Azem Vlasi: Srbija zaboravlja da je pitanje Kosova riješeno, ZSO je unutrašnja stvar Kosova

Dogovor između Srbije i Kosova neće se moći privesti kraju sve dok se na srbijanskoj strani ne promijeni percepcija odnosa prema Kosovu koje je samostalno i čija je unutrašnja stvar formiranje Zajednice srpskih općina, tvrdi prištinski analitičar i nekadašnji jugoslovenski političar Azem Vlasi.

Vlasi je u razgovoru za „Kosovo online“ komentarisao pregovore Beograda i Prištine koji se vode 10 godina. 

Razgovori o graničnim prijelazima, sporazum o integraciji sudskog sistema i policijske službe su bili pozitivni, tvrdi Vlasi.

- Sporazum o policijskoj službi je dobro funkcionisalo i nikome nije jasno zašto su Srbi napustili policiju, sudstvo, tužilaštvo i druge javne službe. Sa druge strane, sve ostalo ide sporo. Srpska strana od početka govori da se vodi dijalog za rješavanje pitanja Kosova, zaboravljaju da je pitanje Kosova riješeno. Dokle god se u Srbiji priča da je Kosovo i Metohija južna srpska pokrajina, nema ništa od finalnog sporazuma, kaže Vlasi.

Zajednica srpskih općina, pojašnjava prištinski analitičar, ne može se riješiti sve dok se ne prihvati da je to kosovsko unutrašnje pitanje, a ne pitanje koje treba urediti Srbija.

- Očigledna je namjera Srbije da Zajednicu općiina, a preko nje i Srbe, konstituiše u poseban entitet unutar Kosova, koji bi bio ekspozitura vlasti Srbije na Kosovu, a to očigledno ne može, jer je suprotno Ustavu Kosova. Uostalom, u Ahtisarijevom planu nije rečeno da je o tome potreban sporazum sa Kosovom, već da treba formirati Asocijaciju. Mislim da će oko toga biti još natezanja, ali se to može riješiti ako se sada u pogledu implementacije, a i po sugestijama posrednika u dijalogu, preuzme kao unutrašnje pitanje i kao obaveza Kosova. Ako pitanje Zajednice ostane kao zajednička stvar Kosova i Srbije, bit će još problema. Ne vidim da Srbi na Kosovu pate zbog Zajednice, ima mnogo drugih problema koje treba rješavati, kako bi Srbi na Kosovu, kao i druge zajednice, bili ravnopravni, ističe Vlasi.

Zajednica srpskih općina, dodaje Vlasi, ukoliko se formira – treba značiti saradnju općina u okviru ustavnog i pravnog sistema Kosova, a ne kao ispostava vlasti Srbije.

Sve navedeno je, podsjeća, isključivo „posao i obaveza“ Kosova.

Naglašava da bi za Srbe na Kosovu bilo dobro ako Srbija prizna nezavisno Kosovo, budući da žele dobrosusjedske odnose.

- Pitanje nezavisnosti Kosova je riješeno 1999. godine, a tome je najviše doprinjeo Miloševićev režim. Od tada, a posebno od nestanka Jugoslavije, znalo se da nema mogućnosti da Kosovo ostane unutar Srbije. Niti će Kosovo biti manje država ako je ne prizna Srbija, niti će biti veća ako je prizna, ali bi to bilo dobro za međususjedske odnose, za stabilnost u regionu, a i za položaj Srba na Kosovu, naglasio je Vlasi.

Napominje kako i Srbi i Albanci žele da žive u miru i da suštinski među njima nema problema.

Vlasi se osvrnuo na kritike kosovske opozicije namijenjene premijeru Albinu Kurtiju zbog navodne „popustljivosti“.

- Opozicione partije koje sada imaju najviše primjedbi bile su na vlasti kada je 2015. godine potpisan sporazum sa Srbijom. Ustavni sud Kosova je odlučio da je taj sporazum protivan Ustavu. Prema tome, takvi nemaju pravo da sada imaju primjedbe po tom pitanju. Što se tiče Zajednice, nije bio potreban poseban sporazum sa Srbijom o tome, jer obaveza da se formira takva zajednica proističe iz Ahtisarijevog plana koji Srbija nije prihvatila, rekao je Vlasi.