Delegacija IUS-a posjetila Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarajevu

 Delegacija Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS) posjetila je danas Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarajevu gdje su razgovarali o saradnji sa ovom ustanovom koja radi na njegovanju kulture sjećanja na dešavanja '90-ih godina u Bosni i Hercegovini. 

Muzej su posjetili prof. Muhamed Yasir Goz, prorektor za opće poslove, i Hamza Preljević, direktor Centra za balkanske studije (BSC) pri Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS). Obišli su postavku muzeja i čuli potresne priče o dešavanjima tokom rata u Bosni i Hercegovini i priče o ubijenima u genocidu počinjenom u ljeto 1995. godine u Srebrenici.

Preljević je kazao da Centar za balkanske studije započinje važnu saradnju sa Muzejom zločina protiv čovječnosti i genocida i Muzejom opkoljenog Sarajeva.

"Dok završavamo pripreme za potpisivanje Memoranduma o razumijevanju, naš zajednički poduhvat naglašava kolektivnu posvećenost obilježavanju sjećanja na žrtve rata 1992-1995, očuvanju kulture sjećanja i promoviranju obrazovnih inicijativa. Ovo partnerstvo označava značajan korak naprijed u našoj zajedničkoj misiji", rekao je Preljević.

Tokom razgovora o potencijalnoj saradnji, saznali su i da su dva alumnista sa IUS-a stalni članovi osoblja u muzejima. Jedna je diplomirala međunarodne odnose, dok je druga diplomirala vizualne umjetnosti i dizajn vizualnih komunikacija na IUS-u, piše AA. 

"Između 1992. i 1995. oko dva miliona ljudi protjerano je iz svojih domova, a procjenjuje se da je oko 100.000 ljudi izgubilo život tokom agresije. Brojna djeca su izgubila živote, a mnogo više ih je doživjelo uništenje svog djetinjstva. U ratu u Bosni i Hercegovini su hiljade žena sistematski bile izložene silovanjima, dok je ekonomska infrastruktura zemlje pretrpjela gotovo potpuno uništenje. Namjerno uništavanje usmjereno je bilo na kulturne i vjerske objekte, od kojih su neki bili na popisu UNESCO-a. Uslijed agresije nastale su i brojne socijalne kategorije, a obrazovna infrastruktura je pretrpjela devastaciju. Postratni sindrom je dijagnoza velikog broja građana. Dok razmišljamo o ovom mračnom poglavlju historije, moramo priznati ogromnu patnju koju smo pretrpjeli i ustati i institucionalno i lično da osiguramo da se takvi zločini nikada ne zaborave", naglasio je Preljević.

Poručio je da ustanove poput Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida i Muzeja opkoljenog Sarajeva igraju ključnu ulogu u borbi protiv historijske amnezije.

"Oni služe kao svjedočanstvo naše kolektivne prošlosti, osiguravajući da se užasi preživjeli tokom rata nikada ne zaborave. Naša saradnja s muzejom ima za cilj održati ovo naslijeđe i suprotstaviti pokušajima da se umanji ili izbriše sjećanje na zločine iz prošlosti. Kako idemo naprijed, prepoznajemo izazove koje postavljaju oni koji nastoje umanjiti ili negirati događaje iz 1990-ih. Mladi ljudi se suočavaju s narativom koji odvraća od rasprave o devedesetima. Međutim, šutnja bi značila zaborav. Čvrsto vjerujemo da zaborav nije opcija, već opasnost za Bosnu i Hercegovinu", pojasnio je Preljević.

Podsjetio je da “smo kroz historiju bili svjedoci tragičnog ciklusa teških zločina i naknadnog kolektivnog zaborava“.

"Različiti sistemi koji su upravljali Bosnom i Hercegovinom utihnuli su kulturu sjećanja. Međutim, nakon posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu, nalazimo se u jedinstvenoj poziciji da njegujemo kulturu sjećanja. To je protiv interesa neprijatelja Bosne i Hercegovine. Ako podlegnemo zaboravu, oni bi to vjerovatno iskoristili da potkopaju našu državnost, jer danas svjedočimo nagovještajima takvih pokušaja", istakao je Preljević.

Kako je kazao, kroz inicijative poput ljetnih škola, naučnih istraživanja i stažiranja i sličnog, njihova saradnja ima za cilj doprinijeti obnovi društva u Bosni i Hercegovini.

"Angažiranjem u edukativnim aktivnostima i aktivnostima sjećanja nastojimo njegovati kulturu razumijevanja, empatije i otpornosti među budućim generacijama, osiguravajući da se lekcije iz prošlosti nikada ne izgube i da se težnja za pravdom i pomirenjem nastavi nesmetano", dodao je Preljević.

Kustosica muzeja Belma Zulić ukazala je na značaj promocije i edukacije o tome šta se desilo za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu.

"U tome i leži značaj ove posjete i naše saradnje. Mi smo kao institucija kulture koja njeguje kulturu sjećanja na agresiju na Bosnu i Hercegovinu, otvoreni za različite vidove saradnje, posebno na polju edukacije. To je nešto što je potrebno da bismo mi kao društvo i zajednica nastavili ka budućnosti. Naša prošlost nas uči za bolju budućnost", izjavila je Zulić.

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida je otvoren prije više od sedam godina, a građani i dalje doniraju predmete koje su sačuvali iz rata ili kao uspomenu na nekog svog.

"Veliki broj ljudi se odazvao našim pozivima. Konstantno radimo na prikupljanju novih priča. Imamo na desetine hiljada artefakata, predmeta, dokumenata... I dalje radimo na prikupljanju novih priča", dodala je Zulić.