Oko 200 djece migrantskih porodica pohađa nastavu u USK

Oko 200 djece u pokretu koji tokom migrantskog vala borave na području Unsko-sanskog kantona u Bosni i Hercegovini dobilo je priliku da pohađaju nastavu u nekim obrazovnim ustanovama u tom kantonu. 

Radi se o djeci koja su smještena u nekim kampovima na području kantona i koja tu borave neko vrijeme. Nekoliko osnovnih i srednjih škola radi sa djecom migrantima i pokušavaju im olakšati njihov boravak izvan matične zemlje.

Almin Hopovac, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, rekao je u razgovoru za AA da oko 200 djece migranata, koji su smješteni u nekim kampovima na području Unsko-sanskog kantona, pohađa redovnu nastavu u nekim obrazovnim ustanovama.

- Pogodio nas je jedan problem, regionalni ili globalni problem migracija koji je posebno pogodio Unsko-sanski kanton. U ovom vremenu je potrebno da pokažemo jedan oblik humanosti i tolerancije, posebno prema djeci koja su pogođena migracijama, izjavio je Hopovac.

Kao Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, u saradnji sa nevladinim organizacijama "Save the Children" i UNICEF-om i nekoliko osnovnih i srednjih škola na području kantona, omogućili su djeci u pokretu da pohađaju redovnu nastavu na području Unsko-sanskog kantona.

- Radi se o četiri osnovne škole na području Bihaća i jednoj srednjoj. Za oko 200 djece u pokreti omogućili smo da budu integrirani u redovan odgojno-obrazovni proces. Imamo jedan primjer učenika koji je završio razredni ispit u osnovnoj školi i upisao je srednju školu, rekao je Hopovac.

Naglasio je da je ministarstvo omogućilo djeci da nakon završenog osnovnog obrazovanja steknu svjedodžbu o završenom školovanju koje će biti važeće.

- Djeca prvenstveno pohađaju pripremnu nastavu, prije nego što se rasporede u redovni nastavni proces. Postoje nastavnici, profesori i nevladin sektor koji sarađuju sa nama u tom projektu i na neki način pripreme djecu za redovni odgojno-obrazovni proces. Djeca prvenstveno uče jezik kako bi se mogli sporazumjeti i pratiti nastavu, pojasnio je Hopovac.

Radi se o djeci koja su smještena u kampovima na području kantona, a do škole imaju organizovan prevoz.

Neka djeca nastavu pohađaju u Osnovnoj školi "Prekounje" u Bihaću. Direktor Amir Midžić je kazao da imaju djecu u pripremnom odjeljenju koja još uvijek uče bosanski jezik.

- Oni pokazuju svoje znanje iz matematike i općih predmeta. To su djeca koju pokušavamo usmjeriti u redovnu nastavu. Određeni učenici već pohađaju redovnu nastavu, zavisno od uzrasta i procjene stručnog tima koliko su oni spremni da se prilagode redovnom procesu nastave. U pripremnom razredu broj djece varira između 20 i 30, sve zavisi od njihovih migracija, pojasnio je Midžić.

Radi se o djeci iz kampova, uglavnom iz Prihvatnog centra "Borići".

- U pripremnom razredu su uglavnom djeca od trećeg do šestog razreda. Nikada nismo sigurni koliko djeca imaju godina, neovisno od toga šta oni kažu. Redovnu nastavu u školi već pohađa šest ili sedam učenika. Relativno dobro govore bosanski jezik, poznavanje gradiva je također relativno dobro. Neke stvari koje ne mogu pratiti s našom djecom onda prilagodimo njima. Moram reći da se radi o jako inteligentnoj djeci koja vrlo brzo usvajaju gradivo. Možda imaju neki specifičan način računanja ali opet dobiju tačan konačan rezultat, istakao je Midžić.

Nastavnom kadru koji radi u pripremnoj odjeljenju djece migranata najveći problem je što djeca nisu redovna, često izostaju i onda gradivo koje su obradili nema više kontinuiteta i moraju ponavljati.

Kasra Bahaur pohađa prvi razred Mješovite elektrotehničke i drvoprerađivačka škole Bihać. Ovog tinejdžera, porijeklom iz Irana, jako su dobro prihvatila djeca iz ove škole. Pomažu mu kada ne razumije nastavu i pokušavaju mu biti dobri prijatelji.

Njegova školska prijateljica Lamija Bunić (15) kazala je da se Kasra jako dobro snašao u njihovom razredu.

- Jako je zainteresovan za našu školu i jezik. S njim malo komuniciramo na engleski pa mu prevodimo s bosanskog. Nastavu prati tako što zapisuje ono što on razumije, a ono što nije shvatio mi mu uslikamo i pošaljemo nakon časa, izjavila je Lamija.

Sa učenikom je zadovoljan i direktor škole Samir Bećirspahić.

- Ove godine imamo jednog učenika prvog razreda iz migrantske populacije. Dolazi iz Irana. Prethodne tri godine je išao u osnovnu školu ovdje kod nas. Prvi je u BiH iz migrantske populacije koji je nastavio srednjoškolsko obrazovanje. Roditelji su mu akademski obrazovani, izjavio je Bećirspahić.

Jezička barijera je trenutno najveći problem kada je u pitanju njegovo školovanje.

- Učenik ne poznaje najbolje bosanski ni engleski jezik tako da inženjeri i predavači rade po prilagođenom nastavnom planu i programu s ciljem da učenik savlada bosanski jezik, pojasnio je Bećirspahić.

Ovaj učenik trenutno boravi u kampu "Borići".