Laura Lungarotti, koordinatorica IOM-a: Zemlje Balkana su mnogo spremnije na mogući priliv migranata

Nakon najnovijih događaja u Afganistanu, o mogućim posljedicama novog priliva imigranata počelo se raspravljati i na Balkanu. Krize koje već dugi niz godina traju u različitim dijelovima svijeta dovode do masovnih migracija iz Turske na zapadni Balkan, a odatle u Evropu. Protiv mogućnosti ovakvog priliva migranata, zemlje Zapadnog Balkana trebale bi predvidjeti migracije velikih razmjera i odrediti strateške ciljeve. U posljednje vrijeme, iako je antimigrantsko raspoloženje u nekim zemljama skrenulo pažnju, vidi se da neke zemlje prihvaćaju imigrante, iako pomalo, na zahtjev SAD-a. Osim toga, postoje zemlje koje prihvataju imigrante u teškim situacijama s osjećajem odgovornosti.

Nakon masovnih migracija širom svijeta nakon 2010. godine i politike "otvorenih vrata" 2015. godine, ljudi su počeli očekivati ​​provedbu novih politika i nacionalnih akcionih planova u okviru standarda ljudskih prava. U isto vrijeme, u javnosti se nedavno intenzivno raspravljalo o situaciji afganistanskih imigranata koji su pobjegli od talibana i počeli se iseljavati u velikim grupama. Vidljivo je da slike objavljene na društvenim medijima populariziraju ideju povećanja imigracije i izazivaju komentare da će se dogoditi novi val iregularnih migracija.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) iz jula 2021. godine, u Bosni i Hercegovini trenutno ima 2.744 registrirana imigranta. Prema evidenciji, ima 1.816 imigranata koji ne borave u privremenim prihvatnim centrima u zemlji. Od toga, 42 posto onih izvan centara su državljani Afganistana, a 32 posto njih su državljani Pakistana. Navodi se da su drugi imigranti iz zemalja poput Maroka, Alžira, Eritreje, Bangladeša, Somalije, Egipta, Irana, Iraka, Libije i Tunisa. Odrasli muškarci čine 77 posto imigranata. Većina djece migranata su iz Afganistana, Pakistana, Egipta i Irana.

Prema podacima poverenika za izbeglice i migracije, u Srbiji, još jednoj regionalnoj zemlji, registrovana su 4.102 imigranta. Od ovog broja, 1.050 se nalazi u centrima za azil, a 3.502 u privremenim prihvatnim centrima. U Srbiji se nalazi najviše imigranata iz Afganistana (32 posto). Imigranti iz Sirije čine 24 posto, Bangladeša 14 posto, Pakistana osam posto i Somalije četiri posto slijede Afganistan. Nakon najnovijih događaja u Afganistanu, neke zemlje u regiji počele su prihvaćati mali broj afganistanskih imigranata na zahtjev SAD -a. U tom kontekstu, afganistanski imigranti stigli su na Kosovo, u Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

S druge strane, nakon što je članica NATO -a Crna Gora izjavila da nema obavezu prihvatiti afganistanske imigrante, neki aktivisti pozvali su Ministarstvo vanjskih poslova da preispita svoju odluku o neprihvatanju imigranata iz Afganistana, navodeći da je to u suprotnosti sa domaćim zakonom i međunarodnim konvencije o ljudskim pravima. Uzimajući u obzir sve ove događaje, pitanje je znatiželje može li Zapadni Balkan, koji je 2015. bio izložen velikom prilivu imigranata, izdržati novi priliv imigranata i koliko su spremni za mogući priliv.

Laura Lungarotti, koordinatorica Međunarodne organizacije za migracije za Zapadni Balkan (op.a IOM), za Balkan News govorila je o mogućem novom prilivu migranata u regiji ističući kako postoje različiti stepeni pripremljenosti i kontrole imigracija. 

- Mnoge zemlje, poput Srbije, na primjer, imaju snagu da iskoriste mandat svog komesarijata za upravljanje migracijama i izbjeglicama. I postala je vrlo jaka vlast u funkciji povezivanja. Druge zemlje, poput BiH, ojačale su ulogu Službe za poslove sa strancima koja je zadužena za upravljanje migracijama. I druge zemlje su ažurirale svoj plan djelovanja u oblasti migracija. Pa bih rekla da su definitivno mnogo spremniji na mogući priliv migranata. No, naravno da uvijek postoje praznine i pokušavamo raditi na njima kako bismo bili sigurni da se te praznine popune prije nego što dođe kriza, istakla je Lungarotti.

Objašnjavajući da je rad balkanskih država dogovorom o hitnim akcionim planovima povećao kapacitet upravljanja migracijama, Lungarotti je kazala da je novi zakon formiran u skladu s međunarodnim standardima koji olakšava migracijske tranzicije, ne samo za imigrante koji prolaze preko Zapadnog Balkana, ali i za one koji migriraju sa Zapadnog Balkana na drugo mjesto ili migriraju na Zapadni Balkan. Koordinatorica je navla i da se pruža podrška onima koji se žele vratiti na Balkan.

Navodeći da trenutno nema povećanja imigracije, ali da se pripremaju za mogući priliv afganistanskih imigranata, Lungarotti je rekla: „Do sada nismo vidjeli povećanje dolaska afganistanskih migranata, čak i ako je Afganistan u nekim slučajevima ili prva ili druga nacionalnost migranata koji se nalaze na Zapadnom Balkanu. Mogli bismo očekivati ​​povećanje u narednim mjesecima, ali ovo su zaista nagađanja. Još nemamo naznake da će to sigurno doći, ali radimo s vjerom na izradi planova za nepredviđene situacije. Na primer, Srbija je već vodila niz razgovora sa nama. Sada angažujemo bosanske vlasti da učine isto, a isto vrijedi i za Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Kosovo i tako dalje. Stoga radimo s njima na izradi plana pripreme za mogući priliv Afganistanaca, iako, kako sam rekla,  sada nemamo naznake da se to već događa“.

Sagovornica Balkan News-a istakla je kako su nedavno prikupljai podaci za one koji su izvan tranzitnih objekata u BiH.

- Podaci su pokazali da se zapravo smanjuje broj ljudi koji ostaju izvan tranzitnih objekata. Dakle, sve u svemu sada govorimo o otprilike broju koji ne prelazi 4400 ljudi u BiH. Dakle, to nije alarmantan broj dok govorimo, ali stanje bi se uskoro moglo razviti i s dolaskom zime i mogućim različitim promjenama u različitim politikama na granicama zapadnog Balkana. Tako da je u ovom trenutku teško predvidjeti, zaključila je Laura Lungarotti, koordinatorica Međunarodne organizacije za migracije za Zapadni Balkan.

Balkan News/Şifa Akdoğan