(KOMENTAR) Šta je pozadina "koraka unazad" visokog predstavnika Christiana Schmidta

Upravo u ovom trenutku, budući da bi zakonske izmjene koje Schmidt namjeravao nametnuti ponovo zapalile fitilj u Bosni i Hercegovini, gdje su rane još vrlo svježe, i izazvale direktnu diskriminaciju, svele Bošnjake  iz većinskog u manjinski položaj, a možda i uzrokovale aparthejd protiv Bošnjaka, Turkiye i zemlje IOC-a su se protivile kako proceduri, odnosno korištenju Bonskih ovlasti, tako i sadržaju amandmana.

Teme 29.07.2022, 11:26 29.07.2022, 11:36
(KOMENTAR) Šta je pozadina "koraka unazad"  visokog predstavnika Christiana Schmidta
© AA

Pitanje o kojem se u Bosni i Hercegovini najviše raspravljalo posljednjih dana je nesumnjivo Izborni zakon i želja Njemca Christiana Schmidta da, koristeći Bonska ovlaštenja, donese zakonske i ustavne promjene, koje bi bile potpuno protiv Bošnjaka.

Velika Britanija i SAD su od prvog dana otvoreno željele da Schmidt donese diskriminatorne zakonske i ustavne amandmane koristeći svoja Bonska ovlaštenja, dok većina zemalja članica EU brani tezu da treba mijenjati Izborni zakon, ali da lokalni političari u Bosni i Hercegovini to trebaju učiniti, bez nametanja odluke visokog predstavnika u BiH.

Političke stranke koje predstavljaju većinu građana Bosne i Hercegovine usprotivile su se mogućem potezu visokog predstavnika Schmidta i pozvale sve koji se zalažu za jedinstvo Bosne i Hercegovine da protestuju protiv ove odluke.

Naime, na protestu održanom ispred zgrade OHR-a 25. jula učestvovalo je više hiljada ljudi.

Uzastopne izjave stranaka i reakcije javnosti nesumnjivo bile su djelotvorne u Schmidtovom povlačenju.  Međutim,  kao što se može vidjeti iz izjava u štampi, čini se da je još jedan faktor, koji je doprinio povlačenju Schmidta odnosno neishitrenosti, stav Turkiye, koja predstavlja zemlje Organizacije islamske saradnje (op.a. OIC) u Vijeću za implementaciju mira, op.a. PIC-u.

Turkiye je Bošnjake oduvijek smatrala bliskima sebi zbog historijskih veza i pripadnosti istoj vjeri, ali je pritom branila i kulturu suživota, mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i nikada nije pravila diskriminaciju između Bošnjaka, Srba ili Hrvata. Najvažnije pitanje za Turkiye je mir, spokoj i stabilnost Bosne i Hercegovine, pa čak i cijelog Balkana.

Upravo u ovom trenutku, budući da bi zakonske izmjene koje Schmidt namjeravao nametnuti ponovo zapalile fitilj u Bosni i Hercegovini, gdje su rane još vrlo svježe, i izazvale direktnu diskriminaciju, svele Bošnjake  iz većinskog u manjinski položaj, a možda i uzrokovale aparthejd protiv Bošnjaka, Turkiye i zemlje IOC-a su se protivile kako proceduri, odnosno korištenju Bonskih ovlasti, tako i sadržaju amandmana.

Najvažniji dokaz tome su izjave Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA), najveće bošnjačke stranke u zemlji. Izetbegović je u izjavi od 25. jula rekao da će ih Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona "natjerati da rade stvari koje do sada nisu radili", te da za svaki slučaj pripremaju akcioni plan sa Turkiye. Izetbegović je jasno dao do znanja da će u takvom slučaju članica PIC-a – Turkiye, zatražiti od turskog ambasadora u Sarajevu da se usprotivi navedenim zakonskim i ustavnim promjenama.

Kao rezultat toga, Bošnjaci su dobili podršku Turkiye i zemalja članica OIC-a protiv SAD i Velike Britanije, koje su podržale promjene u PIC-u, ali  i evropskih zemalja koje nisu mogle zauzeti odlučujući stav.

Naime, nakon svih ovih događaja, Schmidt je u svom posljednjem intervjuu za DW izjavio da izborni cenzus od tri posto, koji je zapravo bio njegov plan, nije primjenjiv i da se mora odrediti drugačiji put. Ističući da će pojačati pritisak na bosanskohercegovačke lokalne političare, Schmidt je također ponovio da su Bonske ovlasti rezervisane i da ih on može koristiti.

Kayhan Gül/Balkan News 

komentari (0)