Plenković u Mostaru: Schmidtov prijedlog je uravnotežen i dobar za sve narode u BiH

Nakon sastanka delegacija Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik HNS-a Dragan Čović obratili su se javnosti.

Čović je zahvalio Vladi Hrvatske na podršci Bosni i Hercegovini i hrvatskom narodu u njoj, ponavljajući da Hrvatska u kontinuitetu pomaže. Zahvalio je, također, na pomoći Hrvatske prilikom gašenja požara u Hercegovini te se osvrnuo na najave nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od visokog predstavnika Christana Schmidta.

- Pokušavali smo tokom posljednje dvije godine sprovesti sporazum iz Mostara. Nismo uspjeli. Želja bošnjačkih stranaka bila je zadržati status kvo, ali u tome su tek djelimično uspjeli, jer su na površinu isplivali svi problemi kada je u pitanju majorizacija najmalobrojnijeg naroda. Uvjeren sam iz razgovora sa visokim predstavnikom da će te odluke ići u pravcu demokratske atmosfere u fazi kampanje, kao i da će se odmah nakon izbora rezultati moći provesti. Hrvatska strana, HNS i HDZ žele kao prioritet imati euroatlantski put BiH. Nadam se da ćemo doživjeti kraj tog procesa i to je minimalni pokušaj ispravljanja grešaka prema hrvatskom narodu u BiH, izjavio je Čović.

Plenković je kazao kako sadržaj odluka o kojima je ovih dana bilo riječi u javnosti zasad detaljno zna sam visoki predstavnik. On je komentarisao najave protesta pred zgradom OHR-a u Sarajevu, piše AA. 

- Reakcije iz Sarajeva su razotkrivajuće. Visoki predstavnik je već koristio bonske ovlasti. Nedavno je nametnuo odluku o finansiranju izbora i tad nisam vidio sporenje. Sadržaj odluka, pretpostavljam, detaljno zna samo on. Hrvati i Bošnjaci su na referendumu glasali za samostalnu BiH. Kasniji Wašingtonski sporazum bio je temelj za saradnju Hrvata i Bošnjaka, kao i za potporu Hrvatske vojske u ključnim vojnim operacijama 1994. i 1995. za ostvarenje mira i kasnije Dayton koji je temelj za današnji Ustav BiH. Peonta je uključivost, pa nije li onda najprirodnije da Hrvati koji su glasali i borili se za samostalnost BiH budu u mogućnosti da participiraju u vlasti. Ove reakcije su pretjerane. Treba smiriti loptu, kako bi se izbori proveli na najbolji način, naveo je Plenković.

Smjer koji je naumio zauzeti Schmidt je dobar i koristan za BiH, smatra Plenković.

- To je uravnotežen prijedlog koji vodi računa o svim građanima i narodima Bosne i Hercegovine. Hrvatskoj je u interesu stabilna i demokratska BiH u kojoj će Hrvati biti ravnopravni. I to je konstanta naše politike. Na to ukazujemo partnerima. Hrvatska je transparentna i jasna. Radimo kao susjed i prijatelj. Želimo da se BiH ekonomski razvija, snažeći i jačajući odnose za dobrobit obje zemlje. Mi smo pred otvaranjem Pelješkog mosta – najvećeg, kapitalnog projekta za Republiku Hrvatsku otkad je članica Evropske unije. Vjerujemo da će taj projekat dodatno osnažiti veze Bosne i Hercegovine i Hrvatske. On je smišljen tako da protok ljudi i roba kroz Neum bude manje opterećen nego do sada. Želimo još tješnju saradnju sa Bosnom i Hercegovinom. Ove godine smo investirali preko 500 miliona kuna u Bosnu i Hercegovinu. Sufinansirat ćemo bolnicu u Mostaru, dovršetak Hrvatskog narodnog kazališta, te Sveučilište Mostar, koje predstavlja znanje i budućnost, najavio je predsjednik Vlade Hrvatske.

Ponovio je da Hrvatska vodi brigu o Hrvatima u BiH, te da je posebno vezana za svoje susjede.

- Hrvatska i BiH su izrazito vezane. Imaju zajedničke vrijednosti, sa željom da Bosni i Hercegovini pomognemo na putu ka Evropskoj uniji. Najviše se zalažemo za kandidatski status BiH. Radili smo na tome da se kriteriji suze na manji broj od 14, kako bi Bosna i Hercegovina lakše ispunila preduvjete za status. To su, nadam se, ovdje svi prepoznali. Što se tiče naših odnosa i kontakata, važno je da smo nastavili saradnju koja se manifestira činjenicom da su BiH i Hrvatska danas na nivou 2,5 milijardi eura robne razmjene, te da je Hrvatska sa brojnim kompanijama drugi ulagač u BiH. Svojim aktivnostima kreiramo gospodarski rast u ovoj zemlji. Hrvatska je dobro reagirala prilikom protupožarne zaštite u ovdje, i to ćemo činiti i dalje. Nadamo se da će požara biti manje i da neće biti potrebe za tim. Želimo da ozračje u BiH bude mirnije. Žao mi je što na nivou stranaka nije postignut dogovor o izbornoj reformi. Smatrali smo da je dijalog političkih predstavnika najbolji način da se dođe do prihvatljivih rješenja. Nije došlo do koncenzusa ni nakon što su se uključili Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. Zadovoljni smo da je predsjednik Evropskog vijeća krenuo s angažmanom da okupi lidere kako bi napravili iskorak za dogovor i bolje funkcioniranje zemlje, istakao je Plenković.

O najavljenim protestima pred zgradom OHR-a, kao i porukama iz centrala stranaka sa sjedištem u Sarajevu, Čović je rekao: "Čudan i krajnje neprihvatljiv izričaj. Moramo biti civilizirani i slati poruke prema onima koji pokušavaju pomoći. Ne zaslužuju da ovako komentarišem u javnosti. Čudi izliv nezadovoljstva. Ne znam šta visoki predstavnik želi nametnuti. Mislim da ovim 'političko Sarajevo' razotkriva neke stvari. Često smo akcentirali da se odatle pokušava nametnuti unitarizam, a kada se to ne uspije, onda imamo silu i nadmudrivanje. Nama trebaju mir i atmosfera da se zaštitimo od svih koji žele napraviti anarhiju. Uvjeren sam da ono što se zaziva danas, okupljanje građana, izlazi iz okvira rječnika i političkog ponašanja kako se dosad predstavljalo 'političko Sarajevo'. Želimo graditi dobre odnose sa Bošnjacima, osobito u Federaciji BiH, i mislimo da je to šansa za zemlju. Bez hrvatskog naroda BiH neće funkcionirati, jer ovo je naša domovina. Dominantno u Federaciji BiH želimo vratiti dobre odnose bošnjačkog i hrvatskog naroda."

I prema Plenkovićevom mišljenju ključ funkcionalne Bosne i Hercegovine je povjerenje Bošnjaka i Hrvata.

- Hrvatska je ta koja sve vrijeme pitanje BiH kao cijele države diže u kontinuitetu. Insistiramo na ravnopravnosti triju naroda. Hrvati moraju biti ravnopravni. Visoki predstavnik ima uravnotežen prijedlog. On će omogućiti legitimno predstavljanje i zastupanje sa minornim izmjenama. To je minimum kako bi zemlja funkcionirala nakon izbora. To je dobro i za Bošnjake. Ovo nije iskorak samo prema jednom narodu, već paket dobar za sve. Zato mi nije jasno čemu ovakve reakcije, prijetnje i pozivi na nasilje, kazao je Plenković.

Na kraju je prokomentarisao izjavu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji je tvrdio da je Plenkovićeva posjeta Bosni i Hercegovini "samo dobar PR".

- Ako je ovo PR, šta su onda njegovi boravci u BiH? Ako je PR da hrvatske kompanije ulažu, ako se izgradio Pelješki most, protiv kojeg je bio on, onda neka je. Njegove floskule su krajnje beskorisne i štetne. Ako je neko u stanju besprizorno vrijeđati visokog predstavnika, onda taj nije prijatelj Hrvatima u BiH. Zbrojite dva i dva. Kakav je to PR, ako je poenta nekoga vrijeđati na najbrutalniji način, rekao je Plenković.