Džaferović: Turska nam je dala povlastice koje nije dala nijednoj drugoj zemlji

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović kazao je  da nije nemoguć cilj povećati obim vanjske trgovine sa Turskom na milijardu dolara, ističući da je Republika Turska, Bosni i Hercegovini Sporazumom o slobodnoj trgovini dala povlastice koje nije dala nijednog drugoj državi na svijetu.

- Mi to treba da iskoristimo. Naš je cilj da robnu razmjenu dignemo, na godišnjem nivou, na milijardu dolara. Nije to nedostižan cilj. Danas je ona nekih 700-750 miliona dolara i moguće je to uraditi i u prvoj godini primjene Sporazuma. Nastojimo da se ekonomska saradnja BiH i Turske intenzivira, tako što će se maksimalno koristiti odredbe ovog sporazuma, kazao je Džaferović u intervjuu za AA.

Džaferović je istakao i kako BiH dovoljno ne koristi te povlastice te da treba iskoristiti sve što BiH ima sa novim sporazumom.

Bošnjački član Predsjedništva je u svom intervjuu prokomentarisao i „Mini Šengen“, naglašavajući kako je BiH na njenom evropskom putu potrebna regionalna saradnja, regionalno tržište, zelena agenda između svih šest država Zapadnog Balkana. I to je, ističe Džaferović, što se tiče BiH i riješeno.

-  BiH je pristupila tom procesu regionalnog tržišta na Samitu u Sofiji pod okriljem Evropske unije 10. novembra prošle godine. I to sada treba da se implementira, kako u političkom smislu, za šta je zadužen Centar za regionalnu saradnju ovdje u Sarajevu, tako i u ekonomskom smislu, za šta je zadužena CEFTA u Briselu. To je sve urađeno u okviru Berlinskog procesa. Interes je i BiH da se režim kretanja robe, ljudi, kapitala i usluga, između ovih država dovede na jedan optimalan nivo, nivo koji će najmanje opterećivati i ljude i privredne subjekte u poslovanju, sa što manje barijera, zapreka, što bržim protokom i tako dalje, pojasnio je Džaferović.

Osim Bosne i Hercegovine, podsjetio je Džaferović, procesu regionalnog tržišta pristupila je i Crna Gora, Kosovo, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija u Sofiji 10. Novembra.

- Ovih dana imamo neka nova zagovaranja regionalne saradnje koje nazivaju 'Otvoreni Balkan' koji je po svome sadržaju ustvari ono što je BiH prihvatila 10. novembra u Sofiji. I sve druge države Zapadnog Balkana. Sad se postavlja pitanje: Zašto to rade ove tri države, zašto prave neku novu platformu koja nije u okviru EU-a, a ne insistira se na implementaciji platforme i onoga što je dogovoreno pod okriljem EU-a, nečega što je na tragu regionalne saradnje u funkciji što bržeg evropskog puta svih država Zapadnog Balkana. Prema tome, što se tiče nas u BiH, mi smo tu stvar riješili 10. novembra u Sofiji, priča Džaferović.

Sagovornik AA, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, je kroz razgovor dotakao se i retorike člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji vrlo često ističe namjeru otcjepljenja Republike Srpske, govoreći kako se izjave koje doalze od Dodika nikada ne potcjenjuju, „ne ulazeći uopšte u stvarno izvorište tih namjera“.

- Sasvim je sigurno da u podlozi tih izjava stoji i ova namjera za otcjepljenje bh. entiteta Republika Srpska, ali stoje i politikanski razlozi, da se ubere neki jeftin politički poen. I zato uvijek reagiramo na te izjave, vrlo ozbiljno reagiramo, šaljući poruke da je to jednostavno nemoguće. Republika Srpska, mnogo puta sam to do sada kazao, nije samo entitet srpskog naroda, nego i bošnjačkog i hrvatskog i svih ostalih naroda koji žive u tom entitetu. Ona je dio BiH i zauvijek će ostati dio BiH, dodao je Džaferović te istakao kako Dejtonsi mirovni sporazum predstavlja „neku vrstu ravnoteže i nije moguće razbijati državu BiH, a ići putem samostalnost entiteta RS, jer onda je to sasvim sigurno put u nestanak tog entiteta, jer će BiH i poslije Djetona nastaviti da postoji, zato što je postojala i prije Dejtonskog mirovnog sporazuma“.

- Nanose sebi štetu, izazivaju bespotrebne tenzije i na kraju ako se odluče na to, ugroziće sasvim sigurno mir i stabilnost i u BiH i u regionu, rekao bih i u Evropi i u svijetu. Ne bih nikom od njih savjetovao da idu tim putem, jer BiH će se braniti, ona je branjena i onda kada je bila u mnogo težoj situaciji, kada su oni koji su atakovali na BiH bili u mnogo boljoj situaciji. Danas je BiH u mnogo boljoj situaciji nego što je bila devedesetih godina, a te retrogradne politike, njihovi nosioci su u mnogo lošijoj situaciji nego što su bili devedesetih godina, rekao je Džaferović.

U svom razogovoru Šefik Džaferović je komentarišući stav poteze koje bi trebao da poduzne novoizabrani visoki predstavnik Christian Schmidt, kazao kako je obaveza visokog predstavnika da „osigura sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u cjelosti te da pomogne institucijama BiH da normalno funkcionišu“.

- Sada smo u situaciji jedne opće blokade koja dolazi od političkih predstavnika iz bh. entiteta Republika Srpska koja je protivdejtonska aktivnost i zaista je vrijeme da visoki predstavnik poduzme određene radnje kako bi pomogao BiH, kako to stoji u samom Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Funkcionisanje institucija države BiH je osnovna obaveza po Dejtonskom mirovnom sporazumu. Mnogo puta sam do sada kazao da Dejtonski mirovni sporazum nije švedski stol, da sa njega uzimate ono što vam se sviđa, a ne uzimate ono što vam se ne sviđa. On se mora provoditi u cijelosti. Oni koji blokiraju rad državnih institucija moraju znati da u tome nikada neće uspjeti. Mogu samo da nanesu sebi štetu i da nanesu štetu entitetima za koje tvrde da ih predstavljaju, u ovom slučaju entiteta RS, istakao je Džaferović.