Potvrđeno: U BiH nije registrovan soj "kraken", sve više životinjskih virusa kod ljudi

Najnoviji soj korona virusa nazvana “kraken”, prijavljen je u desecima država svijeta. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama ovaj soj čini više od 40 posto slučajeva COVID-a 19 što je, do sada, druga najdominantnija varijanta u SAD-u i najlakše je prenosiv virus do sada.

- 'Kraken' odnosno varijanta XBB.1.5, koja je potekla od podvarijante omikrona XBB, još uvijek nije registrovana u BiH, potvrdila je za Balkan News Šejla Goletić, molekularni biolog, voditelj tima za sekvencioniranje Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Šta znamo o soju “kraken”? 

XBB.1.5 je zapravo jedna od brojnih genetičkih linija Omicron varijante SARS-CoV-2, koji je inače trenutno najzastupljenija varijanta SARS-CoV-2 virusa.

- Preliminarna istraživanja ukazuju na to da je “kraken” nastao rekombinacijom druge dvije Omicron genetičke podvarijante tzv. BA.2.10.1 i BA.2.75; drugim riječima, došlo je do razmjene genetičkog materijala između ove dvije podvarijante što je dovelo do stvaranja XBB.1.5. Ova linija (pod-podvarijanta) je prvi put zabilježena u oktobru 2022. u SAD-u gdje se, imajući u vidu imunitet populacije (visok broj preboljelih, ali i vakciniranih jedinki), relativno brzo proširila, pojašnjava Goletić.

Najznačajnija karakteristika “krakena” trenutno je brža transmisija (op.a.prijenos), odnosno njegova sposobnost da efikasnije inficira ćelije i širi se sa čovjeka na čovjeka.

- Bez obzira na to, ne postoje dokazi da XBB.1.5, u odnosu na prethodno cirkulirajuće podvarijante Omicron varijante SARS-CoV-2, izaziva teži oblik COVID -19 niti da može u potpunosti izbjeći odgovor imunog sistema. Posebno bih u tom smislu naglasila značaj i ulogu tzv. ćelijskog (staničnog) imuniteta, kaže Goletić.

U BiH ga, za sada, nema.

To pokazuju informacije dostupne u GISAID bazi podataka kao i ECDC web stranici. U evropskim državama je zabilježen relativno mali broj slučajeva "krakena", dok u SAD-u ovaj soj čini 43 posto od ukupnog broja testiranih.

 Omicron najdominantniji soj 

Varijanta Omicron i njegove brojne genetičke linije odnosno podvarijante potisnule su druge varijante kao što su Alpha, Beta, Gama i Delta.

Prema informacijama dostupnim u GISAID bazi podataka, u BiH su zadnje zabilježene linije BA.5.2 i BA.2, a podaci su iz jula 2022. godine.

- Od početka pandemije do danas, u GISAID bazu podataka postavljeno je preko 14,6 miliona sekvenci SARS-CoV-2 virusa, što nam je omogućilo proučavanje njegovih karakteristika, njegovih mutacija i njihovih posljedica na virus kao i epidemiologiju samog virusa. Ova činjenica nam omogućava da donekle možemo prognozirati efekte koje utvrđene mutacije imaju na SARS-CoV-2 i njegove sposobnosti da inficira ćelije ljudi. U cilju vlastitog opstanka, „uspješniji“ virusi su oni koji su mutirali u pravcu lakše transmisije i bržeg umnožavanja, a SARS-CoV-2 upravo pokazuje tendenciju ka nakupljanju mutacija koje mu omogućavaju da se lakše širi sa čovjeka na čovjeka (pa čak i sa čovjeka na životinje, ali i obratno mada rijetko), pri čemu se ne pojačava intenzitet bolesti, odnosno klinička slika, kaže Goletić.

Naglašava da se ne smije izostaviti uloga koju nauka i naučne institucije imaju u monitoringu mutacija SARS-CoV-2 varijanti, što se postiže sekvencioniranjem i pohranjivanjem dobijenih sekvenci u globalne baze podataka kao što je GISAID.

Prakse iz vremena pandemije se moraju održavati.

- Tokom pandemije u svijetu, ali i u BiH je uspostavljen odličan sistem koji nam je omogućio pravovremenu detekciju različitih SARS-CoV-2 varijanti sekvencioniranjem uzoraka, što nadalje omogućava informisanje relevantnih vlasti i brz odgovor na bilo kakav izazov koji bi pojava nove, eventualno infektivnije varijante mogla postaviti pred nas. „Niži intenzitet“ pandemije je doveo do toga da se i globalno interest vlasti smanjio, čime nažalost izostaje neophodna podrška za održavanje sistema rane detekcije virusa. Ovo nas u određenom smislu vraća u stanje na početku pandemije kada nismo imali potrebnih resursa ni infrastrukture za ovakvo nešto. Kontinuirano održavanje sistema rane detekcije je vrlo važan i u svijetu nezaobilazan mehanizam zaštite javnog zdravlja kojim se preveniraju rekla bih katastrofalne posljedice po humanu populaciju, kako u svijetu tako i u BiH. U svakom slučaju, isplativije je i jeftinije spriječiti nego liječiti, ističe Goletić.

Sve više animalnih virusa 

Laboratorija za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja je BiH referentna laboratorija za ptičije influenza A viruse koji kod ptica, ali i nekih sisara (zasada i „incidentno“ ljudi) izaziva bolest influenzu (gripu).

Pored dijagnostičkog testiranja uzoraka domaćih i divljih ptica, uključujući i kućne ljubimce na ptičije influenza A viruse, Laboratorija također vrši i istraživanja još jednog, sa javno-zdravstvenog aspekta, važnog patogena - virusa Zapadnog Nila.

Uzorci porijeklom od ptica se testiraju kroz projekat „Nadzor emergentnih virusnih infekcija ptica i vektora njihove transmisije u Kantonu Sarajevo“ kojeg finansira Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo kao i prisustva virusa koji predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi, kao što su influenza A virus, pogotovo skupine tzv. visokopatogenih avijarnih influenca virusa (npr. H5N1) te virusa Zapadnog Nila.

- Važno je napomenuti da je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od novembra 2003. godine zabilježeno preko 860 slučajeva tzv. „ptičijeg“ H5N1 virusa kod ljudi, pri čemu je stopa smrtnosti iznosila nešto više od 50 posto. Virus Zapadnog Nila, koji izaziva groznicu Zapadnog Nila, kod ljudi može dovesti do razvoja encefalitisa i meningitisa. Njegova pojava je u susjednoj Republici Srbiji, u periodu od 2012.-2021. godine, odnijela 101 ljudski život. Dakle, u oba slučaja, radi se o animalnim virusima koji predstavljaju rizik za javno zdravlje, i kao takve ih je neophodno redovno nadzirati kako bi se na vrijeme mogli poduzeti koraci koji bi zaštitili zdravlje životinja i ljudi. Nažalost, trenutno na višim nivoima vlasti ne postoji adekvatan interes za ovo aktuelno pitanje, naglašava Goletić.

Zaključuje kako problematika transmisije patogena sa životinja na ljude, ali i obratno, nije adekvatno iskomunicirana sa donosiocima odluka. 

- Nadam se da će i ovaj Vaš upit makar malo doprinijeti svjesnosti upravo donosioca odluka o rastućem javno-zdravstvenom problemu kojega zoonoze, odnosno bolesti prenosive sa životinja na ljude i obratno,  predstavljaju, zaključila je Goletić.