Globalna inicijativa: Zapadni Balkan pretvorio se u središte pranja novca mafije
Prema podacima trgovci ljudima traže 500 do 5.000 eura za tranzit do evropskih zemalja na balkanskoj ruti, ovisno o uvjetima koje pružaju migranti...
Švicarska "Globalna inicijativa", sastavljena od stručnjaka koji ispituju međunarodni organizirani kriminal, krijumčarenje i korupciju, napisala je da se zapadni Balkan pretvorio u centar za trgovinu drogom, trgovinom ljudima i pranjem novca. Izvještaj pokazuje koliko krijumčari ljudi naplaćuju migrantima prelazak u Evropu, što je jedan od glavnih pravaca migracijskog toka u Evropi, zatim pokazan je podatak o prometu drogom u regiji kao i metode pranja novca.
Prema izvještaju Globalne inicijative a koju donosi i The Economist, navodi se slučaj iz Sjeverne Makedonije gdje su 12. maja optužili Nikolu Gruevskog, bivšeg premijera zemlje za pranje novca.
Navodi se, kako piše The Economist, da je novac koji je doniran njegovoj stranci umjeravao preko Belizea kako bi ilegalno kupovao imovinu i prikrio njezino vlasništvo. U izvješaju, kojeg navodi The Economics i The Global Initiative, novac se širom Balkana pere kroz nekretnine i time se ugrožava tržište i podižu cijete. Otjmjeni novi tornjevi rastu u glavnim gradovima balkanskih prijestolnice Tirani, Prištini i Beogradu, gdje cijene uprkos pandemiji Covid-19 prkose. Tako recimo, kako se navodi u izvještaju, cijene nekretnina u Tirani su se i više nego udvostručile od 2017. godine. Također, vrijednost transakcija nakretninama u Albaniji porasla je za 6,7 posto u 2020. godini.
Zapadni Balkan je ključna tačka za trgovinu mnogim ilegalnim robama i geogrfsko je središte krijumčarenja migranata, koji pokušaju balkanskom rutom doći do Evrope. Izvještaj kojeg je Global Initiative objavio rasvjetljava veliki broj izmještanih migrantskih ruta kroz Zapadni Balkan, cijene koje plaćaju za krijumčarenje ljudima, kao i troškove droge u regiji.

Da bi se to postiglo, koristi se pristup koji je upotrebljivan u dva prethodna izvještaja Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) o organiziranom kriminalu na Zapadnom Balkanu. To prvenstveno podrazumijeva precizno utvrđivanje i opservaciju onoga što se događa na odabranim kriznim mjestima, a posebno na dobro uhodanim putanjama kojima se krijumčare migranti i obavlja trgovina drogom.
Fokusiranje na ilegalne aktivnosti na ovim kriznim lokacijama omogućava bliži pogled na vozače i omogućitelje organiziranog kriminala. Istovremeno, analiza ovih žarišnih tačaka u regionalnom kontekstu pruža pokazatelj obima ilegalne trgovine i potencijalne dobiti. Nakon što se sagleda količina novca koja se zarađuje na tim žarištima i utvrdi se gdje i kako se odvija krijumčarenje migranata i droge, izvještaj se bazira na treći tok - novac.
Treći odjeljak izvještaja objašnjava kako pranje novca funkcioniše u regiji, kako u pogledu pranja malih količina u neformalnoj ekonomiji, tako i većih količina stečenih ozbiljnim organiziranim kriminalom i korupcijom velikih razmjera te identificira sektore i industrije, kao i određene krizne tačke na Zapadnom Balkanu koje su posebno pogođene pranjem novca.
Izvještaj sadrži mnoštvo informacija koje su prikupljene (uprkos pandemiji COVID-19) terenskim radom i intervjuima obavljenim sa sadašnjim i bivšim policijskim službenicima, novinarima, istraživačima, lokalnim službenicima, kao i migrantima, korisnicima droga i predstavnicima civilnog društva na datim lokacijama. Prema podacima trgovci ljudima traže 500 do 5.000 eura za tranzit do evropskih zemalja na balkanskoj ruti, ovisno o uvjetima koje pružaju migranti.
Izvještaj također rasvjetljava broj ilegalnih migranata koji dolaze u zemlje regiona po godinama i zemlje iz kojih imigranti dolaze.
U izvještaju, koji naglašava da su kriminalne organizacije na Balkanu porasle u posljednjoj deceniji i prešle granice malih balkanskih zemalja, navodi se da kriminalne organizacije sada veliki dio novca zarađuju u inostranstvu. U izvještaju se ističe da, iako kriminalne organizacije investiraju u inostranstvu, nastavljaju ulagati u vlastite domovine, a navodi se da vlade balkanskih zemalja neodlučno pristupaju operacijama pranja novca i zadovoljne su ulaganjima u svojim zemljama.
Tekst je kratki prikaz analize Global Iniative
Sa engleskog preveo Mirnes Baltić