Istraživanje SZO: 61 posto ispitanik ne zna da antibiotici ne djeluju protiv virusa

Jedna od tri osobe koristi antibiotike koji joj nisu propisani, navodi se u najnovijem istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za regiju Evrope.

Istraživanje je provedeno u Albaniji, Armeniji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Republici Moldavija, Tadžikistanu, Turskoj i Uzbekistanu.

Samo dvije trećine osoba u ovih 14 zemalja izjavile su da su svoju posljednju kuru antibiotika dobile uz ljekarski recept.

Jedna od tri osobe je koristila antibiotike preostale od posljednjeg puta kada su im prepisani ili ih je dobila bez recepta, u apoteci ili na nekom drugom mjestu.

Ovo je najmanje tri puta više nego što je to zabilježeno u zemljama Evropske unije (EU) i Evropskog ekonomskog prostora (EU/EEA).

Navedeni preliminarni rezultati dolaze iz novog istraživanja o poznavanju, stavu i odnosu prema pitanju antimikrobne rezistencije (AMR), koje je prvi put urađeno u istočnom dijelu Regije, uključujući i područje Kavkaza i Centralnu Aziju.

- Zablude o upotrebi antibiotika - 

Samo na području EU, više od 35.000 osoba svake godine umre što je direktna posljedica infekcija koje su postale neizlječive antibioticima.

- Kada se antibiotski lijekovi previše koriste, ili duži vremenski period ili kada nisu potrebni, bakterije postanu otporne na njih, objašnjava doktor Danilo Lo Fo Wong, regionalni savjetnik za kontrolu antimikrobne rezistencije pri SZO te dodaje:

- Bez zajedničkog napora, možemo očekivati u budućnosti da bolesti koje su inače izlječive, kao što su infekcije urinarnog trakta, postanu neizlječive, a doktorski tretmani, kao što su operacije ili hemoterapije, suviše opasne po pacijente da bi se obavile.

U istraživanju se navodi da je 50% ispitanika u zemljama u kojima se vršilo istraživanje izjavilo da je tokom protekle godine koristilo antibiotike, što je dvostruko više nego što je slučaj u zemlja EUu istom periodu.

61% ispitanika nije znalo da antibiotici ne djeluju protiv virusa, a više od polovine njih vjeruje da su oni učinkoviti protiv prehlade. U zemljama EU, polovina ispitanika vjeruje da antibiotici djeluju protiv virusa, što je netačno.

Dr. Danilo Lo Fo Wong upozorava:

- Antibiotici ne mogu izliječiti običnu prehladu. Običnu prehladu izaziva virus na kojeg antibiotici ne djeluju. Antibiotici vam neće pomoći, ali mogu uzrokovati razvoj antibiotske rezistencije, što može postati veliki problem i za vas i za druge, naglasio je.

- Ozbiljan problem - 

Povodom Svjetske sedmice svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji, regionalni direktor SZO za regiju Evropa, dr. Hans Henri P. Kluge, istakao je ozbiljnost problema, nazvavši AMR „sporim cunamijem koji se pojavljuje na horizontu”.

- Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji je kako mogućnost isticanja ozbiljnosti problema, u isto vrijeme može pomoći ljudima da shvate da su oni dio rješenja. Kroz aktivnosti poput ovog istraživanja stičemo uvid u znanje i ponašanje ljudi u vezi s antibioticima i AMR-om. Nakon toga možemo poduzeti korake kako bismo bili sigurni da su ljudi dobro informirani o tome kada i kako uzimati ove dragocjene lijekove, rekao je Kluge.

Inače, antimikrobna rezistencija (AMR) ugrožava djelotvornu prevenciju i liječenje sve većeg broja infekcija uzrokovanih bakterijama, parazitima, virusima i gljivicama. AMR se javlja kada se bakterije, virusi, gljivice i paraziti s vremenom mijenjaju i više ne reagiraju na lijekove, što otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, teških bolesti i smrti.

Kao rezultat toga, lijekovi postaju neučinkoviti i infekcije ostaju u tijelu, povećavajući rizik širenja na druge.

Antimikrobici – uključujući antibiotike, antivirusne lijekove, antimikotike i antiparazitike – lijekovi su koji se koriste za sprječavanje i liječenje infekcija kod ljudi, životinja i biljaka. Mikroorganizmi koji razvijaju antimikrobnu rezistenciju ponekad se nazivaju „superbakterijama”.