Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se 25.novembra. Tog datuma, 1943. godine u 19 sati, počelo je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, koji se tada zvao Varcar Vakuf. Danima ranije, Odbor za pripremanje, kojim je rukovodio Đuro Pucar Stari zajedno sa Brankom Ćopićem i Skenderom Kulenovićem, uložili su velike napore da na taj dan sve bude spremno.
Na zasjedanju, koje je zavšeno 26. novembra u četiri sata ujutro, donesena je odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice koje su datirale još od srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.
Na skupštini je prisustvovalo 247 delegata iz svih krajeva zemlje, od kojih 173 sa pravom glasa. Donesena je Rezolucija ZAVNOBiH-a i Proglas naroda u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Također, ovim aktima izražena je odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem Đedom, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom, a koji se smatra i prvim predsjednikom nove BiH. Izabrani su i zamjenici predsjednika: Avdo Humo, Đuro Pucar Stari, Aleksandar Preka te sekretar Hasan Brkić.
Danas se u Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.
Balkan News
