Bliži se 30. godišnjica od zločina u Ahmićima: Planirani pješački pohodi Vitez-Ahmići i Zenica-Ahmići

Pješačkim pohodima s više od 2.000 učesnika dionicama Vitez-Ahmići i Zenica-Ahmići ove godine će biti obilježena 30. godišnjica stradanja 116 bošnjačkih civila u selu Ahmići koje su 1993. godine ubili pripadnici HVO-a.

Obilježavanje 30. godišnjice zločina HVO-a nad bošnjačkim stanovništvom Ahmića, Donje Večeriske i drugih mjesta općine Vitez trajat će 11 dana.

Komemoracija žrtvama, odavanje počasti, polaganje cvijeća i učenje Fatihe žrtvama na Šehidskom obilježju u Ahmićima bit će održano 16. aprila.

Ahmići se moraju pamtiti pamtiti kako bi se istinom prikazalo ono što su međunarodni sudovi i potvrdili, rekao je na konferenciji za medije predsjednik organizacionog odbora i premijer Srednjobosanskog kantona, Tahir Lendo.

- Poruka je da pamtimo Ahmiće i sva stratišta. Mi moramo živjeti zajedno, ali zločin je zločin i onaj ko ga je počinio, uvijek će biti zločinac. Sve što činimo, radimo to da ne dođe do zaborava. Treba pamtiti sva stratišta bez obzira na vjeru i naciju, rekao je Lendo.

On je uputio poziv svima da se odazovu pješkim pohodima i cjelokupnom obilježavanju godišnjice zločina u Ahmićima. 

Upravo se obilježavanjem 16. aprila prenosi poruka mlađim generacijama da se zločin ne smije zaboraviti niti ponoviti, kaže predsjednik Udruženja "16. april", Armin Ahmić.

- Posebno kada je 30. godišnjica i kada nam dolaze mnoge delegacije i gosti iz svijeta, moramo poslati jasnu i snažnu poruku da se stravični zločini ne smiju dešavati i da moramo tragati za istinom, rekao je Ahmić.

Obilježavanje 30. godišnjice zločina u Ahmićima počelo je već 15. marta i to u Hagu promocijom knjige "Ahmići: Osam dana13-godišnjeg Adnana" autora Thomasa Obruče i protagoniste Adnana Zeca.

U okviru obilježavanja, planirano je održavanje velikog broja kulturnih, sportskih i vjerskih događaja.

Zločin nad Bošnjacima u Ahmićima jedan je od najgorih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini. Tog 16. aprila 1993., u ranim jutarnjim satima, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) “Džokeri“ i “Maturice“ napale su selo Ahmići. Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.

Međunarodni sud za ratne zločine presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za učešće u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi. Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne. Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.