Turistička atrakcija Trabzona: Manastir Sumela

Manastir Sumela, u turskom gradu Trabzonu unutar kanjona Altindere smješten na strmoj stijeni, u narodu je poznat po imenu „Djevica Marija“.

Kaže se da je manastir ime "Sumela" dobio od riječi "melas" što znači „crna“. 

Historija Manastira Sumela

Prema kazivanjima, manastir kojeg su izgradili dvojica monaha iz Atine Barnabas i Sopranije u vrijeme vladavine bizantijskog cara Teodosija I. (375-395), popravljen je u 6. stoljeću od strane generala Belisarija.

Poznato je da je Manastir Sumela od 13. stoljeća u istom izdanju. Važnost manastira je porasla u periodu od 1204. godine kada je osnovana Kneževina Trabzon Komneni i u doba Aleksije III. (1349-1390), a prihod je ostvaren ediktima. U doba Manuela III, sina Aleksije III, i kasnijih prinčeva Sumela se obogatio zahvaljujući ediktima. Nakon što je istočna crnomorska obala pala pod tursku vlast, osmanski sultani zaštitili su prava Sumele, kao i  mnogih drugih samostana te dali neke privilegije.

Dok su u 18. stoljeću mnogi dijelovi manastira obnovljeni i neki zidovi ukrašeni freskama, u 19. stoljeću dodavanjem visokih zgrada manastir je dobio zadivljujući izgled te doživio procvat.

Manastir koji je posljednje promjene doživio upravo u ovom periodu, bio je mjesto posjete i tema zapisa stranih putnika. U periodu pada Trabzona pod rusku vlast između 1916. I 1918. godine manastir je zaplijenjen, a nakon 1923. je u potpunosti ispražnjen.

Glavni dijelovi manastira su: glavna stjenovita crkva, nekoliko šapela, kuhinja, sobe za učenike, gostiona, biblioteka i sveti bunar. Svi ovi dijelovi izgrađeni su na veoma širokom području. Na ulazu u manastir na obronak brda naslonjen je veliki akvadukt. Veliki dio ovog vodovoda koji se sastoji od nekoliko lukova je srušen.

Kako do manastira? 

Do ulaza u manastir stiže se uskim dugim stepenicama. Tačno na ulazu nalaze se sobe čuvara. Stepenicama se iz ovog mjesta ulazi u unutrašnju baštu. S lijeve strane nalazi se pećina koja predstavlja glavni dio manastira i koja je preuređena u crkvu. A ispred nje su razne zgrade manastira. Na desnoj strani je biblioteka. Također na desnoj strani nalazi se dio s velikim balkonom koji prekriva prednji dio obronka te je korišten kao redovičke sobe i sobe za goste, a datira od 1860. godine. U sobama zgrada koje se nalaze oko bašte primijete se učinci turske umjetnosti na kredencima, u ćelijama i na pećima.

Unutarnji i vanjski zidovi crkve u stijeni, koja čini glavnu cjelinu samostana te susjedna kapela ukrašeni su freskama. Na zidu prema dvorištu unutar crkve u stijeni utvrđeno je postojanje fresaka koje pripadaju razdoblju Aleksije III. Freske u kapeli datirane su iz početka 18. stoljeća i sastoje se od tri sloja nastala u tri različita razdoblja. Freske najnižeg sloja su najkvalitetnije.

Glavne teme utisnute na freskama Sumela Manastira koje su dijelom otkinute i uništene su scene iz Biblije te opisi o životima Isusa i Djevice Marije.

Izvor: Direkcija za kulturu i turizam pokrajine Trabzon