Analiza klimatologa Krajinovića: 2022. najtoplija godina u BiH od početka mjerenja

Godina iza nas bila je natprosječno topla i sušna s ekstremnim temperaturama, a detalje o tome šta bilježe klimatološke mjerne stanice istražio je klimatolog FHMZ Bakir Krajinović.

- Natprosječno toplo -

Srednje godišnje temperature zraka u 2022. godini, bile su znatno iznad srednjih godišnjih temperatura zraka za 30-godišnji referentni klimatski period 1991.-2020. godine. Temperaturna odstupanja varirala su u rasponu od 0,7°C na Bjelašnici do 1,4°C u Gradačcu i Drvaru. Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike u 2022. godini svrstavamo u kategoriju vrlo toplo i ekstremno toplo. Stoga je 2022. bila najtoplija za prostor BiH.

Novi rekordi za maksimalnu temperaturu zraka izmjereni su u Mostaru 1.1.2022. godine 22,0°C, istog dana i u Stocu je nadmašen rekord, novi iznosi od 19,6°C, tog dana i u Livnu je izjednačen rekord od 17,0 °C. U Zenici je nadmašen rekord 05.01.2022. godine i novi iznosi 19,8 °C.

Što se tiče maksimalnih temperatura zraka u šestom mjesecu opet je Zenica izmjerila rekord, 29.06.2022. godine, živa u maksimalnom termometru popela se do 40,0°C što je za 0,4 °C više od „starog“ rekorda izmjerenog 23.06.2021. godine. Narednog mjeseca opet je Zenica imala rekord i to 23.07.2022. godine maksimalna temperatura popela se do 41,0 °C što je za 0,6 °C više od starog rekorda izmjerenog 29.07.2013. godine. Rekordi su mirovali sve do 01. novembra kada su postavljeni novi rekordi u Bihaću 27,9 °C, Bugojnu 25,2 °C, Ivan-sedlu 22,0 °C, Sanskom Mostu 28,8 °C i Tuzli 28,6 °C.

Najviša vrijednost temperature zraka za prošlu godinu izmjerena je u Mostaru 23. jula i iznosila je 41,5 °C.

Sa druge strane, najniža temperatura zraka tokom 2022. godine izmjerena je u Bugojnu 25.01.2022. godine i iznosila je -18,5 °C.

Obzirom da nije bilo novih rekorda, evo i kratke analize najhladnijih dana tokom prošle godine: u Bihaću 13.01.2022. godine izmjerena je najniža temperatura zraka -11,1 °C, dok je na svim ostalim stanicama 25. januar bio najhladniji, iza Bugojna slijedi Gradačac -8,6 °C, Mostar -3,7°C, Livno -13,7 °C, Sanski Most -13,5 °C, Sarajevo -15,1 °C, Tuzla -12,8 °C i Zenica sa -14,2 °C.

- Ekstremno sušno -

Analiza godišnjih suma padavina, odnosno pokazuje da su se u 2022. godini, odstupanja u odnosu na višegodišnji prosjek (1991.-2020.) kretala između 68,7% u Mostaru i 99,3 % u Jajcu. Ukupne sume padavina u 2022. godini bile su u rasponu od 671 mm na Meteorološkoj stanici Sarajevo do 1205 mm na Meteorološkoj stanici Bihać. Prema raspodjeli percentila, padavinske prilike u 2022. godini svrstane su u kategorije ekstremno sušno, vrlo sušno, sušno i normalno.

Nije bilo nadmašenih rekorda po pitanju dnevnih suma padavina, ali evo podataka o maksimalnim dnevnim sumama za 2022. godinu: Bihać je rekorder za prošlu godinu sa 79,3 l/m² izmjereno 11.12.2022. godine, zatim slijede Mostar sa 71,7 l/m² (01.04.2022.), Gradačac sa 61,2 l/m² (21.08.2022.), Sanski Most sa 56,9 l/m² (08.07.2022.), Tuzla 51,2 l/m² (11.06.2022.), Bugojno 50,0 l/m² (09.05.2022.), Livno 49,6 l/m² (05.11.2022.), Zenica 37,8 l/m² ( 28.07.2022.) i Sarajevo sa 32,6 l/m² izmjerenih 21.08.2022. godine. Ni tokom prošle godine nismo bili imuni na poplave, pa prisjetimo se bujičnih poplava tokom juna mjeseca, na sjeveroistoku Bosne, gdje je Čelić najviše stradao.

Najveće visine snježnog pokrivača od 18 cm izmjerene su u Bihaću (06.01.), u Gradačcu (07.03.) i Sarajevu (10.04.). Na planinskim područjima najveća visina snježnog pokrivača od 211 cm, izmjerena je na Bjelašnici 11. marta.

U pogledu maksimalnih brzina vjetra Bugojno prednjači sa 29,0 m/s izmjereno dana 06.01.2022. godine, zatim Livno sa 28,6 m/s (27.02.2022.), Mostar 25,9 m/s (07.02.2022.), Gradačac 22,2 m/s (09.04.2022.), Sarajevo 20,0 (17.05.2022.), Bihać 18,8 m/s (05.01.2022.), Sanski Most 18,0 m/s (07.02.2022.) Tuzla 17,1 m/s (02.04.2022.) i Zenica sa 16,9 m/s izmjereno dana 07.02.2022. godine.

- Sve više ekstrema -

Činjenice ukazuju da je 2022. godina bila izuzetno ekstremna po pitanju meteoroloških elemenata i pojava. Najviše je bilo ekstrema za maksimalnu temperaturu zraka što ide u prilog ocjeni godine kao najtoplije godine od početka mjerenja. Trend klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini ukazuje da slične i gore ekstreme moramo očekivati u budućnosti, sve češće, ali i sve intenzivnije.

Prilagođavanje je ključ u smanjenju rizika, pa se nadam, da će ovaj tekst doprinijeti da svaki pojedinac više razmišljati o ovim problemima kako bi društvo generalno steklo viši nivo svijesti o rizicima koji nam prijete usljed klimatskih promjena.