Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza (NATO) Jens Stoltenberg izjavio je u petak da očekuje da će doći još teži dani u ratu Rusije i Ukrajine.
U obraćanju na konferenciji za novinare nakon vanrednog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a, Stoltenberg je upozorio da "još više mrtvih, više patnje i više razaranja" tek dolazi u ratu Rusije i Ukrajine.
Ponovio je pozive NATO-a Rusiji da "odmah zaustavi rat, povuče sve svoje snage iz Ukrajine i bezuslovno se uključi u istinsku diplomatiju".
Stoltenberg je istakao da je ruski lider Vladimir Putin u potpunosti podcijenio snagu vojske Ukrajine.
Stoltenberg je kazao da se “odnos NATO-a prema Rusiji iz temelja promijenio na dugi rok” otkako je zvanična Moskva pokrenula “najgoru vojnu agresiju u Evropi posljednjih decenija” i nastoji postaviti nova pravila u svjetskom poretku.
Naglasio je da posljednja dešavanja dovode do izbora “da li će prevladati demokratija ili autokratija i na kraju, u kakvom svijetu želimo živjeti”.
Poručio je da zemlje saveznice imaju odgovornost da spriječe širenje rata izvan Ukrajine.
Stoltenberg je također ponovio da NATO neće slati trupe u Ukrajinu kao i da neće biti uspostavljena zona zabrane letova u zračnom prostoru te zemlje.
Po završetku današnjeg vanrednog sastanka ministara vanjskih poslova NATO saveza generalni sekretar Jens Staltenberg je izjavio da je Bosna i Hercegovina zajedno s Gruzijom ugrožena željom Rusije da proširi sferu utjecaja.
NATO je prošle sedmice odlučio da aktivira planove odbrane koji će mu omogućiti lakše raspoređivanje snaga na teritoriji alijanse.
Napad Rusije na Ukrajinu, koji je počeo 24. februara, izazvao je bijes međunarodne zajednice, a Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države (SAD) Moskvi su uvele ekonomske sankcije.
Prema podacima UN-a, u Ukrajini je od početka rata ubijeno 249 civila, a 553 ranjeno. Ukrajinske vlasti tvrde da je broj poginulih veći od 2.000, prenosi AA.
