Podijeljeni grad Vukovar i duboko urezane rane

Prošla je 31 godina od pada grada, 18. novembra 1991., pod kontrolu okupacionih snaga srpskih paravojnih formacija i tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA)

Region 17.11.2022, 09:09 18.11.2022, 12:14
Podijeljeni grad Vukovar i duboko urezane rane
© AA

Iseljavanje mladih, nezaposlenost, male plate, visoki troškovi života... Vukovarce kao i ostatak Hrvatske, Evrope i svijeta muče isti problemi, a tu su još i stare rane koje teško zacjeljuju. One su duboko urezane i teško ih je iskorijeniti. Posebno su bolne porodicama koje su te 1991. godine izgubile člana porodice, prijatelja, komšiju, a mnogo je takvih.

Trebat će vremena i vremena. Možda će odnosi u Vukovaru biti drugačiji kada odrastu djeca čija djetinjstva su sretnija, sa lijepim uspomenama. A možda ni tada. Jer i mlađe generacije, djeca koja školu pohađaju pod istim krovom, a koja su fizički odvojena, sa dva nastavna programa - hrvatskim i srpskim, već sada znaju šta su podjele. 

Filip Sušac, zamjenik gradonačelnika Vukovara, podsjetio je da je prošla 31 godina od rata.

- Grad je novi feniks. Grad, koji se iz potpunog razaranja uzdigao, je danas jedan lijepi evropski grad i primjer, grad kojim se možemo ponositi. Ako analiziramo postojeću komunalnu i sportsku infrastrukturu u gradu, postojeće uslove kada je riječ o školstvu i sportu i ostale čimbenike koji su bitni za društveni život običnog građanina, Vukovar je grad koji sve to nudi i ponosni smo na to, pojasnio je Sušac.

Prošla je 31 godina od pada grada, 18. novembra 1991., pod kontrolu okupacionih snaga srpskih paravojnih formacija i tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA).

- Iako je prošlo više od 30 godina, Vukovar je grad koji ima svoju ranu, grad koji živi sa svojom ranom i tužnom ali ponosnom sudbinom, poručio je Sušac.

Nakon rata u Hrvatskoj, kao i u Bosni i Hercegovini, često slušamo riječi: suživot, zajedništvo i tolerancija. I Vukovar, čije su slike tokom rata u vrijeme raspada bivše Jugoslavije obišle svijet, ili grad heroj, kako ga nazivaju, pokušava objediniti simbole zajedništva.

Međutim, Sušac kaže da se pitanje zajedništva i tolerancije može posmatrati s dva aspekta, života običnog čovjeka i politike.

- Kada pričamo o Vukovaru kao gradu heroju, kao simbolu Domovinskog rata, gradu kao simbolu otpora, možemo reći da postoji jedno zajedništvo, nacionalno zajedništvo. Kada pričamo o toleranciji u Vukovaru, to možemo podijeliti u dvije konotacije. Imamo jednu realnu, ljudsku i jednu političku. Što se tiče ljudske, ljudi kao i u svim gradovima žive, imaju svoje poslove, privrednici rade s ciljem ostvarivanja dobiti. Kada pričamo o tim stvarima, ne vidimo nikakvu podijeljenost po pitanju nacionalne konotacije, pojasnio je Sušac za AA.

Međutim, kako je kazao, kada se govori o političkoj noti grada Vukovara, nažalost, uvijek se uhvati nacionalna politika koja digne tenzije.

- Kršćanski je opraštati i mi kažemo oprostiti da, ali zaboraviti ne. Grad Vukovar i žrtva se nikada ne mogu zaboraviti. Moramo oprostiti, ali neke stvari. Nažalost, politika nije riješila kada je trebala rješavati. Pričamo o godinama 1998. do 2005., pitanje granica između Srbije i Hrvatske, vojnih spisa, suđenja, kazni, odgovornosti..., naveo je Sušac za AA.

Grad je podijeljen između Hrvata i Srba, između prošlosti i budućnosti, rata i mira. Grad podijeljen između oprosta i zaborava. Učenika hrvatske i srpske nacionalnosti. Učionica do učionice, u jednoj Hrvati, u drugoj Srbi.

- Mi u Vukovaru snažno zagovaramo da je vrijeme da sva djeca počnu ići u zajedničke škole. Smatramo da je to jedini kamen spoticanja koji uistinu donosi određenu razinu razdora s obzirom na to da djeca hrvatske nacionalnosti u Vukovaru idu u škole po hrvatskom programu, dok djeca srpske nacionalnosti idu po srpskom programu. Smatramo da je vrijeme da svi zajedno krenemo ići u škole. Ovo je Republika Hrvatska, dakle, po hrvatskom programu, ali uz uvažavanje i srpske nacionalne manjine i davanja njima dodatnih sati za učenje i svog jezika, historije i kulture, istakao je Sušac.

Smatra da je problem u tome što su djeca fizički odvojena u dvije škole i smjene i nemaju dodirnih tačaka.

- Brojne udruge koje pokušavaju kroz neke evente, radionice i utakmice spojiti većinsko stanovništvo i nacionalnu manjinu, ne mogu uspjeti u tome. Suživot i prijateljstvo se grade od malih nogu, pojasnio je Sušac.

Kako je kazao, to su dvije škole pod istim krovom.

- To je jedna škola koja ima odvojena dva programa. Odvojeno je i nastavno osoblje, rekao je Sušac.

Kada pričamo o toleranciji, smatra da je "grad Vukovar jedan od najtolerantnijih gradova u svijetu".

Prema popisu stanovništva iz 2021., u Vukovaru je živjelo 23.175 ljudi.

- Većinsko je hrvatsko stanovništvo, sa brojnim nacionalnim manjinama. S tim da je srpska nacionalna manjina u najvećem postotku, nešto ispod 30 posto. Grad Vukovar je i prije rata bio multikulturan grad i ovaj popis je pokazao da uistinu od svih manjina koje su se popisivale tokom popisa, mislim da nema samo židova i vlaha, sve ostale manjine su zastupljene, pojasnio je Sušac.

Kada je riječ o vijećima nacionalnih manjina, Grad Vukovar finansira rad nekoliko nacionalnih manjina među kojima su srpska, mađarska i ukrajinska.

- Osim toga, Grad Vukovar finansira i KUD-ove koji promiču kulturu nacionalnih manjina, ispričao je Sušac za AA.

Dan sjećanja na žrtve Vukovara obilježava se svake godine u znak sjećanja na pad grada 18. novembra 1991. pod kontrolu okupacionih snaga srpskih paravojnih formacija i tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA).

Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga deset kilometara.

U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez svojih domova i protjerano je.

- Po pitanju nestalih osoba, koje je teško pitanje koje muči sve, a najviše porodice, u Gradu Vukovaru se traže posmrtni ostaci još 383 osobe. Posmrtni ostaci se pomalo pronalaze. Prije nekoliko mjeseci su pronađena dva posmrtna ostatka, a prije dva dana je došla informacija da su još dva posmrtna ostatka pronađena u okolnom selu Grada Vukovara, dodao je Sušac.

komentari (0)