Analiza A. Wess Mitchella: Amerika na korak do gubitka ratova i pozicije "svjetskog policajca"

Najgori mogući scenarij je eskalirajući rat na najmanje tri međusobno udaljena područja, koji bi tada vodila razvučena američka vojska uz loše opremljene saveznike koji se uglavnom ne mogu odbraniti

Svijet 17.11.2023, 13:56
Analiza A. Wess Mitchella: Amerika na korak do gubitka ratova i pozicije "svjetskog policajca"
© AA

Sjedinjene Američke Države su vrlo blizu svjetskog rata koje bi mogle izgubiti. Postoje ozbiljni sukobi koji zahtijevaju pažnju SAD-a u dvije od tri strateški najvažnije regije svijeta. Odluči li Kina napasti Tajvan, situacija bi brzo mogla eskalirati u globalni rat na tri fronta, u koji bi direktno ili indirektno bile uključene Sjedinjene Države. Sat je na „5 do 12“ i iako postoje mogućnosti za poboljšanje položaja SAD-a, sve one zahtijevaju ozbiljne napore i neizbježne kompromise.

Tako u svojoj analizi za „Foreign Policy“ piše A. Wess Mitchell, vanjskopolitički stručnjak i bivši pomoćnik američkog državnog tajnika za Evropu i Euroaziju, prenosi Jutarnji.hr.

Amerika je, podsjeća Mitchell, dugo važila za najmoćniju državu svijeta. U dva svjetska rata bila je na pobjedničkoj strani, porazila je Sovjetski Savez i još uvijek posjeduju vrhunsku svjetsku vojsku.

Da li se, od tada do danas, promijenila geopolitička situacija u svijetu?

Amerika već više od godinu dana nanosi troškove Rusiji podrškom Ukrajini, ali ta strategija iz dana u dan postaje sve manje održiva. Kako se Rusija ne odustaje od rata u Ukrajini i dok bjesni sukob Izrael-Palestina, raste iskušenje za Kinu koja se ubrzano naoružava kako bi u jednom trenutku krenula na Tajvan. Peking već testira Washington u istočnoj Aziji, dobro znajući da će se SAD teško nositi s trećom geopolitičkom krizom.

Vojska SAD-a protiv dva velika rivala istovremeno?

Ako do rata ipak dođe, Sjedinjene Države bi otkrile da neki vrlo važni faktori odjednom rade protiv njih. Jedan od njih su geografske činjenice. Kao što su posljednje dvije Nacionalne odbrambene strategije SAD-a jasno pokazale te je to potvrđeno u posljednjem izvještaju kongresnog odbora za strateško pozicioniranje, današnja američka vojska nije dizajnirana za vođenje ratova protiv dva velika rivala istovremeno.

U slučaju kineskog napada na Tajvan, Sjedinjene Države bi se našle pod teškim pritiskom da odbiju taj napad dok istovremeno održavaju isporuke pomoći Ukrajini i Izraelu. Najgori mogući scenarij je eskalirajući rat na najmanje tri međusobno udaljena područja, koji bi tada vodila razvučena američka vojska uz loše opremljene saveznike koji se uglavnom ne mogu odbraniti. Vođenje ovakvih borbi zahtijevalo bi nacionalno jedinstvo, mobilizaciju resursa i spremnost na žrtvu kakvu Amerikanci i njihovi saveznici nisu iskusili generacijama.

SAD su već vodile ratove na više frontova, ali u prošlim sukobima uvijek su bile u stanju nadmašiti svoje protivnike. No, to više nije slučaj - kineska mornarica je već sada veća od američke mornarice u smislu broja brodova i raste za ekvivalent cijele francuske mornarice - oko 130 plovila, prema načelniku jedinice francuske mornarice - svake četiri godine. Za usporedbu, američka mornarica planira pojačanje za tek 75 brodova u idućem desetljeću.

S tim povezani nedostatak tiče se novca. U prošlim sukobima, Washington je lako mogao nadmašiti protivnike. Tokom Drugog svjetskog rata, omjer državnog duga SAD-a i BDP-a gotovo se udvostručio, sa 61 posto BDP-a na 113 posto. No, Sjedinjene Države danas bi ušle u sukob s dugom koji već premašuje 100 posto BDP-a. Ako se pretpostavi stopa rasta duga slična onoj za Drugog svjetskog rata, nije nerazumno očekivati da bi dug mogao narasti na 200 posto BDP-a ili čak i više. Kao što su primijetili Kongresni ured za budžet i drugi izvori, dugovi na takvom nivou bi mogli bi značiti katastrofalne posljedice za američku privredu i finansijski sistem.

Globalni rat - neizbježna mogućnost

Globalni sukob donio bi i druge opasnosti.

Dva američka protivnika - Rusija i Iran - jedni su od glavnih svjetskih proizvođača nafte. Nedavni izvještaj pokazao je da bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca (između Omana i Irana) na duže vrijeme u trenucima šireg bliskoistočnog sukoba moglo uzrokovati rast cijene nafte iznad 100 dolara po barelu. Kina je glavni vlasnik američkog duga, a kontinuirana rasprodaja od strane Pekinga mogla bi povećati prinose na američke obveznice i dodatno opteretiti privredu. Tada je razumno pretpostaviti da bi se Amerikanci suočili s nestašicom svega, od elektronike do materijala za izgradnju kuća.

Sve je to ništa u usporedbi s ljudskim gubicima koje bi Sjedinjene Države pretrpjele u globalnom sukobu. Neki od američkih protivnika raspolažu konvencionalnim i nuklearnim sposobnostima zahvaljujući kojima mogu dosegnuti teritorij SAD-a, a drugi imaju sposobnost izvesti ili potaknuti izvođenje terorističkih napada na američkom tlu, što bi moglo biti lakše izvesti s obzirom na propusnu južnu granicu SAD-a, prenosi Jutarnji.hr pisanje A. Wess Mitchella.

Globalni rat, ističe autor, više nije neka teoretska nepredviđena situacija o kojoj se polemiše u javnom prostoru - to je stvarna i predvidljiva, ako ne i neizbježna mogućnost, smatra Mitchell.

Problem odbrambeno-industrijske baze

Nada za izbjegavanje općeg sukoba je da će države koje Amerika trenutno vojno pomaže biti toliko odvažne i hrabre da se agresija zaustavi ili odvrati prije nego što se proširi. To neće biti moguće ako SAD ne dovedu u red svoju odbrambeno-industrijsku bazu.

Od početka rusko-ukrajinskog rata, ukupna odbrambena proizvodnja SAD-a porasla je za svega 10 posto i to čak i dok rat demonstrira zapanjujuće visoku potrošnju streljiva u velikom sukobu između industrijskih sila u usporedbi s ograničenim protupobunjeničkim operacijama u nedavnoj prošlosti.

Situacija je dovoljno ozbiljna da bi se Washington možda trebao pozvati na Zakon o odbrambenoj proizvodnji i započeti s angažmanom nekih civilnih industrija u vojne svrhe. Čak i tada, američka vlada će možda morati poduzeti drakonske korake - uključujući preusmjeravanje materijala namijenjenih potrošačkom gospodarstvu, proširenje proizvodnih pogona i revidiranje ekoloških propisa koji komplikuju proizvodnju ratnih resursa - kako bi američku industrijsku bazu pripremila za mobilizaciju.

Očito je, procjenjuje autor, da će Washington morati povećati izdvajanja za odbranu. Pogrešan je, navodi, pristup administracije Joea Bidena prema smanjenju izdataka za odbranu, punjenje odbrambenih budžeta domaćom potrošnjom i insistiranje na takvoj raspodjeli sredstava da na svaki dolar potrošen na vojsku ide dolar za klimatsku politiku ili na socijalnu potrošnju. Kako bi se pripremio za rat bez eksplozije duga, Washington će morati smanjiti izdatke za socijalne programe koji uživaju široku podršku građana.

Niko u Kongresu SAD-a ne bi želio starijim biračima reći da su im beneficije smanjene. No, alternativa je da će se jednog dana morati objasniti biračima zašto su njihova djeca ili unuci raspoređeni na opasna područja bez odgovarajućeg oružja kada izbije rat.

I saveznici će morati ‘potegnuti‘

Američki saveznici također će se morati ojačati na nove načine. Rat u Ukrajini prisilio je evropske članice NATO-a, ponajprije Njemačku, da se ozbiljnije pozabave pitanjem svoje sigurnosti. Ipak, čak i sada, manje od jedne trećine njih ispunjava svoju obavezu odvajanja najmanje 2 posto BDP-a na odbranu. Glavne zapadnoevropske članice tek trebaju ispuniti obećanje koje su dale prije više od godinu dana na samitu bloka u Madridu da će rasporediti jedinice veličine brigade na istočnom krilu NATO-a.

Širom Zapada, vlade i građani morat će preispitati prioritete koji bi njihove zemlje stavili u nepovoljan položaj u nadolazećoj borbi. Nema smisla da se Amerikanci vezuju za ishitrene i pretjerano skupe klimatske politike koje potkopavaju privrednirast u trenutku kada Kina gradi elektrane na ugljen brzinom od čak dvije sedmično. Europljani će morati preispitati svoju averziju prema nuklearnoj energiji, a američki progresivci morat će ponovno razmisliti o samonametnutim ograničenjima koja ograničavaju sposobnosti SAD-a da poveća proizvodnju energije.

Ništa s ovog popisa, ističe autor, nije lako provesti, ali SAD i njezini saveznici ulaze u vremena teških odluka. Ono što se dešava u Ukrajini i Izraelu činilo bi se nezamislivim još prije samo nekoliko godina, a vjerovatno slijede još neki neizbježni događaji. Amerikanci i njihovi saveznici sada moraju početi s dovođenjem svojih stvari u red kako ne bi bili nespremni za globalni sukob ukoliko do njega dođe, zaključuje Mitchell.

komentari (0)