdrave vanjske politike. Naši ciljevi u ovom okviru se nisu promijenili. Međutim, nedavni razvoj događaja postao je nužnost za nas da pokažemo kako najbolje možemo postići te ciljeve, kazao je Michel.  

Potrebe EU za logističkom infrastrukturom SAD-a u slučaju haosa nakon povlačenja iz Afganistana naveli su kao primjer oni koji su naglasili da Europa nije samodostatna.

Nakon AUKUS -a, posebno su odnosi Francuske sa SAD -om bili zaoštreni, a pariška administracija je često stavljala na dnevni red stratešku autonomiju Evrope zbog svoje ovisnosti o SAD -u, posebno o pitanjima sigurnosti i odbrane.